<p>Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj Rudnika uglja Pljevlja za prošlu godinu, ali je revizija pravilnosti poslovanja rezultirala negativnim mišljenjem zbog više utvrđenih neregularnosti. Revizori su utvrdili da je pljevaljska kompanija za dvije godine sporazumno od drugih firmi preuzela 229 zaposlenih, iako su morali raspisati javni konkurs.</p>
<p>Samo jedna od ukupno 15 preporuka, odnosi se na finansijski izvještaj, u kojoj su revizori ukazali da Rudnik uglja prilikom obračuna odloženih poreskih obaveza mora koristiti prosječnu, a ne najveću propisanu poresku stopu, što su praktikovali.</p>
<p>Na čelu ove kompanije do avgusta prošle godine bio je Milan Lekić iz Nove srpske demokratije, koji je smijenjen sa mjesta izvršnog direktora nakon što je Inspekcija rada utvrdila da je na ovu poziciju izabran mimo konkursa, a onda je krajem marta ove godine postavljen za predsjednika odbora direktora. Za vršioca dužnosti je u novembru prošle godine imenovan Mihailo Potpara, koji je bio šef sektora za ekonomske poslove, a kojeg je u aprilu ove godine zamijenio Nemanja Laković. On je bio i jedini kandidat koji se prijavio na javni konkurs za ovu poziciju.</p>
<p>Kolegijum kojim je rukovodio senator Zoran Jelić sa senatorom dr Milanom Dabovićem utvrdio je da poslovanje tokom prošle godine nije bilo usklađeno sa više propisa iz oblasti unutrašnjih kontrola, rudarstva, rada, javnih nabavki, sanacije i rekultivacije prostora, kancelarijskog poslovanja, popisa i računovodstva.</p>
<h2>Sporno zapošljavanje</h2>
<p>Ni prošle ni pretprošle godine u Rudniku uglja nijesu raspisivali javne konkurse za sva radna mjesta, iako ih zakon na to obavezuje, već su nove ljude preuzimali od drugih poslodavaca, najčešće iz privatnog sektora. Na taj način je prošle godine zaključeno 27 od ukupno 74 ugovora o radu, dok su na osnovu jednog javnog oglasa zaposlene 42 osobe na određeno za poslove zaštite lica i imovine. Godinu prije sporazumom su preuzeta 202 radnika.</p>
<p>-U slučajevima kada se kao poslodavac javlja privredno društvo čiji je većinski vlasnik država, javni oglas predstavlja konstitutivni element zasnivanja radnog odnosa, i društvo je u obavezi da raspiše javni oglas za upražnjeno radno mjesto, kako bi se svim licima pružila jednaka šansa da konkurišu – navodi se u izvještaju DRI.</p>
<p>Ukupni troškovi zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda prošle godine su iznosili 26,6 miliona eura, od čega je 511.900 otišlo na ugovore o djelu za 152 lica, od kojih su neki poslovi bili sistematizovani. Angažovanje 167 osoba preko agencija Rudnik je koštalo 930.800 eura, ali ni tu nijesu u potpunosti poštovani propisi.</p>
<p>-Rudnik nije u skladu sa zaključenim sporazumom, agenciji dostavljao potpisan i pečatiran zahtjev koji sadrži detaljne podatke o poslovima za koje se traže izvršioci, koji podrazumijevaju broj izvšilaca, vrstu radnog angažmana, iznos zarade i bonusa, detaljan opis poslova, dužinu trajanja radnog angažovanja, radno vrijeme i druge bitne informacije vezane za konkretan posao – stoji u izvještaju.</p>
<p>Rudnik je propustio da donese odluke o rasporedu radnog vremena po smjenama i o prekovremenom radu, a zaposlenima nije dostavljao ponudu za izmjenu ugovora o radu u slučaju njegovog produženja. Propusta je bilo i oko putnih naloga koji se nijesu izdavali ni pravdali na propisan način. Za otpremnine, odlazak u penziju, pomoć zaposlenima i zimnicu potrošeno je 1,64 miliona eura, od čega je najviše otišlo na zimnicu 1,33 miliona. Više od 560.000 eura potrošeno je na prevoz i ishranu zaposlenih u proizvodnji, dnevnice i prevoz za službena putovanja. Za reprezentaciju, iako je bilo planirano 30.000, potrošeno više od 40.000, od čega u restoranima i kafićima 31.400 eura.</p>
<h2>Nerealizovana ulaganja</h2>
<p>Od 3,39 miliona eura, koliko je iznosila procjena ulaganja za rekultivaciju površina Rudnika, uloženo je samo 13,9 odsto, odnosno 472.200 namjenski rezervisanih sredstava i to pod pretpostavkom da se realizuje plan za ovu godinu. Zaključno sa prošlom godinom uloženo je 8,53 odsto za tri godine odnosno 289.500 eura. Propusta je bilo i na strani resornog Ministarstva rudarstva, nafte i gasa koje je propustilo da donese rješenje o godišnjem iznosu sredstava za rekultivaciju te da sprovede nadzor nad radovima.</p>
