Evropska unija izdvojila je prvih 10 miliona eura za finansiranje posebnog suda koji će istražiti zločin ruske agresije na Ukrajinu i privesti pravdi najviše rusko rukovodstvo, uključujući Vladimira Putina, objavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas.
Ona je najavila potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa Savjetom Evrope.
- Rusko rukovodstvo je odgovorno za ovaj rat – i mora biti privedeno pravdi. Ne može biti nekažnjivosti - napisala je ona na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Odluka o izdvajanju ovih sredstava donesena je još u oktobru 2025. godine. Specijalni sud osnovan je 25. juna prošle godine na osnovu sporazuma između Ukrajine i Savjeta Evrope. Stvoren je po uzoru na Nirnberški tribunal i istraživaće rusku upotrebu vojne sile protiv suvereniteta Ukrajine, prikupljati dokaze i pripremati optužnice protiv najviših političkih i vojnih lidera.
Prema izvorima Dojče Vele, tribunal planira da procesuira najmanje 20 ljudi, ali publikacija ne imenuje konkretna imena.
U oktobru 2025. godine, Kaja Kalas je rekla da se 26 od 27 država članica EU složilo da postanu učesnici u tribunalu, ne precizirajući koja je država odbila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Rusija je u velikom veliki vazdušnom napadu na Ukrajinu pogodila kritične energetske objekte, uključujući termoelektranu, dok su temperature širom zemlje pale na minus 15 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija u noći između ponedjeljka i utorka upotrijebila skoro 300 dronova, kao i 18 balističkih i sedam krstarećih raketa.&nbsp;
- Situacija u Kijevskoj oblasti je teška - nekoliko stotina hiljada domaćinstava je trenutno bez struje - rekao je Zelenski u objavi na mreži Iks (bivši Tviter), prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo “masovan udar” na ukrajinske energetske objekte, navodeći da ih koristi ukrajinska vojska i vojno-industrijski kompleks.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da namjerno napada energetsku infrastrukturu kako bi civili ostali bez struje, vode i grijanja usred ekstremno niskih temperatura.
- Rusija namjerno pokušava da nametne životne uslove sračunate da dovedu do fizičkog uništenja ukrajinskog naroda - napisao je Sibiha na platformi Iks, dodajući da takav čin potpada pod definiciju Člana II (c) Konvencije o genocidu.
Vodeći privatni snabdjevač energije u Ukrajini DTEK saopštio je da su ruske rakete pogodile termoelektranu tokom noći usred niskih temperatura, što je osmi veliki napad na njegove objekte od oktobra prošle godine.
Državni snabdjevač energije Ukrenergo saopštio je danas da je ruski napad raketama i dronovima ciljao energetska postrojenja u nekoliko regiona, ostavljajući mnoge potrošače bez struje u Kijevu i Kijevskoj oblasti, kao i u Černigovskoj, Dnjepropetrovskoj, Zaporožkoj, Žitomirskoj, Harkivskoj i Donjeckoj oblasti.
Ukrenergo je saopštio i da su započeti hitni radovi na popravci i obnovi gdje god to bezbjednosni uslovi dozvoljavaju.
Regionalni guverner je izvijestio da su u ruskom napadu na Harkivsku oblast poginule četiri osobe, dok je nekoliko povrijeđeno.
- Broj ljudi poginulih u neprijateljskom napadu na periferiji Harkiva dostigao je četiri - objavio je Oleg Sinjegubov na Telegramu.

Ukrajina: Stotine hiljada ljudi bez struje poslije napada Rusije na električnu mrežu

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Vojni analitičar Aleksandar Radić ocijenio je da Ukrajina neće formalno biti dio NATO saveza - ali da će se, i kada se potpiše primirje, nastaviti mehanizmi saradnje, odluke, razmjene obavještajnih podataka, snabdijevanje naoružanjem i vojnom opremom, te da će tako Ukrajina faktički imati Alijansu iza sebe.
Rat u Ukrajini, kako je rekao Radić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, &nbsp;je mogao odavno da se završi jer su obje strane definisale minimum ili maksimum svojih ciljeva koji bi mogli dovesti do primirja.
On podsjeća na čvrst stav Rusije da Ukrajina ne može biti članica NATO saveza, što je bio i jedan od razloga napada te zemlje na Ukrajinu.
- NATO je sada u Skandinaviji, članice su postale Finska i Švedska, NATO je zapravo pomjeren prema istoku i politički minimum zahtjeva Moskve je očigledno da Ukrajina ne može biti član NATO-a da bi mogli svom javnom mnijenju mogli da kažu da su postigli neki cilj u ratu i sve silne posjete Zelenskog i njegovih savjetnika Briselu i članicama NATO-a, komunikacija u svim formatima u proteklih nekoliko godina sada mora da se stavi na stranu i da Zelenski prihvati da je cijena primirja i kasnije održivog mira - ne u NATO - rekao je Radić.
Smatra da ni u NATO-u ne postoji jedinstven stav oko Ukrajine, jer, kako kaže, član 5 visi u vazduhu (napad na jednu članicu NATO saveza je napad na savez), a to je obaveza koja bi morala da slijedi.
- U politici uvijek želite da imate prostora za manevar, sasvim je prirodno i ne treba mnogo moralisati oko te teme, želite da imate prostora da u datom trenutku učinite ono što vam je oportuno, a ne ono što morate. Član 5 bi bio obaveza koja bi podrazumijevala intervenciju NATO-a u podršci Ukrajini u slučaju da se u budućnosti nađe ponovo izložena ruskom vojnom udaru, to je zapravo jednako globalnom sukobu. Ovako se postiže kompromis da Ukrajina neće formalno biti dio NATO, a NATO je odavno prisutan u Ukrajini. Bez podrške većine članica NATO-a ukrajinska vojska ne bi mogla zadržati liniju fronta, milioni projektila raznih kalibara iz različitog oružja ukrajinske vojske, borbeni avioni, tenkovi, ogromne količine borbenih vozila, transportera, sve do automatskih pušaka dolazilo je iz članica NATO-a tokom rata u Ukrajini - &nbsp;naveo je vojni analitičar.
Nesporno je, podvlači on, da i kad se potpiše primirje - iako Ukrajina neće biti punopravna članica NATO-a, ostaju mehanizmi saradnje.
- Odluke, razmjena obavještajnih podataka, do snabdijevanja naoružanjem i vojnom opremom, koji su dosad uhodani, nastaviće se i Ukrajina će imati faktički NATO iza sebe - dodao je on.
Vjeruje da Moskva neće lako odustati od želje da prisvoji četiri ukrajinske oblasti, odnosno da Ukrajina napusti dio svojih teritorija koje kontroliše, to je, podsjeća on, četvrtina Donjecke oblasti, Zaporoške i Hersonske.&nbsp;
- To će biti sporna tema, a Moskva očigledno budno prati razvoje zbivanja i reaguje. Onoga trenutka kada procijene da je potrebno dodati pritisak da podsjete Kijev da zapravo ne može da odlaže neke odluke kao što je odustajanje od &nbsp;članstva u NATO, polete dronovi, polete krstareće rakete i to jeste sila pritiska. Sila se koristi za to da stavi do znanja da rat što Rusije može da se produži koliko je god potrebno, dok Ukrajina i njeni saveznici prihvate neki paket uslova koji se postavlja na sto kao zahtjev bez koga se ne može otići dalje u pregovorima o primirju - ocijenio je Radić.&nbsp;
Dodaje da je Evropska unija ujedinjena u odnosu na Ukrajinu , ali u različitim nivoima zainteresovanosti, jer postoje zemlje koje bezrezervno pružaju svaku vrstu pomoći Ukrajini, političku, ekonomsku i direktnu vojnu pomoć.
- Postoje zemlje koje su imale velike ograde, recimo na širem području jugoistoka Evrope i istoka Mađarska i Slovačka su primjeri zemalja koje su pružale podršku, ali uslovno, ograničenu, jer Mađarska na primjer ims stav da vojno podržava Ukrajinu ali ne smrtonosnom sredstvima, kroz neka znanja i neka sredstva koja ne nanose generalno protivniku, čitajte Rusiji, gubitke - naglasio je Radić.
Smatra da su i EU i NATO ostali dosljedni u pružanju podrške Ukrajini i vjeruje da će se to i nastaviti.&nbsp;
Naglašava da je uspostavljeno mnogo mehanizama kroz koje se podržava Ukrajina i direktno u vojnom domenu, kako tvrdi, finansiraju se dugoročne nabavke naoružanja.&nbsp;
- To je bitno za Ukrajinu jer to su obavezujući ugovori koji stvaraju jasnu projekciju modernizacije ukrajinske vojske u godinama koje slijede kada se rat završi - istakao &nbsp;je Radić.
Osvrnuvši se na stanje u Srbiji Radić je rekao da tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić kupuje održavanje na političkoj sceni sa podrškom stranog faktora i plaćanjem poslova koji se odnose primarno na državne domene, poput naoružanja, vojne opreme, velikih strategijskih poduhvata i kapitalne gradnje. Podsjeća da ne postoje tenderi, da je sve vrlo zatvoreno, a kada je vojska u pitanju, ističe on, ne postoje dokumenti koji bi ukazivali da postoji plan o nabavci aviona, već je javnost upoznata nakon susreta dva predsjednika, Srbije i Francuske.&nbsp;
Vjeruje da je pitanje pregovaranja Crne Gore sa EU i blokiranje poglavlja od strane Francuske plaćeno milijardama eura.&nbsp;
- To se prepoznaje kao međudržavna saradnja i tako je naoružanje kupovano i od Francuza, od Kineza, to su poslovi u toku i mnogo je veća suma koja se daje Francuskoj u odnosu na onu koja je vidljiva, mi smo čuli za sumu od 2,7 milijardi eura koje se odnose samo na avione koji će stići za nekoliko godina, ali kasnije su zaključeni ugovori velike vrijednosti i mnogo će to biti novca potrošeno - zaključio je Radić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Radić: Ukrajina neće formalno biti dio NATO, ali će ga faktički imati iza sebe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

U ruskom napadu dronovima najmanje jedna osoba je poginula, a 11 povrijeđeno noćas u Ukrajini, blizu Kijeva - objavile su lokalne vlasti.
Šef vojne uprave za oblast Kijeva Mikola Kalašnik osudio je preko Telegrama „neprijateljski napad na Višhorod u kome je poginula jedna osoba, a 11 je povrijeđeno od kojih je šest prebačeno u bolnicu“.
On je naveo da se radi o novoj ofanzivi ruskih dronova, kao što je bilo i tokom cijele noći od petka na subotu u više kvartova glavnog grada Ukrajine.
Rekao je da spasioci evakuišu stanovnike jedne visoke zgrade koja je pogođena, gdje su angažovani i vatrogasci. Kalašnik je upozorio da je broj povrijeđenih vjerovatno još veći.
Ovaj napad pripisan Moskvi slijedi poslije napada dronovima na veliku naftnu infrastrukturu u ruskoj luci na Crnom moru, za koji je Kijev preuzeo odgovornost.
Na diplomatskom planu Ukrajina je poslala delegaciju u SAD na nove pregovore u potrazi za rješenjem za kraj rata, u trenutku kada je zemlja pod jakim pritiskom na vojnom i političkom planu.
U ponedjeljak će francuski predsjednik Emanuel Makron primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog, koji je poslije istrage o korupciji otpustio šefa kabineta Andrija Jermaka, svoju „desnu ruku“ i izuzetno uticajnu ličnost.

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

U narednom periodu može se očekivati puna mobilizacija „rusko-srpskog sveta“ na opstrukciji, usporavanju i po mogućnosti prekidu puta Crne Gore u EU. Kao i do sada, glavna poluga tog pritiska će ići kroz Srpsku pravoslavnu crkvu i antagonizaciju srpskog i crnogorskog identiteta u Crnoj Gori. To je, u razgovoru za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/videnovic-ruska-sluzincad-u-srbiji-nece-dozvoliti-ulazak-crne-gore-u-eu-pred-najopasnijim-ste-periodom-od-2006-godine">Portal Analitika</a>, ocijenio profesor Univerziteta u Beogradu Ivan Videnović.
<h2>Ko pristaje da mu Knežević bude lider - nije ni Srbin ni Crnogorac</h2>
Kako navodi, u pokušajima opstrukcija evropskog puta Crne Gore, koji dolaze od dijela vladajuće većine predvođenog liderom Demokratske narodne partije (DNP) Milanom Kneževićem, vidljivi su prsti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali, smatra on, ti prsti pokazuju znake slabosti i nedostatka boljeg izbora.&nbsp;
- Ja zamišljam da je Srbin iz Crne Gore jednako ponosan kao i Crnogorac iz Crne Gore. Zato ne mogu da zamislim Srbina iz Crne Gore koji pristaje da mu Milan Knežević bude lider. To onda nije ni Srbin ni Crnogorac, to je - ništa - ističe Videnović.&nbsp;
Podsjeća da je u nekoj vrsti novogodišnje čestitke, 31. decembra objavio da Crna Gora ulazi u najopasniji period od obnove nezavisnosti 2006.&nbsp;
- Po modelu Ukrajine, radikalska ruska služinčad u Srbiji ne smije dozvoliti sada izvjestan ulazak Crne Gore u EU. Oni će počiniti svaki zločin radi izazivanja haosa i nestabilnosti koji bi odložio ili prekinuo skoro završen proces pridruživanja. Oni ne mogu zamisliti, ne smiju dozvoliti da Srbi, kojima su namijenili mjesto duboke ruske provincije, imaju braću, kumove i prijatelje u Crnoj Gori, koji su građani svjetlucave, moderne, razvijene Evrope. Preuzeće svaki Putinov zločin u Ukrajini da ta bratstva, kumstva i prijateljstva unište. Iskreni srpski patriotizam, kontra-patriotizam izdajničkom radikalizmu vlasti, crkve i dijela opozicije, zahtijeva snažnu podršku Crnoj Gori da se odupre svom snagom ruskim plaćenicima u narednom periodu - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Ne treba mijenjati ljude i identitete već politiku i praksu SPC</h2>
Nedavno je u Podgorici učestvovao na promociji, kako kaže, odlične knjige “Crna Gora i Srbija: Plišani razvod?”, čiji je jedan od dva autora ambasador prof. Vesko Garčević. Tom prilikom je, podsjeća, rekao da ne može biti problem u Crnoj Gori to što postoje dva legitimna nacionalna identiteta – crnogorski i srpski.&nbsp;
- Nacionalni identitet ne možete propisati, ne možete ga oduzeti, ma kad da je stečen, a ne mogu ni oni jedan drugog nadjačati. Problem sa ta dva identiteta nije to što postoje, nego što su asocirani sa različitim politikama. Crnogorski identitet je povezan sa modernom nezavisnom državom i građanskim, multikulturalnim i harmoničnim društvom okrenutim Evropi. Srpski nacionalni identitet je asociran sa radikalskim, proruskim, anahronim, autarhičnim, hegemonističkim, dokazano neuspješnim konceptom srpskog nacionalnog interesa, koji je proizveo teške zločine i genocid. Problem je dakle u politikama, a ne u identitetima - objašnjava Videnović.&nbsp;
Da je srpska politika okrenuta onim ciljevima kojima je okrenuta crnogorska, dodaje, ne bi bilo potrebe da pričamo o identitetima.&nbsp;
- Crna Gora bi bila harmonično građansko društvo u kome bi svako nosio svoj identitet kao što nosi krvnu grupu ili klub za koji navija. I to bi još nekako bilo i rješivo. Ali tu dolazimo do drugog, mnogo većeg problema, a to je većinska crkva – organizacija koja nema predstavnički i izborni legitimitet, a ima ogromnu moć i politički uticaj, koja bez skrupula negira jedan od ta dva legitimna nacionalna identiteta. I to onaj istorijski, po kome država nosi ime. Mi ne treba da mijenjamo ljude i identitete, treba da mijenjamo politiku i praksu Srpske pravoslavne crkve - kategoričan je Videnović.
Upitan šta očekuje da će biti epilog po mnogima otvorene ucjene u zahtjevima koje je Knežević, uz kolektor u Botunu, postavio Vladi - pitanja jezika i promjene Ustava kao uslove za ostanak u vlasti - Videnović naglašava da je, prema njegovom viđenju, Knežević već reterirao u pogledu zahtjeva za promjenom Ustava i ucjena vladajućoj koaliciji.&nbsp;
- Znate kako, srpskoj opoziciji se spočitava da 13-14 godina “ništa nije uradila”. Šta onda reći o crnogorskoj vlasti koja je bila opozicija i 30 godina ništa nije uradila? To se sada ne ispušta tako lako, pogotovo kada je riječ o neprincipijelnim i moći gladnim radikalima -- ukazuje Videnović.
<h2>Jasenovac kao glavna ideološka batina srpskog sveta u Srbiji, Crnoj Gori i BiH</h2>
Upitan da prokomentariše nedavnu posjetu delegacije Evropskog parlamenta Beogradu i odnos vlasti prema toj posjeti, Videnović ističe da je čitav taj događaj višeslojan u porukama i pratećoj ikonografiji.&nbsp;
- Najprije, ogoljeno je pokazao da je Vučićeva vlast u Srbiji, smišljeno i namjerno, ne samo glavni kočničar evropskih inegracija Srbije, već i njihov najveći protivnik i neprijatelj. Ona je, dakle, neposredni i ključni uzrok 14-godišnjeg zastoja u pregovorima sa EU i praktično okretanja Srbije u suprotnom smjeru od Evrope, kao što vidimo, u pravcu istočnih evroazijskih despotija - ocjenjuje sagovornik Analitike.&nbsp;
Videnović se osvrnuo i na postavljanje izložbe o žrtvama logora Jasenovac uoči dolaska delegacije EP-a. Cijela ta, kako je naziva, travestija oko Jasenovca i, nikom spornog i nikad osporenog, ustaškog genocida u NDH, je postala glavna i zajednička ideološka batina „srpskog sveta“ u Srbiji, Crnoj Gori i BiH entitetu Republika Srpska.&nbsp;
- Treba da nam bude jasno da je jedna ista stranka i njoj bliska crkva na vlasti u obje države i dijelu BiH, i da je to Srpska radikalna stranka bosansko-hercegovačka. U njoj su svi – Vučićev SNS, SPS, svi njihovi sateliti u Srbiji, Mandićevi, Bečićevi i Kneževićevi u Crnoj Gori, Dodik i njegovi, kao i dobar dio opozcije u RS. I kao što je Komunistička partija SSSR-a imala ono (b) u zagradi od “boljševika”, tako i ova vladajuća partija srpskog sveta treba da ima pridjev “bosansko-hercegovačka” u zagradi, odnosno – SRS(bh) - mišljenja je Videnović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, u odgovoru na pitanje zašto su Jasenovac i genocid u NDH prije 85 godina toliko goruća tema za SRS(bh) na ovim prostorima, pravi je trenutak da se otvori jedna nova teza.
