Sjedinjene Američke Države (SAD) za nekoliko sedmica, a ne mjeseci, znaće da li je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mir s Ukrajinom, rekao je američki državni sekretar Mark Rubio. 
 
- Vrlo brzo ćemo znati po njihovim odgovorima da li su ozbiljni u vezi sa stvarnim mirom ili je to samo taktika odlaganja. Ako je riječ o taktici odlaganja, predsjednik za to nije zainteresovan - rekao je Rubio, na konferenciji za novinare nakon NATO ministarskog sastanka u Briselu, javlja Rojters. 
 
On je dodao i da će, ukoliko Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom, SAD morati da preispitaju svoj stav. 
 
Rubio je kazao i da bi Kopenhagen trebalo da se “usresredi na činjenicu” da stanovnici Grenlanda ne žele da budu dio Danske. 
 
- Grenlanđani će donijeti odluku - dodao je Rubio.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

U ruskom udaru na južni ukrajinski grad Herson jutros je bez struje ostalo 45.000 građana, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiga i optužio Moskvu za novo kršenje sporazuma o djelimičnom primirju.
- Rusija nastavlja da krši taj sporazum - rekao je ministar govoreći o sporazumu koji je prošle nedjelje najavio Vašington poslije odvojenih razgovora sa Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji.
On je rekao da je "u ko zna kom ruskom udaru" jutros oštećena jedna energetska lokacija u Hersonu čime je bez struje ostalo 45.000 stanovnika.

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pozvala je Rusiju da pokaže dobru volju i dogovori se o prekidu vatre u Ukrajini. 
 
Kalas je kazala da su vraćanje ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju i oslobađanje ratnih zarobljenika primjeri gestova koje Rusija može da učini da pokaže dobru volju. 
 
Ona je, govoreći pred sastanak evropskih ministara spoljnih poslova u Madridu, na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini, pozvala Sjedinjene Američke Države (SAD) da izvrše pritisak na Kremlj da stavi tačku na trogodišnji sukob, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Rojters piše da američki predsjednik Donald Tramp postaje sve više frustriran zbog nedostatka pomaka u njegovim naporima da postigne mirovni sporazum, nakon što je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji, što je naišlo na oprez kod evropskih saveznika. 
 
Tramp je u nedjelju rekao da će nametnuti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ukoliko se pokaže da predsjednik Rusije Vladimir Putin blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine. 
 
