Kosovski državljanin B.H. (59), kojeg potražuje Tirana, uhapšen je u Rožajama u saradnji sa službenicima podgoričkog Interpola, a Rus A.I. (54) u Budvi.
B.H. se potražuje radi izdržavanja kazne zatvora na koju je osuđen zbog krivičnog djela protivpravno lišenje slobode, a A.I. zbog sumnje na tri prevare organizovane grupe ili u velikim razmjerama, legalizacije novčanih sredstava ili druge imovine stečene vršenjem krivičnih djela...
- B.H. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, radi određivanja ekstradicionog pritvora - naveli su u policiji dodajući da slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Albanije i Crne Gore.
I A.I. je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio mjeru nadzora - obaveza povremenog javljanja policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz privremeno oduzimanje putne isprave - pasoša Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Rožajama uhapšen državljanin Kosova za kojim je tragala Tirana, u Budvi međunarodno traženi Rus

Slučaj koji je u novembru uznemirio crnogorsku javnost i otvorio ozbiljna pitanja o zaštiti životinja i institucionalnoj odgovornosti i dalje je bez jasnog epiloga. Ruski državljanin A. V. (37), osumnjičen za seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, pušten je da se brani sa slobode, dok nadležni organi nemaju precizan odgovor da li će, kako je ranije najavljeno, biti protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka. 
U međuvremenu, organizacije za zaštitu životinja i građanski aktivisti najavljuju izlazak na ulicu, upozoravajući da tišina i odugovlačenje institucija dodatno produbljuju osjećaj nepovjerenja u sistem.
Oni su pozvali javnost na protest „Zaštitimo životinje, zaštitimo društvo“ u subotu 20. decembra u 17 sati ispred zgrade Vlade u Podgorici. 
Okupljanje organizuju NVO „Kuća životinja“ Daliborka Rešetar, Milica Leković i građanski aktivista Nikola Jočić, a protest je uredno prijavljen nadležnim institucijama i biće miran, dostojanstven i u skladu sa zakonom.
<h2>Prijava, hapšenje, puštanje na slobodu</h2>
Upravo Jočić i udruženje „Kuća životinja“ u novembru su prijavili seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, za koje se sumnjiči ruski državljanin. Protiv njega je tada podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije, nakon čega je uhapšen, ali je potom pušten da se brani sa slobode.
Iako je iz Uprave policije bilo najavljeno da će, nakon okončanja krivičnog postupka, strani državljanin biti udaljen sa teritorije Crne Gore, više od mjesec od prijave postupak još traje. 
U međuvremenu, građani tvrde da osumnjičenog i dalje srijeću na ulicama Podgorice, zbog čega se postavlja pitanje toka i ishoda ovog slučaja.
<h2>Milanovć: Ako bude kriv prvo će morati izdržati kaznu</h2>
Tim povodom, Portal Analitika obratio se tužilaštvu koje je preuzelo vođenje slučaja, radi detaljnijeg i preciznijeg informisanja javnosti.
- Nije deportovan, ukinut mu je pritvor, ali se protiv njega i dalje vodi postupak - kazao je za Analitiku Duško Milanović iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Na pitanje da li će nakon završetka postupka ovo lice biti protjerano iz Crne Gore, kako je ranije i najavljeno, iz ODT-a nijesu mogli dati precizan odgovor.
- To ne znam, ali ukoliko nakon okončanja postupka bude oglašen krivim, prvo će morati izdržati kaznu - rekao je Milanović Analitici.
<h2>Pas oduzet i smješten u azil, sudbina drugih nepoznata</h2>
U međuvremenu i veterinarska inspekcija je izvršila kontrolu na adresi na kojoj je bio prijavljen A. V. i tom prilikom je pas, koji je zatečen u tom stanu, oduzet. 
Kako je za Portal Analitika kazala Marta Darmanović iz podgoričkog skloništa za napuštene životinje, pas je nakon toga smješten u azil.
Međutim, Daramanović posebno ističe da nije poznato gdje se nalaze ostali psi koji se vide na eksplicitnim fotografijama i snimcima koje je osumnjičeni dijelio putem mreže Telegram i da je upravo to ono što posebno zabrinjava, te da se postavlja pitanje – da li se nadležni organi uopšte bave njihovim nalaženjem.
<h2>Policija ranije najavila deportaciju</h2>
Podsjetimo, nakon prijave slučaja i hapšenja osumnjičenog, iz Uprave policije je saopšteno da će ovo lice biti udaljeno sa teritorije Crne Gore.
- Nakon okončanja krivičnog postupka u vezi sa navedenim krivičnim djelom, Policija će prema A. V. preduzeti mjere i radnje shodno Zakonu o strancima u cilju udaljenja lica sa teritorije Crne Gore, odnosno njegovog protjerivanja - saopštili su tada iz policije.
<h2>Organizatori protesta: Nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano</h2>
S druge strane, inicijatori ističu da protest organizuju upravo zbog, kako navode, sporog i neadekvatnog institucionalnog odgovora.
 - Naš zahtjev je jasan: hitna i odgovorna reakcija institucija, odgovornost za počinjeno nasilje nad životinjama i adekvatno procesuiranje ruskog državljanina koji je pušten da se brani sa slobode - poručili su organizatori.
Oni su pozvali građane da se pridruže skupu i, kako su naveli, zajedno pokažu da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano u crnogorskom društvu.
- Tišina je saučesništvo - poručili su.