<p>DRI je naložio Rudniku da ponovo uradi procjenu vrijednosti zemljišta površine 1,48 miliona kvadrata koje je kupljeno od Agrokooperative Doganje u stečaju, imajući u vidu da za dio zemljišta koje se nalazi na eksploatacinom području nije posebno urađena procjena, već se koristila procjena koja se odnosi na druge parcele. Time nije sa pouzdanošću iskazana prava vrijednost zemljišta, posebno za dio koji je van eksploatacionog područja. Osim toga, revizori su ukazali na obavezu formiranja fonda rezervi za pokriće eventualnih gubitaka ili investiciona ulaganja do deset odsto osnovnog kapitala, što nije učinjeno prošle godine. Tako je osnovni kapital na posljednji dan iznosio 21,5 miliona eura, pa je u ovom fondu moralo biti rezervisano 2,5 miliona eura.</p>
<h2>Sponzorstva</h2>
<p>Revizori su ukazali da Rudnik uglja nije potpisivao ugovore o sponzorstvima u svim slučajevima, niti su primaoci sponzorstava dostavljali izvještaj o realizovanim aktivnostima, iako te obaveze propisuje pravilnik. Za ove svrhe je inicijalno planirano 550.000 eura, ali je ukupno potrošeno 669.600 eura. Od toga su sportske organizacije dobile 222.500, organizacije iz oblasti obrazovanja 61.000, iz oblasti zdravstva 58.000, vjerske organizacije 127.200, a nevladine organizacije koje se bave vjerskim pitanjima 45.000 eura.</p>
<p>Kršili su i Zakon o javnim nabavkama, jer su isti predmet nabavke nabavljali više puta na osnovu jednostavnih javnih nabavki iznad i ispod propisanih osam hiljada eura za tu vrstu.</p>
<p>-Tokom 2023. godine Rudnik je vršio jednostavne nabavke konzervisanih i pripremljenih proizvoda od mesa, hljeba, mliječnih proizvoda, pića, alata i drugog ukupne procijenjene vrijednosti 278.300 i ukupne ugovorene vrijednosti 330.500 sa PDV-om bez sprovođenja odgovarajućeg postupka – stoji u izvještaju.</p>
<h2>Sporovi</h2>
<p>Protiv Rudnika se vodi 50 sudskih postupaka ukupne procijenjene vrijednosti glavnog duga 6,23 miliona eura, od čega su u 28 postupaka angažovali advokate, dok preostale vode pravnici Rudnika. Riječ je o, kako se navodi u izvještaju, uglavnom radnim sporovima zbog poništenja otkaza, disciplinske mjere, naknade štete zbog manje isplaćene plate, otpremine i dnevnica, te imovinsko-pravnim sporovima. Pravosnažno je u korist Opštine Pljevlja okončan spor po kom Rudnik treba da isplati 2,37 miliona eura i da finansira više investicionih radova.</p>
<p>Revizori su utvrdili da je konstalting za izradu studije elaborata za nesuđenu proizvodnju začinskog bilja koju je bivši direktor, a sada predsjednik odbora direktora Milan Lekić planirao na odlagalištima Rudnika na površini od 100 hektara koštala 98.300 eura. Laković je nedavno potvrdio da je interna revizija Rudnika pokazala da se taj projekat pokazao neprofitabilnim.</p>
<p>Pobjeda je nedavno objavila da je u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano više krivičnih predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja ove kompanije, kada je riječ o ugovorima koje je sa kompanijama „Energy Industrial Holding“ iz Pljevalja i Inženjering promet plus iz Beograda, te Elektroprivredom Srbije potpisao Lekić.</p>
<p>DRI će izvještaj o reviziji na upoznavanje dostaviti odborima direktora Rudnika i Elektroprivrede, Ministarstvu rudarstva, odboru za ekonomiju, finansije i budžet, ali i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Rudnik ima rok da do 21. oktobra dostavi plan aktivnosti, a do 21. marta iduće godine izvijesti revizore o statusu realizovanih preporuka.</p>
<h2>Ispoštovaće sve preporuke</h2>
<p>Nakon objave izvještaja DRI, novi menadžment Rudnika je saopštio da će uraditi sve da pojača kontrolu i ispravi odstupanja i neusklađenosti koje su nastale tokom prošle godine. Uskladiće poslovanje u cilju jačanja dobrog i transparentnog korporativnog upravljanja.</p>
<p>-Cilj novog menadžmenta je upravo da novim projektima, u skladu sa preporukama DRI, poveća ulaganja namjenskih rezervisanih sredstava za rekultivaciju površina Rudnika, što nije bio slučaj u prethodnom periodu – saopštili su iz Rudnika.</p>
<p>Dodali su i da je spremna nova sistematizacija, te da će se svi ugovori o radu zaključivani u skladu sa zakonom, uz poštovanje obaveze javnog oglašavanja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preuzeli 229 radnika bez raspisivanja javnih konkursa