On je rekao da je bio "jako ljut" kad je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla istisnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Samit u Parizu na kom su glavna tema bile bezbjednosne granacije u slučaju prekida vatre između Kijeva i Moskve je završen.
Kako javlja BBC, samit su počeli da napuštaju evropski lideri prije 14 sati.&nbsp;
Sastanak su zajedno napustili premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Zelenski je zahvalio Starmeru i Francuskoj na podršci, ponavljajući da nikakve sankcije ne treba ukidati dok Rusija ne zaustavi rat.
On takođe kaže da su na stolu novi paketi za podršku Ukrajini i da je postojao „zajednički glas“ o tome kako da potisne Rusiju.
Ukrajinski lider je naglasio da su "svi razumjeli da Rusija ne želi nikakav mir".
Starmer poručuje da "toliko zemalja stoji uz Ukrajinu u ovom ključnom trenutku, kao što su to činile više od tri godine“.
On dodaje da će oni nastaviti da stoje uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
<div class="embed-block"><iframe width="560" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/S5ZW_Nlo9XA?si=sUJenzfe-0QUMxnA" title="YouTube video player" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen="allowfullscreen" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%;"></iframe></div>
Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc ponavlja primjedbe Starmera i Zelenskog, rekavši da bi bila greška ukidanje sankcija Rusiji.
Šolc kaže da uopšte nije imalo smisla ukidati sankcije dok se mir zaista ne postigne.
- Nažalost, još smo daleko od toga - dodao je on.
Očekuju se izjava Emanuela Makrona, lidera Francuske, domaćina današnjeg sastanka.
Samitu tzv. koalicije voljnih su prisustvovali visoki predstavnici 31 zemlje.&nbsp;
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe su bili dio samitu.&nbsp;
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1905191675804201098&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F360678-zavrsen-sastanak-tzv-koalicije-voljnih-u-parizu-bila-bi-greska-ukinuti-sankcije-rusiji&amp;sessionId=54155e705d943e242a9d59d17f7d21b97f80551a&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1905191675804201098" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 617px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
Cilj sastanka bio je da se finalizuje višeslojni okvir vojnih garancija i pomoći Ukrajini, razvijen pod vođstvom Francuske i Britanije.
Prema izvorima u Parizu, samit se još bavio i dodatnom hitnom vojnom pomoći za Ukrajinu te diplomatskim putem za postizanje prekida vatre.
Takođe se očekuje da se na skupu ponovo razmotrila mogućnost raspoređivanja evropskih snaga u Ukrajinu.&nbsp;
U konačnici bi Sjedinjene Države bile glavni bezbjednosni garant, iako Vašington tek treba službeno da preuzme tu obavezu.
<h2>Makron zvao Trampa</h2>
Britanski mediji javljaju da je Makron razgovarao s Trampom uoči današnjeg samita u Parizu.
SAD su primjetno odsutne iz "koalicije voljnih" koja se danas sastaje kako bi raspravljala o planovima o prekidu vatre.
Za sada nema informacija o sadržaju poziva, no Makron je govorio o potrebi jačanja potpore Ukrajini.
<h2>Starmer i Rute: SAD od vitalnog značaja za prekid vatre</h2>
Neposredno uoči samita, britanski premijer Kir Starmer sastao sa šefom NATO-a Markom Ruteom.
- Razgovarali su o njihovoj trajnoj podršci Ukrajini, saglasivši se da Evropa mora učiniti sve što je moguće kako bi nastavila s pritiskom na Putina. Obojica su priznali ključnu ulogu Sjedinjenih Država u stvaranju puta prema sporazumu o prekidu vatre i ponovili da je Evropa spremna da podrži trajan i trajan mir kada do njega dođe.
<h2>Von der Lajen: Jačanje Ukrajine je polazišna tačka, Evropi treba dugoročni plan</h2>
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen, koja se takođe nalazi na samitu "koalicije voljnih" u Parizu, poručila je da EU radi na jačanju bezbjednosti Ukrajine, ali i Evrope u cjelini.
- Osnažiti Ukrajinu da se može odbraniti – to je polazišna tačka. No potreban nam je i zajednički, dugoročni plan - rekla je ona.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-1" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-1&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1905194632947876310&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F360678-zavrsen-sastanak-tzv-koalicije-voljnih-u-parizu-bila-bi-greska-ukinuti-sankcije-rusiji&amp;sessionId=54155e705d943e242a9d59d17f7d21b97f80551a&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1905194632947876310" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 745px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
<h2>Zelenski: Rusija sprema novu ofanzivu na Sumi i Harkov ovog proljeća, sad kupuje vrijeme</h2>
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se Rusija priprema za dvije nove velike proljećne ofanzivu na području Sumske i Harkovske oblasti.&nbsp;
U intervjuu za Le Figaro, Zelenski je rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da "kupi vrijeme" kako bi se pripremio za novu fazu rata.
- Mogu potvrditi da Putin pokušava da dobije na vremenu i priprema se za proljećnu ofenzivu. Vidimo kako se odvijaju pripreme za tu buduću operaciju - poručio je Zelenski. Dodao je da su ukrajinske obavještajne službe podijelile prikupljene podatke sa zapadnim saveznicima.
Dok traje samit, iz Kremlja je poslata poruka da Sporazum o prekidu vatre na Crnom moru još nije gotov. Uoči samita, Makron je odbio uslov Kremlja o ukidanjun sankcija.

1250x600

1084x550

Završen sastanak tzv. koalicije voljnih u Parizu: Bila bi greška ukinuti sankcije Rusiji

Intenzivni ruski napadi dronovima i navođenim bombama natjerali su stanovnike ukrajinske sjeveroistočne Sumske oblasti da bježe iz svojih domova. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, civili u panici traže sigurnost uslijed intenzivnih ruskih napada. 
 
Moskva je pojačala napade širom Ukrajine nakon što je pristala da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u zemlji na 30 dana. 
 
Obustava napada na energetsku infrastrukturu dogovrena je u telefonskom razgovoru između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trumpa, 18. marta. 
 
Radnici Crvenog krsta i Bijeli anđeli, ukrajinska policijska jedinica koja pomaže civilima, pomogli su stanovnicima Sumija da pobjegnu u grad Sumi, oblasnu prijestolnicu. 
 
