Ruska crkva je vjekovima bila moćni ideološko-politički aparat svakog režima u Kremlju i najčešće se kroz istoriju nije previše trudila da ostavi drugačiji utisak. I danas je ruska državna crkva lišena čak i privida hrišćanskih vrlina i svojim ekstremnim stavovima, pozivima na istrebljenje Ukrajinaca, predstavlja samo propagandnu osnovu i polugu za učvršćenje legitimiteta kriminalnog režima ruskog predsjednika Vladimira Putina – ocijenio je u intervjuu za Portal ETV istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Milivoj Bešlin.
Naš sagovornik je, komentarišući izjavu patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila, koji je 29. novembra na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora kazao da „nema potrebe raspirivati strah oko nuklearnog oružja jer se hrišćani ne boje smaka svijeta“, naveo da ovakve izjave služe tome da normalizuju rat i ubijanje, da normalizuju prisustvo smrti i svijest o bezvrijednosti ljudskog života u svakom domu u Rusiji. Ipak, kako ističe, nacije i nacionalizmi pokretači su ratova, religije su u drugom ili trećem planu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fruski-patrijarh-o-nuklearnom-oruzju-hriscani-se-ne-boje-smaka-svijeta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portal ETV: Kako komentarišete izjavu ruskog patrijarha, posebno u svjetlu činjenice da je predsjednik Rusije Vladimir Putin ažurirao nuklearnu politiku te zemlje nakon što je administracija Sjedinjenih Američkih Država, na čelu sa odlazećim predsjednikom Džoom Bajdenom, nedavno dovzolila Ukrajini da ispaljuje rakete dugog dometa na teritoriju Rusije?
BEŠLIN: Kontinuitet ruske istorije predstavlja povezanost crkve i države, odnosno, vladara. Osim u vrijeme Lenjina i prvim godinama Staljinove vladavine, sve prije i poslije toga, crkva je predstavljala ili potporni stub ili jednu od glavnih pesnica samodržačkog režima, bilo da je riječ o apsolutističkoj monarhiji ili totalitarnoj republici. Ruska crkva je vjekovima bila moćni ideološko-politički aparat svakog režima u Kremlju i najčešće se kroz istoriju nije previše trudila da ostavi drugačiji utisak. I danas je ruska državna crkva lišena čak i privida hrišćanskih vrlina i svojim ekstremnim stavovima, pozivima na istrebljenje Ukrajinaca, predstavlja samo propagandnu osnovu i polugu za učvršćenje legitimiteta Putinovog kriminalnog režima. Dakle, sa jedne strane crkva ima zadatak da legitimiše vlast, da poziva ugnjetene i represirane građane na poslušnost, dok sa druge strane, njen je zadatak da normalizuje stanje rata i da stvori privid da desetine hiljada besmislenih pogibija tokom agresije na susjednu Ukrajinu imaju neki viši cilj i smisao. U tom kontekstu, možemo reći da je uloga ruske državne crkve najdirektnije saučesništvo u činjenju, slavljenju i opravdavanju zločina, kao i u stvaranju ideološke i legitimacijske osnove za režim koji je agresivne ratove protiv susjeda, ksenofobiju i mržnju učinio ne samo mogućim nego i konstantnim modusom jedne tragične i u suštini terorističke politike.&nbsp;
PORTAL ETV: Može li se ovakva izjava o hrišćanskom prihvatanju smrti tumačiti i kao eventualna priprema za upotrebu nuklearnog oružja, u kontekstu opravdavanja takve odluke u očima ruskog vjerujućeg naroda?
&nbsp;BEŠLIN: Ova i slične izjave ruskog patrijarha i drugih crkvenih velikodostojnika služe tome da normalizuju rat i ubijanje, da normalizuju prisustvo smrti i svijest o bezvrijednosti ljudskog života u svakom domu u Rusiji. U tom kontekstu, u pravu ste, to može biti i mentalna i psihološka priprema za upotrebu nuklearnog oružja i strašne posljedice koje bi to moglo da izazove. Već sama činjenica da se o tome svakodnevno priča u ruskim propagandnim medijima, a trenutno samo takvi postoje... Da o tome govore najviši državni činovnici i crkveni velikodostojnici, znači da se građani Rusije pripremaju na najgore. I da moraju biti spremni da krajnje iracionalne i ubilačke poteze svoga režima prihvate ćutke i mirno kao neminovnost, „višu silu“ i zauzmu prema tome stav kao da je riječ o prirodnoj nepogodi. Što je više saučesnika u zločinima nad Ukrajinom, među običnim Rusima, to će režim biti uspješniji i legitimniji. Propagandna djelatnost crkve je tu nezamjenjiva. I takva crkva je odavno napustila svoju tradicionalnu ulogu i prešla, čak i po njihovim kanonima, u čistu etnofiletističku jeres ili etnoreligijsko, odnosno, nacional-političko djelovanje.
