Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani napad dronovima i raketama na više regija Ukrajine, a, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, energetska infrastruktura i civilni objekti bili su ključne mete.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je lansirano više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova.&nbsp;
On je naveo da su napadi usmjereni na svakodnevni život, stambene zgrade, energetske objekte i infrastrukturu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Za svaki napad koji Moskva pokrene na naš energetski sistem u pokušaju da nanese štetu običnim ljudima pred zimu, mora postojati odgovor u vidu sankcija protiv cijelog ruskog energetskog sektora, bez izuzetaka - napisao je Zelenski na Telegramu.&nbsp;
On je pozvao na pojačani međunarodni pritisak na Kremlj.
Zbog napada je došlo do vanrednih isključenja struje u Poltavskoj oblasti prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo.
Kremenčuk je, kako se navodi, prijavio potpuni nestanak struje i otvorio "Tačke nepokolebljivosti", odnosno privremene javne punktove koji nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć.
U Harkovu je obustavljen rad metroa, a došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom.
U tom gradu električni transport zamijenjen je autobusima, a otvoreni su centri za grijanje.
Željeznički saobraćaj u Poltavskoj oblasti navodno je značajno poremećen.
U Dnjepru su najmanje dvije osobe poginule kada je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu i uništio stanove na dva sprata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija intenzivira napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

1250x600

1084x550

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Prekidi struje uvedeni su u cijeloj Ukrajini drugi uzastopni dan zbog štete izazvane ruskim udarima na infrastrukturu zemlje, saopštio je večeras operater elektro mreže.
- Zbog teške situacije za energetski sistem hitni prekidi struje uvedeni su u svim oblastima Ukrajine - saopštio je Ukrenergo preko Telegrama.
Mjere ograničenja potrošnje struje za industrijske klijente već su uvedene cijeli dan u cijeloj zemlji, dodao je Ukrenergo, najavljujući da će iste mjere biti ponovo na snazi sutra.
Rusija je nedavno pojačala svoje udare na ukrajinsku elektro mrežu kako se približava zima.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je sproveo veliki udar sa preciznim oružjem dugog dometa ispaljenog sa zemlje, iz vazduha i sa mora, odnosno balističkim hipersoničnim raketama Kindžal i dronovima.
Ministarstvo kaže da su udari ciljali gasnu infrastrukturu koja podržava operacije ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ukrajinska gasna kompanija Naftogaz je saopštila da je uništeno više od polovine njenih kapaciteta, a da su ruski udari od 3. oktobra vjerovatno bili najveći napad u istoriji na gasnu infrastrukturu.
Ta infrastruktura napada se u vrijeme kada se očekuje povećanje potrošnje gasa zbog dolazeće zime.
Šef kompanije Naftogaz Sergij Korecki rekao je da je prisilno prekinut rad jednog broja neophodnih instalacija.
Prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, Rusija je u noći od srijede na četvrtak, poslala 320 dronova, od kojih su 283 oborena, i ispalila 37 raketa od kojih su pet presretnute.
Napad je bio usmjeren na oblasti Harkov na sjeveroistoku i Poltava u centru zemlje, gdje je privatni operater DTEK saopštio da je jedan pogon za proizvodnju gasa zaustavljen.
Ukrenergo je sinoć objavio da je mora da uvede restrikcije struje u cijeloj Ukrajini, osim u Donjecku na istoku gdje su koncentrisane borbe.
Takvi prekidi već su se dogodili prošle nedjelje, kada je na nekoliko sati bio bez struje dio glavnog grada Kijeva.
S druge strane Ukrajina redovno gađa ruski naftni sektor sa napadima dronovima na rafinerije, a ta strategija izazvala je porast cijene goriva u Rusiji od ljetos.