<p>Nadležni Kolegijum DRI, koji čine rukovodilac Kolegijuma senator Zoran Jelić i član Milan Dabović, izrazio je negativno mišljenje na reviziju usklađenosti poslovanja Rudnik uglja za 2023. godinu i pozitivno mišljenje na reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja.</p>
<p>- Pored pozitivnog mišljenja na finansijsku reviziju, DRI skreće pažnju na obavezu subjekta revizije na primjenu prosječne poreske stope prilikom obračuna odloženih poreskih obaveza, a ne najveće propisane stope poreza kako je utvrđeno kontrolom Godišnjeg finansijskog izvještaja za 2023. godinu - naveli su u DRI.</p>
<p>Revizijom pravilnosti su utvrđena odstupanja i neusklađenosti poslovanja društva sa: Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakonom o rudarstvu, Zakonom o radu, Zakonom o javnim nabavkama, Uredbom o visini sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi, Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Pravilnikom o zaradama, Pravilnikom o kancelarijskom i arhivskom poslovanju, Pravilnikom o načinu i rokovima za vršenje popisa i obaveza pravnog lica i Pravilnikom o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne i djelatnosti i druga pravna lica.</p>
<p>- Kroz reviziju usklađenosti poslovanja DOO „Rudnik uglja“ – AD Pljevlja za 2023. godinu, DRI je utvrdila sljedeće ključne nepravilnosti i to:</p>
<p>- samo 472.230 eura, odnosno 13,91 odstonamjenskih rezervisanih sredstava uloženo za rekultivaciju površina Rudnika uglja AD Pljevlja. Procjena ulaganja Društva za ovu namjenu iznosi 395.053 eura za period od 2020 do 2025. godine;</p>
<p>- obaveze iz Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru nijesu realizovane i to vezano za izradu Plana za unaprjeđenje upravljanja i kontrola, Godišnjeg izvještaja o aktivnostima na sprovođenju i unaprjeđenju upravljanja i kontrola za 2023. godinu; donošenje procedure i imenovanje lica za prijavljivanje i postupanje po sumnjama i nepravilnostima i prevare;</p>
<p>- popunjavanje slobodnih radnih mjesta u 2022. i 2023. godini vršeno preuzimanjem lica<b> </b>shodno Sporazumu o preuzimanju od drugog poslovca, s kojima su zaključivani ugovori o radu, što nije u skladu sa odredbama Zakona o radu, koje propisuju obavezu javnog oglašavanja;</p>
<p>- smjenski i prekovremeni rad nije sprovedenshodno odredbama Zakona o radu, kao ni donošenje izmjena ugovorenih uslova rada;</p>
<p>- sistem obračuna troškova i učinaka, kao dio dvokružnog sistema knjigovodstva nije obezbijeđen shodno Pravilniku o kontnom okviru;</p>
<p>- procjena vrijednosti i vrednovanje zemljišta stečenog po osnovu kupovine od „Agrokooperative Doganje u stečaju“nije izvršeno na propisan način;</p>
<p>- nepravilno izdavanje i pravdanje putnih naloga u suprotnosti sa Uredbom o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru;</p>
<p>- nepostojanje adekvatne kontrolekodupravljanja gotovinom i odobravanja službenih putovanja;</p>
<p>- vrijednosni razredi nijesu poštovaniprilikom nabavke određenih roba i vršeno je dijeljenje predmetanabavke, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama;</p>
<p>- ugovori o sponzorstvunijesu zaključivanisa svim korisnicima i svi primaoci sponzorstva nijesu dostavljali izvještaje o realizovanim aktivnostima shodno obavezi iz Pravilnika;</p>
<p>- vođenje evidencije akata je u suprotnosti sa Pravilnikom o kancelarijskom i arhivskom poslovanju;</p>
<p>- Uputstvo o određivanju koeficijenta B, odnosno koeficijenta opšteg uspjehanije donijeto shodno obavezi iz Pravilnika o zaradama;</p>
<p>- fond rezervi nije formiran za pokriće eventualnih gubitaka ili za investiciona ulaganja do visine od 10% osnovnog kapitala;</p>
<p>- nepostojanje internih procedura za planiranje i izvještavanje o radu i aktivnostima - piše u izvještaju DRI.</p>
<p>Nadležni Kolegijum je, dodaju, izdao preporuku Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa da shodno Zakonu o rudarstvu izvrši obračun sredstava za sanaciju i rekultivaciju prostora na kojem se izvode rudarski radovi i da odobrava i prati korišćenje tih sredstava.</p>
<p>- Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja „Rudnik uglja“ AD Pljevlja za 2023. godinu se dostavlja na upoznavanje Odboru direktora kao organu upravljanja, „Elektroprivredi Crne Gore“ AD Nikšić kao osnivaču Društva, Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa kao organu nadležnom za nadzor, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore, kao i Vrhovnom državnom tužilaštvu shodno potpisanom Protokolu o saradnji - istakli su u DRI.</p>
<p>Rudnik uglja je dužan da do 21. oktobra dostavi DRI plan aktivnosti za realizaciju datih preporuka i do 21. marta 2025. godine izvještaj o realizaciji preporuka.</p>

