Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Farskih Ostrva na startu 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Duel D grupe u Triru počeće u 20 sati i 30 minuta.
U drugom meču te grupe, u 18 sati, sastaće se Paragvaj i Španija.
Najbolje tri selekcije, nakon tri odigrana kola, plasiraće se u glavnu rundu, u kojima će im rivali biti tri prvoplasirane selekcije grupe C (Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora na startu protiv Farskih Ostrva

Rukometašice OTP Group Budućnosti gostovaće danas danskom Esbjergu u sedmom kolu A grupe Lige šampiona.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
Danski predstavnik ima kvalitetan sastav, u kojem su nosioci igre Nora Merk i Heni Rejštat, važi za favorita pred svojim navijačima i jedan je od kandidata za finalni turnir.
Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.

OTP Group Budućnost u Esbjergu

Rukometaši Budvanske rivijere pobijedili su večeras u Pljevljima ekipu Rudara 32:29, u derbiju sedmog kola SBbet Prve crnogorske lige.
Najzaslužniji za trijumf bio je debitant u budvanskom dresu Božo Anđelić, koji je ove sedmice stigao iz Budućnosti, sa osam pogodaka.
Istakao se i golman Goran Anđelić sa 12 odbrana.
U ekipi Rudara istakao se Filip Gazdić sa 12 golova.
Uzbudljivo je bilo i u duelu Berana 1949 i Sutjeske, koji je završen neriješeno 26:26.
Gosti su bili na pragu pobjede, četiri i po minuta prije kraja vodili su 25:22, ali je domaćin sa četiri vezana pogotka napravio preokret i poveo 26:25.
Bod ekipi iz Nikšića donio je Jovo Damjanović pet sekundi prije kraja meča.
U beranskom timu Dražen Peruničić postigao je šest pogodaka, a isti učinak imao je Boris Šekarić u timu Sutjeske.&nbsp;
Zabjelo je protiv Jedinstvo Bemaksa lako došlo do druge pobjede, a u trijumfu od 36:27 istakli su se golman Viktor Ljevaja sa 14 odbrana i Feđa Prelević sa šest pogodaka, jednim više od Pera Pravilovića.
Kod Jedinstva, koje je i dalje bez bodova, izdvojio se osmostruki strijelac Bojan Varagić.
U posljednjim mečevima sedmog kola u nedjelju će rivali biti Mornar 7 i Brskovo (16), odnosno Partizan 1949 i Lovćen (20).

500x500

1250x600

1084x550

Budvani slavili u Pljevljima

Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore plasirala se na Evropsko prvenstvo, koje će naredne godine biti odigrano u Srbiji.
Crnogorska selekcija, koju sa klupe predvodi trener Vuk Kaluđerović, savladala je danas u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira selekciju Holandije 24:23.
Turnir u Slovačkoj završila je sa dva trijumfa i porazom.
Slavila je juče i protiv Ukrajine 31:26, dok je na startu turnira poražena od Slovačke 41:22.
Crna Gora je u meču za plasman na šampionat nadigrala rivala, vodila je praktičnotokom cijelog meča, a početkom drugog poluvremena razlika je iznosila i šest golova (18:12).
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Miloš Tujković sa sedam, dok su po četiri gola postigli Nemanja Batuta i Danilo Gutić.

Crnogorski kadeti dobili Holandiju i izborili plasman na EP

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici, u prvom od dva kontrolna meča, selekciju Belgije 34:30.
U duelu u dvorani Verde, izabranici selektora Didije Dinara u finišu slomili su otpor rivala i došli do pobjede u prvom zvaničnom meču nakon šest mjeseci i završetka kvalifikacija za EHF Euro 2026.
Belgija je imala minimalnu prednost nakon prvog poluvremena 15:14.
Posljednje izjednačenje viđeno je u 55. minutu kada je bilo 30:30.
Uslijedila su tri vezana gola crnogorskog tima nakon čega je riješeno pitanje pobjednika.
Miloš Vujović je bio najefikasniji sa sedam golova, Radojica Čepić je postigao šest, dok su Branko Vujović i Miodrag Ćorsović po pet puta zatresli mrežu rivala.
U sastavu nije bilo Vasilija Kaluđerovića, Stefana Čavora i Luke Radovića koji su dobili poštedu stručnog štaba zbog medicinskih pregleda nakon povreda koje su doživjeli na treninzima tokom EHF sedmice.
Isti rivali odmjeriće snage i sjutra u 18 sati, u dvorani Verde.

