Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković sa saradnicima obišao je pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme (LZO), u kojem se privode kraju pripreme za početak rada. Ovaj projekat omogućava RUP-u da prvi put samostalno proizvodi kompletan tekstilni program LZO, saopštili su iz Rudnika uglja Pljevlja.
- Poslije godinu dana od ideje o pokretanju sopstvene proizvodnje LZO možemo da kažemo da su svi proizvodni kapaciteti i mašine spremni. U prvoj fazi pokrićemo potrebe RUP-a, potom EPCG grupe, a planirano je i izlazak na šire tržište. U veoma kratkom roku urađen je značajan posao kako bi pogon bio spreman za početak obuke i proizvodnje - kazao je Laković.
Kako dodaju, proces obuke koji sprovode konsultanti sa dugogodišnjim iskustvom organizovan je za 20 zaposlenih.
Kako je istakao direktor Sektora za stretško upravljanje i poslovnu transformaciju Milan Dragašević u početnoj fazi radiće se u jednoj smjeni, sa planiranim mjesečnim kapacitetom od oko 400 odijela.
- Nakon sprovedenih tendera, pogon je opremljen sa 30 savremenih mašina — 20 za osnovno i 10 za specijalno šivenje koje omogućavaju primjenu najsavremenije tehnologije u proizvodnji. Adaptaciju prostora bivše Trikotaže „Tara“, nekada namjenjenog konfekciji, izvela je Građevinska grupa RUP-a, čime je obezbijeđen kvalitetan i bezbjedan radni ambijent - pojasnio je Dragašević.
Već od naredne godine RUP, kako navode, neće imati potrebu za raspisivanjem eksterne nabavke ovog djela opreme.
- Do sada smo za kompletnu zaštitnu opreme izdvajali oko 800.000 eura godišnje, od čega je 60 odsto vrijednosti činila konfekcijska oprema. Pokretanjem sopstvene proizvodnje ne samo da ćemo otvoriti nova radna mjesta, već i dodatno ojačati razvojne potencijale kompanije i grada, te značajno smanjiti ukupne troškove - zaključio je Laković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rudnik uglja Pljevlja otvara novi pogon: Investicija koja smanjuje troškove i jača razvoj grada

Menadžment Rudnika uglja Pljevlja (RUP) privremeno je obustavio radove na otkrivci u jugoistočnom djelu kopa Potrlica u cilju bezbjednosti zaposlenih u Kompaniji.&nbsp;
Kako su kazali, odluka je donijeta nakon stvaranja tzv rasjedne zone i pokretanja klizišta na provršini kopa čime je bila ugrozena bezbjednost radnika i mehanizacija rudnika.
- U izvještaju rudarskog inspektora se navodi da će se u međuvremenu izvršiti dodatna geološka istraživanja pomenutog prostora, a nakon dobijanja sveobuhvatnih rezultata i prikupljanja novih saglasnosti odlučice se o daljim postupcima i aktivnostima - kazali su u saopštenju.
Kako su istakli, njihov princip poslovanja prevashodno se zasniva na odgovornom i bezbjednom radu zaposlenih, zato je mendžment posljednjih godinu, više puta nagovještavao mogućnost ovakvog scenarija prevashodno zbog višegodišnjeg kašnjenja u realizaciji projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine pa je način rada u pomenutim uslovima predstavljao i moguću pojavu ovakvih klizišta.
- Takođe, završetkom projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine omogućiće se bezbjedan i nesmetan rad na kopu Potrlica - navode u saopštenju.
Podsjećaju da prilikom posljednje pojave klizišta, nije došlo do bilo kakve povrede zaposlenih ili ostećenja tehničkih sredstava.
- Stručne ekipe RUP-a su sa nadležnim organima obišle teren, a nakon smirivanja tla i u koordinaciji sa državnim službama, pokušaće se bezbjedno izvačenje bagera koji se nalaze na toj lokaciji - dodali su u saopštenju.
Napominju da je realizacija projekta izmiještanja korita rijeke Ćehotine od suštinskog značaja za stabilno snadbijevanja električnom energijom Crne Gore i taj projekat je u završnoj fazi, a očekuje se njegov završetak u skladu sa planom.
- Takođe, RUP je već obezbijedio potrebne količine uglja za nesmetan početak rada TE „Pljevlja“ nakon ekološke rekonstukcije tog postrojenja - zaključuju u saopštenju.

