Mađarska je oštro kritikovala današnje glasanje u Briselu o zamrznutoj ruskoj imovini, tvrdeći da se time krše temeljni evropski ugovori i princip jednoglasnosti.&nbsp;
Iz Budimpešte poručuju da ova odluka označava kraj vladavine prava u Evropskoj uniji i najavljuju borbu za povratak zakonitog poretka.
Orban: Zavladala je „briselska diktatura“
 
 Mađarski premijer Viktor Orban oglasio se tim povodom na društvenoj mreži X.
&nbsp;- Danas Brisel prelazi Rubikon. U podne će se održati pismeno glasanje koje će nanijeti nepopravljivu štetu Evropskoj uniji- naveo je.
Istakao je da se o zamrznutim ruskim sredstvima do sada odlučivalo jednoglasno svakih šest mjeseci.&nbsp;
- Današnjom procedurom Brisel jednim potezom pera ukida zahtjev za jednoglasnošću, što je očigledno protivzakonito. Time završava vladavina prava u Evropskoj uniji, a evropski lideri stavljaju se iznad pravila- poručio je Órban.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F1999358779763183953%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999358779763183953%7Ctwgr%5E0aa74a281cc568d506b5d18696b3c4f207ed6ea0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Orban je kazao da umjesto da štiti poštovanje evropskih ugovora, Evropska komisija sistematski krši evropsko pravo.&nbsp;
- To čini kako bi nastavila rat u Ukrajini, rat koji očigledno nije moguće dobiti. Sve se to dešava usred bijela dana, manje od nedjelju dana prije sastanka Evropskog savjeta... Vladavinu prava u EU zamjenjuje vladavina birokrata. Drugim riječima, zavladala je briselska diktatura- poručio je mađarski premijer,
Naime, države članice EU postigle su dogovor o neograničenom zamrzavanju ruske državne imovine, čime je uklonjena ključna prepreka za odobravanje „reparacionog zajma“ Ukrajini u iznosu od 210 milijardi eura. Odluka je donesena samo dan nakon što je belgijski premijer Bart de Vever javno izrazio sumnju u zakonitost prijedloga Evropske komisije o trajnom zamrzavanju ruske imovine.
Ključan „članak 122.“
 
 Komisija se pozvala na tzv. „članak 122.“ evropskih ugovora, kako bi se izbjegla obaveza vraćanja ruske imovine u slučaju ukidanja sankcija. Bez ove odredbe, Belgija bi mogla biti primorana da Rusiji vrati stotine milijardi eura ukoliko se zajam realizuje.
Do sada su sankcije na rusku imovinu morale biti produžavane jednoglasnom odlukom svih članica svakih šest mjeseci. Mađarski premijer Viktor Órban, poznat po proruskim stavovima, više puta je prijetio blokadom, iako je na kraju uvijek odustajao.
Jedan diplomata EU potvrdio je da je velika većina članica podržala novu odluku. Drugi izvori navode da će Mađarska i Slovačka vjerovatno glasati protiv prijedloga na današnjem formalnom glasanju, dok se očekuje da će Belgija biti uzdržana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban: Brisel danas prelazi Rubikon, nema više evropske vladavine prava