Drugi dan prekidi struje u Ukrajini zbog ruskih udara

Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za portal Axios da bi bio spreman da se povuče sa funkcije nakon završetka rata sa Rusijom.
- Moj cilj je da završim rat, a ne da nastavim da se kandidujem za funkciju - citirao je Axios Zelenskog.
Govoreći sa reporterom Barakom Ravidom, Zelenski je rekao da nema namjeru da se drži za vlast kada rat sa Rusijom završi, poručujući: „Moj cilj je da završim rat“, a ne da beskonačno predsjedava Ukrajinom.
Zelenski je nagovijestio da bi, ako bi se mogao postići dugotrajan prekid vatre, tražio od ukrajinskog parlamenta da organizuje izbore. Prema ukrajinskom ustavu, izbori su suspendovani tokom vanrednog stanja — koje je na snazi od ruske pune invazije 2022. Prvi predsjednički mandat Zelenskog, koji je počeo 2019, uobičajeno bi istekao u maju 2024. Umjesto toga, ratne prilike su zamrzle politički kalendar. Zelenski je priznao ustavne i logističke prepreke za održavanje glasanja, ali je naglasio da bi obnavljanje demokratskih normi bio prioritet čim neposredne ratne opasnosti oslabe.
Istovremeno, Zelenski je uputio jedno od svojih najoštrijih upozorenja Moskvi. Rekao je ruskim zvaničnicima da, ako odbiju da okončaju rat, treba da budu spremni da potraže sklonište u bunkerima. Ukrajina, kako je rekao, nema namjeru da cilja civile, ali bi imala opravdanje da gađa energetski i infrastrukturni sistem Rusije, posebno ako dobije naprednije dalekometno oružje od saveznika. „Mi nijesmo teroristi,“ rekao je, naglašavajući da bi ukrajinska odmazda bila usmjerena isključivo na strateške objekte.
Ukrajinski lider je otkrio da njegova zemlja već posjeduje dronove sposobne da dosegnu duboko u rusku teritoriju, ali je tvrdio da bi novi oružani sistemi mogli da promijene ravnotežu rata. Na nedavnom sastanku sa predsjednikom Donaldom Trampom, Zelenski je tražio upravo takvu tehnologiju, za koju vjeruje da bi mogla da natjera Vladimira Putina na ozbiljne pregovore.

Zelenski: Spreman sam da napustim funkciju poslije rata, cilj mi je da ga okončam

Rusija je tokom noći nastavila „teror protiv naroda Ukrajine“ gađajući civile i civilnu infrastrukturu u više regiona zemlje, saopštila je premijerka Julija Sviridenko.
U Zaporožju je, prema njenim riječima, šest avionskih bombi pogodilo stambene ulice i civilnu infrastrukturu.
- Jedan čovjek je ubijen u svom domu, drugi su ostali zatrpani ispod ruševina, a požari su zahvatili čitave kvartove - navela je Sviridenko u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
Dodala je da su „u Černigovu dronovi pogodili ključni infrastrukturni objekat unutar grada“. U Odeskom regionu, prema njenim riječima, poginula je jedna žena, a najmanje troje ljudi je ranjeno kada su ruske snage gađale komercijalne kioske, hotel, Ukrpoštu, Ukrtelekom, kulturni centar, administrativni servisni centar i privatna vozila.
- U Dnjipropetrovskoj oblasti, artiljerija i dronovi zapalili su kuće i imanja: stambenu zgradu u okrugu Krivi Rig, još jednu kuću u okrugu Nikopolj i privatnu imovinu u okrugu Sinelnikovo - precizirala je Sviridenko.
Ukrajinska premijerka je naglasila da „ovo nijesu vojni ciljevi, već porodice, domovi i osnovni sistemi koji omogućavaju svakodnevni život“.
- Strategija Rusije je sistematsko uništavanje civilnog postojanja u Ukrajini. Svijet mora da prepozna šta je ovo - državno organizovani teror. Svako odlaganje jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane znači više izgubljenih života, više uništenih domova i više razorenih porodica. Zaštita ukrajinskog neba nije samo pitanje Ukrajine - poručila je Sviridenko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSvyrydenko_Y%2Fstatus%2F1970371027881349151%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970371027881349151%7Ctwgr%5Ee348fb688931504a48ce72891b078d579d869b28%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sviridenko: Ruski napadi pogodili više ukrajinskih regiona, stradali civili