1250x600

1084x550

DRI dala negativno mišljenje na poslovanje Rudnika uglja Pljevlja zbog kršenja brojnih propisa

<p>Toplana Kruševac kupila je od Rudnika uglja Plevlja 20.000 tona lignita iako granulacija pljevaljskog uglja ne odgovara tehnološkom procesu te toplane. Ugalj je kupljen po cijeni od 120 eura, premda zvanična cijena lignita na sajtu Rudnika iznosi 69 eura, bez PDV-a, što znači da je državna firma iz Kruševca omogućila ekstraprofit za Rudnik uglja u iznosu od milion eura. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918010952_40ad6fb8a70789793773aa00d18852aa39d00be330004bbb43efe479ee3154e8" data-rendition-name="original" width="960" height="540" loading="lazy" alt="Srđan Milivojević, opozicioni poslanik"> </figure>  <p>Ove informacije, za TV N1, iznio je srpski opozicioni poslanik <b>Srđan Milivojević</b>, koji ocjenjuje da se ,,neko od Vučićevih biznismena ugradio u čitav posao“, targetirajući da je u sve umiješan kontroverzni biznismen <b>Dejan Slijepčević</b>, vlasnik firme GAT iz Novog Sada.&nbsp;</p> <p><b>DRŽAVNI POSAO</b></p> <p>- Toplana je nabavila 20.000 tona lignita po ceni od 120 eura iako na sajtu Rudnika Pljevlja taj ugalj košta 60 eura. Znači neko se ugradio! Ono što je posebno skandalozno: Rudarski institut u Boru radio je analizu tog uglja i utvrdio – iako na sajtu Rudnika uglja piše da je toplotna snaga 13.000 kilodžula – da kupljeni ugalj ima snagu do 18.000 kilodžula. Jasno je da nisu čista posla, da je neki koruptivni posao u pitanju – kazao je Milovojević za TV N1.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918010956_47f248bee2aee4cd10748d357a0eb5057c7a65945a81185ad83804ccf07d4cb1" data-rendition-name="original" width="1528" height="615" loading="lazy" alt="Cjenovnik Rudnika uglja"> </figure>  <p>Podsjećanja radi u maju 2022. godine Rudnik uglja je sklopio ugovor sa Elektroprivredom Srbije kada je ugalj plaćan višestruko ispod tržišne cijene po 28,8€ o čemu su pisali mediji u Crnoj Gori.&nbsp;</p> <p>Milivojević ističe sumnju da iza ugovora stoji ,,ozbiljna prevara pošto je riječ o kontroverznom biznismenu Sljepčeviću, kojeg kontroliše Aleksandar Vučić“.&nbsp;</p> <p>Mediji su Srbiji su izvijestili da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Kruševac donijeta odluka da novi partner Toplane u Kruševcu bude firma GAT, čiji je vlasnik Dejan Slijepčević.&nbsp;</p> <p>Ne samo što kruševačka javnost nije bila upoznata sa planovima gradske Toplane, već za njih nisu znali ni odbornici opozicije. Ulazak u javno privatno partnerstvo i kreditno zaduživanje, na dnevnom redu posljednje sjednice, našli su se tek pred njen početak.</p> <p><b>VUČIĆEV ,,SPECIJALAC“</b></p> <p>Kontroverzni biznismen Dejan Slijepčević slovi za čovjeka od povjerenja Aleksandra Vučića. Slijepčevićeva firma povlašćena je od države – za samo tri godine, kako pišu srpski mediji, postpisala je sa srpskim državom čak 70 ugovora vrijednih više od 200 miliona eura. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091802090_f1eb44176bf7603a0eb2dfa0a28c9c08476f2df5f4b3d3cfda1f60391fd6957f" data-rendition-name="original" width="690" height="471" loading="lazy" alt="Slijepčević na obilježavanju dana MUP-a"> </figure>  <p>Široj balkanskoj javnostu kontroverzni biznismen postao je poznat – ne po privrednoj – već po kriminalnoj predizbornoj aktivnosti.&nbsp;</p> <p>Slijepčević je dva puta hapšen pred izbore: jednom u Bosni i Hercegovini pred predsjednike izbore, drugi put u Crnoj Gori, dan prije izbora u Podgorici.&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini, u Gradišnici, priveden krajem septembra 2022. zbog unošenja novca i zbog sumnje da je, zajedno sa funkcionerom Srpske napredne strane <b>Adamom Šukalom</b> učestvovao u kupovini glasova u korist opozicionog SDS-a i opozicione predsedničke kandidatkinje <b>Jelene Trivić</b>.&nbsp;</p> <p>Slijepčević je bio ,,specijalni izaslanik“ <b>Aleksandra Vučića</b> u disciplinovanju <b>Milorada Dodika</b>, tokom izbora 2022. godine.&nbsp;</p> <p>Petnaestak dana kasnije, 23. oktobra, Slijepčević je dan pred izbore u Podgorici, uhapšen na Aerodromu Podgorica, nakon što sletio helikopterom. Kod njega je nađena veća svota eura, oko 30.000 eura, ali su pilot i kopilot helikoptera stali ,,u zaštitu“ Slijepčevića dajući izjave da je dio novca i njihov.&nbsp;</p> <p>Tako Slijepčević nije završio u zatvoru, već se istog dana vratio helikopterom za Beograd. Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, koje je tada bilo zaduženo za procesuiranje izbornih prevara, nije otvorilo predmet. Ni u Bosni i Hercegovini - gdje je Slijepčević uhapšen sa kešom od 50.000 eura i plakatima Srpske napredne stranke &nbsp;- takođe se nije vodila istraga.&nbsp;</p> <p>Očito je da Vučićev uticaj prelazi granice Srbije i da ljudi koji rade u korist SNS-a i zvaničnog Beograd uživaju specijalnu zaštitu srpskih bezbjednosnih službi. U slučaju Dejana Slijepčevića to se pokazalo kao najbolji bezbjedndosni štit, a kontroverzni biznismen će i dalje rado činiti usluge Aleksandru Vučiću.&nbsp;</p> <p>Ko zna, možda ponovo doleti helikopterom, koji dan prije 29. septembra i izbora u Podgorici?</p>

Draško Đuranović

Zašto je Vučićeva ekipa omogućila Rudniku uglja ekstraprofit od milion eura?!

