Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je dugogodišnjeg komandanta kopnenih snaga generala Olega Saljukov i imenovao ga na novu funkciju - zamjenika sekretara ruskog Savjeta sigurnosti, objavili su ruski državni mediji.
U dekretu koji je objavljen u službenom registru predsjedničkih odluka navodi se da je Saljukov razriješen dužnosti komandanta kopnene vojske, na kojoj se nalazio još od 2014.&nbsp;
General Saljukov je osim redovnog komandovanja kopnenim snagama prošle godine obnašao i dužnost zamjenika komandanta združenih ruskih snaga u Ukrajini, što je pojačalo njegovu ulogu u operacijama invazije.
Saljukov je javnosti poznat i kao dugogodišnji komandant vojne parade u Moskvi, a posljednji put se u toj ulozi pojavio 9. maja, kada je predvodio proslavu 80. jubileja kraja Drugog svjetskog rata, kojeg Rusi slave kao Dan pobjede.
Ruski mediji zasad ne navode ko će preuzeti dužnost zapovjednika kopnene vojske, a Kremlj nije komentarisao razloge promjene.&nbsp;
Imenovanje u Savjetu sigurnosti tumači se kao premještaj u krug najbližih Putinovih ljudi, a često i kao način sklanjanja visokihoficira sa operativnih položaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin smijenio komandanta kopnenih snaga

Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Evropa od 1945. godine gradi svijet u kojem predatori više ne bi trebalo da budu gospodari života i koji se zasniva na principima prava, pravde, slobode i humanizma - a danas ga na komade razbijaju dva nitkova - jedan u Kremlju, a drugi u Vašingtonu. Tim riječima je disident iz sovjetske ere Aleksander Skobov (67) u petak započeo završni govor prije nego je osuđen na 16 godina zatvora jer se nije libio da na društvenim mrežama objavljuje antiratne stavove. On je i tu priliku iskoristio da se jasno i otvoreno usprotivi režimu Vladimira Putina i njegovoj invaziji na Ukrajinu, ali i novoj američkoj administraciji koju predvodi Donald Tramp. Skobov je tako ustvrdio da Putin nije jedini koji baštini fašističke stavove. &nbsp;- Ljudi sa profašističkim vrijednostima su došli na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Svjedoci smo odvratnog pokušaja, čisto imperijalističke zavjere između dva predatora - poručio je Skobov. <h2>HITLER NOVOG DOBA</h2> U sudnici se obratio i simpatizerima Putinovog režima. - Danas će me pitati hoću li da se izjasnim krivim. Pa i ja ovdje iznosim optužbu: Optužujem cijelu Putinovu vladajuću kliku, koja je izgrađena na leševima, da priprema, pokreće i vodi agresorski rat. Optužujem ih za ratne zločine u Ukrajini, za politički teror u Rusiji i za korupciju mog naroda. Pitam i sluge Putinovog režima koji su ovdje prisutni: izjašnjavate li se krivim sa saučesništvo u njegovim zločinima? - podvukao je Skobov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5" data-rendition-name="original" width="1960" height="1307" loading="lazy" alt="Skobov"> <figcaption>Svjedoci smo čisto imperijalističke zavjere dva predatora: Aleksander Skobov(Photo: SOTA/Meduza)</figcaption> </figure>  On je ponovio svoju podršku Ukrajini zbog koje je i osuđen, i tom prilikom Putina uporedio sa Adolfom Hitlerom. - Smrt rusko-fašističkim osvajačima! Smrt Putinu, novom Hitleru, ubici i nitkovu. Slava Ukrajini! Slava herojima! - zaključio je Skobov. Njegove riječi objavljene su u <a href="https://meduza.io/en/feature/2025/03/21/death-to-putin-the-new-hitler">ruskom slobodnom mediju „Meduza“ </a>koji tamošnja vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji &nbsp;je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava. <h2>ISTORIJA SE PONAVLJA</h2> Skobov je krajem sedamdesetih i osamdesetih više puta osuđivan za „antisovjetsku propagandu i agitaciju“ i podvrgivan prinudnom psihijatrijskom liječenju. Kao nastavnik istorije devedesetih, Skobov je ostao uporni kritičar ruskih vlasti, govoreći protiv rata u Čečeniji i organizujući mitinge opozicije u Sankt Peterburgu. Protivio se ruskoj aneksiji Krima 2014. Iste godine, dva neidentifikovana muškarca napala su ga noževima ispred kuće - nakon čega je izgubio vid na jednom oku. Njegovi prijatelji i porodica vjeruju da je napad 2014. bio osveta za njegovu kritiku Putinovog režima. Ipak, Skobova to nije spriječilo da se otvoreno suprotstavlja ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine. On je uhapšen početkom aprila prošle godine pod optužbom da je „opravdao terorizam“ u svojim objavama na društvenim mrežama stavljajući se na stranu Ukrajine, a rusko ministarstvo pravde ga je proglasilo „stranim agentom“. U komentaru za Gardijan nakon saslušanja u petak, Tanja Lokšina iz Human Rights Watch ocijenila je da je kazna koja mu je izrečena drakonska, ali i simbolična za „rat ruskih vlasti protiv neslaganja“ unutar zemlje. - Posebno je dirljivo to što je Skobov proveo godine u sovjetskom zatvoru jer je koristio svoju slobodu mišljenja svih tih godina - a decenijama kasnije istorija se ponavlja - ukazala je ona.