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je gotovo 60 odsto oružja koje koristi ukrajinska vojska domaće proizvodnje, čime je premašen cilj postavljen prije samo dva mjeseca, piše Rojters.&nbsp;
- Tokom ovog rata, Ukrajina je došla do tačke gdje je gotovo 60 odsto oružja koje imamo, oružja u rukama naših vojnika, ukrajinske proizvodnje - poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da je riječ o moćnom oružju.&nbsp;
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici već dugo naglašavaju jačanje domaće proizvodnje naoružanja kao ključan element za osiguravanje budućnosti odbrane zemlje.
U svom je obraćanju takođe spomenuo zajednički projekat pokretanja proizvodnje oružja u Danskoj.
Podsjetimo, Zelenski je u julu pozvao svoju vladu da preduzme korake kako bi se udio domaće proizvedenog oružja povećao na više od 50 odsto. Tada je izjavio da ukrajinsko oružje čini oko polovinu naoružanja koje se koristi na bojištu, što je više nego ikad od sticanja nezavisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Ukrajina se posebno fokusirala na proizvodnju dronova i jačanje protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila intenzivnim ruskim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima.
Zvaničnici su istakli i razvoj dronova presretača kao učinkovit i isplativ način odbrane od ruskih vazdušnih udara.

Zelenski: Ukrajinska vojna industrija je ostvarila ogroman napredak

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za „Nacionalni dnevnik“ koji se emituje na Pink televiziji. Između ostalog, govorio je o setu ekonomskih mjera, ali i pravosnažno osuđenom predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku. Otkrio je da je danas razgovarao sa Miloradom Dodikom te je najavio da će se vidjeti narednih dana.
- Teška je situacija, danas sam razgovarao sa Dodikom, narednih dana ćemo se vidjeti. Mogu da kažem da ćemo uvijek biti uz naš narod i RS, nisam saglasan sa tim da je Dodik krivac. Dodik je bio u pravu po pitanju imovine, a oni su ga namjerno gurali u ćošak. Ali niko me nije slušao, šta ja tu da radim - kaže Vučić.
Komentarisao je i najavljeni susret američkog i ruskog predsjednika, Donalda Trampa i Vladimira Putina.
- Nisam siguran da će donijeti okončanje sukoba, ali sam siguran da je veoma važan. Želim im sreću, svi navijamo za mir u Ukrajini. Ja nemam zajedljivih komentara po tom pitanju. Mogao sam da se sjećam kad su nam branili da razgovaramo sa Rusima i Amerikancima, a ja njima želim da imaju dobar susret, rezultate i da nas sve obraduju da imamo mir - kaže Vučić.

Vučić o Dodiku: Uvijek ćemo biti uz naš narod i Republiku Srpsku, situacija je teška

Rusija je otvorena za mir sa Ukrajinom, ali postizanje njenih ciljeva ostaje prioritet, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov. 
 
On je to kazao nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp dao Moskvi rok od 50 dana da pristane na prekid vatre ili se suoči sa strožim sankcijama. 
 
Peskov i drugi ruski zvaničnici su više puta odbacili optužbe Kijeva i njegovih zapadnih partnera da odugovlače mirovne pregovore, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
U međuvremenu, Moskva nastavlja da intenzivira svoje napade dugog dometa na ukrajinske gradove, lansirajući više dronova u jednoj noći nego što je to učinila tokom nekih cijelih mjeseci prošle godine, a analitičari kažu da će se napadi vjerovatno pojačati.
- Predsjednik (Vladimir) Putin je više puta govorio o svojoj želji da što prije dovede ukrajinski spor do mirnog završetka. Ovo je dug proces, zahtjeva trud i nije lak. Glavno za nas je da postignemo svoje ciljeve. Naši ciljevi su jasni - rekao je Peskov državnom televizijskom reporteru Pavlu Zarubinu. 
 