<p>Izraelsko ratno vazduhoplovstvo je danas ponovo napalo južna predgrađa glavnog grada Libana, Bejruta, uporište organizacije Hezbolah protiv koje Izrael ratuje, javila je zvanična libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) ubrzo poslije poziva izraelske vojska da se evakuišu tri kvarta.</p>
<p>Uz evakuaciju iz bejrutskih predgrađa koja se često bombarduju, izraelska vojska je tokom noći pozvala na evakuaciju nekoliko područja na jugu Libana, gdje od 30. septembra traje kopnena ofanziva protiv boraca Hezbolaha, prenio je Frans pres.</p>
<p>Pet medicinara povezanih sa Hezbolahom je tamo poginulo, po podacima Ministarstva zdravlja Libana.</p>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas saopštila da je gotovo 230 zdravstvenih radnika poginulo u Libanu od 7. oktobra prošle godine, kada je počeo rat u Gazi, a dan kasnije i sukob Hezbolaha i Izraela. Kako je navedeno, taj broj žrtava je izuzetno zabrinjavajuć.</p>
<p>Kasno popodne NNA je javila da je izvedeno pet novih napada, uključujući na dva kvarta u južnim predgrađima koja su pomenuta u pozivima na evakuaciju. Isti izvor je naveo da su izbili požari poslije napada i rušenja zgrada.</p>
<p>NNA je jutros i u rano popodne javila da je ciljano pet zgrada, uključujući dvije na domaku južnih predgrađa u gusto naseljenom području Šijah i Ghobeiri, gdje se nalazi nekoliko šoping centara, takođe poslije poziva na evakuaciju.</p>
<p>Poziv je upućen jer su "postrojenja i interesi Hezbolaha u blizini", rekao je izraelski vojni portparol Avihaj Adrae.</p>
<p>Na video-snimku na društvenim mrežama koji Frans pres nije verifikovao, vide se civili kako žure da napuste šoping centar u kvartu Hazmijeh, nakon upozorenja preko zvučnika.</p>