ODT ne zna da li će Rus koji je seksualno zlostavljao psa u Podgorici biti protjeran: Organizacije i aktivisti u subotu izlaze na ulicu

Državljanin Rusije V.B. (39), za kojim je raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Baru.
On se potraživao shodno naredbi suda u Basmaniju, radi vođenja krivičnog postupka, pored ostalog, zbog sumnje na učešće u kriminalnoj zajednici.
- Pokušaj primanja mita - izvršen od strane organizovane grupe u velikom obimu, svjesno dovođenje lica u krivičnu odgovornost u sticaju sa lažnim optuživanjem lica za izvršenje teškog krivičnog djela, falsifkovanje dokaza u krivičnom predmetu vezano za teško krivično djelo ili posebno teško krivično djelo, i falsifikovanje dokaza koje je prouzrokovalo teške posljedice, Krivičnog zakonika Rusije - naveli su u policiji.
Njemu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor.
V.B. su procesuirali službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar u koordinisanoj aktivnosti sa službenicima NCB Interpola Podgorica.

U Baru uhapšen Rus koji se potraživao na međunarodnom nivou

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) odredilo je zadržavanje do 72 sata ruskom državljaninu S.D.A. zbog sumnje da je izazvao požar na motociklu koji se proširio na još jedno vozilo i stan.
On se sumnjiči za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
- Osumnjičeni je podesnim sredstvom izazvao požar na motociklu u ulici V.R. u Podgorici, koji je u požaru uništen, nakon čega se požar prenio na putničko motorno vozilo i stan u navedenoj ulici - kazali su u podgoričkom ODT-u.

Ruskom državljaninu zadržavanje zbog sumnje da je izazvao požar na motociklu koji se proširio na jedno vozilo i stan

Ruski državljanin D.K. (25) uhapšen je u Baru nakon što je kod njega pronađena marihuana i tablete sa liste opijata.
- U vozilu bez registarskih oznaka kojim je D.K. upravljao policija je pronašla 35,5 grama materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, kao i 68 komada tableta koje se nalaze na listi opijata - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da se on sumnjiči za uličnu prodaju narkotika.
Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici D.K. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Rus uhapšen zbog sumnje na uličnu prodaju narkotika, kod njega pronađena marihuana i tablete

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina pobjednica je Australijan opena u Melburnu.
Ona je danas u finalnom meču savladala Arinu Sabaljenku 2:1, po setovima 6:4, 4:6 i 6:4.
Do prvog trofeja u Melburnu došla je nakon dva sata i 18 minuta igre.
Ribakina se tom pobjedom revanširala Sabaljenki za poraz u finalu Australijan opena prije tri godine.
To je njen drugi grend slem u karijeri, nakon što je prije četiri godine bila najbolja na Vimbldonu.
Sabaljenka je drugu godinu zaredom poražena u finalu prvog grend slema u sezoni, koji je osvajala 2023. i 2024. godine.
Za trofej u konkurenciji tenisera sjutra će igrati Novak Đoković i Karlos Alkaras.