Anja Ivanović

Dva nitkova iz Kremlja i Vašingtona danas na komade razbijaju svijet koji je građen od 1945. godine

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je, tokom govora u Kongresu, da mu je predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski poslao pismo u kojem navodi da je Kijev „spreman sjesti za pregovarački sto što je prije moguće“.
- Maloprije mi je stiglo pismo. Cijenim što ga je poslao - rekao je Tramp, dodajući da istovremeno vodi pregovore s Rusijom i prima signale koji bi mogli značiti kraj rata.&nbsp;
Tramp se tokom govora u Kongresu prvi put osvrnuo na poruku Volodimira Zelenskog da je spreman pregovarati o miru pod Trampovim vođstvom koja je uslijedila nakon što je SAD privremeno ukinula vojnu pomoć Ukrajini.
- Milioni Ukrajinaca i Rusa su bespotrebno ubijeni ili ranjeni u ovom strašnom i brutalnom ratu bez kraja na vidiku – rekao je Tramp.
Tramp kaže da mu Zelenski u pismu takođe poručuje da „zaista cijeni sve što je Amerika učinila kako bi pomogla Ukrajini u očuvanju suvereniteta i neovisnosti“.
- Ukrajina je spremna potpisati u bilo kojem trenutku koji vam odgovara - stoji u pismu – rekao je Tramp.
Ukrajinska dopisnica BBC-a Zhane Bezpiatchuk je rekla da smatra da Ukrajinci nisu dobili nikakve odgovore iz Trumpova govora.
Prema njenim riječima, američki predsjednik nije dao nikakvu jasnu viziju o tome što misli pod „mirom“, niti je spomenuo sigurnosna jamstva za Ukrajinu ili mogućnost nastavka vojne pomoći.
- Za Ukrajinu je ovo izuzetno težak trenutak - zaključila je ona.
<h2>Amerika više nije „woke“</h2>
Tramp je govor pred Kongresom iskoristio da bi poručio da Sjedinjene Američke Države „više nijesu woke“. Taj termin označava stanje svijesti o rasizmu i društvenim nejednakostima.
- Naša država više nije „woke“. Vjerujemo da, bez obzira na to jeste li doktor, računovođa, advokat ili kontrolor leta, trebate biti zaposleni i napredovati na temelju svojih vještina i sposobnosti, a ne rase ili pola – izjavio je on.
Osvrnuo se na simbolične odluke koje je donio, posebno one vezane uz kulturna i društvena pitanja koja dijele američko društvo.
Naveo je da je potpisao gotovo 100 izvršnih uredbi i proveo više od 400 izvršnih mjera.
- To je rekordan broj odluka kojima vraćamo zdrav razum, sigurnost, optimizam i bogatstvo diljem naše divne zemlje - rekao je Trump.
Među odlukama koje je istakao su: proglašenje izvanrednog stanja na južnoj granici SAD-a, preimenovanje Meksičkog zaliva u Američki, vraćanje imena planini Denali na staro ime Mount McKinley, proglašenje da postoje samo dva pola - muški i ženski, proglašenje engleskog za službeni jezik SAD-a, ukidanje politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti u saveznoj vladi, privatnom sektoru i vojsci, pokretanje povlačenja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, pokretanje povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije, te potpisivanje uredbe kojom se zabranjuje muškarcima takmičenje u ženskim sportovima.

Tramp: Cijenim što mi je Zelenski poslao pismo, primam signale koji bi mogli značiti kraj rata

Minsk je spreman ugostiti lidere Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije na pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.&nbsp;
Njegova izjava dolazi nakon što su SAD privremeno ukinule vojnu pomoć Ukrajini.
U intervjuu za američkog internetskog komentatora Marija Nawfala, koji je emitovan na bjeloruskoj državnoj televiziji, Lukašenko je rekao da je spreman pomoći američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ostvari svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.
- Ako želite, dođite ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva ima samo 200 kilometara. Pola sata leta avionom. Dobrodošli ste. Sjesti ćemo ovdje, dogovoriti se mirno, bez buke, bez galame. Poručite Trumpu: čekam ga ovdje, zajedno s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjest ćemo i smireno pregovarati. Ako želite postići dogovor – naveo je on.
Uprkos pozivu Lukašenko je naglasio da ne želi biti posrednik između drugih zemalja.
- Najviše od svega mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da možeš nešto učiniti - rekao je on.
Bjelorusija je prethodno bila domaćin pregovora Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) 2014. i 2015. godine, što je rezultiralo Minskim sporazumima. Ti su sporazumi su trebali zaustaviti rat u Donbasu, koji je izbio nakon ruske invazije na istočnu Ukrajinu 2014. godine.

Lukašenko pozvao Trampa, Zelenskog i Putina na pregovore u Minsku, ali rekao i da ne želi da bude posrednik između drugih zemalja

Živimo u vremenu urušavanja međunarodnog pravnog i političkog poretka i najave imperijalnih politika koje poništavaju progresivno nasljeđe oličeno u Povelji OUN - ocijenili su u Građanskoj inicijativi 21. maj poručujući da Crna Gora mora da se svrsta uz EU, hitno reformiše i prilagodi državnu politiku novim globalnim okolnostima.
Režim američkog predsjednika Donalda Trampa danas, poručuju oni, zadaje snažan udarac demokratskim, liberalnim, humanim i socijalnim idejama.
- Antievropska politika zvaničnog Vašingtona ne samo da podilazi Putinovoj osvajačkoj despotiji već je i pokazatelj ideološke orijentacije koja ohrabruje klero-nacionalističke i neofašističke partije, kao i agresorske političke i vojne kampanje - smatraju u GI 21. maj.
To znači, kažu, i veća ulaganja u odbranu i bezbjednost, otvara pitanje obaveznog služenja vojnog roka kao i izgradnje domaćeg agro-industrijskog i vojnog kompleksa koji bi bio oslonac novoj odbrambenoj politici.
- Crna Gora treba da bude zagovornik očuvanja NATO pakta, ali i pristalica formiranja evropskog odbrambenog štita. Ovakav stav će u predstojećem vremenu biti u neposrednoj vezi sa što bržim učlanjenjem u EU pri čemu takva spoljnopolitička orijentacija nema alternativu - zaključili su u GI 21. maj.

GI 21. maj: Crna Gora treba da bude zagovornik očuvanja NATO pakta, ali i pristalica formiranja evropskog odbrambenog štita

Irska vlada je odobrila dodatni paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od 100 miliona eura koji će biti iskorišten za kupovinu nesmrtonosne vojne opreme.
Iz kabineta irskog premijera potvrđeno je da će sredstva biti dodijeljena za nesmrtonosnu vojnu opremu i podršku.
Irski premijer Micheál Martin opisao je odluku SAD-a da pauzira vojnu pomoć za Ukrajinu kao ozbiljan nazadak.
Pozvao je i druge države da se uključe u slanje pomoći Ukrajini.

Irska odobrila paket pomoći za Ukrajinu od 100 miliona eura

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je njegovoj zemlji potreban mir uz čvrste bezbjednosne garancije.
Nakon bilateralnog sastanka s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, uoči samita o Ukrajini u Londonu, Zelenski je na platformi X napisao da su dvoje lidera razgovarali o „razvoju zajedničkog akcionog plana za okončanje rata pravednim i trajnim mirom“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1896205665129120036%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1896205665129120036%7Ctwgr%5Edbda4541970922b7bba9eed35e5d8eaa59453eb8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Naglasio je da „niko osim (ruskog predsjednika Vladimira) Putina nije zainteresovan za nastavak i brzi povratak rata“.
- Zato je važno održati jedinstvo oko Ukrajine i jačati poziciju naše zemlje kroz saradnju s evropskim državama i Sjedinjenim Američkim Državama - rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik prisustvuje samitu o Ukrajini, koji danas u Londonu organizuje britanski premijer Kir Starmer uz učešće brojnih evropskih lidera.

Zelenski: Ukrajini potreban mir uz čvrste bezbjednosne garancije

Ukrajina i Evropa su ostale same sučeljene s Rusijom, a odnosi izmedju američkih i evropskih saveznika su došli do tačke pucanja, što je pokazala žestoka čarka sefa Bijele kuće Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, piše francuski list „Mond“.
U dužem redakcijskom uvodniku ističe se da je „sudbina Ukrajine ranjivija više nego ikad“ i da se sukob Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući okončao dovođenjem u pitanje američke podrške Kijevu.
- To je propast za Ukrajinu, sirovo iskazanje toga šta je administracija Tramp-Vens, polarno hladan vjetar koji je prekrio Evropu - dodaje se uz napomenu da je to „poklon za Moskvu“.
Javni sukob Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući i potpuno suprotstavljeni prioriteti su, navodi „Mond“, Kijev gurnuli u položaj „neviđene ranjivosti u okviru zapadnog bloka, punog pukotina“.
Francuski dnevnik navodi da će sjutra u Londonu razgovarati mnoge evropske vođe, ali zaključuje da Evropa mora da se ujedini oko izgradnje jake evropske odbrane i „pripremi javnost na grubi zaokret ka jednom drugačijem svijetu“.

Mond: Ukrajina i Evropa ostale same pred Rusijom

Konzervativni Foks Njuz, koji podržava američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovu administraciju, danas je objavio da su demonstranti dočekali potpredsjednika SAD Džej Di Vensa u saveznoj državi Vermont, gdje se uputio na godišnji odmor sa porodicom.
Foks javlja da su demonstranti dočekali Vensa kod skijaškog odmarališta u mjestu Šugarbuš "dan nakon jučerašnjeg fijaska u Ovalnom kabinetu" tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistorijska-predstava-i-farsa-ili-istorijska-sansa-za-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Protestanti su mahali ukrajinskim zastavama. Tajna služba, koja brine za sigurnost predsjednika i potpredsjednika SAD, zbog protesta je sklonila Vensa i njegovu porodicu na drugu lokaciju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F1895875964393177424&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vermont: Demonstranti dočekali Džej Di Vensa sa ukrajinskim zastavama nakon fijaska u Bijeloj kući

Zirojević: I vi ste svjesni da reakcija na Cetinju nije bila adekvatna čim govorite o naslijeđenim problemima, moramo uvezati zdravstveni sa bezbjednosnim sektorom