Kremlj je insistirao da bi svaki mirovni sporazum trebalo da podrazumijeva povlačenje Ukrajine iz četiri regiona koje je Rusija nezakonito anektirala u septembru 2022. godine, ali nikada nije u potpunosti osvojila. 
 
Rusija takođe želi da Ukrajina odustane od svoje kandidature za pridruživanje NATO-u i prihvati stroga ograničenja svojih oružanih snaga - zahtjeve koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili. 
 
U svom večernjem obraćanju u subotu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovi zvaničnici predložili novu rundu mirovnih pregovora iduće sedmice. 
 
Ruski državni mediji su u nedjelju izvjestili da još nije određen datum za pregovore, ali su rekli da će Istanbul vjerovatno ostati grad domaćin. 
 
Direktni pregovori između Rusije i Ukrajine u Istanbulu rezultirali su sa nekoliko rundi razmjene zarobljenika, ali malo čim drugim. 
 
Tramp je u ponedjeljak zaprijetio Rusiji visokim tarifama i najavio obnavljanje isporuka američkog oružja Ukrajini, pooštravajući svoj stav prema Moskvi nakon višemjesečnih frustracija usljed neuspješnih pregovora usmjerenih na okončanje rata. 
 
On je rekao da će primjeniti “stroge tarife” ukoliko se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.

Peskov: Rusija otvorena za mir za Ukrajinom, ali ispunjenje ciljeva je prioritet

Ukrajina je predložila Rusiji da se novi krug pregovora održi naredne sedmice - saopštio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Zelenski je, u poruci građanima, rekao da je sekretar ukrajinskog Savjeta bezbjednosti Rustem Umerov predložio „novi sastanak sa ruskom stranom naredne sedmice“.
Ukrajinski predsjednik je naglasio da je potrebno ubrzati tempo pregovora i „učiniti sve kako bi se postigao prekid vatre“. Dodao je da tačan datum još nije utvrđen.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je izrazio nezadovoljstvo ponašanjem Moskve i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dajući Rusiji rok od 50 dana da obustavi vatru u Ukrajini, uz prijetnju sekundarnim sankcijama.

