Crna Gora je u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva. U utorak ih očekuje meč sa Norveškom, rukometnom silom, koja godinama diktira tempo svjetskog rukometa.
Mogu li lavice još jednom da pokažu snagu, karakter i inat? ❤️🦁 
 
O očekivanjima i timskom duhu, u Budilniku vikendom, pričala je golmanka naše reprezentacije Marija Marsenić. 

<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDSAirC3DNsj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora u četvrtfinalu SP: Marija Marsenić o očekivanjima i timskom duhu

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas protiv Farskih Ostrva na startu 27. Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji.
Duel D grupe u Triru počeće u 20 sati i 30 minuta.
U drugom meču te grupe, u 18 sati, sastaće se Paragvaj i Španija.
Najbolje tri selekcije, nakon tri odigrana kola, plasiraće se u glavnu rundu, u kojima će im rivali biti tri prvoplasirane selekcije grupe C (Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj).

Crna Gora na startu protiv Farskih Ostrva

Rukometašice OTP Group Budućnosti gostovaće danas danskom Esbjergu u sedmom kolu A grupe Lige šampiona.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
Danski predstavnik ima kvalitetan sastav, u kojem su nosioci igre Nora Merk i Heni Rejštat, važi za favorita pred svojim navijačima i jedan je od kandidata za finalni turnir.
Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.

OTP Group Budućnost u Esbjergu

Rukometaši Budvanske rivijere pobijedili su večeras u Pljevljima ekipu Rudara 32:29, u derbiju sedmog kola SBbet Prve crnogorske lige.
Najzaslužniji za trijumf bio je debitant u budvanskom dresu Božo Anđelić, koji je ove sedmice stigao iz Budućnosti, sa osam pogodaka.
Istakao se i golman Goran Anđelić sa 12 odbrana.
U ekipi Rudara istakao se Filip Gazdić sa 12 golova.
Uzbudljivo je bilo i u duelu Berana 1949 i Sutjeske, koji je završen neriješeno 26:26.
Gosti su bili na pragu pobjede, četiri i po minuta prije kraja vodili su 25:22, ali je domaćin sa četiri vezana pogotka napravio preokret i poveo 26:25.
Bod ekipi iz Nikšića donio je Jovo Damjanović pet sekundi prije kraja meča.
U beranskom timu Dražen Peruničić postigao je šest pogodaka, a isti učinak imao je Boris Šekarić u timu Sutjeske.&nbsp;
Zabjelo je protiv Jedinstvo Bemaksa lako došlo do druge pobjede, a u trijumfu od 36:27 istakli su se golman Viktor Ljevaja sa 14 odbrana i Feđa Prelević sa šest pogodaka, jednim više od Pera Pravilovića.
Kod Jedinstva, koje je i dalje bez bodova, izdvojio se osmostruki strijelac Bojan Varagić.
U posljednjim mečevima sedmog kola u nedjelju će rivali biti Mornar 7 i Brskovo (16), odnosno Partizan 1949 i Lovćen (20).

500x500

1250x600

1084x550

Budvani slavili u Pljevljima

Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore plasirala se na Evropsko prvenstvo, koje će naredne godine biti odigrano u Srbiji.
Crnogorska selekcija, koju sa klupe predvodi trener Vuk Kaluđerović, savladala je danas u posljednjem kolu kvalifikacionog turnira selekciju Holandije 24:23.
Turnir u Slovačkoj završila je sa dva trijumfa i porazom.
Slavila je juče i protiv Ukrajine 31:26, dok je na startu turnira poražena od Slovačke 41:22.
Crna Gora je u meču za plasman na šampionat nadigrala rivala, vodila je praktičnotokom cijelog meča, a početkom drugog poluvremena razlika je iznosila i šest golova (18:12).
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bio je Miloš Tujković sa sedam, dok su po četiri gola postigli Nemanja Batuta i Danilo Gutić.

Crnogorski kadeti dobili Holandiju i izborili plasman na EP

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici, u prvom od dva kontrolna meča, selekciju Belgije 34:30.
U duelu u dvorani Verde, izabranici selektora Didije Dinara u finišu slomili su otpor rivala i došli do pobjede u prvom zvaničnom meču nakon šest mjeseci i završetka kvalifikacija za EHF Euro 2026.
Belgija je imala minimalnu prednost nakon prvog poluvremena 15:14.
Posljednje izjednačenje viđeno je u 55. minutu kada je bilo 30:30.
Uslijedila su tri vezana gola crnogorskog tima nakon čega je riješeno pitanje pobjednika.
Miloš Vujović je bio najefikasniji sa sedam golova, Radojica Čepić je postigao šest, dok su Branko Vujović i Miodrag Ćorsović po pet puta zatresli mrežu rivala.
U sastavu nije bilo Vasilija Kaluđerovića, Stefana Čavora i Luke Radovića koji su dobili poštedu stručnog štaba zbog medicinskih pregleda nakon povreda koje su doživjeli na treninzima tokom EHF sedmice.
Isti rivali odmjeriće snage i sjutra u 18 sati, u dvorani Verde.