Lideri Evropske unije (EU) će 23. oktobra zadužiti Evropsku komisiju da sastavi pravni prijedlog za korištenje 176 milijardi eura (204 milijarde dolara) zamrznute ruske državne imovine za kredit Ukrajini -- potez koji bi mogao pokriti većinu finansijskih potreba Kijeva za naredne tri godine.
Evropski diplomati sa kojim je Radio Slobodna Evropa (RSE) razgovarao vjeruju da postoji šansa da se cijela šema dogovori do kraja ove godine i da bi to pomoglo u popunjavanju manjka koji se očekuje ako Sjedinjene Države više ne budu spremne finansirati Kijev u istoj mjeri kao prije.
Ideja nije da se konfiskuje ruska imovina, koja se uglavnom drži u belgijskoj kompaniji za finansijska tržišta Euroclear, već da se ona zamijeni obveznicama koje izdaje Evropska komisija, a podržavaju ih države članice EU i potencijalno druge zemlje Grupe sedam (G7) i drugi partneri.
Novac bi zatim otišao Kijevu u periodu 2026-2028. kao takozvani "reparacijski kredit", koji bi Ukrajina trebala vratiti tek kada Rusija plati ratnu odštetu.
Grubo govoreći, tri pitanja još uvijek trebaju biti razrađena i o njima će se pregovarati u narednim sedmicama.
Prvo, tu su pravna pitanja, koja uglavnom pokreće Belgija, zemlja domaćin Eurocleara. Zatim, tu su debate o tome na šta Ukrajina može potrošiti novac, koje uglavnom pokreće Francuska.
I na kraju, tu je šira diskusija o tome ko će učestvovati, kako i koje rizike to nosi.
<h2>Zabrinutost Belgije</h2>
Belgija se boji da bi neke zemlje koje nisu članice EU - poput Kine, na primjer - počele povlačiti svoje suvereno bogatstvo u Euroclearu usred straha da bi ono moglo biti zaplijenjeno iz političkih razloga. Ovu zabrinutost izrazila je i Evropska centralna banka (ECB).
Međutim, Evropska komisija je u dokumentu za diskusiju, u koji je RSE imala uvid, jasno stavila do znanja da poduzimanje ovih koraka nije konfiskacija, jer bi glavnica novca i dalje ostala netaknuta. To je takođe jednokratna, privremena mjera.
Belgija se takođe brine da bi mogla sama vratiti novac ako Rusija tuži i pobijedi, iako je Evropska komisija istakla da ruski sudski nalozi nisu provedivi u EU.
Što je još važnije, predložen je i sistem bilateralnih garancija pojedinačnih država članica, koji bi bio zamijenjen 2028. godine kada stupi na snagu novi dugoročni budžet EU.
Zatim se postavlja pitanje kako bi Ukrajini trebalo dozvoliti da potroši otprilike 45 milijardi eura (52 milijarde dolara) koje bi primala svake godine.
<h2>Provedeno bez jednoglasnosti?</h2>
Francuska je glasno insistirala da se novac uglavnom koristi za nabavku odbrane u Evropi, dok su drugi pozivali na veću fleksibilnost.
Evropska komisija je predložila kompromis - jedan dio novca se troši na "ukrajinsku tehnološku i industrijsku bazu odbrane i njenu integraciju u evropsku odbrambenu industriju, uključujući i nabavku odbrambenog materijala", a drugi dio se koristi za klasičnu budžetsku podršku.
Sada je pitanje hoće li svih 27 država članica EU podržati plan.
Jednoglasnost nije potrebna za potpisivanje zajma za reparacije, ali što se više država članica prijavi, to je veći rizik podijeljen.
Brisel idealno želi da neke od zemalja G7 budu uključene kako bi se osiguralo da ovo nije isključivo poduhvat EU, s obzirom na to da postoje sredstva ruskih centralnih banaka i na drugim mjestima. To bi takođe pomoglo u sprječavanju potencijalnog odljeva imovine u eurima ako se, na primjer, Velika Britanija i Japan također obavežu.
Jedan zvaničnik EU rekao je za RSE da ako se, recimo, Mađarska i Slovačka ne pridruže, to bi moglo biti kompenzirano time što bi nekoliko bogatih zemalja izvan EU umjesto toga pojačalo podršku.

Brisel nastoji iskoristiti 204 milijarde dolara ruske imovine za kredit Ukrajini

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.
- Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.
Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.
Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir”.
- Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji - istakla je američka ministarka finansija.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.
- Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukraine FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini - naglašava se u saopštenju.
Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.
- Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost - navodi se u saopštenju.
Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država”.&nbsp;
- Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost - zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.
U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022, prenosi Tanjug.

Prvi novac od zamrznute ruske imovine: SAD dodijelila Ukrajini 20 milijardi dolara

Mađarski premijer Viktor Orban obećao je da će poštovati volju Mađara koji su se protivili evropskim integracijama Kijeva i spriječiti Ukrajinu da se pridruži Evropskoj uniji, bez obzira da li se to Vladimiru Zelenskom sviđa ili ne.
Zelenski je prethodno, govoreći drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije, iznio grubu opasku o mađarskom premijeru Orbanu, tvrdeći da razmišlja o ličnoj koristi, a ne o vojsci.
- Prošle nedjelje, politički napadi iz Ukrajine dostigli su novi nivo - napisao je Orban na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, „Zelenski se direktno miješao u mađarsku predizbornu kampanju govoreći protiv mađarske vlade", jer kada „Zelenski napada mene i pribjegava ličnim napadima zbog toga što ne podržavam ubrzani pristup Ukrajine EU, on zapravo dovodi u pitanje suverenu odluku mađarskog naroda".
Mađarski premijer je podsjetio na rezultate nacionalne ankete sprovedene u Mađarskoj 2025. godine o pristupanju Ukrajine EU, prema kojima je više od dva miliona ljudi, odnosno 95 odsto ispitanika, glasalo protiv toga.
-Moja dužnost kao premijera Mađarske je da obezbijedim sprovođenje odluke mađarskog naroda. I to ću činiti iznova i iznova, sviđalo se to predsjedniku Zelenskom ili ne - naglasio je Orban.

