U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou, smatram da moramo bliže sarađivati upravo ovdje na Balkanu, jer jedni drugima nemamo bližih saveznika - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji sa bugarskim kolegom Rumenom Radevom.
Milatović boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Bugarskoj, a ovom prilikom je rekao da je i svoju poruku jasno prenio Radevu i njegovoj delegaciji.
On je podsjetio da su dvije države saveznice u okviru NATO-a i da dijele zajedničku viziju stabilnosti i bezbjednosti u regionu i šire.
- Crna Gora doprinosi jačanju istočnog krila Alijanse aktivnim učešćem pripadnika Vojske Crne Gore, upravo ovdje stacioniranih u Bugarskoj. Broj crnogorskih vojnika izvan teritorije Crne Gore najveći je upravo u Bugarskoj - istakao je Milatović.
Ocijenio je da to dovoljno govori o nivou povjerenja i savezništva koje postoji između naših dviju zemalja.
- I zaista mi je veliko zadovoljstvo što ćemo sjutra predsjednik Radev i ja posjetiti crnogorske i bugarske vojnike u NATO bazi Novo Selo. Takođe, zahvalan sam predsjedniku Radevu na inicijativi da u narednom periodu razmotrimo mogućnost obrazovanja naših oficira na vojnim akademijama u Bugarskoj - dodao je Milatović ističući da je to još jedan konkretan i vidljiv način saradnje u oblasti vojske i odbrane.
<h2>Slijede sporazumi privrednih komora, u oblasti sporta, naučno-tehnološke razmjene...</h2>
On je saopštio i da su potpisan važan sporazum u okviru naučne saradnje između Crne Gore i Bugarske - odnosno Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Polarnog instituta u Sofiji.&nbsp;
- Ovaj sporazum će po prvi put otvoriti vrata našim istraživačima za dugoročnije planirano istraživanje Južnog pola. Želim da se zahvalim i uvaženom profesoru na ovom značajnom koraku, a prije svega i predsjedniku Radevu, jer je inicijativa za ovu saradnju potekla upravo od njega tokom prošle godine - naveo je Milatović.
Pored ovog sporazuma, koji je, prema njegovim riječima - odličan, ako ne i najbolji primjer naučne saradnje između naših dviju zemalja, najavio je da će uskoro biti potpisana još tri važna sporazuma između Bugarske i Crne Gore.&nbsp;
- Prvi se odnosi na saradnju između naših privrednih komora, drugi na saradnju u oblasti sporta između ministarstava i vlada Republike Bugarske i Crne Gore, dok se treći tiče dodatne saradnje u oblasti naučno-tehnološke razmjene i prosvjete. Ovi konkretni sporazumi dodatno će unaprijediti ukupnu bilateralnu saradnju između Crne Gore i Bugarske - rekao je Milatović.
<h2>Bili bismo odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice</h2>
On je kazao da je, po pitanju evropskih integracija, Crna Gora najnaprednija zemlja među svim kandidatima.
- Ovom prilikom želim da se zahvalim Bugarskoj, koja je iskren partner Crnoj Gori na našem evropskom putu. Crna Gora želi da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine. To je ambiciozan, ali jasan i realan cilj koji smo postavili. Smatramo da je sada pravi trenutak i zato dodatno pozivam Bugarsku da bude još snažniji glas Crne Gore na sjednicama Savjeta Evropske unije - izjavio je Milatović.
Takođe, kaže, vjeruje da bi Crna Gora bila odličan domaćin Samita Evropske političke zajednice.
- Koji smo predložili da se održi na proljeće naredne godine, kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti. Zahvalan sam predsjedniku Radevu i Vladi Bugarske na podršci Crnoj Gori u procesu postepenog uključivanja u različite evropske regionalne platforme. Nadamo se da će Crna Gora uskoro postati pridružena članica Inicijative tri mora na predstojećem samitu u Varšavi - istakao je on.
Saopštio je da su na bilateralnom planu odnosi dvije zemlje izuzetno dobri.
- Naravno, postoji prostor za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i investicija. U tom kontekstu me raduje i skorašnje potpisivanje memoranduma o saradnji između naših privrednih komora. Razgovarali smo i o uspostavljanju direktne avio-linije između Bugarske i Crne Gore. Raduje me sve što su u tom pravcu učinile obje vlade i optimista sam da ćemo ove godine dobiti direktne letove između Bugarske i Crne Gore, čak i uz angažovanje avio-kompanija iz trećih zemalja, poput onih iz Republike Turske. Na kraju, želim da se zahvalim Bugarskoj na konzularnoj podršci koju pruža crnogorskim građanima u Jermeniji, Gruziji, Kazahstanu i Moldaviji - rekao je Milatović.
To je, kaže, još jedan dokaz naših odličnih odnosa.
- Zamolio sam predsjednika Radeva da razmotri mogućnost da Bugarska predstavlja Crnu Goru u konzularnom smislu i u nekim drugim zemljama u kojima Crna Gora nema svoje diplomatsko predstavništvo, i drago mi je što će Bugarska tu mogućnost razmotriti - naveo je on.
<h2>Odnose ojačati imenovanjem ambasadora</h2>
Kaže da je siguran da ćemo imenovanjem ambasadora u Sofiji dodatno ojačati odnose između naših zemalja.
- Uz želju da dodatno učvrstimo veze između Crne Gore i Bugarske i trasiramo put još snažnijoj saradnji u budućnosti - kako u okviru NATO savezništva, tako i na našem evropskom putu i unapređenju bilateralnih odnosa - ovdje u Sofiji želim jasno da poručim: Živjelo crnogorsko-bugarsko prijateljstvo - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: U okolnostima određene neizvjesnosti na globalnom nivou moramo sarađivati na Balkanu, nemamo bližih saveznika