"Lavovi" savladali Belgiju: Tri vezana gola u finišu meča

Rukometaši Crne Gore danas i sjutra , u dvorani "Verde“ odigraće kontrolne utakmice protiv Belgije u okviru EHF sedmice.
Biće to i početak uigravanja za EHF Euro 2026 koje se održava u januaru, a Belgija će biti odlična provjera za sedmo uzastopno, ukupno osmo učešće na smotri najboljih u Evropi.
Igrač Đera, Miloš Božović, kazao je da ova prijateljska utakmica i okupljanje dolaze u idelanom momentu kako bi se tim što bolje pripremio za Evropsko prvenstvo.
- Moramo iskoristiti ovu EHF sedmicu kako bi uigrali varijante koje imamo na umu da isprobamo na prvenstvu. Grupa je takva da možemo pobijediti svakoga, fokus je na nama i na to kako ćemo ući u mečeve. Nakon svih ovih godina, ne možemo reći da možem ozažmuriti na ulogu favorita u nekim utakmicama, i na to ne treba žmuriti. Primarni cilj je da se prođe grupa, kasnije ćemo pričati o drugim stvarima. Desila se Mađarska i veliki uspjeh u tom momentu, radićemo na tome da stvari kliknu kao i te zime- kazao je Božović.
Prvi meč sa Belgijom biće odigran od 17.30h uz prenos na TVCG 2, dok je druga provjera u subotu.
Crna Gora će na šampionatu Evrope igrati u grupi D sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom.
Evropski šampionat na programu je od 15. januara do 1. februara u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.

Rukometaši danas i sjutra protiv Belgije

Rukometna reprezentacija Crne Gore koristi EHF sedmicu za kontrolne utakmice sa Belgijom u Podgorici.
Selekcija Didijea Dinara oba meča igra u dvorani Verde u Donjoj Gorici, a što će poslužiti kao priprema za EHF Euro u januaru.
Prvu utakmicu Crna Gora i Belgija igraju u petak od 17 časova i trideset minuta, dok je drugi meč na programu u subotu, od 18 časova.
Ulaz je besplatan. Idealna prilika da podržimo izabranike Didije Dinara nakon uspješno okončanih kvalifikacija za EHF Euro 2026, odnosno nakon maja kada je Crna Gora odigrala posljednji meč – navodi se u objavi Rukometnog saveza Crne Gore.
,,Lavovi“ će na EHF Euru igrati u grupi sa Slovenijom, Farskim Ostrvima i Švajcarskom. Dvije selekcije izboriće plasman u glavnu rundu.
Podsjetimo, EHF Evropsko prvenstvo održava se od 15. januara do 1. februara 2026, a domaćini su Danska, Norveška i Švedska.

Rukomet: Lavovi u petak sa Belgijom u Podgorici

Novi takmičarski ciklus za rukometašice Crne Gore počeće preksjutra, kada će otvoriti nastup u kvalifikacijama za Euro 2026. 
 