Ribakina pobjednica Australijan opena

U Crnoj Gori je arbitraža, kao fleksibilan i specijalizovan mehanizam vansudskog rješavanja sporova, normativno uređena i usklađena sa ključnim međunarodnim standardima, ali praksa pokazuje da je privreda nedovoljno koristi - ocijenio je advokat Vanja Mugoša.
Da bi se arbitraža afirmisala kao pouzdana i efikasna alternativa sudskom postupku potrebno je, ističe on, raditi na više frontova.
- Prije svega, nužna je sistematična edukacija preduzeća, posebno u finansijskom i građevinskom sektoru, gdje se najčešće zaključuju ugovori veće vrijednosti i sadrže kompleksne tehničke elemente - rekao je Mugoša listu Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je dodao da bi kompanije u tim oblastima trebalo da znaju prednosti arbitraže, kao što su mogućnost imenovanja stručnih arbitara, veća procesna fleksibilnost i brže donošenje odluka.&nbsp;
- Takođe, treba povećati vidljivost Arbitražnog suda pri PKCG kroz stručne skupove, radionice i objavljivanje sažetaka odluka i modela klauzula. Transparentnost i dostupnost informacija ključne su za povjerenje privrede - poručio je Mugoša, koji je pravni stručnjak u oblasti arbitražnog prava.
On smatra da je neophodno raditi na uklanjanju uobičajenih predrasuda, prije svega uvjerenja da je arbitraža „skupa“ ili rezervisana za međunarodne sporove.&nbsp;
- Pravilno uređen troškovnik i djelimična digitalizacija postupka, kao i promocija statističkih pokazatelja koji potvrđuju skraćeno trajanje postupka i visoku stopu izvršivosti odluka, dodatno bi ohrabrili privrednike. Konačno, posebnu ulogu imaju advokati i pravnici u kompanijama, koji kreiranjem jasnih i balansiranih arbitražnih klauzula mogu unaprijed obezbijediti pravnu sigurnost i efikasno rješavanje eventualnih sporova - objasnio je Mugoša.&nbsp;
Adekvatno ugovaranje i pravovremeno upućivanje na arbitražu ključni su, prema njegovim riječima, za njenu širu primjenu u crnogorskoj privredi.
On je podsjetio da je prva savremena institucija za arbitražu u Crnoj Gori osnovana početkom 2006. godine u okviru PKCG, dok je Zakon o arbitraži donesen 2015. godine. Arbitražni način rješavanja sporova, međutim, nije zaživio u punoj mjeri.
Mugoša je kazao da integracija u EU donosi novu vrijednost i u toj oblasti, te da bi arbitražni postupak i prednosti alternativnog rješavanja sporova trebalo dodatno promovisati.
On smatra da su skupovi, koje o arbitraži organizuje PKCG, veoma važni za dodatnu promociju tog načina rješavanja sporova.
- U narednom periodu se u organizovanje i popularizovanje takvih i sličnih skupova moraju uključiti svi akteri. Posebno treba animirati građevinske inženjere i vještake, te pravnike i advokate, kako bi se svi dodatno obučili i pripremili za proces koji će biti preovlađujući od ulaska u EU - rekao je Mugoša.
On je upozorio da arbitraža, kao i svaki procesni mehanizam, nosi određene rizike koji se primarno odnose na izbor arbitara, troškove postupka i materijalno-procesne odluke koje nijesu podložne širokoj sudskoj kontroli.&nbsp;
- Najčešći rizici koje vidimo su mogućnost stvarne ili makar percepirane pristrasnosti arbitara, nedovoljna transparentnost u pojedinim fazama postupka i zloupotrebe procedure - poput odugovlačenja ili taktičkih prigovora - rekao je Mugoša.
Zaštita stranaka, prema njegovim riječima, u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta arbitražne klauzule i pravilnog izbora institucije i arbitara.&nbsp;
- Precizno ugovorena klauzula koja sadrži mehanizme imenovanja arbitara, kriterijume stručnosti, pravila o zamjeni arbitra u slučaju sumnje u nepristrasnost i jasno određene procesne korake predstavlja osnovni preventivni mehanizam - objasnio je Mugoša.
Rizik od pristrasnosti se, kako je dodao, umanjuje izborom nezavisnih i tehnički kompetentnih arbitara, posebno u sporovima visokog stepena tehničke složenosti, kao što su infrastrukturni ili inženjerski projekti.
- Institucionalna arbitraža, poput one pri PKCG, dodatno doprinosi sigurnosti, jer obezbjeđuje unaprijed utvrđena pravila i nadzor nad procesnim integritetom. U pogledu zabrane zloupotreba, značajno je da pravila postupka predvide procesnu disciplinu, uključujući rokove za podneske, ograničenja u pogledu podnošenja ponovljenih prigovora i mogućnost sankcionisanja odugovlačenja - saopštio je Mugoša.&nbsp;
Transparentnost se, prema njegovim riječima, postiže jasnim vođenjem zapisnika, dostavljanjem odluka i primjenom međunarodnih standarda. Sve navedeno pokazuje da uz pravilno ugovaranje i institucionalni okvir, arbitražni postupak predstavlja stabilan, predvidiv i efikasan mehanizam rješavanja sporova, a identifikovani rizici se mogu svesti na minimum.
On smatra da geopolitika može uticati na izbor arbitražnog suda i sprovođenje odluka, te da rast troškova arbitražnih postupaka može obeshrabriti potencijalne učesnike, posebno manje kompanije. Pandemija koronavirusa je, prema njegovim riječima, otvorila mogućnost online saslušanja, što je neminovno otvorilo pitanja povjerljivosti i zaštite podataka.
- Sada se već sa sigurnošću može pretpostaviti da će doći do potpune digitalizacije postupaka uz sve veću primjenu vještačke inteligencije. Sigurno će doći do većeg ugovaranja arbitražnih klauzula, te postupaka arbitraže u nekim novim industrijama, što će opet zahtijevati jačanje reformi u arbitražama kroz modernizaciju pravila i jačanje kapaciteta za složene sporove, te transparentnost i standardizaciju kroz veću harmonizacija pravila i smjernica - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da arbitraže moraju tražiti mehanizme koji će ih voditi u korak s vremenom i novim tehnologijama, te omogućiti da ih potencijalni učesnici biraju kao kompetentno i poželjno mjesto za rješavanje sporova.
- Kako će to izgledati i oće li se uspjeti u tome, teško je odgovoriti. Ipak, vjerujem da će se to desiti. U tom procesu, advokati imaju jednu od ključnih uloga i oni su ti koji svojim znanjem i savjetima mogu učiniti arbitražu dostupnijom i sigurnijom za privredu - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Privreda nedovoljno koristi arbitražu