Izrael ponovo napao bejrutska predgrađa

<p>Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao, ili kad on priča - kazao je u emisiji Na kraju Dana, na Televiziji E, slikar i profesor u penziji Branislav Bane Sekulić.</p>
<p>Sa izuzetnim Vojom Stanićem je drugovao, kaže Sekulić, u Herceg Novom i Podgorici, putovao i, kako kaže, obilazio razne manifestacije i izložbe.</p>
<p>- Bio je izuzetan slikar! Mnogi kažu za njega da je bio genije, ja bih se složio sa tim. Uz Dada Đurića, Fila Filipovića i Lubardu, sigurno, najznačajni naš slikar. Počeo je sa vajarstvom, ali, kao što on kaže, vajanje je teško, pa se opredijelio za slikanje, kaže da je ljepše sjediti u stolici i piturati, kako primorci kažu. Izuzetan i slikar i čovjek. Ne znam sad šta bih izdvojio, da li njega kao čovjeka, ili njega kao slikara, to je tu negdje u ravni. On je, kao što su i njegove slike, bio izuzetan govornik, izuzetno inteligentan, bistar, stalno sa nekim dosjetkama, koje su, moglo bi se reći, humoristično filozofske. Uvijek je doza humora kod njega provijavala, bilo o čemu da je pričao, a to se vidi i u njegovim slikama. Jednostavno, savršeno sve što je on radio i govorio” - rekao je Sekulić.</p>
<p>Vojo Stanić je slikao Boku i Herceg Novi, podsjeća Sekulić, a ponekad je, kako kaže, pravio izlete pa slikao prizore iz srednje Crne Gore, a uglavnom je, ističe on, Crna Gora bila njegova inspiracija.</p>
<p>- Tu su i njegovi prijatelji, koji su ga stalno okruživali i uz tu priču on je to i slikao, razne dogodovštine, na svoj način, izuzetan, koji je osoben, i samo je Vojo mogao tako da sklopi priču o njegovim slikama, razne priče. Naslikao je ogroman broj slika, izuzetnih slika, koje se razlikuju po opusima. Ima opuse mora, ima opuse ulica, razne opuse demonstracija, kad su bile, slikao je i te skupine ljudi, onim uskim uličicama kotorskim, novskim primorskim, uglavnom. Ima jedan ogroman opus jedrilica, jer je bio i jedriličar, pola života je jedrio na svojoj maloj, kao što on kaže maloj ali izuzetnoj jedrilici i bio je nautičar vrhunski. Sve što je radio kod njega je bilo izuzetno” - istakao je Sekulić.</p>
<p>Posjedovao je Stanić izuzetan smisao za humor, prisjeća se Sekulić, koji je ilustrovao i kroz slike, ističe on, jer i u njegovim slikama ima doza humora, i, kako kaže, fantastike koja se dobro veže uz taj ambijent.</p>
<p>- Bio je on prvo Vojo, pa je onda kroz njegove slike provijavao taj njegov duh, uvijek optimističan, vedar, lepršav, takve su mu bile slike, takav je bio i on. Jednostavno je teško odvojiti njega od slika, to je sve jedan izuzetan spoj, jer ne znaš je li više interesantno ono što je slikao ili kad on priča. A ima dosta toga i zapisano. Imam čak jednu knjigu njegovih, nazovimo to dosjetke, ali nisu to dosjetke, to su izuzetno pronicljivo viđene stvari oko sebe, razne situacije, toliko poseban, na jedan izuzetan njegov način pričao, toliko duhovito, da je to nevjerovatno, takve su mu i slike bile - zaključio je Sekulić.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlQ78Q4kU5o4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sekulić: Ne znam da li bih izdvojio Voja kao slikara ili kao čovjeka - to je tu, u istoj ravni

<p>Crnogorski umjetnik Stefan Todorović predstaviće svoj novi opus radova na samostalnoj izložbi pod nazivom „Beton“, koja će biti otvorena u utorak 26. novembra u 20 sati u Umjetničkom paviljonu u Podgorici.</p>
<p>Izložba „Beton“, kako je saopštio Todorović, istražuje simboliku i materijalnost savremenog društva. On, kako je pojasnio, kroz seriju od preko 15 radova velikog formata, ispituje odnos između trajnosti i promjene, otpornosti i propadanja.&nbsp;</p>
<p>Njegove slike, dodaje Todorović, balansiraju između apstrakcije i prepoznatljivosti, pozivajući na refleksiju o društvenim strukturama i svakodnevnim iskustvima koja oblikuju našu stvarnost.</p>
<p>Crpeći inspiraciju iz mitologije, ličnih istorija i recikliranih materijala, on ponovo osmišljava odbačene predmete kao nosioce novih priča.</p>
<p>- Umjetnost je za mene sredstvo za postavljanje pitanja, alat za pokretanje promjene i medij kroz koji nevidljivo postaje vidljivo, a poznato postaje nepoznato - poručio je Todorović u saopštenju za medije.&nbsp;</p>
<p>Ovim radovima, kako je istakao, želi da istraži te kontraste i ponudi prostor za refleksiju o ulozi umjetnosti u razumijevanju savremenog trenutka.</p>
<p>Todorović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu. Njegova karijera uključuje samostalne izložbe u Beogradu, Podgorici i Parizu, kao i učešće u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu.&nbsp;</p>
<p>Među njegovim priznanjima su Nagrada za crtež na XVIII Bijenalu studentskog crteža i nagrada „Milunović, Stijović, Lubarda” na 71. tradicionalnoj izložbi ULUCG, te Nagrada CANU za istaknute mlade stvaraoce u oblastima nauke i umjetnosti (2016).</p>

Izložba „Beton“ u Umjetničkom paviljonu 26. novembra

<p>Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.</p>
<p>Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.</p>
<p>- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.</p>
<p>Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.</p>

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: rudnik-uglja-pljevlja