Bugarska će snažno podržavati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU) i pružiće joj ekspertsku i političku podršku - poručio je bugarski predsjednik Rumen Radev. 
 
On je to rekao na konferenciji za novinare sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Bugarskoj. 
 
Radev je kazao da Crna Gora radi naporno i realizuje potrebne redorme, zbog čega uspješno zatvara poglavlja. 
 
Ocijenio je i da Crna Gora radi i na razvijanju dobrosusjedskih osnosa. 
 
- Taj pristup je ispravan i zaslužuje podrsku. Tako da ćemo jako podržavati Crnu Goru na putu kao EU - rekao je Radev. 
 
On je istakao da način rada i ponašanje Crne Gore treba da bude primjer ostalim državama koje teže članstvu u EU. 
 
- Pružaćemo ekspertsku i političku podršku na tom putu - dodao je Radev. 
 
On je rekao da je posjeta Milatovića važna, zbog odličnih odnosa Bugarske i Crne Gore na najvišem nivou. 
 
Radev je istakao da Crna Gora i Bugarska dijele vjekovne kulturne i istorijske veze.

Radev: Podržavaćemo Crnu Goru na putu ka EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Bugarskoj, na poziv predsjednika te države Rumena Radeva, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika. On je dočekan uz najviše državne i vojne počasti na trgu Aleksandar Nevski u Sofiji, nakon čega je položio cvijeće na Spomenik neznanom junaku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310110336_f5c225d955dce66c1ef0a1f6239e238103d114790966d3da42fc13face7595b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250310110336_f5c225d955dce66c1ef0a1f6239e238103d114790966d3da42fc13face7595b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatovć u Sofiji"> </figure>  - Dva zvaničnika imala su tete-a- tete razgovor u rezidenciji predsjednika Bugarske, u toku je sastanak delegacija a nakon toga i izjave za javnost- navodi se u saopštenju. Kako se u saopštenju navodi, predsjednici Milatović i Radev prisustvovaće i potpisivanju Sporazuma o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310110336_104a6002dab875c79a4855e438281b556768be1c1a77b8e38af411c6f7187e10.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250310110336_104a6002dab875c79a4855e438281b556768be1c1a77b8e38af411c6f7187e10" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović u Sofiji"> </figure>  U čast predsjednika Milatovića, predsjednik Radev će prirediti i svečanu večeru. Iz Predsjedništva ističu da će se predsjednik Milatović sastati tokom dana i sa predsjednikom Vlade Bugarske Rosenom Željaskovim, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Natalijom Kiselovom. - Posjeta predsjednika Milatovića Bugarskoj potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i prilika za jačanje podrške u kontekstu prioritetnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje- članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - poručili su iz kabineta Predsjednika.