"Lavovi" savladali Belgiju: Tri vezana gola u finišu meča

Rukometaši Crne Gore danas i sjutra , u dvorani "Verde“ odigraće kontrolne utakmice protiv Belgije u okviru EHF sedmice.
Biće to i početak uigravanja za EHF Euro 2026 koje se održava u januaru, a Belgija će biti odlična provjera za sedmo uzastopno, ukupno osmo učešće na smotri najboljih u Evropi.
Igrač Đera, Miloš Božović, kazao je da ova prijateljska utakmica i okupljanje dolaze u idelanom momentu kako bi se tim što bolje pripremio za Evropsko prvenstvo.
- Moramo iskoristiti ovu EHF sedmicu kako bi uigrali varijante koje imamo na umu da isprobamo na prvenstvu. Grupa je takva da možemo pobijediti svakoga, fokus je na nama i na to kako ćemo ući u mečeve. Nakon svih ovih godina, ne možemo reći da možem ozažmuriti na ulogu favorita u nekim utakmicama, i na to ne treba žmuriti. Primarni cilj je da se prođe grupa, kasnije ćemo pričati o drugim stvarima. Desila se Mađarska i veliki uspjeh u tom momentu, radićemo na tome da stvari kliknu kao i te zime- kazao je Božović.
Prvi meč sa Belgijom biće odigran od 17.30h uz prenos na TVCG 2, dok je druga provjera u subotu.
Crna Gora će na šampionatu Evrope igrati u grupi D sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom.
Evropski šampionat na programu je od 15. januara do 1. februara u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Rukometaši danas i sjutra protiv Belgije

Rukometna reprezentacija Crne Gore koristi EHF sedmicu za kontrolne utakmice sa Belgijom u Podgorici.
Selekcija Didijea Dinara oba meča igra u dvorani Verde u Donjoj Gorici, a što će poslužiti kao priprema za EHF Euro u januaru.
Prvu utakmicu Crna Gora i Belgija igraju u petak od 17 časova i trideset minuta, dok je drugi meč na programu u subotu, od 18 časova.
Ulaz je besplatan. Idealna prilika da podržimo izabranike Didije Dinara nakon uspješno okončanih kvalifikacija za EHF Euro 2026, odnosno nakon maja kada je Crna Gora odigrala posljednji meč – navodi se u objavi Rukometnog saveza Crne Gore.
,,Lavovi“ će na EHF Euru igrati u grupi sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom. Dvije selekcije izboriće plasman u glavnu rundu.
Podsjetimo, EHF Evropsko prvenstvo održava se od 15. januara do 1. februara 2026, a domaćini su Danska, Norveška i Švedska.

Rukomet: Lavovi u petak sa Belgijom u Podgorici

Novi takmičarski ciklus za rukometašice Crne Gore počeće preksjutra, kada će otvoriti nastup u kvalifikacijama za Euro 2026. 
 