Pljevlja: Rudnik privremeno obustavio radove na kopu Potrlica

Plaćanja za Elektroprivredu (EPCG) prema Rudniku uglja za projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) u Pljevljima iznosila su 80 miliona eura, proizilazi iz naloga za plaćanja u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP-a su naveli da su plaćanja EPCG u prvih pola godine prema Rudniku uglja iznosila oko 31,5 miliona eura, dok su zaključno sa avgustom isplate za projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) u Pljevljima bile 49,3 miliona, što je preko 80 miliona.
- TE Pljevlja je u potpunom zastoju od 1. aprila, a treba da bude puštena u pogon za 20-ak dana, odnosno 15. novembra, što zavisi od finalizacije ekološke rekonstrukcije, kao i izmještanja rijeke Ćehotine u Pljevljima - projekta kojeg provodi Rudnik uglja - navodi se u saopštenju. 
Iz ASP-a su rekli da je otvoreno pitanje da li potencijalno kašnjenje puštanja u pogon pljevaljske TE može uticati na uvećanje računa za struju potrošačima, za šta su već odavno ispunjeni uslovi, ali bi to u zemlji kojom „haraju“ monopolske i kartelske cijene u raznim sferama, uz totalni muk Vlade Milojka Spajića, bio novi finansijski udarac za građane, posebno najugroženije stanovništvo.
- Prema nalozima za plaćanja Rudniku uglja za prvih pola godine, svojoj kćerki kompaniji EPCG je platila 31,5 miliona eura. U prva tri mjeseca, dok je još radila TE Pljevlja, taj trošak je bio 16,7 miliona eura, a zatim u aprilu 5,7 miliona, maju 4,2 miliona, a junu 4,8 miliona eura - navodi se u saopštenju. 
Posljednjeg dana protekle godine Rudnik uglja i EPCG su zaključili četvorogodišnji ugovor o prodaji preko pet miliona tona uglja za rad pljevaljske TE u tom periodu. 
- U ovoj godini u drugom i trećem kvartalu nema isporuka uglja, ali ugovor sadrži klauzulu da pretplate koje će se javiti tokom zastoja TE Pljevlja usljed ekološke rekonstrukcije i izmještanja korita rijeke Ćehotine će se smatrati avansom koji će biti proporcionalno umanjivan tokom cjelokupnog perioda trajanja ugovora - rekli su iz ASP-a.
Time, kako se dodaje, EPCG praktično u periodu gotovo osmomjesečnog zastoja TE Pljevlja plaća i finalne radove na ekološkoj rekonstrukciji, ali i Rudnik uglja, koji paralelno treba da završi projekat izmještanja rijeke Ćehotine radi nastavka vađenja uglja iz kopova.
Iz EPCG je ranije saopšteno da im tokom zastoja TE treba oko 70 miliona za nabavku struje.
TE Pljevlja obezbjeđuje više od trećinu struje za potrošače, a posao ekološke rekonstrukcije je po sistemu „ključ u ruke“ (i projekat i radovi) još 2020. godine povjeren konzorcijumu kojeg predvodi kineski Dec International sa lokalnim firmama Bemax, BB Solar i Permonte.
Te 2020. realizovan je avans od oko 10,8 miliona, naredne godine nijesu prikazana plaćanja, 2022. to je bilo oko 4,2 miliona, godinu kasnije preko 11,8 miliona, lani više od 8,6 miliona, a za ovu godinu zaključno sa avgustom preko 13,7 miliona eura.
- Osnovni ugovor potpisan je za cijenu od oko 54,5 miliona, ali je u februaru aneksiran za još oko 3,5 miliona po osnovu dodatnih radova. EPCG je prije nekoliko godina pokrenula odvojeni tender za adaptaciju kotla u TE, vrijednosti 15 miliona, a da bi se dobilo bolje rješenje za ekološku rekonstrukciju. Odvojeno se plaća i dio radova za daljinsko grijanje Pljevalja - zaključuje se u saopštenju.