PORTAL ETV: Nije prvi, a sigurno ni posljednji put, da se religija koristi kao svojevrstan štit i opravdanje za eventualnu ovozemaljsku patnju i krvoproliće. Religija se, kroz istoriju, vrlo često upotrebljavala kao prva linija odbrane u rukama političara. Ipak, bilo bi razumno pretpostaviti da u 21. vijeku, uzimajući u obzir izučavanje istorije i prepoznavanje matrica, ovakvi uticaji ne bi mogli biti dalekosežni.&nbsp;
Kakvo mišljenje imate Vi o ovome? Koliko smo daleko odmakli od takvih trendova u ovom globalizujućem i prividno naprednom svijetu, uzimajući u obzir da „tradicionalnost“ ipak diktira iz sjenke, o čemu, barem na površini, svjedoče društvena istraživanja o religioznosti mladih, a i politička kretanja na tlu evropskog kontinenta?
BEŠLIN: Ne bi trebalo da nas zavara tehničko-tehonološki progres. Imamo daleko više mogućnosti i to neslućenih u odnosu na naše pretke, ali ljudski mozak, društveni karakter i etički principi nisu se puno promijenili, niti su evoluirali u odnosu na ranija vremena. Kada je riječ o političkoj orijentaciji i društvenoj svijesti – one su vrlo često išle i retrogradnim putanjama. Pogledajte stepen (de)sekularizacije ili stepen vakcinacije u Crnoj Gori, odnos prema pravu žene da odlučuju o svom tijelu ili neke druge vrijednosne orijentacije građana Crne Gore, pa ćete vidjeti jednu brzometnu regresiju posljednjih četiri, pet godina. Možemo da uzmemo kao primjer i Avganistan i položaj žena ili kritičkih glasova nakon povratka talibana na vlast. Da ne pominjem Iran... Svako može danas da pronađe na internetu slike Teherana prije Homeinijeve islamske revolucije 1979. i današnje slike, bezmalo, pola vijeka kasnije. Uostalom, kako izgleda vlast organizovane religije kao političkog faktora u Iranu mogli smo da vidimo prije dvije godine u prvoj ženskoj pobuni koju je režim zvjerski i u krvi ugušio. Naposljetku, tek ćemo vidjeti kako će, kada je riječ o „tradicionalnim“ vrijednostima, izgledati najrazvijenija zemlja na svijetu – SAD nakon januara sljedeće godine.&nbsp;
<blockquote>&nbsp;Ipak, totalitarni i autoritarni režimi, neki novi fašizam u 21. vijeku, nasuprot ovim idealima, brutalno manipulišu i negiraju sve principe humanosti, otvoreno zagovarajući nuklearne obračune, obećavajući smak svijeta i uništenje ljudske civilizacije. Takvi varvarski i monstruozni režimi biće najcrnjim slovima upisani u istoriju čovječanstva i najviše će štete donijeti narodima i društvima koje drže u ropstvu</blockquote>
PORTAL ETV: Ruski patrijah kaže da je „lakše manipulisati osobom lišenom duhovnog svijeta“. Kakvo Vi mišljenje imate o ovome, ako pođemo od tačke odvajanja duhovnosti i religioznosti, kao i zapažanja da je, možda ironično, lakše manipulisati religijskom dogmom?
BEŠLIN: Ljudima odanim dogmi najlakše je manipulisati. Racionalnoj osobi, onoj koja sumnja i kritički misli o svijetu oko sebe, zaista, nije lako podvaliti propagandu i tezu bez argumenta. To je ključna razlika između nauke i religijske dogmatike, kao i razlog zbog čega ne može postojati „vjeronauka“. Ili je vjera ili je nauka – one se isključuju. Religijska dogma podrazumijeva slijepo vjerovanje, poslušnost, dok nauka podrazumijeva, na prvom mjestu, sumnju i odbacivanje bilo kakvog apriorističkog vjerovanja. Zbog toga religijska dogma, kao i ideologija, unaprijed ima gotove odgovore na sva pitanja, a prije svega ona egzistencijalna, dok nauka u svojoj sumnji za odgovorima traga i lišena je zaokruženih sistema i gotovih modela. Naposljetku, znači li to da ako neko ne vjeruje u instituciju ruske ili srpske državne crkve, mora nužno biti lišen svake duhovnosti?! Naravno da ne! Duhovnost, ona istinska i iskrena teško da stanuje pod zlatnim kupolama Hrama Hrista Spasitelja u Moskvi ili Hrama Svetog Save u Beogradu. Tamo stanuju moć, sila i razmetljiva raskoš. I za mene ključno pitanje: kako je moguće da najviše zločina prema civilima i bližnjima čine oni koji se najviše pozivaju na crkvene poglavare i institucije?
PORTAL ETV: Ako pođemo od pretpostavke da je obrazovanje i informisanost vid otpora religijskom fundamentalizmu, kako gledate na ove izjave posebno u jednom autoritativnom društvu i državi, kao što je Rusija?