Orban: Sviđalo se Zelenskom ili ne, neću dozvoliti da Ukrajina uđe u EU

Satelitski snimci pokazuju da se američki nosač aviona "USS Abraham Linkoln" nalazi u vodama u blizini Irana, dok Vašington nastavlja da vrši pritisak na tu zemlju zbog njenog nuklearnog vojnog programa i nedavnog nasilnog obračuna sa demonstrantima, prenosi danas Bi-Bi-Si.
"Abraham Linkoln", koji predvodi udarnu grupu sa tri razarača sa vođenim raketama i nosi 90 aviona, uključujući lovce F35, sa 5.680 članova posade, navodno je bio raspoređen u region Persijskog zaliva krajem januara, ali je sada prvi put uz pomoć satelitskih snimaka lociran kod obale Omana, oko 700 kilometara od Irana.
Sjedinjene Američke Države su takođe navodno poslale "USS Džerald R. Ford", najveći ratni brod na svijetu, na Bliski istok, koji bi mogao da stigne u region u naredne tri nedjelje.
Stručnjak za vojnu obavještajnu službu Džastin Kramp rekao je za Bi-Bi-Si Verify da trenutne američke vojne pripreme na Bliskom istoku pokazuju "više dubine i održivosti" nego manevri prije hapšenja bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura u januaru ili operacija izvođenja vazdušnih udara na iranska nuklearna postrojenja prošlog juna.
Američki i iranski zvaničnici trebalo bi da se sjutra sastanu u Švajcarskoj na drugoj rundi razgovora o a Iran navodi da će se sastanak fokusirati na nuklearni program i potencijalno ukidanje ekonomskih sankcija koje su uvele SAD, dok je Vašington ranije naznačio da želi da razgovara i o drugim pitanjima.&nbsp;

Satelitski snimci locirali američki nosač aviona "Abraham Linkoln" blizu Irana

Velemajstor Denis Kadrić, prva tabla reprezentacije Crne Gore, ostvario je važnu pobjedu u osmom kolu 78. Prvenstva Crne Gore u šahu i osamio se na vrhu tabele.
Kadrić je crnim figurama savladao predsjednika Šahovskog saveza Crne Gore, FIDE majstora Jovana Milovića. Milović je zaigrao u prepoznatljivom stilu, uz ranu žrtvu figure, ali je Kadrić preciznom i sigurnom igrom neutralisao inicijativu protivnika i stigao do cijelog poena nakon svega 17 poteza. Ovim trijumfom izdvojio se na čelu tabele sa sedam osvojenih poena, uz pola poena prednosti u odnosu na najbližeg pratioca, velemajstora Nikolu Đukića.
Đukić je u osmom kolu crnim figurama nadigrao FIDE majstora Olega Jaksina, nanijevši mu treći uzastopni poraz. U partiji iz engleskog otvaranja Đukić je preuzeo prostornu inicijativu, organizovao snažan napad, nakon čega je Jaksin predao partiju suočen sa neodbranjivim matnim prijetnjama. Đukić sada ima 6,5 poena.
Osmo kolo proteklo je u znaku izuzetno borbenih partija, a odluke su padale na prvih šest stolova. Blažo Kalezić je bijelim figurama kaznio nepreciznosti Veljka Draganića i sa šest poena ostao u trci za sam vrh, uz poen zaostatka za Kadrićem.
FIDE majstor Nemanja Vukčević, nakon nešto slabijeg starta turnira, uhvatio je priključak sa vodećima pobjedom nad velemajstorom Nebojšom Nikčevićem. Do diobe trećeg mjesta stigli su i internacionalni majstor Aleksandar Tomić, koji je savladao Miloša Pečuricu, te FIDE majstor Andrej Šuković, pobjedom nad Andrejom Skvorcovom.
Na osmom mjestu sa 5,5 poena nalazi se velemajstor Božidar Bonja Ivanović, koji je u osmom kolu bio bolji od Veljka Šćekića.
Branilac titule Nikita Petrov remizirao je sa internacionalnim majstorom Bogdanom Podlesnikom i sada ima dva poena zaostatka za vodećim Kadrićem.
Deveto kolo na programu je sjutra, a izdvajaju se susreti: Kadrić – Kalezić, Đukić – Tomić, Vukčević – Milović i Šuković – Ivanović.
Tabela nakon osam kola:
Kadrić 7
Đukić 6,5
3–7. Tomić, Milović, Kalezić, Vukčević, Šuković 6
Ivanović 5,5
9–16. Jaksin, Petrov, Podlesnik, Draganić, Nikčević, Skvorcov, Koljević, Vujošević 5
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, a pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih.