Radnik Crvenog krsta Ihor Šapoval kazao je da su ih dronovi pratili, ali da su uspjeli da se izvuku. 
 
On je kazao da su evakuisali ljude iz njihovih domova nakon kontinuiranih napada koji su ciljali nekoliko sela u Sumskoj oblasti. 
 
U međuvremenu, danas je u ruskom napadu ubijena cijela tročlana porodica u jugoistočnom ukrajinskom gradu Zaporožju.

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Govor predsjednice Evropske Komisije Ursule fon der Lajen u obraćanju, kako je sama rekla istorijskoj Kraljevskoj danskoj vojnoj akademiji, na EU Debates Jutjub kanalu, a u kojem je predstavila mapu puta 'Spremnost 2030' o jačanju odbrambenih kapaciteta EU, prenesen je kao „istorijski“.
Ukazujući na ponovno oživljavanje globalnih prijetnji i kraj ere, koju je nazvala "dividendom mira", predsjednica izvršnog tijela EU, nekadašnja ministrica odbrane Njemačke, danskim kadetima je juče poručila da im istinu - ma koliko nelagodna bila, mora reći otvoreno:
&nbsp;"Ako Evropa želi izbjeći rat, Evropa se mora pripremiti za rat."
Fon der Lajen je naglasila važnost ujedinjene i pripremljene Evrope za odvraćanje agresije i očuvanje suvereniteta, u trenutku kada je Rusija na „nepovratnom putu prema ratnoj ekonomiji“.
"I sada je Rusija na nepovratnom putu prema stvaranju ratne ekonomije. Masivno je proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete: 40 posto svog federalnog budžeta troši na odbranu, što je devet posto BDP-a. Ovo ulaganje podstiče njen agresivni rat na Ukrajinu dok se priprema za buduće sukobe sa evropskim demokratijama. I baš dok se te prijetnje povećavaju, vidimo kako naš najstariji partner - Sjedinjene Države - &nbsp;pomjeraju fokus na Indo-Pacifik.
Dragi kadeti,
Mi bismo možda željeli da ove stvari nijesu istinite. Ili da ih nijesmo morali reći tako otvoreno. Ali sada je vrijeme da se govori iskreno kako bi svaki Evropljanin shvatio šta je u pitanju. Jer nelagoda slušanja ovih riječi blijedi u beznačajnost sa boli koju uzrokuje rat. Samo pitajte vojnike i narod Ukrajine. Poenta je da moramo vidjeti svijet onakvim kakav jest – i moramo djelovati odmah kako bismo se suočili s njim. Zato što će se novi međunarodni poredak formirati u drugoj polovini ove decenije i kasnije.”
Govor EU čelnice je uslijedio samo tri sedmice nakon što su posljednjeg dana februara u Ovalnoj sobi Bijele kuće, predsjednik i potpredsjednik SAD-a, Donalad Tramp (Trump) i Džej Di Vance (JD Vence) u živom prenosu brutalno napali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog toga što je njegova zemlja već tri godine žrtva pune ruske agresije - i otvoreno stali na stranu agresora, na šok Evropljana i ogromnog broja Amerikanaca.
Bio je to momenat buđenja EU i lidera ostalih država koje baštine vrijednosti zapadne demokratije, poput Kanade, Australije i drugih, nakon koga je u seriji sastanaka predvođenih britanskim premjerom Kirom Starmerom (Keir) i EU zvaničnicima, počelo ubrzano stvaranje uslova za osiguravanje odbrane Ukrajine „koliko god bude potrebno“, jer Ukrajinci, postalo je to jasno svima, a ne samo Baltičkim i Skandinavskim državama „ne brane samo svoju već i slobodu cijele Evrope" i jačanje odbrambenih kapaciteta EU „sad i odmah“. Uslijedila je odluka o evropskom odbrambenom paketu vrijednom 800 milijardi eura.
U danu kada je predsjednica EK dramatično upozorila Evopljane, prigodno izabravši obraćanje kadetima Kraljevske vojne akademije Danske, glavni headlines „udarna vijest iz svijeta“, uz onu da je Izrael kršeći „primirje“ a osokoljen podrškom SAD-a, koji ga je navodno osigurao slaveći Trampa kao „mirotvorca“ u Gazi, u jednom danu ubio još 400 Palestinica - bio je razgovor američkog i ruskog predsjednika, nakon tri godine zapadne izolacije Vladimira Putina. Poslije 2 i po sata razgovora, koji su ruski mediji, za promjenu - s pravom nazvali pobjedom, Trampova administracija je navela da se Rusija obavezala da će zaustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Rusija za nastavak pregovora o miru tražila "zaustavljenje zapadne vojne pomoći Ukrajini".
I dok su se mediji kao ključne vijesti držali razgovora Trampa sa njegovim idolom Putinom, na evropskom su tlu nastavljeni užurbani radovi na mapi puta „Spremnost 2030“. Osim što je Fon der Lajen odaslala neuvijenu poruku da se Evropa mora spremiti za rat, njemački Bundestag je odobrio paket povećanja njemačke potrošnje vrijedan 500 milijardi eura, budućeg premijera najsnažnije evropske ekonomije Fridriha Merza (Friedrich Merz). Paket koji zahtijeva i određene ustavne promjene, a za koji se posljednjih sedmica vodila žestoka politička borba, dobio je više od neophodne dvotrećinske podrške parlamenta, sa 513 glasova za, dok je protiv bilo 207 poslanika Bundestaga.
Glasanje za omogućavanje zaduživanja za vojnu potrošnju i Ukrajinu, uz ostali paket reformi, &nbsp;je "prvi veliki korak prema novoj evropskoj odbrambenoj zajednici", poručio je budući kancelar Merc, precizirajući:
„Okolnosti su prije svega određene agresorskim ratom Putina protiv Evrope.”
Istovremeno je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da će njegova zemlja naručiti dodatne ratne avione Rafal narednih godina i uložiti gotovo 1,5 milijardi eura (1,6 milijardi dolara) u jednu od svojih vazdušnih baza, kako bi opremila svoje eskadrile najnovijom tehnologijom nuklearnih projektila. Francuski nuklerni arsenal, prema novim najavama, neće više služiti samo za zaštitu Fancuske već cijele Evrope.
Makron se susreo i sa novim kanadskim premijerom Markom Karnijem, koji je iskazao spremnost da se u potencijalnim evropskim mirovnim snagama za Ukrajinu (uz britanske) nađu i kanadski vojnici, a istu spremnost iskazala je i Australija.
Markon koji je konačno shvatio da od „bromancea“ sa Trampom nema nikakve koristi, kao što je nije bilo ni od podilaženja Putinu, na poruke iz Rusije da se moraju pitati u vezi sa raspoređivanjem mirovnih snaga u Ukrajini, Kremlju je uzvratio, da odlluku o tome čije će snage dozvoliti na svojoj teritoriji donosi - Ukrajina, te da Rusija nije tražila saglasnost kada je u agresiju na Ukrajinu uključiila i dovela vojnike Sjeverne Koreje.
Britanski premijer Starmer je još nakon prvog sastanka u Londonu, 2. marta najavio novih 1.6 milijardi za odbranu, a istovremeno je za svog glavnog savjetnika za sigurnost imenovao Džonatana Pauela, nekadašnjeg savjetnika Tonija Blera, za kojeg se smatra da je bio glavni tvorac istorijskog sporazuma sa Sjevernom Irskom "Good Friday", o prekidu decenijskog konflikta. Njega je odmah poslao u Kijev da bude savjetnik Ukrajincima u pregovorima o miru, koje navodno vode SAD-a. &nbsp;
Sve države Baltika i Skandinavije već su jedna za drugom najavile i započele povećanje vojne potrošnje za odbranu, a Turska koja ima jednu od najozbiljnih vojnih sila i odlično razvijenu vojnu industriju, takođe je najavila da će udvostručiti odbrambene kapacitete, uz jasnu poruku Kremlju da nikad neće priznati aneksiju Krima, gdje živi velika tatarska zajednica.
Navednom treba dodati niz masovnih demonstracija podrške Ukrajini širom Evrope proteklih dana, kao i - ne bi rekla slučajnu kampanju na društvenim mrežama- "Ja sam iz (ime zemlje..)i stojim uz Ukrajinu?"&nbsp;
Evropa se dakle sa naznakom hitno sprema za zaštitu od ruske agresije i pozicioniranje u novom svjetskom poretku koji će uslijediti u narednih pet godina - a šta je sa „prvom sljedećom EU članicom“, navodno upravo u tom periodu, čiji predsjednik, Jakov Milatović koliko juče, reče da ne voli što se EU miješa u naše unutrašnje poslove? Možda bi premijer Milojko Spajić, kad nađe vremena od „dubajizacije“ Ulcinja, bez upita ili miješanja Ulcinjana, mogao naći vremena i da priupita i svog ministra vojnog, Dragana Karpovića, kad ovaj pak nađe vremena od besplatnog dijeljenja vojne zemlje Crkvi Srbije (SPC) - koja je produžena ruka ruske crkve –(zvanično još)nevojnog krila Vladimira Vladimiroviča, da sjednu i vide - &nbsp;đe mi stojima u svemu ovome?
Osim toga naši NATO susjedi Hrvatska i Albanija i komšija NATO aspirant Kosovo, potpisali su sporazum o trilateralnoj vojnoj inicijativi u ponedjeljak, pa je Antenin Miljan Vešović s pravom priupitao: " A zašto Crna Gora nije ovdje?".&nbsp;
Odgovori na ova pitanja ne bih rekla da su za čekanje!