Biće to lijepa uvertira za vrhunac godine koji slijedi krajem novembra – tada će početi Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji.
Što se Eura tiče, on će sljedeće godine biti održan u čak pet država – Češkoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Turskoj.
Na završnici ćemo pratiti 24 reprezentacije, pri čemu je osam njih direktno osiguralo plasman. Riječ je o pet domaćina i tri najbolje selekcije sa prošlog šampionata – Danskoj, Norveškoj i Mađarskoj.
Za preostalih 16 mjesta nadmetaće se 24 reprezentacije u okviru šest kvalifikacionih grupa. Iz svake će na završnicu ići direktno po dva najbolja tima, ali i četiri trećeplasirane selekcije.
Kada je u pitanju Crna Gora, ona će igrati u grupi „4“ protiv Portugala, Farskih Ostrva i Islanda.&nbsp;
Pritom, kvalifikacije ćemo otvoriti preksjutra u Bemax areni (18:00), i to protiv ekipe koja je bila nedavno naš suparnik u baražu za SP – Portugala. Tri dana kasnije, gostovaćemo Farskim Ostrvima – selekciji koja za nas donekle predstavlja nepoznanicu, a koja nas čeka i u grupi na Svjetskom prvenstvu.
Činjenica je kako bi izabranice Suzane Lazović sa dvije uvodne pobjede već jednom nogom bile na završnici. Međutim, upravo se za Portugal i Farska Ostrva može reći da su reprezentacije u usponu, a pitanje je u kakvoj je formi Island – sa tom selekcijom nijesmo se sastajali 10 godina.
Tek treba imati u vidu da su na prethodnom Euru Faranke i Islanđanke bile trećeplasirane u grupama preliminarne faze, a Portugalke posljednjeplasirane. I - uz dužno poštovanje prema svim suparnicima - jasno je kako su 'lavice' izrazite favoritkinje – naročito ako se uporedi igrački kadar.&nbsp;
U nastavku pogledajte sastav svih kvalifikacionih grupa.
Grupa „4“: CRNA GORA, Island, Farska Ostrva, Portugal.
Grupa „1“: Francuska, Hrvatska, Kosovo, Finska.
Grupa „2“: Holandija, Švajcarska, Italija, BiH.
Grupa „3“: Njemačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Belgija.
Grupa „5“: Švedska, Srbija, Ukrajina, Litvanija.
Grupa „6“: Španija, Austrija, Grčka, Izrael.

Kreću kvalifikacije za Euro: Crna Gora je veliki favorit, ali potreban oprez

Predstojećeg vikenda počinje 20. sezona Prve rukometne muške lige.
U novoj sezoni elitnog ranga takmičenja nastupiće 11 klubova.
Igraće se dvokružni sistem takmičenja, nakon čega će šest prvoplasiranih timova nastupiti u Mini ligi za prvaka u koju se prenose bodovi iz međusobnih duela protiv timova koji nastavljaju borbu za titulu prvaka.
Titulu prvaka brane rukometaši Lovćena.

Kreće Prva liga za rukometaše

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.
Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici. Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, usljed nezgode i gradski autobus je završio zaglavljen na zelenoj površini.
Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.
Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ1LJy6gqX_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

(VIDEO) Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Sve je otišlo - u performans

Informacija da je 35 građana procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom okupljanja ispred Vile Gorica početkom jula najočigledniji je dokaz da je Uprava policije stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije, te da služi kao represivni organ u sprovođenju agende ponižavanja države i građana - ocijenili su u Evropskom savezu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Decidni su da je sramno i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona.
- Ovakav pristup državnih organa predstavlja jasnu i opasnu poruku da će svaki građanin koji digne glas protiv nezakonitosti, zloupotreba i omalovažavanja državnih institucija biti izložen represiji i gonjenju - smatraju u Evropskom savezu.
Toga dana, prema njihovim riječima, Uprava policije nije štitila zakon.
- Već je, pružajući asistenciju predsjedniku Skupštine, učestvovala u omalovažavanju najvišeg državnog priznanja i ponižavanju države. Primijenjena je sila prema građanima koji su tražili poštovanje zakona, dostojanstva i pravde. Umjesto da zaštite javni interes, službenici Uprave policije stali su u zaštitu aktera koji su upravo tog dana bili predmet javnih sumnji i koji su, uprkos tome, nagrađeni najvećim državnim priznanjem, što je izazvalo opravdan revolt građana - naglasili su u Evropskom savezu.
Umjesto da policija procesuira sve odgovorne za kršenje zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, uključujući i nadležne koji su dopustili da se najveće državno priznanje uruči osobi protiv koje postoje osnovane primjedbe, ona se, ukazuju u Evropskom savezu, odlučila da nastavi obračun sa građanima koji su se svojim prisustvom i glasom stavili u odbranu zakona i dostojanstva države.
- Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti - poručili su u saopštenju.
Crna Gora, podvlače u Evropskom savezu, ne može biti država u kojoj se građani progone zato što traže poštovanje zakona, dok se nezakonitost nagrađuje i institucionalno štiti.
- Takva praksa nije samo nedostojna demokratskog društva, već je pogubna i za budućnost države. Da je riječ o osvetničkoj akciji Uprave policije prema građanima koji se bune jasno pokazuje namjera da se oni gone krivično. Pitamo se šta bi radili da postoje strože kazne. U stvari, ne pitamo se. Znamo - naveli su oni.
Evropski savez će, poručuju, štititi pravo svakog građanina da traži odgovornost i da se suprotstavi zloupotrebi institucija.
- Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost - zaključili su u saopštenju.

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: rukomet