G.D. (29), V.M. (46) i jedan sedamnaestogodišnjak iz Podgorice uhapšeni su zbog sumnje na razbojništvo, krađu novca, elektronskih uređaja i duvanskih proizvoda.
G.D. je uhapšen zbog sumnje da je 24. januara, oko 3.45 ujutru, uz prijetnju nožem, od zaposlenih u jednom automat-klubu, ukrao pazar u iznosu od 1.075 eura.
On je uz krivičnu prijavu sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koje mu je nakon saslušanja odredilo zadržavanje. Njemu se na teret stavlja razbojništvo.
V.M. je uhapšen zbog sumnje da je, 28. januara oko 23.30 sati, upotrebom podesnog sredstva i fizičke snage polomio staklo na jednom kiosku i ukrao duvanske proizvode i elektronske cigarete. Službenici policije su ga zatekli i uhapsili prilikom izlaska iz kioska.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
Maloljetnik se sumnjiči da je u decembru 2022. godine, upotrebom podesnog sredstva, iz jedne stomatološke ordinacije ukrao mobilni telefon marke Samsung, a potom iz jednog marketa i prodavnice hrane za kućne ljubimce, otuđio robu u vrijednosti od oko 350 eura i dva para slušalica marke Samsung. Njemu se na teret stavlja teška krađa na šettu više pravnih lica.

Podgoričanin nožem prijetio zaposlenima u automat klubu i ukrao 1.075 eura, drugi razvalio kiosk i uzeo duvan i elektronske cigarete

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Tag: rus