ASP: Plaćanja za TE i Rudnik uglja 80 miliona eura

Na površinskom kopu “Potrlica“ došlo je do stvaranja takozvane rasjedne zone i pokretanja klizišta, a nije bilo povrijeđenih radnika, niti je došlo do oštećenja tehničkih sredstava - istakli su iz Rudnika uglja Pljevlja i dodali da klizišta predstavlja svakodnevnu mogućnost tokom rada.
Stručne ekipe su, kako dodaju, na terenu i pokušaće da dijelom saniraju prostor, čime bi omogućili i nesmetan prolaz bagera koji se nalaze na toj lokaciji.
- Rudnik uglja Pljevlja (RUP) radi na otkrivci u zoni visokog rizika, usljed neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine. Zbog kašnjenja u realizaciji projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine izazove predstavlja i moguća pojava ovakvih klizišta - navode u saopštenju.
Eksploatacija na površinskom kopu se, kako dodaju, izvodi u istočnom djelu kopa u izrazito složenim i prostorno ograničenim uslovima. 
- Svi radovi se sprovode u skladu sa zakonom, principima odgovornog poslovanja i brige o bezbjednosti zaposlenih. Kompanija je o klizištu terena informisala i rudaskog inspektora koji preduzima dalje korake u skladu sa definisanim procedurama - kazali su iz Rudnika uglja Pljevlja.
Menadžment će u narednom periodu, nakon detaljne analize, razmotriti nastavak navedenih radova na kopu ili prekid istih dok se ne završi projekat izmještanja rijeke Ćehotine. 
- Realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine je od suštinskog značaja za stabilno snadbijevanja električnom energijom Crne Gore - zaključili su u saopštenju.

RUP: Novo klizište na površinskom kopu "Potrlica", nema povrijeđenih ili oštećenja mašina

Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Dragoljub Krezović iskoristio je svoje diskreciono pravo i naložio da ovo državno preduzeće uplati 1.000 eura za štampanje sramne revizionističke knjige „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“. - Izvršni direktor Rudnika Nemanja Laković nije bio obaviješten ili konsultovan o ovoj uplati. Krezović je to uradio samoinivijativno – kazali su Portalu ETV izvori iz ove kompanije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921080948_dbb3afc5e70f751ae907c79f6170741b096a70f0c9fc2aa3de3de122edde9ba1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250921080948_dbb3afc5e70f751ae907c79f6170741b096a70f0c9fc2aa3de3de122edde9ba1" data-rendition-name="original" width="1776" height="2220" loading="lazy" alt="Dragoljub Krezović"><figcaption>ZLOUPOTRIJEBIO NOVAC RUP-A: Dragoljub Krezović(Photo: RUP)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je juče za Portal ETV da su Opština i Rudnik pomogli sa po 1.000 eura štampanje knjige, odgovarajući na pitanje hoće li, eventualno, tražiti da se zabrani promocija u skupštinskoj sali, koja je, inače, održana sinoć. Krezović je za predsjednika Odbora direktora RUP-a imenovan u decembru prošle godine, a na toj poziciji zamijenio je Milana Lekića koji je poslije niza skandala koje je napravio podnio ostavku. Konkretan povod za Lekićevu ostavku bio je saobraćajni udes koji je pijan izazvao 11. oktobra, kada je slupao skupi službeni automobil. Vozilo je potpuno uništeno. Krezović je, kao i Milan Lekić, na ovu poziciju došao kao kandidat proruske i prosrpske Nove srpske demokratije Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. Krezović je na funkciju imenovan „iz penzije“ koju je ostvario 2018. godine. Aktuelne proruske i prosrpske vlasti u Crnoj Gori, od kada su nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzeli upravljanje državom, pozicije dijele isključivo po partijskim „torovima“, tako da partije nasljeđuju upražnjena mjesta i imenuju svoje ljude. Milan Lekić koji je sada poslanik u Skupštini Crne Gore i nakon što je izašao iz upravljačkih struktura RUP-a nastavio je da koristi resurse ove kompanije, preko partijskog kolege Krezovića, što je potvrđeno 1. februara kada je uništio još jedno vozilo ovog preduzeća „reno lagunu“. Automobil je potpuno izgorio u požaru u Lekićevom selu Rađevići. Tužilaštvo ga je oslobodilo bilo kakve odgovornosti za ovaj slučaj. Nakon istrage utvrdili su da je vatra buknula zbog neispravnih instalacija. Objavili smo tada da je „reno“ zaduživao Krezović kao predsjednik Odbora direktora Rudnika i da ga je pozajmio Lekiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>PODRŠKA SRAMNOJ KNJIZI: Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Za sada nema informacija hoće li Krezović biti pozvan na odgovornost zato što je državnu kompaniju izložio neprijatnoj situaciji da se nađe među finansijerima sramnog uratka koji veliča četnički pokret, ratne zločince, kvislinge i saradnike fašista u Drugom svjetskom ratu. Opštinski odbor Bošnjačke stranke Pljevlja sinoć je oštro reagovao na promociju sramne knjige, a u saopštenju su i oni potvrdili da je Krezović finansirao njeno štampanje, ali novcem Rudnika uglja. - Zamislite taj nivo nedostatka empatije i taj način prenošenja poruka današnjoj generaciji, kada Opština Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja, kompanije čijem radu doprinose i oni (pripadnici islamske vjere) čiji su preci pobjegli ispred četničke kame, danas njihovim novcem podržavaju ovakve propagandne promocije! Danas se tim novcem slave upravo oni koji su htjeli da ih fizički istrijebe! Ova sramota i bruka se nikada nije desila u našem gradu! Čak ni devedesetih! Najsramnija stranica istorije Pljevalja se upravo piše, i što je najgore konstantno dopisuje – istakli su oni, pored ostalog, u saopštenju. I grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja upozorila je prije dva dana na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“. Podsjetili su da su četnici u Pljevljima, za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše đece i žena. Istakli su i da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno više od 8.000 žena, đece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala. - Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava – upozorili su oni. Ocijenili su da je posebno sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju. - Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - istakli su oni.

Kaćuša Krsmanović

Krezović bez znanja Lakovića državne pare uplatio za sramnu knjigu koja veliča četnički pokret

Služba zaštite i spašavanja Rudnika uglja Pljevlja (RUP), u skladu sa principima solidarnosti i zajedničkog djelovanja u vanrednim situacijama, uputila je pripadnike i opremu da pomognu u gašenju požara koji su proteklih dana zahvatili šire područje Podgorice - saopšteno je iz RUP-a. 
 
Navodi se da se u koordinaciji sa Direktoratom za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, ekipa RUP-a sa tri vatrogasca-spasioca, dva vozača cistjerni, odgovornom osobom za zaštitu i spašavanje i rukovodiocem Službe zaštite i spašavanja, odmah odazvala i uključila u zajedničke napore za suzbijanje vatrene stihije, koja predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudima, imovini i životnoj sredini. 
 
- Rudnik uglja Pljevlja i njegova Služba za zaštitu i spašavanje uvijek ostaju posvećeni misiji zaštite zajednice i pružanju podrške gdje god je potrebna - zaključili su u saopštenju.