- Ideološka podloga toga je pokušaj da se glavna istorijska i moralna vertikala svih Srba izmjesti iz Srbije, da se marginalizuje vjekovno savezništvo Srbijanaca i Crnogoraca i brojne zajedničke borbe za slobodu, i da se ta istorijsko-moralna vertikala preseli u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Drugim riječima, ideološka namjera „srpskog sveta“ i SRS (bh) jeste da Jasenovac i genocid u NDH budu ono što primarno i ključno definiše biće srpskog naroda. Da to nisu ni srpska nacionalna i prosvjetiteljska revolucija 1804. i 1815, ni liberalni Sretenjski ustav 1835, ni savezništvo Srbije i Crne Gore u Balkanskim ratovima 1912-13, ni Cer i Kolubara, ni crnogorsko spašavanje srpske vojske na Mojkovcu 1916, ni proboj Solunskog fronta sa zapadnim saveznicima, ni formiranje Jugoslavije, ni antifašistička borba - mišljenja je on.&nbsp;
Sve se to, kaže, sistematski umanjuje, potcjenjuje i poništava naspram te tragične istorijske epizode koja se odvijala u „njihovom dijelu srpskog etničkog korpusa“.&nbsp;
- I zato imate te pompezne političke manifestacije u Srbiji i Republici Srpskoj, pošto-poto da se ide u Hrvatsku i to samo u Jasenovac, pa zabrane ulaska i naravno, remećenje odnosa sa Zagrebom. Zato se ustašama nazivaju ljudi koji se zalažu za građansku, evropsku, multikultiralnu librelanu demokratiju i u Srbiji i u Croj Gori. Zato u Srbiji nije obilježena ni stogodišnjica proboja Solunskog fronta, ni formiranja Jugoslavije. Zato u Srbiji za Badnji dan niko nikad ne pominje zahvalnost Crnogorcima na Mojkovcu, bez čije herojske žrtve bi iznemogla srpska vojska bila pobacana u more 1916. godine. Zato jepomjeren datum oslobođenja Beograda 1944. da bi se uklopio u raspored ruskog hegemona, vrhovnog poglavara „ruskog sveta“ i njegove južne provincije zvane „srpski svet“ - ističe Videnović.
<h2>Dešavanja u Srbiji danas posljedica kukavičluka ispoljenog 15. marta prošle godine</h2>
Na pitanje kako gleda na nedavna dešavanja na Univerzitetu u Novom Sadu i primjene sve veće sile od strane vlasti kako bi se slomio otpor studenata i građana, sagovornik Analitike navodi da ne veruje u tezu da je represija izraz nemoći režima.&nbsp;
- Naprotiv, izraz je moći i bezobzirnosti. O kakvoj nemoći govorimo ako niko nije u zatvoru, a optužnice odbačene zbog ubistva 16 ljudi pod nadstrešnicom? Ako se centar Beograda pretvori u svinjac koji stoji devet mjeseci i koji niko ne smije da ukloni? Ako se hapse advokati zbog korišćenja Ustavom garantovanog prava na slobodu misli i govora? Ako se protivzakonito otpuštaju profesori univerziteta i zatvaraju gimnazije? Ako se ultra-lojalisti postavljaju na čela kulturnih institucija, sa jedinim kriterijumom potpune pokornosti Vučiću? Ako svjedočimo prostačkoj osionosti prema delegaciji Evropskog parlamenta? Sve što se događa je očekivana razobručena osveta Vučića građanima, sadističko ponižavanje zbog njihove nemoći da mu se suprotstave. Sve je to posljedica kukavičluka koji je ispoljen 15. marta prošle godine - jasan je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, taj martovski dan u Beogradu bio je prekretnica, onaj jedan tenutak koji određuje budućnost za mnogo narednih godina, kako podsjeća, upravo o situaciji u SAD pišu bivši predsjednici Obama i Klinton.&nbsp;
- Okupiti pola miliona ljudi, sve studente Srbije, i onda napraviti tu prvu bolnu pukotinu između studenata i građana i ostaviti okupljene građane na cjedilu, a studente vratiti kućama neobavljenog posla zbog kojeg su došli. Sve zbog straha od sukoba sa znatno slabijim i demoralisanim protivnikom koji je, realno, imao samo ta dva strašila na raspolaganju – oko hiljadu huligana i bašibozuka okupljenog u Ćacilendu, koji bi se razbježali da je protest krenuo ka njima, i taj zvučni top, od koga su mediji napravili nekakvo strašno smrtonosno oružje. A zapravo su dozovolili da Vučićev pokeraški blef “odsviraćemo kraj” zaista upali i donese rezultat. Bez plana, bez jasnog zahtjeva za ostavkom glavnog protagoniste nasilja i blokade društva, studentski pokret se od te kapitulacije nije oporavio - konstatuje Videnović.&nbsp;
Mišljenja je da ono što od tog 15. marta javnost gleda liči na studentske demonstracije 1968, kada studenti, podsjeća, nisu tražili temeljnu modernizaciju, liberalizaciju i demokratizaciju društva, nego više komunizma i smjenu onih koji su podlegli luksuzu i oglušili se o principe “revolucionarne klasne borbe”.&nbsp;
- Slično tome, ono što je ostalo od studentskog pokreta ne traži temeljan otklon društva od 40 godina starih koncepata višestruko neuspješnog srpskog nacionalizma, nego više crkve, više Kosova i više Rusije, a smjenu samo na vrhu piramide ogrezle u klijentelizam i korupciju - ocjenjuje on.&nbsp;
Sa druge strane, kako dodaje, stiče se utisak da su studenti, odbijanjem saradnje sa opozicijom, nju oslobodili tereta dopadanja i dodvoravanja biračkom tijelu i niskim nacionalističkim strastima, i da je opozicija nekako uspjela da pronađe svoju svrhu i počela da radi stvari koje je davno trebalo, a to je, ističe, internacionalizacija autoritarizma u Srbiji i pronalaženje saveznika u Evropi.&nbsp;
- Javnost nije podijeljena između podrške studentima i opoziciji, nego između podrške opoziciji i nekolicini politički neostvarenih predatora sa ekstremne desnice i ekstremne ljevice, koji se predstavljaju kao zaštitnici studentskog pokreta. Od njih se studenti nisu ogradili, za razliku od brojnih dokazanih demokratskih organizacija, grupa i pojednaca od kojih se jesu ogradili u ovih 15 meseci - stava je Videnović.
<h2>Vučić nije ubijeđen u pobjedu, zato ne raspisuje izbore</h2>
Na pitanje šta očekuje da će se desiti ako vanredni izbori, koje studenti i građani traže već gotovo godinu, budu raspisani, profesor podsjeća da je Vučić najavio da do toga neće doći tokom 2026. godine, tj. da se vanredni izbori mogu očekivati po završetku EXPO-a 2027.&nbsp;
- Očigledno je da je razlog u istraživanjima koja pokazuju da ne može da pobijedi, inače ništa takvo kao EXPO njega ne bi spriječilo da ih raspiše. On ionako nikada nije formirao vladu u kraćem roku od 6 mjeseci od održanih izbora, obožava te interegnume kada vlada kao knjaz Miloš, a i kada se vlada formira, to bude zapravo kabinet njegovih sekretara. Studenski faktor na političkoj sceni je očigledno poremetio njegovu izbornu matematiku i procjenjuje da ni uz sve manipulacije i pojačanu kontrolu što studenata, što međunarodnih organizacija, ne može da obezbijedi većinu za formiranje vlade - pojašnjava Videnović.&nbsp;
Dodaje da to Vučića onda vodi u brutalnu krađu izbora i u, kako navodi, poziciju evropskog Madura, a tada, upozorava, u ovom haotičnom trenutku u svijetu, „više ništa nije ni sigurno, ni nemoguće“.&nbsp;
Ipak, kako kaže, ne veruje u mogućnost ujedinjenja studenata i opozicije u predizbornu koaliciju, ali vidi mogućnost i vrijeme za temeljno preispitivanje studentske liste i njenog uravnoteženja u smislu prihvatljivih centrističkih kandidata.&nbsp;
- Teško je zamisliti zajedničku izbornu listu na kojoj su naizmjenično kandidati opozicije koji su godinama u političkoj borbi sa SNS-om, i kandidati studenske liste koji se, prema njihovim kriterijumima, do sada nisu bavili politkom, dakle ili su spavali im je sve do sada bilo prihvatljivo. Međutim, sinergija birača koji bezrezervno podržavaju bilo kakvu studentsku listu i onih koji podržavaju proevropsku opoziciju bi mogla da dovede do smislene postizborne koalicije, dogovora o rješavanju ključnih pitanja oko kojih postoji konsenzus i do tranzicione vlade bez SNS-a i njegovih satelita - jasan je sagovornik Analitike.