Zelenski: Predložili smo Rusiji pregovore naredne sedmice

Kako ruska invazija velikih razmjera ulazi u četvrtu godinu, grad Lviv suočava se s sumornom novom stvarnošću: Ponestaje prostora za ukop poginulih vojnika.
Ove sedmice, prvi put od 2022. godine, ukrajinski vojnici poginuli u sukobu biće sahranjeni na novom grobljanskom prostoru unutar istorijskog Ličakiv groblja u gradu.
Postojeće "Polje časti" – uspostavljeno ubrzo nakon početka invazije – dostiglo je svoj kapacitet. Gradsko vijeće navodi da će uskoro biti najavljena još jedna lokacija za ukop, budući da Ukrajina i dalje ne zna koliko je vojnika nestalo, koliko tijela čeka identifikaciju ili koliko će ih Rusija eventualno vratiti.
Prva tijela poginulih vojnika vraćena su u Lvivu nekoliko sedmica nakon ruskog napada.
U martu 2022. grad je počeo sahranjivati vojnike na "Polju časti" na zemljištu koje je ranije bilo poznato kao "Polje Marsa", mjestu koje su nekada posjećivali lokalni simpatizeri sovjetske nostalgije. Istorijski zapisi pokazuju da su, uz vojnike Crvene armije koji su umrli u ratnim bolnicama, tu sahranjeni i pripadnici sovjetske tajne policije – neki od njih uključeni u represiju nad lokalnim zajednicama.
Kako bi se stvorilo spomen-obilježje za današnje ukrajinske vojnike, grad je ekshumirao i premjestio ranije posmrtne ostatke, uspostavljajući prostor namijenjen onima koji su poginuli u ratu protiv Rusije. U to vrijeme činilo se da je dovoljno velik, ali sada više nije.
Za mnoge porodice ovo je postalo bolno i poznato mjesto.
Ana Karašetska gotovo svakodnevno posjećuje grob svog jedinog sina, 25-godišnjeg padobranca Mihajla. Branio je Kijev, Irpin i Buču u prvim danima rata. Jednom ranjen, vratio se u jedinicu prije nego što je poginuo. Sahranjen je u junu 2022.
- Kad je moj sin sahranjen, mislila sam da će rat uskoro završiti i da ćemo pobijediti - kaže Karašetska.
Tada je ovo mjesto, kak opisuje, izgledalo malo, samo dva sektora.&nbsp;
- Sada se grobovi protežu u nedogled. Znam lice i priču gotovo svakog vojnika ovdje - priča Karašetska.
"Polje časti", kaže Svitlana Miskiv, još jedna majka poginulog vojnika, postalo je groblje mladih: s portretima zdravih, mladih vojnika koji gledaju s nadgrobnih ploča.
Svitlana dodaje da je osjetila strah kad je saznala da je groblje dostiglo svoje granice.&nbsp;
- To je zastrašujuće… Nadala sam se da će sve ovo uskoro završiti, ali ima još mnogo onih koje treba sahraniti - kaže ona.
Snimci iz vazduha i fotografije snimljene tokom protekle godine pokazuju koliko su se brzo proširila groblja. Službeni broj poginulih ukrajinskih vojnika ostaje tajna, ali u Lvivu su razmjeri gubitaka vidljivi red po red.
Zvaničnici kažu da su predvidjeli potrebu za proširenjem i identificikovali još jedno područje na nekadašnjem "Brdu slave", koje je takođe dio Ličakivskog groblja.
Nekada sovjetsko spomen-obilježje, sadržavalo je posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, partizana i pripadnika sovjetske tajne policije. Gradska uprava je u međuvremenu uklonila sovjetske spomenike, a ekshumirani ostaci su ponovo sahranjeni na drugim lokacijama.
- Uklonili smo svaki kamen koji bi mogao podsjećati ljude na totalitarnu okupaciju Lviva - kaže Jevgen Bojko, šef kabineta gradske uprave Lviva. Novo očišćeno područje sada je spremno za ukop ukrajinskih vojnika, dodaje, nazivajući to nužnim "taktičkim" rješenjem.
Prva sahrana na novoj lokaciji obavljena je 11. decembra, kada je kapetan Andrij Kirizjuk, rođen 1991. godine, položen u grob.
Ali grad se priprema i za dugoročno rješenje.
- Radimo na strateškom rješenju: mnogo većem groblju za zajednicu Svako ko je dao svoj život, zdravlje ili snagu za Ukrajinu zaslužuje da bude dostojno nagrađen poštovanjem, ne samo sada, nego i u budućnosti - kaže Bojko.