Rusija je na nepovratnom putu ka ratnoj ekonomiji, Evopa se mora spremiti za rat da bi sačuvala mir - a đe smo mi?

Vladimir Putin se, naravno, plaši da direktno kaže predsjedniku Donaldu Trampu da želi da nastavi ovaj rat, da želi da ubija Ukrajince - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski nakon izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zato, kaže, u Moskvi oblikuju ideju o zatišju.
- A takvim preduslovima da se ništa zapravo neće desiti ili da se neće desiti što je duže moguće - naveo je Zelenski.
Putinove riječi opisao je kao predvidljive, još jednu rusku manipulaciju, i ocijenio da ruski predsjednik priprema odbijanje prijedloga za primirje.
Zelenski je rekao da je Rusiji ''potreban rat'' i da je neophodno izvršiti pritisak na Putina, tako što bi se Rusiji na evropskom i globalnom nivou uvele sankcije.
Ruski predsjednik je ranije danas rekao da je njegova zemlja „za“ prekid vatre, ali je naveo „važna pitanja koja treba riješiti“, nakon što su SAD i Ukrajina izradile 30-dnevni plan primirja tokom razgovora u Saudijskoj Arabiji. Šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak je saopštio da Ukrajina neće pristati na zamrznuti konflikt.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5072%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fukrajina-nece-pristati-na-zamrznuti-konflikt&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zelenski reagovao na Putinovu izjavu: Još jedna ruska manipulacija

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Izjava Vladimira Putina je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp osvrnuvši se na izjavu ruskog kolege da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“, te da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je ovo izjavio tokom obraćanja javnosti iz Ovalnog kabineta.
Predsjednik SAD je rekao i da je voljan da razgovora sa ruskim predsjednikom kako bi obezbijedio prekid vatre.
On se danas sastaje sa generalnim sekretarom NATO- a Markom Ruteom.

Tramp: Putinova izjava je obećavajuća, ali nepotpuna

Rusija je u petak pokrenula „masivni raketni i napad dronovima“ na energetsku infrastrukturu Ukrajine, rekao je ministar te zemlje, nakon što je Vašington objavio da su pregovori o primirju sa Kijevom vraćeni na pravi put.
Najnoviji vazdušni napadi uslijedili su nakon što su se lideri EU složili da pojačaju odbranu evropskog bloka na samitu u četvrtak.
Vašington je objavio da su mirovni pregovori sa Kijevom ponovo na pravom putu posle javnog sukoba između američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
Očekuje se da će se američki i ukrajinski zvaničnici sastati u utorak u Saudijskoj Arabiji, rekao je visoki zvaničnik Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da cilja „infrastrukturu koja obezbjeđuje normalan život“ i dodao da je skoro 70 raketa i više od 200 dronova korišćeno u udarima na infrastrukturu.
- Prvi koraci ka „stvarnom miru“ moraju uključivati „tišinu na nebu“ i „tišinu na moru“ - poručio je Zelenski.
Rano u petak, ukrajinska energetska infrastruktura ponovo je bila pod masivnim granatiranjem, rekao je ministar energetike German Galuščenko.
- Rusija pokušava da povrijedi obične Ukrajince granatiranjem postrojenja za proizvodnju energije i gasa, ne odustajući od svog cilja da nas ostavi bez struje i grijanja i nanoseći najveću štetu običnim građanima - dodao je on u objavi na Fejsbuku.
Pet osoba je ranjeno u napadu u petak ujutro na Harkov, rekao je gradonačelnik grada Igor Terehov u objavama na Telegramu.
- Na mjestu udara izbio je požar. Oštećena je i obližnja stambena zgrada - rekao je Terehov i dodao da se njeni stanovnici evakuišu.
Kasnije je dodao da je oštećena „zgrada kritične infrastrukture“.
Guverner Harkova Oleg Sinegubov takođe je objavio na Telegramu da su ruske rakete pogodile privatnu kompaniju u tom gradu i ostavile automobile u plamenu.
- Žena od 65 godina i muškarac od 61 godinu su hospitalizovani“ - dodao je Sinegubov.
Ukrajinska služba za hitne slučajeve u četvrtak je takođe saopštila da je oštećena „kritična infrastruktura“ u napadu na Odesku oblast na jugu, bez izvještaja o povrijeđenima.
Rakete iz Rusije takođe su preko noći pogodile „kritično industrijsko postrojenje“ u Ternopoljskoj oblasti, rekao je guverner Vjačeslav Negoda.
- Snage protivvazdušne odbrane su oborile neprijateljsku raketu“, a nema izvještaja o žrtvama - rekao je Negoda i dodao da može doći do ograničenja u snabdijevanju gasom.
<h2>Snažnija odbrana Evrope</h2>
U Briselu su u četvrtak evropske zemlje dale zeleno svijetlo za „ponovno naoružavanje Evrope“ protiv prijetnje iz Rusije.
- Odlučno se krećemo ka snažnoj i suverenijoj odbrani Evrope - rekao je novinarima nakon razgovora Antonio Kosta, koji je na čelu Savjeta 27 država EU.
Lideri su podržali cilj Evropske komisije da izdvoji oko 800 milijardi evra za potrošnju na odbranu, obavezujući se da će „hitno razmotriti“ prijedlog da se članicama daju zajmovi do 150 milijardi evra.
Plan odbrane olakšava fiskalna pravila kako bi se državama omogućilo da troše mnogo više — u vrijeme kada njemački kancelar Fridrih Merc prihvata radikalne reforme kako bi finansirao ponovno naoružavanje zemlje.
Francuski predsjednik Emanuel Makron takođe je pozvao na povećanje izdataka za odbranu.
Kremlj je zaprijetio da će odgovoriti nakon „konfrontacione retorike“ iz Brisela.
Pratimo šta se događa jer EU predstavlja Rusiju kao glavnog protivnika.
- Konfrontirajuća retorika i diskusije u Briselu i evropskim prijestonicama ozbiljno su u suprotnosti sa traženjem načina za mirno rješenje u Ukrajini - rekao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
Evropske vlade su pod pritiskom da pojačaju odbranu dok Tramp postavlja pitanje da li Sjedinjene Države – garant evropske bezbijednosti od Drugog svjetskog rata – treba da nastave da imaju centralnu ulogu u NATO-u.
Američki lider je u četvrtak još jednom doveo u pitanje tu obavezu, požalivši se da bi njeni saveznici „trebalo da plaćaju više“.