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici usvojila više odluka, među kojima se ističe uvođenje dodatnih međunarodnih restriktivnih mjera prema Rusiji u skladu sa politikom Evropske unije, kao i usvajanje amandmana na zakon o priznavanju inostranih diploma, saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
Kako se dodaje, u skladu sa obavezama prema zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije, Vlada je usvojila Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera na osnovu odluka Savjeta Evropske unije i regulativa EU, koje se odnose na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine,
- Izmjene i dopune postojeće Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera u vezi sa djelovanjima Ruske Federacije koja destabilizuju situaciju u Ukrajini, Odluku o uvođenju restriktivnih mjera kao odgovor na nezakonito priznavanje, okupaciju i pripojenje ukrajinskih regija koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine - navedeno je u saoopštenju.&nbsp;
Pored odluka iz oblasti spoljne politike, Vlada je donijela i Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, čime se dodatno uređuje postupak nostrifikacije diploma i izjednačavanja kvalifikacija stečenih u inostranstvu.&nbsp;
Vlada je osvojila i Platformu za radnu posjetu predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića Japanu, koja će biti realizovana u periodu od 25. maja do 1. juna 2025. godine kao i Platformu za učešće potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filipa Ivanovića na forumu „Jerevanski dijalog“, koji će se održati u Jerevanu, Republici Jermenija, 26. i 27. maja 2025. godine.

Vlada usvojila odluku EU o sankcijama Rusiji; usvojeni amandmani o priznavanju diploma i platforme za međunarodne posjete

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.050 ambulantnih pregleda, od čega 343 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinut 231 pacijent, a u dnevnim bolnicama 296.
- U istom periodu obavljeno je 80 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 151 pacijent, od čega 16 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 560 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 46 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od čega deset MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.223 pacijenta i odrađene 37.052 analize - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković primio je danas Gabrijelu Zvicer, potomkinju porodice Petra Zvicera koja je, kako ističu, stradala u selu Rokoči od strane srpske žandarmerije tokom Bijelog terora.
Đurašković je Gabrijeli Zvicer poželio dobrodošlicu na Cetinju i informisao je da će uskoro početi rekonstrukcija porodične kuće Zvicera u Rokočima, kao i da će pokrenuti inicijativu da jedna ulica na Cetinju dobije ime Ulica porodice Petra Zvicera.
- Sjećanje na porodicu Zvicer, koja je na najstrašniji način stradala zbog svojih uvjerenja i borbe za slobodu Crne Gore, mora ostati trajni dio našeg kolektivnog pamćenja - poručio je gradonačelnik tokom sastanka.
Gabrijela Zvicer je unuka Lazara Zvicera, brata Petra Zvicera, koji se zajedno sa bratom Đokom nakon Božićnog ustanka 1919. godine odselio u Argentinu, gdje su proveli ostatak života.
U razgovoru sa gradonačelnikom, Gabrijela je istakla da je u njenoj porodici vladala tišina o zločinu nad porodicom Zvicer, te da je pravu istinu saznala tek prije četiri godine.&nbsp;
Dolaskom u Crnu Goru, kako je kazala, ispunjava san svog oca, preminulog prije pet godina i predstavlja sve potomke Zvicera iz Argentine.
Iz Kabineta gradonačelnika podsjećaju: u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine, tokom perioda poznatog kao Bijeli teror, srpska žandarmerija predvođena majorom Kecmanovićem i njegovim pomoćnikom Kolakovićem mučila je i spalila u kući porodicu Petra Zvicera – njegovu majku Anđu (60), suprugu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka (13), kao i troje Petrovo maloljetne djece. Zločin počinjen u selu Rokoči u plemenu Cuce ostao je jedan od najsvirepijih primjera represije nad crnogorskim komitama i borcima za državnost Crne Gore, napominju iz Prijestonice.
U znak sjećanja, 23. marta 2023. godine, na uzvišenju iznad porodične kuće u Rokočima, Prijestonica Cetinje podigla je spomen-obilježje porodici Zvicer, na inicijativu grupe građana.&nbsp;
- Postavljanjem spomen-ploče, Cetinje je još jednom potvrdilo svoje antifašističko opredjeljenje i posvećenost njegovanju istorijskog pamćenja i osudi svakog zločina - zaključuje se u saopštenju.

Đurašković primio potomkinju porodice Petra Zvicera: Vladala je tišina o zločinu, istinu sam saznala prije četiri godine

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: ruska-invazija