Milatović u Sofiji: Potvrda prijateljskih odnosa i prilika za jačanje podrške u EU integracijama

Nacionalni avio- prevoznik Air Montenegro zabilježio je odlične poslovne rezultate u februaru, ostvarivši znatno povećanje broja letova, putnika i prihoda u poređenju sa istim mjesecom prošle godine, saopšteno je iz ove kompanije.
Kako ističu, Air Montenegro u februaru je realizovao ukupno 282 leta, što predstavlja povećanje od 27,5 odsto u odnosu na februar 2024. godine.
- Avionima Air Montenegra prošlog mjeseca je putovalo 23.649 putnika, što je rast od 50 odsto. Popunjenost putničke kabine u februaru je iznosila 73 odsto i 30 odsto je veća u odnosu na isti period prošle godine. Prihodi kompanije u februaru su bili 455.000 eura ili 39 odsto veći nego u istom mjesecu 2024. godine- poručili su iz Air Montenegra.
Iz ove avio- kompanije su zadovoljni postignutim rezultatima koji, kako kažu, predstavljaju značajan korak naprijed u poslovanju Air Montenegra i potvrđuju uspješnost strateških odluka.&nbsp;
- Air Montenegro ostaje posvećen daljem rastu i poboljšanju svojih usluga, u cilju pružanja najboljeg iskustva putnicima- poručili su iz kompanije.