1250x600

Vatrogasci RUP-a pomažu kolegama u Podgorici

Rudnik uglja Pljevlja donirao je 60.000 eura za Dom zdravlja Pljevlja (DZ Pljevlja) i Opštu bolnicu Pljevlja (OB Pljevlja), saopšteno je iz ove kompanije.
Izvršni direktor Nemanja Laković kazao je da su bez razmišljanja i sa punim uvjerenjem podržali ovu inicijativu kako bi omogućili bolje uslove za boravak pacijenata i rad zdravstvenih radnika, a samim tim stvorili i pretpostavke za kvalitetnije pružanje zdravstvenih usluga.&nbsp;
- Vjerujemo da modernizacija i unapređenje zdravstvene infrastrukture direktno doprinosi kvalitetu života svih građana. Ovakve inicijative ne samo da poboljšavaju standarde u zdravstvu, već podižu i nivo povjerenja u institucije. Nastavićemo da budemo pouzdan partner lokalnom zdravstvenom sistemu - naglasio je Laković.
Sredstva namijenjena OB Pljevlja biće iskorišćena za kupovinu ergometrijske trake i EKG aparata, čime će se upotpuniti dijagnostičke usluge u kabinetu za kardiologiju.&nbsp;
Direktor OB Pljevlja Saša Grbović istakao je da će ova donacija značajno doprinijeti boljoj dijagnostici i liječenju kardioloških pacijenata.
Doma zdravlja Pljevlja sredstva će usmjeriti za adaptaciju prostorija, što će omogućiti kvalitetnije uslove rada i pružanje usluga pacijentima objasnio je direktor DZ Pljevlja &nbsp;Marko Terzić.

RUP donirao za Dom zdravlja i Opštu bolnicu u Pljevljima 60.000 eura

Tokom izvođenja redovnih radova na kopu "Potrlica" u nedjelju, 15. juna, u poslijepodnevnim satima došlo je do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta, koje je zahvatilo zaglinjeni prostor i dovelo do zatrpavanja bagera. Rukovalac ove mašine brzom intervencijom je evakuisan i zadobio je lakše tjelesne povrede - kazali su iz Rudnika uglja Pljevlja.
Podsjećamo, Portal ETV objavio je jutros tekst nakon što su nam čitaoci kasno sinoć dostavili fotografije sa kopa Potrlica Rudnika uglja Pljevlja gdje se juče dogodio ozbiljan incident kada se etaža obrušila na bager.
Iz Rudnika uglja Pljevlja su, u saopštenju, kazali da je mehanizacija, koja se u tom trenutku nalazila unutar aktivirane mase, pretrpjela materijalnu štetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 81.8333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fetaza-se-obrusila-na-bager&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na teren je izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta - ističu u saopštenju.
Napominju da se radovi na otkrivci izvode u otežanim i visokorizičnim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine.
- Zanemarivanjem projekta Ćehotine, u prethodnom periodu dovelo nas je u situaciju da trenutno radimo u zoni visokog rizika, uprkos primjeni svih mjera bezbjednosti - naveli su iz Rudnika uglja Pljevla.
Zato još jednom naglašavaju da je realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine od suštinskog značaja - kako za bezbjednost radnika i nastavak proizvodnje u Rudniku uglja Pljevlja, tako i za stabilnost snabdijevanja električnom energijom Crne Gore.

Rudnik uglja Pljevlja o incidentu sa bagerom: Došlo do aktiviranja klizišta, rukovalac lakše povrijeđen