Lviv otvara novo groblje zbog velikog broja poginulih vojnika

Privredna komora Crne Gore, u okviru projekta AZA4ICE – Odabrane zone za cirkularnu akvakulturu u cilju podsticanja tranzicije ka inkluzivnoj i cirkularnoj ekonomiji u sektoru akvakulture, stimulisanja novih poslovnih prilika i podizanja ekološke svijesti društva, koji se sprovodi kroz program prekogranične saradnje Euro-MED, organizovala je treći sastanak ekosistema odgovornih istraživačkih inovacija (LiRRIE).
Sastanak je bio namijenjen akterima iz oblasti akvakulture, poljoprivrede, zaštite životne sredine i srodnih sektora, sa ciljem zajedničkog definisanja održivih rješenja za razvoj Šaskog jezera u Ulcinju, zasnovanih na principima cirkularne ekonomije.
Cilj je da se uvede model cirkularne ekonomije u sektoru ribarstva i akvakulture, na primjeru Šaskog jezera. Ovaj sistem je prvobitno razvijen u lagunarna ali smo mi odabrali da ga pilotoramo na Šaskom jezeru zbog geografskih karakteristika naše zemlje.&nbsp;
- Lagune su najproduktivniji ekosistemi u Mediteranu. Ako u moru po hektaru imate produkciju stotinjak kilograma ribe, vi u tim lagunama imate prirodnu produkciju ribe čak i do 200 kilograma po jednom hektaru. Te vode su pune nutrijenata i algi, te su izuzetno dobre za rast i razvoj ribe- pojasnio je dr Danilo Mrdak, ekspert za metodologiju AZA4ICE.
Mrdak je na današnjem sastanku predstavio rezultate mjerenja karakteristika jezera, izvršenih u skladu sa zahtjevima projekta za pilot područje Šaskog jezera.&nbsp;
- Rezultati istraživanja su pokazali da je ovaj model moguće sprovesti na Šaskom jezeru ali uz neophodnu podršku institucija i biznisa. Najvažnije je da ova vizija bude prepoznata od strane svih relevantnih aktera. Bitno je da ove ideje ne ostanu samo na papiru, već da se što više promovišu i budu dostupne donosiocima odluka i biznisu- poručio je Mrdak.
Ukazao je na velike prednosti ovog projekta.
- Prednosti su u tome što vi sa jedne strane čuvate životnu sredinu a sa druge uvećavate profit. Ja mislim da ne može bolje od toga. Teorija i praksa su saglasne da je to moguće. Ako možemo da povećamo zaradu investitora a istovremeno da olakšamo upravljanje životnom sredinom u smislu da se smanji stepen zagađenja, onda imamo win-win situaciju- istakao je Mrdak.
Dr Radoje Laušević, ekspert za LiRRIE, predstavio je prvi nacrt akcionog plana projekta AZA4ICE za Crnu Goru.&nbsp;
- Crna Gora ima mogućnost da iskoristi konkretne rezultate ovog projekta koji daje teoretske osnove za uspostavljanje cirkularne akvakulture na modelu Šaskog jezera. Osim teoretskih razmatranja, radimo i akcioni plan koji bi omogućio zainteresovanim mikro, malim i srednjim preduzećima i državnim institucijama da investiraju u uspostavljanje takve cirkularne akvakulture koja bi, uz predložene model-organizme – šarana i trsku, uspostavila jedan takav sistem koji bi imao i direktne ekonomske benefite. Ukoliko to dođe u realizaciju i ukoliko se pokaže kao ekonomski isplativo, može služiti kao model za uspostavljanje sličnih sistema cirkularne akvakulture i na drugim sistemima u Crnoj Gori, na drugim jezerima a kasnije i u Jadranskom moru. Cirkularna akvakultura je i u lagunama u svijetu i Evropi vrlo ekonomski isplativa- rekao je on.