Air Montenegro: U februaru rekordni poslovni rezultati

Nakon sastanka generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea s članovima Predsjedništva BiH, medijima se obratio Denis Bećirović.
Bećirović je kazao da mu je ovo šesti sastanak s Ruteom i da se uvjerio da je riječ o prijatelju BiH.
- Sastanak koji smo imali sa generalnim sekretarom NATO-a je veoma ohrabrujući za sve građane Bosne i Hercegovine. Posebno je važno da je generalni sekretar NATO-a ukazao na pet ključnih tačaka. Prvo, da postoji trajna predanost NATO-a Bosni i Hercegovini. Da je veoma važno i za NATO i za cijelu Evropu i regiju, da postoji stabilna BiH. Veoma je bitno da je generalni sekretar NATO-a vrlo jasno rekao da podržava nezavisnost i suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine Jedna rečenica je posebno važna za sve ljude u našoj zemlji, a to je da NATO ne prihvata i neće dozvoliti sigurnosni vakuum u BiH. To je možda ključna poruka - kazao je Bećirović.&nbsp;
Član Predsjedništva BiH je kazao da je Rute na sastanku potvrdio podršku ulozi i mandatu visokog predstavnika u BiH.
- &nbsp;Moja poruka ljudima i danas je da treba da stabilizujemo prilike u BiH, da svi treba da poštuju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, nadležnosti države Bosne i Hercegovine i nižih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a pretpostavka za očuvanje mira i stabilnosti je poštovanje ustavnog poretka BiH i neometan rad nezavisnih pravosudnih institucija u BiH. &nbsp;Generalnom sekretaru NATO-a sam rekao, ovo su najteži momenti od 1995. godine do danas. Imali smo priliku da vidimo brutalni udar na ustavni poredak BiH. Kao član predsjedništva BiH promptno sam reagovao i u četvrtak uputio zahtjeve Ustavnom sudu da ocijeni ove skandalozne zakone koji su usvojeni u entitetskoj skupštini. Ustavni sud je u petak donio privremene mjere i svi su dužni da poštuju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH - istakao je Bećirović.&nbsp;
Dodao je da prvi put od 1995. do danas, postoji neviđeno jedinstvo državnih organa BiH i međunarodne zajednice.
- Oštru osudu pokušaja rušenja ustavnog poretka izjavili su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Republika Francuska, Kraljevina Španija, Republika Italija, Republika Turska, EU, NATO savez, cijeli svijet, jer su svi svjesni da su neki krenuli u pravcu opasne destabilizacije koja mora biti zaustavljena u interesu i Bošnjaka i Srba i Hrvata i svakog čovjeka u našoj državi - naveo je Bećirović.
Ova krizna situacija, kako je kazao, nije nastala odjednom, to je rezultat kontinuiranog pokušaja rušenja mirovnog Dejtonskog sporazuma, to se mora zaustaviti, a kada je riječ o NATO savezu, treba reći da nijedna država na svijetu nema izvan NATO-a tako čvrste veze s NATO-om kao BiH.
- Postoji aneks 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma koji vrlo jasno daje ulogu i NATO-a u BiH. Mi smo zahvalni NATO-u što je osigurao mir u BiH, stabilizovao mir u postdejtonskom periodu i NATO takođe ima veoma važnu ulogu u BiH. Nažalost zbog ovih dramatičnih okolnosti, trebali smo da pričamo o nekim pozitivnijim stvarima, dostavili smo važne programe u sjedište NATO-a, usvojili važne odluke, treba da ubrzamo euroatlanski put, ali o tome možemo razgovarati kada zaustavimo pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH - poručio je Bećiroviić.
Institucije države BiH su, istakao je, spremne da brane ustavni poredak BiH.&nbsp;
- Institucije međunarodne zajednice postoje na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma i veoma je važno da sarađuju i da zajedno odbranimo mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope. Od destabilizacije ovog dijela Evrope jedinu korist bi imala Moskva - zaključio je Bećirović.

Bećirović: Ruteu sam rekao da su ovo najteži momenti od 1995

U Crnoj Gori je prošle godine otkriveno 848 falsifikovanih novčanica, vrijednosti iznad 71,660 eura, saopštio je šef nacionalnog centra za analizu novčanica Centralne banke (CBCG), Dejan Levičar. 
 
On je za Radio Crne Gore kazao da je u minule tri godine više lažnih novčanica u opticaju. 
 
- Sve skupa je obrađeno tačno 1,68 hiljada komada novčanica. Prošle godine bilježi se porast u odnosu na 2023. za 324 komada, odnosno 61,83 odsto. Takođe i 2023. godine bilježi se porast u odnosu na 2022, nekih 70 odsto, što ukazuje da je trend falsifikata novca u povećanju -rekao je Levičar - prenosi portal RTCG. 
 
U prošloj godini najčešće su, kako je dodao, falsifikovane novčanice od 50 i 100 eura. 
 
- A poeni od 50 eura prednjače, ukupno ih je bilo 47,41 odsto - naveo je Levičar. 
 
Prepoznavanju falsifikata doprinose i moderne tehnologije, ali Levičar preporučuje da se ipak treba provjeriti kada god se prima novac. 
 
- I onda je jako važno da građani mogu da prepoznaju falsifikat, a to jedino mogu na način što će obratiti pažnju na neke od karakteristika zaštite koje se nalaze na novcu. Sve te karakteristike zaštite mogu se vidjeti na sajtu CBCG i one vam pokazuju neke detalje koji se nalaze na novčanicama eura - saopštio je Levičar. 
 
U slučaju sumnje na falsifikat, CBCG, ali i poslovne banke i mikrofinansijske institucije, obavezne su da povuku novac, a ako se nakon tehničke analize utvrdi da je riječ o lažnim novčanicama, obavještava se Uprava policije i tužilaštvo koje sprovodi dalju istragu i utvrđuje ko je takav novac stavio u opticaj.