BEŠLIN: Autoritarnost je vjekovna ruska tradicija. Konstantni su pokušaji stvaranja države bez društva, odnosno države koja bi bila podudarna sa društvom, a to je osnovni princip svakog, pa i ruskog apsolutizma i totalitarnosti. U takvom sistemu, osim cara ili predsjednika – samodržca, svi drugi su potčinjeni službenici, pa je to i patrijarh državne crkve. Nema suštinske razlike između državnih službenika koji stoje na čelu različitih institucija. Uloga im je ista, jedinu distinkciju predstavlja to što nose različite „uniforme“, zavisno od pozicije na koju su postavljeni. Uloga im je dvostruka: jačanje autoriteta cara/predsjednika samodržca i apologija svemoći države nad građaninom, pojedincem. I dok su SAD nastale na principu stabilnih institucija, ravnoteže i podjele vlasti (checks and balances) i prevladavanju racionalizma, odnosno, zdravog razuma (common sense), u Rusiji je vjekovima prevladavalo iracionalno i odsustvo institucija koje su mijenjali snažni pojedinci. Da bi takav sistem opstajao, bilo da je kapitalistički ili socijalistički, morali ste interes pojedinca ili najuže političke grupe da uvijate u „duhovnost“ i podvrgnete određenim magijskim radnjama. U takvim okolnostima, informisanost i obrazovanje, koje podrazumijeva kritičko mišljenje, padali su kao žrtva potrebe da se iracionalni i na pojedincu zasnovani sistem održava.
PORTAL ETV: Koje primjere iz istorije, bliske ili dalje, biste Vi izdvojili kao paralelu ovome čemu svjedočimo danas, ako znamo da je za vrijeme Drugog svjetskog rata Katolička crkva bila važna karika za približavanje Hitlerove politike stanovništvu, ili ako se na primjer sukob između Izraela i Palestine, ali i Libana, posmatra kroz prizmu religija – judaizma i islama.
BEŠLIN: Ako bismo se vraćali u prošlost, religijski obrazac je bio uzročnik ogromnog broja ratova, prije svega u evropskoj istoriji. Religija je, prije nacije, bila osnovno sredstvo identifikacije, ali i političke legitimacije, zbog čega su ljudi bili spremni da masovno žrtvuju i svoje i živote drugih ljudi. Nesumnjivo je jedan od najgorih ratova u istoriji našeg kontinenta Tridesetogodišnji rat (1618-1648) koji je bio dominantno vjerski rat koji je u pojedinim djelovima srednje i zapadne Evrope ostavio pravu pustoš. Od 19. vijeka i istorijske pojave nacija, kao fenomena „sekularne religije“, crkve i vjerske organizacije gube političku lagitimaciju i dotadašnji značaj. Organizovana religija seli se sve više u sferu privatnosti, jer su moderna društva 19. i 20. vijeka prolazila kroz intenzivnu sekularizaciju. Čak i značaj globalno moćne katoličke crkve nije bio presudan u Drugom svjetskom ratu, iako taj primjer, s pravom navodite, jer je papa Pije XII, nerijetko nazivan i „Hitlerovim papom“, imao kontroverznu ulogu u dešavanjima tokom „totalnog rata“ od 1939. do 1945. da bi nakon rata upravo katolička crkva, organizacijom „pacovskih kanala“ učestvovala u skrivanju ratnih zločinaca. S druge strane, aktueni krvavi sukobi i zločini u Gazi, djelo su prije svega suprotstavljenih nacionalizama, a ne nužno religija. Uostalom, aktuelni rat u Ukrajini, izazvan ruskom agresijom, vode dvije najveće pravoslavne zemlje na svijetu. Takođe, aktuelni rat u Siriji uglavnom se, uz učešće Turske, vodi između muslimana. Tako da i dalje možemo reći da su nacije i nacionalizmi, kao ključni fenomeni političke legitimacije, pokretači ratova, dok su religije u drugom ili trećem planu.
PORTAL ETV: Kako običan pojedinac može da opstane u svijetu u kom je njegov uticaj podređen potrebama i interesima „viših sila“, a uloga u progresivnim društvenim promjenama svedena na minimum? Što misao da se „hrišćani ne boje smaka svijeta“ može donijeti običnom građaninu u svijetu neizvjesnosti?
BEŠLIN: Sekularizacija kao emancipatorski projekat moderne civilizacije, nosi i ideju individualizma i humanizma, kao ključnih elemenata oslobađanja ljudskog duha. Ne bi smio da postoji viši cilj od ljudskog života i njegove slobode, blagostanja i lične sreće. Danas smo neznatno bliže, nego prije 100 ili 200 godina, ostvarenju navedenih ideala, zapisanih u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina (1789) u Francuskoj revoluciji, američkoj Deklaraciji o nezavosnosti (1776), kao i Opštoj deklaraciji o pravima čovjeka u UN (1948). Ipak, totalitarni i autoritarni režimi, neki novi fašizam u 21. vijeku, nasuprot ovim idealima, brutalno manipulišu i negiraju sve principe humanosti, otvoreno zagovarajući nuklearne obračune, obećavajući smak svijeta i uništenje ljudske civilizacije. Takvi varvarski i monstruozni režimi biće najcrnjim slovima upisani u istoriju čovječanstva i najviše će štete donijeti narodima i društvima koje drže u ropstvu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bešlin: Izjava Kirila da se „hrišćani ne boje smaka svijeta“ služi da normalizuje rat i bezvrijednost ljudskog života u svakom domu u Rusiji

Patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril rekao je da nema potrebe raspirivati ​​strah oko nuklearnog oružja jer se hrišćani ne boje smaka svijeta.
Na plenarnoj sjednici 26. Svjetskog ruskog narodnog sabora patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril I osvrnuo se na potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja, prenosi Index.hr.
- Raspirivanje straha oko mogućih apokaliptičnih scenarija, pretjerani alarmizam i spekulacije o nuklearnom pitanju nisu korisni s duhovne tačke gledišta. Neprijatelj čovječanstva pokušava da posije tjeskobu u srca ljudi jer lakše je manipulisati osobom lišenom duhovnog svijeta… Ne treba se igrati sa svim tim jer hrišćani se ne boje takozvanog kraja svijeta. Čekamo Isusa, koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima - poručio je Kiril.
Dodao je da to ipak ne znači da treba sjedjeti skrštenih ruku.&nbsp;
- Naprotiv, naša zemaljska misija je da budemo vojnici Gospodnji, da se odupremo zlu i branimo visoke moralne ideale. To je cilj u Rusiji - rekao je.
Kiril je zahvalio ruskim naučnicima na razvoju, kako ga je nazvao, „nevjerovatnog oružja“.
Iako je vrhovni vjerski poglavar, moskovski patrijarh često komentariše političke procese u zemlji uz podršku politike Vladimira Putina, podsjeća Index.hr.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F1862102371196682316%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1862102371196682316%7Ctwgr%5Eba2d1829e88192f96337e5ec5ef59a5922aab11a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