Biće to lijepa uvertira za vrhunac godine koji slijedi krajem novembra – tada će početi Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji.
Što se Eura tiče, on će sljedeće godine biti održan u čak pet država – Češkoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Turskoj.
Na završnici ćemo pratiti 24 reprezentacije, pri čemu je osam njih direktno osiguralo plasman. Riječ je o pet domaćina i tri najbolje selekcije sa prošlog šampionata – Danskoj, Norveškoj i Mađarskoj.
Za preostalih 16 mjesta nadmetaće se 24 reprezentacije u okviru šest kvalifikacionih grupa. Iz svake će na završnicu ići direktno po dva najbolja tima, ali i četiri trećeplasirane selekcije.
Kada je u pitanju Crna Gora, ona će igrati u grupi „4“ protiv Portugala, Farskih Ostrva i Islanda.&nbsp;
Pritom, kvalifikacije ćemo otvoriti preksjutra u Bemax areni (18:00), i to protiv ekipe koja je bila nedavno naš suparnik u baražu za SP – Portugala. Tri dana kasnije, gostovaćemo Farskim Ostrvima – selekciji koja za nas donekle predstavlja nepoznanicu, a koja nas čeka i u grupi na Svjetskom prvenstvu.
Činjenica je kako bi izabranice Suzane Lazović sa dvije uvodne pobjede već jednom nogom bile na završnici. Međutim, upravo se za Portugal i Farska Ostrva može reći da su reprezentacije u usponu, a pitanje je u kakvoj je formi Island – sa tom selekcijom nijesmo se sastajali 10 godina.
Tek treba imati u vidu da su na prethodnom Euru Faranke i Islanđanke bile trećeplasirane u grupama preliminarne faze, a Portugalke posljednjeplasirane. I - uz dužno poštovanje prema svim suparnicima - jasno je kako su 'lavice' izrazite favoritkinje – naročito ako se uporedi igrački kadar.&nbsp;
U nastavku pogledajte sastav svih kvalifikacionih grupa.
Grupa „4“: CRNA GORA, Island, Farska Ostrva, Portugal.
Grupa „1“: Francuska, Hrvatska, Kosovo, Finska.
Grupa „2“: Holandija, Švajcarska, Italija, BiH.
Grupa „3“: Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Belgija.
Grupa „5“: Švedska, Srbija, Ukrajina, Litvanija.
Grupa „6“: Španija, Austrija, Grčka, Izrael.

Kreću kvalifikacije za Euro: Crna Gora je veliki favorit, ali potreban oprez

Predstojećeg vikenda počinje 20. sezona Prve rukometne muške lige.
U novoj sezoni elitnog ranga takmičenja nastupiće 11 klubova.
Igraće se dvokružni sistem takmičenja, nakon čega će šest prvoplasiranih timova nastupiti u Mini ligi za prvaka u koju se prenose bodovi iz međusobnih duela protiv timova koji nastavljaju borbu za titulu prvaka.
Titulu prvaka brane rukometaši Lovćena.

Kreće Prva liga za rukometaše

Rukometašice OTP Group Budućnost igraće danas u Podgorici protiv Debrecina utakmicu prvog kola A grupe Lige šampiona. 
 
Duel u dvorani Morača počeće u 16 sati. 
 
Budućnost će duelom sa Debrecinom početi 30. sezonu u Ligi šampiona, u kojoj je dva puta osvajala šampionski trofej - 2012. i 2015. godine.

OTP Group Budućnost na startu protiv Debrecina

Službenici Uprave policije podnijeli su krivične prijave protiv kompanije "H" iz Podgorice i osnivača i izvršnog direktora ove firme B. V. (22), kao i pravnog lica "H.F.T.A.S" i izvršnog direktora H. M. L. (48) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, čime je izvršena šteta budžetu u iznosu od skoro 280.000 eura.
Kako su precizirali u saopštenju, B. V. je, kako se sumnja, postupajući u svojstvu izvršnog direktora i osnivača firme "H" kontinuirano od marta 2023. do septembra ove godine, iako je ostvarivao prihode, nije podnosio PDV prijave nadležnom organu Poreske uprave.
- On je tokom 2023, 2024. i 2025. trošio novac sa računa osumnjičenog pravnog lica u lične svrhe putem platne kartice na POS terminalima i podizao gotovinu na ATM aparatima, sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, a čime je po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 188.452 eura - precizirano je u saopštenju.
H. M. L, državljanin Egipta, tereti se da je postupajući u ime osumnjičenog pravnog lica "H.F.T.A.S" tokom 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, sa ciljem izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa bez adekvatne poslovne dokumentacije. On je od septembra 2022. do oktobra ove godine izdavao i fiskalne račune za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore. Time je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica i neprijavljenog PDV-a pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 89.528 eura - istakli su iz Uprave policije.
Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena budžetu Crne Gore iznosi 277.981 eura.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, u okviru nacionalne operacije dugoročnog karaktera pod kodnim nazivom „Evazija“, nastavljaju sa intenziviranim i ciljanim aktivnostima usmjerenim na identifikovanje i procesuiranje odgovornih osoba iz privrednog sektora čije nezakonite radnje ozbiljno ugrožavaju ekonomski sistem države - navodi se u saopštenju.
Zahvaljujući snažnoj saradnji i koordinaciji sa nadležnim institucijama, preduzimaju se konkretni i odlučni koraci radi zaštite finansijskih interesa građana i stabilnosti budžeta Crne Gore.
- Akcija „Evazija“ predstavlja jasnu i sistematsku reakciju države na poreske i finansijske zloupotrebe, sa ciljem unapređenja odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim oblastima privrednog poslovanja - kazali su iz Uprave policije.