Prošle godine otkriveno 848 falsifikovanih novčanica eura

Iako se obilježava samo dva dana nakon Međunarodnog dana žena, manje poznati pandan –Međunarodni dan sutkinja – predstavlja značajan dan za ulogu žena u ostvarivanju pravde. Ravnopravno i potpuno učešće žena u pravosuđu je dugogodišnja težnja, a od usvajanja Rezolucije 75/274 Generalne skupštine UN-a iz 2021. godine, deseti mart je postao ključni instrument za unaprjeđenje ženskog učešća i jačanje povjerenja javnosti u pravosudne sisteme, misija je OEBS-a u Crnoj Gori koja je pripremila članak na tu temu.&nbsp;
U Crnoj Gori, kako se navodi, jednoj od šest jurisdikcija u kojima se sprovodi Projekat praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu, žene čine skoro 62 odsto pravosuđa. Takođe, žene zauzimaju nešto više od polovine svih rukovodećih pozicija u pravosuđu, uključujući predsjednice sudova.
Mirjana Popović, predsjednica Apelacionog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja žena sudija Crne Gore, kaže da iako većinu sudija u Crnoj Gori čine žene, zemlja ima još dug put do potpune rodne ravnopravnosti u pravosudnom sektoru.
- Ne vjerujem da je rodna ravnopravnost u crnogorskom pravosuđu postignuta na zadovoljavajućem nivou - kazala je Popović, te ododala da postizanje rodne ravnopravnosti u bilo kom društvu je ključno, prije svega, za zaštitu ljudskih prava, za pospješivanje demokratije u društvu, a i ključno je za jačanje vladavine prava.&nbsp;
<h2>Povjerenje kao sistemski izazov</h2>
Predsjednica Popović pomno prati rad regionalnog projekta monitoringa suđenja pod vođstvom OEBS-a. Analiza ovog projekta rezultirala je sveobuhvatnim skupom preporuka usmjerenih na jačanje odgovornosti pravosuđa, njegovu nezavisnost i jačanje povjerenja javnosti.
Iako je jednaka zastupljenost žena i muškaraca u pravosudnim ulogama jedan od ključnih faktora u jačanju povjerenja javnosti, to ne može biti jedini pokazatelj napretka. Institucionalne reforme i sistemski mehanizmi zaštite ostaju neophodni kako bi se osiguralo da sudske odluke budu oslobođene predrasuda i spoljnog uticaja.
Mnogo je faktora, kaže, koji utiču na nivo povjerenja javnosti u rad pravosuđa.&nbsp;
- Možemo ih klasifikovati na spoljne i unutrašnje. Spoljni faktori su, recimo, istorijsko nasljeđe, politički pritisci, neizvršavanje sudskih odluka, prebacivanje političke odgovornosti na sudsku granu vlasti i sl. Unutrašnji faktori su, između ostalog, kompetentnost sudija i način vođenja kaznene politike - ističe Popović.&nbsp;
I upravo na polju unutrašnjih faktora, kaže Popović, Udruženje žena sudija je našlo segment u kome svojim djelovanjem može da doprinese, dodajući da je preduzeto niz aktivnosti koje imaju za cilj edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija. One se fokusiraju na osvješćivanje značaja rodne komponente za sudstvo, zatim iskorjenjivanja stereotipa i predrasuda, do obavezne upotrebe rodno-senzitivnog jezika u suđenjima i izradi odluka.
<h2>Rodna pristrasnost u sudnici</h2>
Finansiran od strane Evropske unije i sproveden od strane OEBS-a, Projekat praćenja suđenja na Zapadnom Balkanu prati slučajeve organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou u svih šest jurisdikcija regiona. Više od 20 saradnika za praćenje suđenja na oko 30 sudova prati predmete širom regiona, pružajući direktne podatke, uključujući uvid u rodnu pristrasnost u krivičnim postupcima.