1250x600

Ruski patrijarh o nuklearnom oružju: Hrišćani se ne boje smaka svijeta

Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju obezvlašćeni, jer ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste i kao nosiocima suvereniteta mora im se vratiti vlast, a Ustavni sud hitno treba da zaštiti prava građana, a ne partijskih lidera.
To je poruka predstavnika Građanske akcije Božidara Vujičića, koji je, u izjavi za PR Centar, kazao da kao vlasnici Crne Gore, građani ne mogu da ostvare nijednu ustavnu i mogućnost iz Univerzalne dekladacije o ljudskim pravima, za ostvarivanje vlasti.
- Ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste, a predsjednici političkih partija biraju svoje privatne poslanike i to prije dana određenog za glasanje. Zato što predsjednici parija biraju svoje privatne poslanike rezultati izbora ne predstavljaju volju građana, nego volju predsjednika političkih partija. Jasno je da privatni poslanici glasaju za interese predsjednika partije, ne za interese građana - uvjeren je Vujičić.
Građani Crne Gore, kako smatra, ne mogu da ostvare, ni drugu ustavnu mogućnost za ostvarivanje vlasti, direktno putem referenduma, zato što “predsjednici partija ne žele, preko svojih privatnih poslanika, da u Zakonu o referendumu odrede postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana”.
- Ustavni sud, pred kojim stojimo, koji finansiraju građani, ali koji je izabran od strane privatnih partijskih poslanika, ne želi da građanima zaštiti ustavno pravo za ostvarivanje vlasti. Ustavni sud ne želi da po službenoj dužnosti donese odluku da se Zakon o referendumu mora uskladiti sa Ustavom, na način da u sebi sadrži postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana, koji sada ne postoji u Zakonu o referendum - kazao je Vujičić.
Za sudije Ustavnog suda, kako je kazao, raspodjela mandata po redu kandidata na izbornoj listi, ne predstavlja sistemsku dikriminaciju biračkog prava.
- Za sudije Ustavnog suda nije rodna diskriminacija činjenica da se na izbornim listama od četri kandidata nalazi jedna žena. Za sudije Ustavnog suda u Crnoj Gori, neposredno biračko pravo ne znači isto, kao što to znači za sudije svih ustavnih sudova na svijetu, pravo birača da direktno glasa za kandidata na izbornoj listi, već pravo birača da lično glasa. Jasno je da sudije Ustavnog suda, izabrane od privatnih partijskih poslanika, moraju da prikrivaju od domaće i međunarodne javnosti apsolutno preuzimanje vlasti nekoliko predsjednika političkih partija - naglasio je Vujičić.
Rekao je da urednici javnih medija ne prepoznaju temu potkradanja vlasti od građana Crne Gore, kao najznačajniju društveno političku temu, odbijaju da informišu građane o najznačajnijem političkom pravu, koje ne mogu da ostvare.
- Zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprečavanje korupcije i državno tužilaštvo ne prepoznaju, odnosno ćute o sistemskoj dikriminaciji i korupciji biračkog prava, jer i njih biraju privatni poslanici. Skupština Crne Gore, sastavljena od privatnih partijskih poslanika, izvor je sistemske korupcije u Crnoj Gori. Nema ni v od vladavine prava, u državi koja je građanima ukrala vlast - razočaran je Vujičić.
Pozvao je Ustavni sud da se hitno odredi, u predmetima koji su u postupku i odgovori, mogu li se priznati izbori koji nisu izraz volje građana nego izraz volje predsjednika partija, je li diskriminacija biračkog prava raspodjela mandata po redu na listi, je li rodna diskriminacija da od četri kandidata na listi bude jedna žena, da li Zakon o referendumu propisuje postupak sprovođenja referenduma na inicijativu građana.
- Poštovane sudije Ustavnog suda odredite se, smijete li od partijskih lidera da stanete u zaštitu prava građana, koji vas plaćaju da im štitite ustavno pravo na ostvarivanje vlasti, ili ne smijete. Mi ćemo vas vrlo brzo ponovo prozvati da se odlučite, sa ovog istog mjesta, nadamo se u mnogo većem broju - poručio je Vujičić.
Pozvao je i predstavnike Evropske komisije i parlamenta u Strazburu, da ili uslove državu da hitno građanima vrati vlast, ili da prekinu pregovore sa Crnom Gorom, koja odbija da nosiocima suvereniteta vrati vlast, kao osnovni preuslov za vladavinu prava.&nbsp;

Vujičić: Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju potpuno obezvlašćeni

U Crnoj Gori je prošle godine zabilježeno 16 napada na novinare - kazala je protpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković. 
 
Ona je, na predstavljanju izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2023”, rekla da je Uprava policije evidentirala 11 napada na novinare. 
 
Camović Veličković istakla je da je Crna Gora, u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana za prošlu godinu, zabilježila blagi pad rezultata u odnosu na prethodnu - sa 3,35 na 3,33. 
 
Ona je kazala da je uprkos tome zadržala treće mjesto u regionu. 
 
Camović Veličković je rekla da Crna Gora i dalje ostvaruje najlošiji rezultat u domenu stvarne bezbjednosti novinara, kojim se mjere nefizičke prijetnje i uznemiravanje ali i prijetnje po život i fizičku bezbjednost i stvarni napadi na medijske radnike i radnice. 
 