Laušević je pojasnio da su odlučili da Šasko jezero bude pilot područje upravo zato što je po svojim ekološkim karakteristikama najpribližnije modelima laguna u kojima su uspostavljeni sistemi cirkularne akvakulture u Evropi i u svijetu.
Projektna koordinatorka u Privrednoj komori mr Sandra Perić ukazala je da su za sada na projektu sprovedene tri vrste aktivnosti.&nbsp;
- Prva vrsta aktivnosti bila je usmjerena na mjerenja fizičkih karakteristika jezera da bi se vidjelo da li vrste koje smo odabrali za cirkularnu akvakulturu uopšte mogu da budu uzgajane na taj način. Drugi bitan segment rada na našem projektu su sastanci ekosistema odgovornih istraživačkih inovacija (LiRRIE), a koji su svojevrsne radne grupe jer obuhvataju zainteresovane strane petostruke spirale – javna uprava, privreda, akademija, civilni sektor i zaštita životne sredine. Tokom sastanaka smo; definisali viziju za Šasko jezero, realizovali obuke o cirkularnim praksama uzgoja ribe, razmatrali regulatorni okvir iz ove oblasti. Današnji sastanak bio je povod za diskusiju o akcionom planu koji bi obezbijedio održivost projektnih rezultata i mogućnost transponovanja na neke druge sektore. Treći segment aktivnosti je možda i najinteresantniji zato što je bio usmjeren ka široj javnosti i obuhvatio je akciju čišćenja zaleđa Velike plaže. Pripremamo i društvenu igru i strip na temu cirkularne akvakulture i zaštite životne sredine koje ćemo predstaviti đacima u osnovnim i srednjim školama- saopštila je Perić.
Perić je izrazila nadu da će značaj ovog projekta biti prepoznat, te da će rezultati istraživanja pomoći da cirkularna akvakultura u Šaskom jezeru bude sprovedena u djelo.
Projekat AZA4ICE se bavi izazovima održivosti akvakulture u evro-mediteranskoj oblasti kroz promovisanje inkluzivnih i cirkularnih praksi. AZA4ICE se oslanja na transnacionalnu saradnju i prekograničnu razmjenu znanja i ima za cilj da uvede cirkularno prostorno planiranje akvakulture koje bi predstavljalo nadogradnju postojećih praksi u priobalnom području, kao i da definiše i testira zone koje su određene za cirkularnu akvakulturu u morskim i slatkovodnim područjima. Kroz angažovanje zainteresovanih strana i razvoj akcionih planova, projekat podstiče dijalog i stvara nove poslovne prilike istovremeno gradeći ekološki svjesno društvo. Rezultati AZA4ICE će biti valorizovani od strane državnih institucija, privatnog sektora i akademske zajednice kako bi doprinjeli cjelokupnom društvu.