Rodna pristrasnost u sudnicama može se ispoljavati na različite načine – od suptilnih omalovažavajućih komentara do otvoreno diskriminatornog ponašanja – i predstavlja važan aspekt koji se nadzire kroz monitoring suđenja na veoma specifičan način. Takve pristrasnosti uključuju seksističke komentare upućene u prolazu, omalovažavajući ton kada se obraća ženama, komentare na fizički izgled ili čak sekundarna viktimizacija žrtava. Ovi oblici predrasuda mogu negativno uticati kako na sudske odluke, tako i na ukupnu pravičnost sudskih postupaka.
<h2>Žensko liderstvo u pravosuđu: pristup i prepreke</h2>
Kako ističe Mirjana Popović, žene sudije na Zapadnom Balkanu i dalje se suočavaju sa inter-sektorskim predrasudama. Pravosuđe se širom svijeta i dalje doživljava kao tradicionalno muška profesija i često funkcioniše u okviru duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa koji mogu uticati na napredovanje u karijeri i proces donošenja sudskih odluka. Ti stereotipi uključuju tradicionalne rodne uloge, implicitne predrasude i kulturološka očekivanja koja često otežavaju ženama da dođu do liderskih pozicija.
- Smatram da u bilo kom pravosuđu na Balkanu, pa i u crnogorskom, treba preduzeti niz aktivnosti kako bi svi nosioci sudijskih funkcija osvijestili stereotipe i predrasude kojih često nijesu svjesni, a koje imaju i koje mogu uticati na percepciju činjenica u različitim postupcima. Aktivnosti koje mogu preduzeti nositeljke sudijske funkcije brojne. Ali, isto tako smatram da ne smijemo zanemarivati značaj koji naše muške kolege imaju, ne smijemo zanemarivati ni njihovu ulogu u procesu rodnog osvešćivanja crnogorskog pravosuđa - kaže Popović i dodaje da i kolege i koleginice sve više izražavaju interesovanje za temu rodne ravnopravnosti u pravosuđu.
Međutim, naglašava, da ciljane inicijative sve više preispituju ove stereotipe, promovišući inkluzivno, raznovrsno i nepristrasno pravosuđe koje njeguje pravičnost i pravdu, oslobođeno ograničavajućih i često štetnih rodnih očekivanja. Ona lično prednjači u ovim naporima, postavljajući primjer drugima.
- Apelacioni sud je bio gotovo nepristupačan za poziciju predsjednice suda, jer smo u istoriji postojanja Apelacionog suda imali samo jednu ženu do sada na njegovom čelu, i to u kratkom mandatu od nekih par mjeseci. Ja sam prva žena na čelu Apelacionog suda u punom mandatu i zaista želim da ohrabrim sve mlade koleginice da svoje ambicije usmjere, bez obzira na stereotipe i predrasude sa kojima se susreću, ka visokim pozicijama u sudstvu - kazala je Popović.
<h2>Rodna ravnopravnost u sudnici za pravednije sudstvo</h2>
Eliminisanje, ili makar smanjenje rodne pristrasnosti kroz punu participaciju žena u sudstvu i liderskim ulogama, nije samo pitanje jednakosti; to je jedan od ključnih preduslova za značajnu reformu pravosudnog sistema.
Snažna zastupljenost žena u crnogorskom pravosuđu nije samo pitanje raznolikosti – to je ključni stub efikasnosti pravosudnog sistema. Ovaj napor doprinosi dosljednom, nepristrasnom donošenju odluka i jačanju povjerenja u sistem. U konačnici, legitimitet pravosuđa počiva na njegovoj sposobnosti da sprovodi pravdu bez predrasuda – a podsticanje ženskog liderstva predstavlja jedan od ključnih koraka ka ostvarivanju tog cilja.

Kako sutkinje oblikuju povjerenje javnosti u pravosuđe

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Tag: rumen-radev