<h2>Izbacivanje Rusa iz NIS-a pitanje nacinalne bezbjednosti i državnog suvereniteta</h2>
Mišljenja je i da situacija sa NIS-om samo i isključivo pozitivno utiče na politička dešavanja u Srbiji. Smatra da je potpuno izbacivanje, kako kaže, nelegitimnog ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije vrhunsko pitanje nacionalne bezbjednosti i državnog suvereniteta. Kako dalje pojašnjava, to vlasništvo je nelegitimno jer je, prema međudržavnom sporazumu iz 2008, zaključeno zajedno sa obavezom izgradnje magistralnog gasovoda, poznatog “Južnog toka”, koji bi prolazio kroz Srbiju i za koji bi Srbija naplaćivala transportne takse.&nbsp;
- Rusija se pokazala nesposobnom da stvori povoljne uslove i sprovede izgradnju tog gasovoda. Nas ne interesuju razlozi zbog kojih je taj projekat propao. Nemate dobre odnose sa EU, pa vam nisu dozvolili? Ne zanima nas. Što niste stvorili dobre odnose? Možda ste mogli da ne okupirate Gruziju 2008. i Krim 2014, pa biste imali bolje odnose sa EU i možda bi vam dozvolili. Dakle, nema kmečanja, razumijevanja i opravdavanja kao što to čine njihove sluge i izmećari u srpskoj vladi i proruskoj opoziciji. Apsolutno je sva odgovornost za isporučivanje rezultata u rukama Rusije, koja je preuzela tu obavezu i nije je ispunila - podsjeća Videnović.
Ističe i činjenicu da nikad ništa sa Rusijom nije samo čista ekonomija, već je sve, kako tvrdi, politika.&nbsp;
- Rusija u NIS-u ima zaokružen sistem samoodrživog centra obavještajnih i hibridnih aktivnosti u srpskom društvu i obavještajno-propagandnu bazu za Zapadni Balkan. Ne mora ni jedan jedini cent da dođe iz Rusije. Oni sa NIS-om imaju dovoljno za samostalno finansiranje soptsvenih agenata koji sjede u zgradi NIS-a u Novom Sadu, sopstvenih televizija i državnih medija koji posluju u Srbiji, kao i lokalnih agenata uticaja – srpskih medija, stranaka, organizacija, političara, novinara, sportista, kulturnih radnika, koji obavljaju propagandno-obavještajne aktivnosti u interesu Kremlja. Zato je izuzetno važan ovaj boa-konstriktor zagrljaj američkog OFAC-a, za koji se nadam da neće popustiti nikakvim manipulacijama sa prodajom dionica trećem licu koje je u bilo kakvim otvorenim ili tajnim poslovnim vezama sa Rusijom - jasan je Videnović.

Videnović: Crna Gora ulazi u najopasniji period od 2006, trebaće vam snažna podrška da se oduprete ruskim plaćenicima

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina. &nbsp;
Popodne i tokom noći, povremeno se očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
&nbsp;Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
&nbsp;Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas oblačno, popodne i tokom noći padavine

Epilog suđenja Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka Vesne Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda, i još 16 osoba biće poznat danas kada će sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević u 14 h izreći presudu.
Osim Miloša i Vesne Medenice na optužnici je i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
 
 Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda. 
 Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
-To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Presuda Medenicama biće izrečena danas

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

Tag: ruska-agresija