Predstavljena ekološki održiva vizija ekonomskog razvoja Šaskog jezera

Nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao da je referendum u Zeti zloupotreba demokratije, oglasila se portparolka DNP-a, Jovana Todorović.
- Povodom nervoznih i politički neartikulisnih saopštenja PES-a i gradonačelnika Mujovića, jasno je da je referendum u Zeti ogolio suštinu njihove politike, a to je bahatost i potpuno odsustvo odgovornosti prema građanima. To je prvo demonstrirao gradonačelnik Mujović pokušavajući da omalovaži i po ko zna koji put potcjeni građane Zete sa navodnih akademskih pozicija- navela je Todorović.&nbsp;
Mujović je kazao da je referendum trebalo organizovati prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju.
- E pa gradonačelniče Mujoviću razumijemo Vašu nervozu jer onakav odgovor građana Zete niste očekivali, i u pravu su bili građani kada su Vam u otvorenom pismu rekli šta misle o Vama. I da Vas naučimo lekciju koju ste očigledno propustili u školi: referendum je bio izraz solidarnosti, zajedništva i hrabrosti naroda koji je na najdemokratskiji mogući način razgolitio i raskrinkao Vas i djelove vlasti koja je očigledno u panici zbog ranije preuzetih obaveza- navodi Todorović.&nbsp;
Ona ističe da umjesto da Mujović brine o zdravlju i životu građana, on se kako kaže Todorović, svjesno ili nesvjesno stavio u službu sumnjivih poslova kojima će se svakako baviti SDT.
- Sad vam je najveći problem Milan Knežević koji je stojeći rame uz rame sa narodom Botuna i Zete osujetio planove onih koji su po cijenu zdravlja i života običnog čovjeka bili spremni da koristeći represivni aparat i poluge moći od Zete naprave crnogorski Černobilj- tvrdi Todorović.&nbsp;
Tvrdi da je Mujović učinio sve da saborita referendum.&nbsp;
- Od institucionalnih opstrukcija do političkog pritiska i najprljavije kampanje koju je predvodio ujak Sreten Kankaraš u narodu poznat kao PDV jer ga svugdje ima. Ipak, Zećani su mu sinoć dali odgovor koji se ne može spinovati: masovnim izlaskom na referendum, jedinstvom i jasnom porukom saopštili su šta misle o Saši Mujoviću i Ivanu Vukoviću- kaže Todorović.&nbsp;
Premijeru Spajiću i gradonačelniku Mujoviću bi, kako navodi Todorović, bilo mnogo pametnije da su danas, ako imaju imalo hrabrosti i savjesti, otišli u Pljevlja.
- Tamo se, zbog institucionalnog nemara i nesposobnosti kadrova koje su postavili, nazire novi ekocid. Ljudi su otrovani, djeca i bebe završavaju na respiratorima, dok PES-ovi funkcioneri daju saopštenja, vrijeđaju građane Zete i pokušavaju da umanje njihovu veličanstvenu pobjedu. Umjesto što ih izjeda sujeta jer ne mogu da podnesu poraz i činjenicu da su građani Zete pokazali kakvo poštovanje imaju prema Milanu Kneževiću, bolje bi im bilo da krenu ozbiljno da rade i spriječe novu tragediju u Pljevljima. U narednim danima građani će jasno vidjeti koliko ljudski životi vrijede Spajiću, Mujoviću i PES-u i da li su im zdravlje djece i budućnost Crne Gore manje važni od sopstvenih fotelja i interesa- zaključila je Todorović.&nbsp;

Todorović Mujoviću: Umjesto da brinete o zdravlju građana vi ste se stavili u službu sumnjivih poslova kojima će se baviti SDT

Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica saopštio je da su u, subotu 13. decembra 2025. godine, u dva odvojena incidenta, kamenovani elektromotorni vozovi tipa CAF na ulaznom signalu u stanicu Podgorica, u 11:30 i 15:30 časova.
Kako je saopšteno iz te kompanije, tom prilikom su oštećena prozorska stakla na dvije garniture vozova, koje su morale biti povučene iz saobraćaja radi zamjene istih.
- Ovakvi incidenti direktno ugrožavaju bezbjednost putnika, te izazivaju materijalnu štetu i poremećaje u redovnom odvijanju željezničkog saobraćaja- navode u saopštenju.
Dodaju da je Željeznički prevoz Crne Gore odmah prijavio slučaj Ministarstvu unutrašnjih poslova, a protiv NN lica su preduzete sve zakonom propisane radnje u cilju identifikacije i procesuiranja počinilaca.
- Oštro apelujemo na javnost da osudi svaki vid vandalizma, jer ovakvi postupci ne samo što ugrožavaju ljudske živote, već i dodatno opterećuju već ograničene kapacitete željezničkog sistema. Svaki oštećeni voz znači manje dostupnih kapaciteta za putnike, dodatne troškove popravki, kao i kašnjenja i otkazivanja polazaka- navode iz ŽPCG.
Podsjećaju da su naši vozovi javna imovina svih građana i da se moraju čuvati.
- Ovakvi napadi nijesu samo šteta za preduzeće, već narušavaju i komfor i povjerenje svih putnika koji svakodnevno koriste željeznički prevoz. Pozivamo sve građane da, ukoliko primijete sumnjiva lica ili ponašanje u blizini pruge i vozova, to odmah prijave nadležnim organima, kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti- poručuju iz ŽPCG.

ŽPCG: Ovakvim incidentima ugrožava se bezbjednost putnika, i izaziva materijalna šteta i poremećaji u redovnom odvijanju željezničkog saobraćaja

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: ruska-invazija