Rusija gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine

Iako je već svima jasno, kako građanima Nikšića, tako i svim relevantnim akterima, da će Evropski savez biti ključni faktor za formiranje lokalne vlasti u Nikšiću, sinoćna debata na RTCG-u je dodatno potvrdila da je politička konkurencija zabrinuta i da se nalazi u potpunoj panici - poručio je na press konferenciji nosilac liste Ivan Radojičić.&nbsp;
Poručio je da su politički protivnici shvatili da se vlast u Nikšiću neće formirati bez Evropskog saveza.&nbsp;
- Nakon što su se upoznali sa rezultatima najnovijih istraživanja, postalo je očigledno da njihov glavni problem nije ni njihov rejting, ni njihova politička snaga, već nezaustavljivi rast Evropskog saveza. Jasno je da politički protivnici shvataju da se vlast u Nikšiću bez nas jednostavno neće formirati. To izaziva strah, koji je, nažalost, rezultirao neviđenim napadima na mene i Evropski savez - kazao je on.&nbsp;
Sada je, poručuje Radojičić, u potpunosti jasno da građani na lokalnim izborima biraju uzmeđu dvije vizije.&nbsp;
- Jedne &nbsp;nacionalističke, klerikalne, antievropske, koju simbolizuje Kovačević, i druge- građanske, sekularne, antifašističke, evropske, koju simbolizujemo Evropski savez i ja. Svjedoci smo besprizornog udruženog napada na nas, u kojem su učestvovali politički akteri za koje do sinoć nismo ni mogli zamisliti da bi mogli da udruže snage, a još manje na ovakav način – prljavim, nepristojnim i neistinitim metodama - kazao je nosilac liste Evropskog saveza.&nbsp;
Svjesni su, poručuje, da će se oni koristiti ovakvim metodama, ako ne i gorim, do samih izbora, što medijski, što terenski, ali neće uspjeti u tim namjerama, jer građani Nikšića znaju da je Evropski savez najčistiji izbor.
- Ipak, građani Nikšića zaslužuju da imaju sve relevantne informacije i odgovore na pitanja o tome ko je ko u ovoj političkoj utakmici. Zbog toga pozivam Marka Kovačevića i Nemanju Vukovića, kao koordinatora i predvodnike ove prljave kampanje, na javno sučeljavanje - kazao je Radojičić.
Kako je istakao, &nbsp;on ih &nbsp;poziva da biraju vrijeme, mjesto , uslove i moderatora.
- Pozivam ih da izaberu bilo koje vrijeme i mjesto do utorka, u uslovima koje će oni kontrolisati, sa moderatorima po svom izboru. Cilj ovog sučeljavanja je da građanima Nikšića jasno pokažemo ko zaista radi na štetu grada, zloupotrebljava resurse i sprečava razvoj, a ko ima jasnu ideju, čistu biografiju i snagu da vodi Nikšić ka napretku- poručio je Radojičić.
Ako su voljni da prihvate ovaj poziv, ističe, iz ES su spremni da preuzmu organizaciju sučeljavanja, u potpunosti prema njihovim uslovima. &nbsp;
- Ponovo ću naglasiti – debata može biti održana bilo gdje, bilo kada, osim u Beogradu, jer trenutno nemam vremena za putovanja. Nikšić zaslužuje odgovor na sva pitanja, a mi smo na to uvijek i svuda spremni - zaključio je on.&nbsp;

Radojičić: Vladajuća većina u panici jer građani biraju između dvije jasne vizije

Podgoričanin Vanja Đurišić danas je oko 11 sati i 50 minuta ispred Osnovnog suda prijetio i vrijeđao advokata Nikolu Martinovića, koji ga je nakon toga prijavio Osnovnom državnom tužilaštvu. &nbsp; Sve se dešavalo dok je novinarka Portala ETV pokušala da fotografiše Martinovića i advokata Borivoja Borovića kada su ulazili u zgadu Osnovnog suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCbqcAhhsgoQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokatu Martinoviću obratio se Đurišić pitanjem - da li ste vi advokat Martinović - &nbsp;a nakon potvrdnog odgovora, Đurišić je povišenim tonom rekao da mu advokat ne pominje porodicu, uz riječi - ,,sram te bilo". Na Martinovićev upit o tome ko mu je i kada pominjao porodicu, Đurišić je, nervozno, opet povišenim tonom, kazao da to advokat ,,slučajno više nikad ne uradi”. Nakon toga je Martinoviću zaprijetio ,,da će mu pokazati” i da će se ,,obračunati" sa njim. U jednom trenutku Đurišić se pokušao unijeti u lice Martinoviću, ali je između njih je stalo sudsko obezbjeđenje. Advokat Zdravko Begović, kada je izlazio iz Suda čuo je galamu i upozorio Đurišića da se tako ne ponaša i da se udalji. Advokat Martinović kazao je za Portal ETV da je Osnovnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Vanje Đurišića. Pred tužiocem Dinom Lukačom ispričao je što se događalo ispred Osnovnog suda, konstatujući da Đurišića ,,jedino zna iz novina”, da ga nikada nije zastupao i da nijesu imali bilo kakvih ličnih ili poslovnih kontakata. Vanja Đurišić je široj crnogorskoj javnosti postao poznat sredinom 2018. godine kada je zajedno sa porodicm u više navrata blokirao za saobraćaj Jerevansku ulicu u podgoričkom naselju Zabjelo. Porodica Đurišić je tada ogradila oko hiljadu kvadrata ulice, za koje su tvrdili da je zemljište njihovo vlasništvo i poručivali da će ogradu ukloniti tek kada počne proces eksproprijacije zemljišta. Đurišić je i 2017 prošle godine u više navrata blokirao Jerevansku ulicu, a najduža blokada trajala je oko dva mjeseca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404160448_3944e0d6bcd9908e4dde1356519742e3e21b26c74a52b0312cffd25fd12cf53d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine"> <figcaption>ĐURIŠIĆI vs GLAVNI GRAD: Blokada Jerevanske ulice 2017. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Svojevremeno je izdržao i kaznu od 121 dan zatvora, kada je prekopao zemlju i prekinuo optičke kablove Crnogorskog telekoma, zbog čega je oko 800 domaćinstava na Zabjelu ostalo bez interneta, fiksnog telefona i kablovske televizije. Đurišiće je u protestima politički podržavao Demokratski front, politička grupacija koju je predvodio Andrija Mandić. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Vanja Đurišić je pokrenuo spor protiv Glavnog grada, koji traje više godina. Prodica Đurišić zahtijeva da se trajno upišu kao njegovo i vlasništvo dvije parcele na Zebjelu, koje su svojevremeno država Crna Gora oduzela od njihovog oca Sava. &nbsp;