Portalu ETV čitaoci su kasno sinoć dostavili fotografije sa kopa Potrlica Rudnika uglja Pljevlja gdje se juče dogodio ozbiljan incident kada se etaža obrušila na bager. Naši čitaoci nijesu imali informacije da li je neko povrijeđen, niti kako je došlo do rušenja etaže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_b01d0e4530af9106eb7aaf7d08546643fc147252408b8a005b438ac9079c06ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250616060648_b01d0e4530af9106eb7aaf7d08546643fc147252408b8a005b438ac9079c06ad" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice</figcaption></figure>  Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović objavio je sinoć na svom Fejsbuk profilu ove fotografije, a napisao je da je u odronu zatrpan „jedan od skupljih bagera u Rudniku uglja Pljevlja“, kao i da u trenutku incidenta nije bilo nikoga u bageru niti u blizini odrona. Zbog širenja kopa Potrlica u toku je izmještanje korita rijeke Ćehotine, posao vrijedan više od 20 miliona eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_32317b727036879e2c85444184fc8c1b02ec69361f024e5c020ddd1e14a982a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250616060648_32317b727036879e2c85444184fc8c1b02ec69361f024e5c020ddd1e14a982a8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice</figcaption></figure>  Ovaj posao dobio je konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor sa Rudnikom su potpisali 23. aprila. Ranije smo objavili da je tender za nadzor radova u koritu Ćehotine, vrijedan pola miliona eura, pao i da je, kako tvrde naši izvori iz Rudnika, „resorno ministarstvo, nezakonito, dalo saglasnost da nadzor privremeno radi tim koji će formirati“ kompanija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_629a6619ead66e52958044498e50d5a58d07e2e6cce420ea4e64dbad1e6f55ed.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250616060648_629a6619ead66e52958044498e50d5a58d07e2e6cce420ea4e64dbad1e6f55ed" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice</figcaption></figure>  Portalu ETV iz Rudnika ne odgovaraju na pitanja koja smo im poslali o nadzoru radova i o stanju na radilištu. I sinoć smo im uputili pitanja o okolnostima incdenta na kopu Potrlica. Početkom aprila iz Rudnika je saopšteno da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_507a0053c72c3be05593b44c42814422b79277cf2277ce22f4433150d6f7cbc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250616060648_507a0053c72c3be05593b44c42814422b79277cf2277ce22f4433150d6f7cbc6" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice</figcaption></figure>  U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, kao i još dva ukupne vrijednosti 800.000 eura. Iz RUP-a ne odgovraju ni na pitanje zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.

Etaža se obrušila na bager

U skladu sa evropskim preporukama o pravednoj tranziciji, Rudnik uglja Pljevlja (RUP) predstavio je aktivnosti u okviru Plana pravedne tranzciije kroz poslovnu transformaciju, koji je ove godine bio u fokusu međunarodnog simpozijuma energetike EPCG NET 2025, navedeno je u saopštenju RUP-a.&nbsp;
Izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković istakao je ključne projekte i starteške pravce koji imaju za cilj diversifikaciju poslovanja i jačanje tržišne konkurentnosti kompanije.
- Unutar RUP-a postoje različite službe koje imaju potencijal da se izdvoje kao posebne djelatnosti i nastave da posluju na tržištu. Već sada naša građevinska grupa uspješno dobija poslove kroz tenderske postupke sa EPCG, Eko fondom i Opštinom Pljevlja, što potvrđuje njen tržišni potencijal - naveo je Laković.
Poseban iskorak, dodaje se, napravljen je remontom postrojenja asfaltne baze u Židovićima koja je sada tehnički spremna za građevinsku sezonu i obezbjeđuje 20 novih realnih radnih mjesta.&nbsp;
U domenu obnovljih izvora energije, RUP je pokrenuo procedure za dobijanje UT uslova za izgradnju solarne elektrane snage 50 MW, dok je kompletirana tehnička dokumentacija za MHE “Durutovići”.
- U skladu sa zakonksom obavezom o rekultivaciji zemljišta, RUP je 2025. godine planirao rekultivaciju 35 hektara zemljišta više nego što je urađeno proteklih 15 godina. Povlačenjem površinskog kop-a iz centra grada i izmještanjem korita rijeke Ćehotine stvara se nova urbana zona u kojoj je u planu razvoj poslovno – turističkog centra, za koji su već u toku razgovori s potencijalnim investitorima - dodaje Laković.
Kako se navodi u saopštenju, iako se transformacija intenzivno sprovodi, gašenje sistema RUP i TE “Pljevlja” nije realno u bliskoj budućnosti, jer predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Istovremeno, Plan tranzicije otvara prostor za održivi razvoj lokalne zajednice kroz zelene i inovativne projekte.
Međunarodni simpozijum EPCG NET 2025 okupio je oko 250 učesnika iz 17 zemalja, uključujući vodeće stručnjake iz oblasti obnovljivih izvora, pravedne tranzicije, energetske efikasnosti, skladištenja energije i novih tehnologija.

RUP u fazi tranzicije – razvoj tržišno konkurentnih djelatnosti i investicije u obnovljive izvore

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: rudnik-uglja-pljevlja