Dvije firme i njihovi direktori osumnjičeni da su utajili skoro 280.000 eura poreza

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju novembra u blokadi bilo 21,18 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,1 odsto više nego na kraju oktobra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,57 milijardi EUR, što je 0,98 odsto više nego u oktobru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36,49 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 573,43 miliona EUR.
Kako se navodi, 55,22 odsto ukupnog iznosa blokade ili 867,63 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,9 miliona EUR, što je 2,35 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,93 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,53 milijarde EUR.

U blokadi 21,18 hiljada preduzeća

Poljska vlada odobrila je nacrt budžeta za narednu godinu kojim se izdaci za odbranu povećavaju na 4,8 odsto odsto BDP-a, što je znatno više nego kod većine članica NATO-a.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom- rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, predstavljajući program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 građana. Program je dobrovoljan i otvoren za sve – od školaraca do penzionera, a uključuje obilazak skloništa, upotrebu plinskih maski i vježbe paljenja vatre.
Poljska je, zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope, posebno ranjiva na napade. Invazija Ukrajine 2022. i ovogodišnji incidenti povezani s ruskim obavještajcima, uključujući uništenje željezničke pruge, dodatno su povećali uzbunu u zemlji.
&nbsp;- Mirna vremena su nažalost prošla. Čitam novine i analize obavještajnih zajednica koje govore da u narednih nekoliko godina možemo očekivati potpunu invaziju. Nadam se da neće- rekao je brigadni general Roman Brudlo, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade.
Kapetan Karol Frankovski, koji radi u komunikacijama brigade, opisao je iskustvo s NATO-ovih vježbi u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad i koordinaciju s lokalnim stanovništvom. Jedna od ruskih hibridnih taktika, navode vojni zvaničnici, jeste podsticanje ilegalnih migracija na granicama. Brigade pomažu graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku iz Bjelorusije, uključujući i slučajeve potencijalnih špijuna.
Vlada planira izgradnju novog „istočnog štita“ duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom, uključujući rovove, utvrde i GPS tornjeve za zaštitu od dronova. Novi objekti moraju imati i skloništa od bombi, dok se stara skloništa obnavljaju.
U gradiću Goldap, blizu granice s Kalinjingradom, mještani kažu da su mirni uprkos prijetnji Rusije.
- Strateški nas neće ciljati. Zaštićeni smo jer smo u NATO-u i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu- navodi 15-godišnjakinja koja planira vojnu karijeru.

Poljska jača odbranu: U planu uvećanje vojnog budžeta i izgradnja ''istočnog štita'' duž granice sa Bejlorusijom i Kalinjingradom

Hrvatsko-bosanski književnik Miljenko Jergović dobitnik je Lajpciške književne nagrade za evropsko razumijevanje za 2026, javila je danas agencija dpa.
Jergović je nagrađen za zbirku priča Trojica za Kartal: Sarajevski Marlboro remastered.
Zbirka je na njemačkom objavljena ove godine, saopštio je Lajpciški sajam knjiga.
Autor, prema riječima žirija, „sa velikom istrajnošću ispituje pukotine u istoriji Zapadnog Balkana“.
Nagrada za knjigu iznosi 20.000 evra. Biće uručena 18. marta na otvaranju Lajpciškog sajma knjiga.
Miljenko Jergović je rođen 1966. godine u Sarajevu, a od 1993. živi u Zagrebu.

Miljenko Jergović dobitnik nagrade Lajpciškog sajma knjiga

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: rukomet