Đurišić prijetio advokatu Martinoviću, kazao da će se obračunati sa njim

Crna Gora je pouzdana saveznica, a jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu, gdje su razmatrana ključna pitanja Alijanse, u susret predstojećem Samitu u Hagu.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog resora, istakao snažnu posvećenost Crne Gore zajedničkim vrijednostima i aktivnostima, te posebno ukazao na važnost očuvanja bezbjednosti Zapadnog Balkana, kao regiona od strateškog značaja za Alijansu.
- Izuzetno smo ponosni što će krajem aprila, Crna Gora biti domaćin NATO Samita mladih, koji će otvoriti zamjenica generalnog sekretara Radmila Šekerinska. To je još jedna potvrda našeg odgovornog članstva i posvećenosti snaženju pozicije Crne Gore u Alijansi, kao i sprovođenju NATO politika - poručio je Ibrahimović.
U fokusu razgovora bilo je jačanje evroatlantske solidarnosti i jedinstva, sa posebnim osvrtom na povećanje izdvajanja za odvraćanje i odbranu, kao ključnom konceptu za očuvanje mira u Evropi i Sjevernoj Americi u posljednjih 76 godina.
Bilo je riječi i o Ukrajini, a saveznice su potvrdile spremnost za pronalaženje rješenja koje bi vodilo pravednom i trajnom miru, uz dugoročne bezbjednosne garancije od strane Evrope i SAD-a.
U kontekstu globalnih bezbjednosnih izazova, razgovarali su sa partnerima iz indopacifičkog regiona, a razmotreni su i načini produbljivanja saradnje sa Južnim susjedstvom, koja će biti dodatno osnažena otvaranjem NATO kancelarije u Amanu.
Tokom prethodna dva dana u Briselu, Ibrahimović je imao kraći susret sa državnim sekretarom SAD-a Markom Rubiom, te razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom, kao i kolegama, šefovima diplomatija Ujedinjenog kraljevstva Dejvidom Lamijem, Luksemburga Havijerom Betelom i Slovenije Tanjom Fajon.

Ibrahimović na NATO ministarskom sastanku: Crna Gora pouzdana saveznica, jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: ruska-agresija

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Poslije ruskog udara na Herson 45.000 ljudi ostalo bez struje

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Završen sastanak tzv. koalicije voljnih u Parizu: Bila bi greška ukinuti sankcije Rusiji

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Rusija je na nepovratnom putu ka ratnoj ekonomiji, Evopa se mora spremiti za rat da bi sačuvala mir - a đe smo mi?

Zelenski reagovao na Putinovu izjavu: Još jedna ruska manipulacija

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Tramp: Putinova izjava je obećavajuća, ali nepotpuna

Rusija gađala energetsku infrastrukturu Ukrajine

Rubio: Preispitaćemo stav ako Rusija nije ozbiljna u vezi sa mirom

Radojičić: Vladajuća većina u panici jer građani biraju između dvije jasne vizije

Đurišić prijetio advokatu Martinoviću, kazao da će se obračunati sa njim

Ibrahimović na NATO ministarskom sastanku: Crna Gora pouzdana saveznica, jačanje odbrambenih kapaciteta prioritet

PRATITE TVe UŽIVO