Kadrić se osamio na vrhu

Takozvani „Epstinovi dosijei“, koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, sadrže uznemirujuće i vjerodostojne dokaze o sistematskom i masovnom seksualnom zlostavljanju, trgovini ljudima i eksploataciji žena i djevojčica, koji mogu biti okarakterisani kao zločini protiv čovječnosti, saopštili su danas eksperti Ujedinjene nacije.
Kako navode, ova djela bi mogla biti kvalifikovana kao seksualno ropstvo, reproduktivno nasilje, prisilni nestanak, mučenje, nehumano i ponižavajuće postupanje i femicid.
– Ovi zločini su počinjeni u kontekstu suprematističkih uvjerenja, rasizma, korupcije, ekstremne mizoginije i komodifikacije i dehumanizacije žena i djevojčica iz različitih dijelova svijeta – naveli su eksperti UN u saopštenju objavljenom na sajtu Kancelarije UN za ljudska prava.
Napominje se da su ova otkrića ukazala na postojanje globalnog kriminalnog poduhvata i „zastrašujuće implikacije nivoa nekažnjivosti za takve zločine“.
– Obim, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i djevojčicama toliko su ozbiljni da bi izvjestan broj njih mogao razumno ispuniti zakonski prag zločina protiv čovječnosti – ističe se u saopštenju.
Stručnjaci su upozorili da prijavljeni obrasci mogu ispuniti ovaj prag i da se ovi zločini moraju procesuirati pred svim nadležnim nacionalnim i međunarodnim sudovima.
– Sve optužbe sadržane u ‘Epstinovim dosijeima’ nečuvene su prirode i zahtijevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kako bi se utvrdilo kako su se takvi zločini mogli dešavati toliko dugo – naveli su stručnjaci UN.
Uprkos obimu dokumenata, oni su upozorili na ozbiljne propuste u poštovanju procedura i loše redigovane podatke koji su otkrili osjetljive informacije o žrtvama, pri čemu se šteta često dešavala prije nego što su zapisi povučeni.
– Odgovornost je bila ograničena, a samo jedan bliski saradnik je pod istragom – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prema međunarodnom pravu države obavezne da spriječe, istraže i kažnjavaju nasilje nad ženama i djevojčicama, uključujući i djela koja počine privatni akteri.
Stručnjaci su pohvalili hrabrost i otpornost žrtava u traženju pravde, uprkos značajnim ličnim troškovima. Grupa žrtava se nedavno sastala sa specijalnim izvjestiocem UN za nasilje nad ženama i djevojčicama.
– Neuspjeh u zaštiti njihove privatnosti dovodi ih u opasnost od odmazde i stigme. Nevoljnost da se u potpunosti otkriju informacije ili prošire istrage ostavila je mnoge preživjele sa osjećajem ponovne traume i izloženosti onome što opisuju kao ‘institucionalni gaslajting’ – upozorili su stručnjaci.
Pozvali su američke vlasti da hitno otklone ove propuste, obezbijede potpuno otkrivanje informacija i nadoknadu štete za žrtve, kao i da okončaju nekažnjivost počinilaca.
Takođe su naglasili da mora biti ukinuta zastara koja sprječava krivično gonjenje teških zločina povezanih sa slučajem Džefri Epstin.
– Svaki predlog da je vrijeme da se odustane od ‘Epstinovih dosijea’ neprihvatljiv je. To predstavlja neuspjeh odgovornosti prema žrtvama. Same ostavke umiješanih pojedinaca nijesu adekvatna zamjena za krivičnu odgovornost – poručili su eksperti UN, prenosi Tanjug.
Pozdravili su korake pojedinih vlada da istraže sadašnje i bivše zvaničnike imenovane u dosijeima i pozvali druge države da učine isto.
– Neuspjeh vlada da efikasno istraže i gone odgovorne za ove zločine rizikuje potkopavanje pravnih okvira usmjerenih na sprječavanje i reagovanje na nasilje nad ženama i djevojčicama – navodi se u saopštenju.
– Niko nije previše bogat ili previše moćan da bi bio iznad zakona – zaključuje se.
Proces objavljivanja „Epstinovih fajlova“ odvija se u skladu sa američkim Zakonom o transparentnosti ovih dokumenata, koji je stupio na snagu 19. novembra 2025. godine.
Ministarstvo pravde SAD je 30. januara, nakon odlaganja, objavilo veliku količinu materijala, uključujući više od tri miliona stranica, 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija.

Tag: ruska-imovina

Orban: Brisel danas prelazi Rubikon, nema više evropske vladavine prava

Brisel nastoji iskoristiti 204 milijarde dolara ruske imovine za kredit Ukrajini

Prvi novac od zamrznute ruske imovine: SAD dodijelila Ukrajini 20 milijardi dolara

Orban: Sviđalo se Zelenskom ili ne, neću dozvoliti da Ukrajina uđe u EU

Satelitski snimci locirali američki nosač aviona "Abraham Linkoln" blizu Irana

Kadrić se osamio na vrhu

UN: Otkrića u Epstinovim fajlovima mogu predstavljati zločine protiv čovječnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO