Crna Gora je u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. U utorak ih očekuje meč sa Norveškom, rukometnom silom, koja godinama diktira tempo svjetskog rukometa.
Mogu li lavice još jednom da pokažu snagu, karakter i inat? ❤️🦁 
 
O očekivanjima i timskom duhu, u Budilniku vikendom, pričala je golmanka naše reprezentacije Marija Marsenić. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDSAirC3DNsj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

- Mislim da su ovom pobjedom pokazale zašto su lavice. Mislim da samo ova ekipa može na ovakav način da se vrati nakon onakvog poraza od 18 razlike protiv Njemačke - naglasila je Lazović.
Sve je, dodaje, bilo izuzetno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ffenomenalne-lavice-i-izdanje-za-pamcenje-crna-gora-deklasirala-srbiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svaka čast djevojkama, hvala im za osjećaj koji su mi pružile. Svaka im čast - naglasila je Lazović.
Ona vjeruje kako Njemačka neće dati Španiji priliku da pobijedi.
- Ipak, ni Španija se neće lako predati. Ali, bitno je da smo došle do toga da smo uradile ono što je do nas - zaključila je Lazović.

500x500

1084x550

Lazović: Mislim da samo ova ekipa može ovako da se vrati, hvala igračicama, svaka im čast

Pred crnogorskim rukometašicama je novo veliko takmičenje, Svjetsko prvenstvo, na kojima u prošlosti “lavice” nisu imale mnogo uspjeha, kao što je to slučaj na kontinentalnim šampionatima – međutim selektorka Suzana Lazović se nada da će i ova generacija nastaviti da piše istoriju na najljepši mogući način.
Naša reprezentacija je najbolji rezultat na šampionatima svijeta ostvarila prije šest godina u Japanu, kada je osvojila peto mjesto, a Lazović ističe da je najbitnije da ekipa u svakom trenutku igra najbolje u granicama svojih mogućnosti.
- Svi jedva čekamo prvenstvo. Igračice u klubovima održavaju i podižu formu. Tokom priprema nemamo puno vremena. Neophodno je da neke stvari taktički spremimo i izađemo na šampionat kao tim i da “izginemo” na terenu. Cilj je da iz svake utakmice ekipa izvuče maksimum, da ispoštujemo jedni druge na terenu- rekla je Suzana za Meridiansport.
Krupnih riječi pred šampionat svijeta nema, ali motiv je i ovog puta ogroman, da se zemlja predstavi na najbolji mogući način.
- Sa razlogom se od Crne Gore očekuju veliki rezultati, medalje. Međutim, ne želim da obećavam takve stvari. Mogu samo da garantujem da ćemo učiniti sve da nastavimo da pišemo istoriju crnogorskog rukometa. Za veliki rezultat neophodno je da se mnogo stvari poklopi. Naročito u trenucima kada se pravi smjena generacija. Imali smo praktično na svakom okupljanju neku debitantkinju. To je veoma važna stvar za nas i pokazatelj da stižu i nove generacije dobrih rukometašica- objašnjava selektorka.
Javnost uvijek sa posebnom pažnjom prati nastupe “lavica” na velikim takmičenjima. Stizale su medalje sa prvenstava Evrope, Olimpijskih igara, ali odličja sa Mundijala još nema.
- Mi smo narod koji uvijek želi najbolje moguće rezultate. Mislim da smo baš zbog takvog pristupa i uspješni u većini sportova. Mala smo zemlja, ali imamo veliko srce. Zadatak stručnog štaba je da rastereti igračice, da one sa uživanjem izađu na teren jer je to jedini put do dobrih rezultata- kaže Suzana.
Povukla je mlada selektorka paralelu između prvenstava Evrope i svijeta i navela zašto možda još nemamo medalju sa Svjetskog prvenstva, iako su u prošlosti generacije naših najboljih rukometašica išle na ova takmičenja sa najvećim mogućim ambicijama.
- Ako bismo poredili reprezentacije na Svjetskom, u odnosu na Evropsko prvenstvo, šampionat Starog kontinenta mnogo je kvalitetniji. Možda nam ne odgovaraju atipične selekcije, prije svega iz Azije. Radila sam u Kini i imala priliku da igram često protiv reprezentacija Južne Koreje i Japana između ostalog. Često smo znali da ih pobijedimo na takmičenjima, ali i da se istrošimo pred neke buduće obaveze- istakla je Lazović.
Crna Gora će šampionat otvoriti večeras (20.30) utakmicom protiv Farskih Ostrva. Dva dana kasnije rivalke će biti Paragvajke, a za kraj prve faze slijedi derbi protiv Španije. Stručni štab svakom rivalu pristupa maksimalno ozbiljno.
- Nikada ne potcjenjujem nikog. Obično se takav odnos vrati na loš način. Paragvaj je nezgodan tim takođe, igrali smo ne tako davno protiv njih i pobijedili ih tek u završnici, iako je rezultat možda pokazao da smo lakše došli do trijumfa. Dakle, za svakog rivala se spremamo izuzetno fokusirano- ne ostavlja dilemu selektorka.
Prvi rival dobro je poznat iz kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Naročito je u Torshavnu meč bio težak, a udarna snaga selekcije sa sjevera Starog kontinenta su tri danske rukometašice.
- Spremamo se za prvu utakmicu protiv Farskih Ostrva. To nam je u ovom trenutku najbitnije. Nakon toga slijede mečevi protiv Paragvaja i Španije. Tek poslije tih utakmica, možemo da pričamo o nekim očekivanjima od nastavka Svjetskog prvenstva- zaključila je Suzana Lazović.
Boje Crne Gore na šampionatu svijeta braniće:
GOLMANKE: Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović.
KRILA: Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić.
PIVOTI: Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar.
BEKOVI: Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević i Elena Mitrović.

Lazović: Učinićemo sve da nastavimo da pišemo istoriju našeg rukometa

Kraj godine rezervisan je za „lavice“ i učešće na najvećim međunarodnim takmičenjima. Ove godine najveći izazov za izabranice selektorke Suzane Lazović je Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji, koje “lavice” počinju 26. novembra duelom protiv Farskih Ostva.
Uoči okupljanja koje je planirano za 17. novembar, selektorka Lazović saopštila je spisak na kojem je 21 igračica koja će konkurisati za mjesto u timu na planetarnoj smotri.
U nacionalni tim se vraća srednji bek Itana Grbić, koja je nakon EHF Euro 2024 pauzirala od nastupa u dresu „lavica“.
Na spisku je 12 igračica koje su bile u sastavu na posljednjem velikom takmičenju – EHF Euro 2024 – Armel Atingre, Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović, Tatjana Brnović, Ivana Godeč, Andrijana Tatar, Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Katarina Džaferović i Jelena Vukčević.
Na predstojećem Svjetskom prvenstvu selektorka Lazović neće moći da računa na desnog beka Tanju Ivanović koja je odradila operaciju kičmenog pršljena.
Prvi put poziv u A tim dobile su dvije kadetske reprezentativke– najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina - Martina Knežević i srednji bek Ivana Savić.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Za našu reprezentaciju to će biti osmo učešće na prvenstvima svijeta, a najbolji rezultat je peto mjesto ostvareno 2019. godine.

Lazović objavila spisak za SP: Povratak Itane Grbić, nema Tanje Ivanović

Rukometašice Crne Gore upisale su večeras drugi trijumf u kvalifikacijama za EHF Euro 2026. i praktično su već jednom nogom na završnici.
Izabranice Suzane Lazović su u duelu drugog kola kvalifikacija u Torshavnu bile bolje od Farskih Ostrva, rezultatom 26:32(14:14).
Uprkos trijumfu, ono što smo vidjeli u prvom poluvremenu ozbiljno je upozorenje - naša selekcija u tom je periodu tek na momente bila na nivou, pa ostaje pitanje da li zaista nijesmo imali rješenja za Faranke ili smo ih donekle potcijenili. U nastavku su, međutim, stvari došle na svoje mjesto i petnaestak minuta prije kraja bilo je jasno da 'lavice' igraju ka novoj pobjedi.
No, upozorenje ostaje - jer upravo ćemo protiv Farskih Ostrva 26. novembra i otvoriti nastup na Svjetskom prvenstvu u Triru.
Našu selekciju večeras je predvodila Đurđina Jauković sa osam golova, dok su Matea Pletikosić i Ivona Pavićević dale po četiri. Sjajna je na golu bila Armel Atingre sa 12 odbrana. Jana Mitun je predvodila domaće sa šest golova.
Gostovanje Crne Gore izazvalo je veliku pažnju na atlantskom arhipelagu, tako da je dvorana u Torshavnu - koja prima oko 3.000 gledalaca - bila krcata, a duel je odigran u jako lijepom ambijentu.
Faranke su povele 2:0, da bi nakon šest minuta bilo 4:1. No, nepuna četiri minuta kasnije, uz gol Ivone Pavićević, Crna Gora je izjednačila (5:5). Do prvog vođstva naša selekcija stigla je u 12. minutu – Đurđina Jauković pogodila je tada za 6:7.
Do sredine prvog poluvremena, su zaigrale čvršće u odbrani, ali i odlučnije u napadu, tako da je na sematoru bilo 7:11. Međutim, uzvratile su domaće, koje su sa tri uzastopna gola prišle na 10:11.
Nizali su se u tim momentima neiskorišćeni napadi naše reprezentacije, nije pomogao ni tajm-aut koji je zvala Suzana Lazović, te su domaće u 22. minutu, golom Brandenborg, stigle do izjednačenja (11:11).
Crna Gora je bila bez gola punih sedam minuta, a onda je Jelena Vukčević savladala golmanku Vardum i donijela nam novo vođstvo. No, dopustile su 'lavice' protivnicama da odmah nakon toga preokrenu (13:12). Pritom, u intervalu od 10 minuta, rezultat je bio 6:1 za domaće, što možda najbolje govori o našem izdanju u napadu u drugom dijelu prvog poluvremena, koje je okončano rezultatom 14:14.
U uvodnom dijelu nastavka, Pletikosić nas je nakon duže vremena vratila na plus dva (15:17), uskoro je Džaferović pogodila za 16:19 i donekle se lakše disalo.
Kako je vrijeme odmicalo, Faranke kao da su gubile snagu i 15 minuta prije kraja, pogotkom Trivić, Crna Gora je prvi put bila na pet golova viška – 20:25.
Desetak minuta prije kraja sve je bilo jasno - Crna Gora je povela 22:28 i jedino preostalo pitanje bilo je uz koliku ćemo razliku okončati večerašnji meč.

Savladale i Faranke: Rukometašice Crne Gore upisale drugi trijumf u kvalifikacijama za EHF Euro 2026.

Poslije pola godine pauze najbolje crnogorske rukometašice igraju zvanični meč. „Lavice“ će u srijedu (18 sati) u „Bemax areni“ dočekati ekipu Portugala u okviru prvog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2026. godine.
Upravo su Portugalke bile posljednji rival naše selekcije pošto ih je tim Suzane Lazović nadigrao u dvomeču baraža za plasman na Svjetsko prvenstvo. Poručila je selektorka da će fokus biti prije svega na odbrani, ali je i najavila da će njene izabranice prikazati ofanzivno nešto što do sada nijesu.
- Očekuje nas teška utakmica sa fokusom i energijom, posebno što igramo kući. Nijesu nam nepoznanica, ali nijesmo ni mi njima. Sigurno da će se truditi da isprave sve ono što nije valjalo u tom prošlom dvomeču. Mi spremamo ono što mislimo da će presuditi. Vodićemo se odbranom i da iz dobre defanzive realizujemo tranziciju. Smatram i da ćemo napadački pokazati nešto što do sada nijesmo u smislu taktike- rekla je Lazović.
Crna Gora je veliki favorit, ali šefica struke naše selekcije ne želi da razmišlja na taj način.
- Ne volim favorizovanje u sportu, pogotovo u rukometu – sve je moguće. Treba da se spremimo najbolje moguće, da uđemo u bit njihovog sistema i načina na koji žele da nas napadnu. Bez obzira što smo favoriti moramo pristupiti najozbiljnije moguće kao i na svakoj utakmici“.
Ulaz u „Bemax arenu“ biće besplatan, pa se Lazović i njene izabranice nadaju punim tribinama.
- Očekujemo pune tribine. Nadamo se da će publika doći da nas podrži i da nam pruži energiju koja nam je potrebna- kazala je Lazović.
Tek danas je selektorka imala priliku da rukometno vidi igračice koje je pozvala za ovo okupljanje – neke od njih su igrale za vikend, dok neke već 10 dana nijesu odigrale utakmicu.
- Tek danas ću ih prvi put vidjeti rukometno, s obzirom na to da smo u ponedjeljak radili aktivaciju u teretani. Neke igračice su imale utakmice u nedelju, neke nisu igrale već 10 dana. Što se tiče samopouzdanja – mislim da je to sastavni dio sporta i da će one mentalnu stabilnost pokazati na svakom okupljanju. Svaka pobjeda i poraz su od danas do sjutra, bitno je da se što prije izađe iz toga i da znaju zbog čega su tu- zaključila je Lazović.

Lazović: Očekujemo pune tribine, iako smo favoriti, moramo ozbiljno da pristupimo utakmici

Rukometašice Crne Gore ostvarile su važnu pobjedu na startu glavne runde Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina koje se održava u Podgorici. Izabranice Miloša Perovića i Bobane Krstović bile su bolje od selekcije Poljske – 30:27 i time napravile veliki korak ka plasmanu u četvrtfinale.
Meč je odigran u dvorani „Morača“, uz dobru podršku sa tribina. Poljska je bolje otvorila utakmicu i povela 3:1 u šestom minutu, ali je Crna Gora sredinom prvog poluvremena preokrenula rezultat. Serijom od pet vezanih golova, među kojima je tri postigla Martina Knežević, domaći tim je poveo 11:6 u 23. minutu, a na poluvremenu je imao prednost od 13:11.
Crna Gora je nastavila da diktira tempo i u drugom dijelu. Anđelina Orbović je u 40. minutu pogodila za 19:15, a prednost je dodatno povećana kada je Knežević postigla gol za 22:17 u 47. minutu, čime je praktično odlučen pobjednik.
Najefikasnija u pobjedničkom timu bila je Martina Knežević sa 11 pogodaka i proglašena je za igračicu utakmice. Odlična je bila i Anđelina Orbović sa 7 golova, dok se na golu istakla Maša Dubljević sa 10 odbrana.
Crna Gora će u drugom kolu glavne runde igrati protiv Hrvatske, a meč je zakazan za utorak u 17 časova, takođe u dvorani „Morača“. U četvrtfinale idu po dvije prvoplasirane reprezentacije iz svake grupe, kao i dvije najbolje trećeplasirane selekcije.

Rukomet: Crna Gora savladala Poljsku na startu glavne runde EP

Rukometašice Crne Gore slavile su 19:31 (11:14) &nbsp;protiv Portugala u Fafeu i time došle nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo.
Izabranice Suzane Lazović ubjedljivo su igrale u održavale prednost tokom čitavog meča.
Tanja Brnović postigla je šest golova, Matea Pletikosić pet, a Đina Jauković, Dijana Mugoša i Ivona Pavićević po četiri. Figueiredo je predvodila suparnice sa pet pogodaka.
Za Crnu Goru su večeras nastupile sve igračice koje su bile u protokolu, uključujući i debitantkinju Mariju Božović.
U prvom dijelu pratili smo zanimljivu igru, a što je bilo najbitnije - izabranice Suzane Lazović od početka su kontrolisale dešavanja na parketu. Pogotkom Ivane Godeč, nakon 18 minuta igre, Crna Gora je prvi put bila na plus tri, a uz tu je prednost i okončan prvi dio igre (11:14).
Na startu drugog poluvremena, vidjeli smo golove Brnović, Pletikosić i Pavićević 'lavice' su imale šest golova viška - 11:17. Sve je u tim momentima djelovalo kao egzibicija, pri čemu je Jauković neumorno asistirala saigračicama.
Kako su stvari na parketu izgledale, najbolje će reći podatak da je Portugal od 30. do 40. minuta postigao tek jedan gol, pa je na semaforu bilo 12:20. Meč je tada i prelomljen, te je do kraja ostalo da ispratimo uz koju će razliku Crna Gora slaviti - a ona je do kraja neprekidno rasla.

1250x600

Crnogorske rukometašice slavile u Fafeu, nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za EHF Euro 2026 igraće u grupi 4 protiv Islanda, Portugala i Farskih Ostrva, odlučeno je danas žijebom u rumunskom gradu Kluž-Napoka. 
 
Crnogorske rukometašice žrijebane su iz prvog šešira i apsolutne su favoritkinje u grupi 4, u kojoj su protivnici selekcije koje nijesu uspjele da izbore plasman u glavnu rundu na posljednjem EHF Euro 2024. 
 
Farska Ostrva i Island su bili treći u svojim grupama, dok je Portugal kao posljednji u grupi završio učešće na smotri najboljih selekcija Evrope. 
 
Žrijebom su određeni sastavi šest kvalifikacionih grupa sa po četiri selekcije. 
 
Dvije prvoplasirane selekcije iz svih grupa, kao i najbolje četiri trećeplasirane selekcije izboriće plasman na EHF Euro 2026. 
 
Prvi termin kvalifikacija je od 15. do 19. oktobra ove godine, drugi termin je 4.-8. mart naredne godine, dok su posljednja dva kola kvalifikacija na programu od 8. do 12. aprila 2026. 
 
U grupa 1 igraće Francuska, Hrvatska, Kosovo i Finska, u grupi 2 Holandija, Švajcarska, Italija, Bosna i Hercegovina, dok su u trećoj grupu svrstani Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Belgija. 
 
Grupu 5 čine Švedska, Srbija, Ukrajina i Litvanija, dok su u grupi 6 Španija, Austrija, Grčka i Izrael. 
 
Već sada poznato je osam učesnika EHF Euro 2026, dok će ostalih 16 biti poznato nakon kvalifikacija. 
 
Evropsko prvenstvo 2026. godine biće odigrano od 3. do 20. decembra u Poljskoj, Rumuniji, Češkoj, Slovačkoj i Turskoj.

Crnogorske rukometašice u grupi sa Islandom, Portugalom i Farskim Ostrvima

Nakon dva poraza, naše rukometašice su se vratile na pobjednički put u duelu sa Poljskom. Razumljivo , selektorka "lavica" Suzana Lazović, bila je zadovoljna nakon meča, iako je istakla da ni danas nije sve u potpunosti bilo onako kako je zamislila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Flavice-srusile-poljsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svakoj ekipi je teško da se vrati nakon dva poraza. Svaka čast djevojkama, vratile smo se danas se iz minusa i slavile. Bilo je i grešaka, nismo ispoštovali sve iz svlačionice, ali to je sada manje bitno. Raduje me dan odmora, koji je pred nama - kazala je selektorka.
Još jednom se osvrnula na dva prethodna poraza...
- Nakon analize, mogu da kažem da smo mogle da dobijemo Mađarsku ili Francusku, ali to je sada iza nas. Okrećemo se Švedskoj - kazala je Lazović.
Marta Batinović je danas trasirala put ka pobjedi.
- Imamo dobar stručni štab, on je procijenio kad da damo priliku Marti. Ona je ovdje mogla da da veći doprinos, ali izlazi iz povrede. To je njena uloga, doprinijela je pobjedi stabilnošću i energijom - kazala je Suzana.
Na kraju grupne faze čekaju nas Šveđanke.
- Neće Šveđanke odustati, to nije njihov mentalitet. Da vidimo kako da ih napanemo, sve je na nama, ubijeđena sam u to - zaključila je selektorka.

Lazović: Svaka čast djevojkama, nije bilo lako da se vratimo nakon dva poraza

U centru Bara, ispred Tri kule danas oko 16 časova potukle su se djevojčice. &nbsp;Prema saznanjima Primorskog portala incident je prijavila policiji &nbsp;jedna od učesnica tuče.&nbsp;
- Šetali smo prema gradu. Scena koju smo vidjeli bila je izuzetno neprijanta, užasna. Dvije djevojčice su se udarale, a pored njih je bila grupica vršnjaka. Udarajući se, oborile su jedna drugu i završile &nbsp;na trotoaru. Jedan čovjek je pritrčao da ih razdvoji - ispričala je sagovornica &nbsp;Primorskog &nbsp;portala-&nbsp;
Ona je dodala da se uplašila za svoje dijete koje je vodila za ruku jer kako navodi “incident se dogodio iznenada”.
- Moje dijete je počelo da plače. Učesnice u tuči su vrištale. Mučna situacija, neočekivana u centru grada - kazala je ona. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Prema saznanjima &nbsp;Primorskog portala jedna od akterki incident je prijavila policiji. Upućena je na ljekarski pregled.
Policija utvrđuje identitet učesnica u tuči.

Tuča djevojčica u Baru, policija utvrđuje identitet učesnica u incidentu

Lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije pokazali su danas snažnu podršku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u Londonu, u onome što su opisali kao „ključni trenutak“ za Kijev, pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država da se saglasi predloženi mirovni sporazum sa Rusijom.
Na brzo organizovanom sastanku, britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i Zelenski rekli su da žele da pripreme čvrste planove u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.
Izvor u britanskoj vladi rekao je da će lideri razmatrati korišćenje vrijednosti zamrznutih ruskih sredstava. Ranije su lideri Estonije, Finske, Irske, Letonije, Litvanije, Poljske i Švedske pozvali Evropsku uniju da brzo djeluje po pitanju prijedloga da se zamrznuta sredstva upotrijebe za finansiranje Ukrajine.
Starmer, Makron, Merc i Zelenski takođe žele da nastave napore da dobiju američke sigurnosne garancije kako bi odvratili Rusiju od daljih napada, nakon što je ona pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Objavljivanje američkog plana primirja prošlog mjeseca djelimično je usmjerilo pažnju evropskih lidera, koji se plaše da bi Kijev mogao biti prisiljen da prihvati uslove povoljne Moskvi, a za koje neki kažu da bi mogli destabilizovati kontinent.
- Veoma mi je drago što vas vidim ovdje, skoro četiri godine od početka ovog strašnog konflikta, u kritičnoj fazi sada u potrazi za mirom. Stojimo uz Ukrajinu, i ako bi došlo do primirja, ono mora biti pravedno i trajno - dodao je Starmer.
Makron i Merc takođe su izrazili odlučnost da nastave sa čvrstim planom, u trenutku koji je njemački kancelar opisao kao „odlučujući… za sve nas“.
Zelenski je ukazao na delikatnu ravnotežu koju evropske sile treba da postignu dok pokušavaju da pregovore o boljim uslovima u okviru predloženog američkog plana.
„Postoje stvari koje ne možemo riješiti bez Amerikanaca, stvari koje ne možemo riješiti bez Evrope, zato moramo donijeti neke važne odluke“, rekao je Zelenski.

Evropski lideri i Zelenski razgovarali u Londonu u „ključnom“ trenutku za Ukrajinu

Neformalna građanska asocijacija slobodnih građana STEGA saopštila je da nije bila upoznata sa navodnim krivičnim i prekršajnim prijavama o kojima su posljednjih dana izvještavali mediji, te da ne raspolaže zvaničnim informacijama o njihovom ishodu.
Iz ove asocijacije tvrde da je „posebno zabrinjavajuće“ što Uprava policije u svojim obraćanjima javnosti STEGA-u označava kao nevladinu organizaciju.
- STEGA nema status NVO, niti je ikada imala, što je činjenica koju bi policija morala znati i poštovati - navode u saopštenju.
STEGA ukazuje da, iako je od događaja na Gorici prošlo pet mjeseci, policija nije sprovela internu kontrolu postupanja službenika u civilu koji su tom prilikom, kako tvrde, primjenjivali prekomjenu i neprofesionalnu silu nad okupljenim građanima.
- Posebno su bili izloženi stariji sugrađani i žene, a protiv njih se sada podnose masovne prekršajne prijave - ističe se u saopštenju.
Dodaju i da je objavljivanje informacija o procesuiranju građana indikativno vremenski tempirano.&nbsp;
- Saopštenje policije javilo se upravo u trenutku kada STEGA sprovodi aktivnosti na obilježavanju 19. decembra datuma oslobođenja Podgorice od fašizma i domaćih izdajnika - navode u saopštenju.
Na kraju ističu da su povodom ovih dešavanja preduzeli diplomatske i komunikacione aktivnosti.&nbsp;
- Hitno smo informisali ambasade SAD, država KVINTE i Delegaciju EU u Podgorici.

STEGA: Umjesto da ispita postupanje svojih službenika policija procesuira građane

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: rukometasice-crne-gore

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

Lazović: Mislim da samo ova ekipa može ovako da se vrati, hvala igračicama, svaka im čast

Lazović: Učinićemo sve da nastavimo da pišemo istoriju našeg rukometa

Lazović objavila spisak za SP: Povratak Itane Grbić, nema Tanje Ivanović

Savladale i Faranke: Rukometašice Crne Gore upisale drugi trijumf u kvalifikacijama za EHF Euro 2026.

Lazović: Očekujemo pune tribine, iako smo favoriti, moramo ozbiljno da pristupimo utakmici

Rukomet: Crna Gora savladala Poljsku na startu glavne runde EP

Crnogorske rukometašice slavile u Fafeu, nadomak plasmana na Svjetsko prvenstvo

Crnogorske rukometašice u grupi sa Islandom, Portugalom i Farskim Ostrvima

Lazović: Svaka čast djevojkama, nije bilo lako da se vratimo nakon dva poraza

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

Tuča djevojčica u Baru, policija utvrđuje identitet učesnica u incidentu

Evropski lideri i Zelenski razgovarali u Londonu u „ključnom“ trenutku za Ukrajinu

STEGA: Umjesto da ispita postupanje svojih službenika policija procesuira građane

PRATITE TVe UŽIVO