Ona je dodala da su prošlu godinu obilježile izjave tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazvića, koji je u više navrata dovodio medije u vezu sa kriminalnim strukturama, kao i slučaj kada je nepoznata osoba na mejl uputila prijetnje silovanjem koje su se odnosile na pet novinarki.
- U 2023. novinarka Dragana Šćepanović osjećala se ugroženo nakon što je dugo bila na meti jednog portala i njegovog vlasnika, lokalnog biznismena Dragana Bećirovića, o čijem poslovanju je izvještavala, a koji je i pokrenuo peticiju među građanima protiv nje - rekla je Camović Veličković. 
 
Ona je, predstavljajući Indikatore bezbjednosti novinara Crne Gore, kazala da se određene stvari mijenjaju nabolje i da su povećane zarade i smanjen broja napada na novinare. 
 
- Ipak, suštinski se to ne osjeća jer je inflacija anulirala povećanja a neriješavanje ozbiljnih slučajeva napada na novinare zadržalo generalan osjećaj nesigurnosti kod zaposlenih u medijima - kazala je Camović Veličković. 
 
Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da se prošle godine pojavio novi trend - da političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare jer su samo pisali o njima. 
 
- Znate da su pojedini političari prijavljivali medije samo zato što su oni pisali o njima. Imali ste slučaj predsjednika Crne Gore koji se neprimjereno obratio novinarki Radio-televizije Crne Gore i potom izvinio - kazao je Kračković. 
 
On je dodao da se sličan slučaj desio u ponedjeljak tokom konferencije za novinare u Gimnaziji „Slobodan Škerović“. 
 
- Smatram da je važno da budemo solidarni, svima nam se mogu dešavati takve stvari samo zbog toga jer postavljamo pitanja. Nemaju pravo da komentarišu kakva su pitanja, oni samo moraju da odgovore na pitanja ili ako neće da ne odgovore - dodao je Kračković.

Prošle godine 16 napada na novinare

Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da je šokiran ponašanjem predsjednika Vlade Milojka Spajića koji se danas nije pojavio na zakazanoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost. Time se, cijeni on, još jednom potvrđuje da nije svako dorastao funkciji koju obavlja.
- Zaista nemam bilo šta da dodam. Mogu samo da još jednom kažem da je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) došao, ali kada je prošlo skoro sat vremena od trenutka kada je sjednica trebala da počne, on je otišao jer se predsjednik Vlade nije pojavio. Koliko sam u saznanju od sekretara savjeta, ne javlja se na telefon i u potpunosti je nedostupan, tako da mislim da je ovo samo kontinuet neodgovornog ponašanja predsjednika Vlade prema državnim institucijama - naveo je Milatović.
To je, kaže on, počelo neodgovornim ponašanjem u Skupštini Crne Gore.
- Nastavilo se i na predsjednika Crne Gore, na samu Vladu a evo danas je kulminiralo na Savjetu za odbranu i bezbjednost kao najvažnijoj državnoj instituciji koja se tiče odbrani i bezbjednosti u zemlji - kazao je Milatović.&nbsp;
Ističe da je očigledno da Spajićevim nedolaskom na sjednicu ona nije mogla da bude održana.
Na pitanje šta dalje, Milatović kaže da je predsjednik Vlade bukirao danas sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost i time pokazao jedno nevjerovatno neodgovorno ponašanje prema Vojsci, državi, predsjedniku Skupštine i države, te prema građanima.
- Nažalost nije svako dorastao funkciji koju zauzima - zaključio je Milatović.

Milatović: Spajićev nedolazak na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost je potvrda da nije dorastao funkciji koju obavlja

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

Tag: ruska-pravoslavna-crkva

Bešlin: Izjava Kirila da se „hrišćani ne boje smaka svijeta“ služi da normalizuje rat i bezvrijednost ljudskog života u svakom domu u Rusiji

Ruski patrijarh o nuklearnom oružju: Hrišćani se ne boje smaka svijeta

Bešlin: Izjava Kirila da se „hrišćani ne boje smaka svijeta“ služi da normalizuje rat i bezvrijednost ljudskog života u svakom domu u Rusiji

Vujičić: Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju potpuno obezvlašćeni

Prošle godine 16 napada na novinare

Milatović: Spajićev nedolazak na sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost je potvrda da nije dorastao funkciji koju obavlja

PRATITE TVe UŽIVO