Švajcarska kompanija Tara Resources pokreće međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, piše Pobjeda.
Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati odštetu od najmanje 300 miliona dolara, uz mogućnost da taj iznos bude i veći zbog kamata. Osim toga, takav ishod bi negativno uticao i na međunarodni kredibilitet države.
<h2>Raskid &nbsp;</h2>
Ugovor je raskinut prije godinu u vrijeme dok je na čelu Ministarstva energetike i rudarstva bio aktuelni gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Da rudnika u Mojkovcu neće biti, Mujović je saopštio krajem maja prošle godine na konferenciji za medije navodeći da su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.
&nbsp;Tada je kazao da švajcarska kompanija nije u roku otklonila nepravilnosti iz studije izvodljivosti dodajući da je u ovom procesu pobijedila struka, te da koncesionar ima pravo na žalbu i arbitražu.
Da je arbitraža u slučaju da Vlada raskine ugovor izvjesna, kazao je još početkom prošle godine tadašnji zastupnik kompanije Tara Resources advokat Luka Popović. On je bio i član međuresorne radne grupe koju je Mujović oformio početkom februara prošle godine s ciljem da sačini analizu ugovora o koncesiji i otvaranja rudnika Brskovo.
<h2>Rizici&nbsp;</h2>
- Vlada mora biti svjesna koji su rizici od takvog postupanja i eventualnog raskida. Investitor je švajcarska kompanija, a između Švajcarske i Crne Gore postoji tzv. BIT sporazum o zaštiti i promociji investicija, koji daje pravo investitorima da u slučaju povrede njihovih prava pokrenu arbitražu protiv druge države potpisnice – kazao je Popović nakon jedne od prošlogodišnjih sjednica Vladinog radnog tijela.
Bio je stava da Tara Resources nije povrijedila koncesioni ugovor, već da se, naprotiv, kompanija pokazala ozbiljnom i zainteresovanom za dugoročni rad na projektu. Popović je tada kazao i da su obaveze investitora u tom trenutku bile da se uradi projektna dokumentacija i pribave dozvole, ali da su u tome bili spriječeni.
- To investitor nije mogao da uradi prije nego se usvoji planski dokument i izdaju urbanističko-tehnički uslovi. To je odgovornost Vlade. Taj posao nije završen što ne omogućava investitoru da nastavi sa svojim obavezama – saopštio je ranije Popović.
Sjednice ovog radnog tijela bile su javne, a u radu su, osim predstavnika koncesionara, učestvovali predstavnici ministarstava energetike i rudarstva, turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, Geološkog zavoda, Instituta za javno zdravlje, Agencije za zaštitu životne sredine, te nevladinih organizacija Ljepši Mojkovac i Zdravi Mojkovac. Njihov rad je rezultirao preporukom Vladi da više ne produžava koncesiju izdatu 2010. godine, ali je odluka o ovom pitanju odložena dok se, kako je tada kazao premijer Milojko Spajić, nijesu dodatno konsultovali sa međunarodnim pravnim kućama radi procjene rizika po državu u slučaju arbitraže.
<h2>Protesti &nbsp;</h2>
Ugovorom je kompaniji Tara Resources data koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo. Da je to pogubno po životnu sredinu i zdravlje Mojkovčana tvrdili su iz nevladinog sektora, a protest je organizovalo i lokalno stanovništvo navodeći da su se 20 godina oporavljali od rudnika i da im više ne treba otrov i živa u centru grada.
Popović je tokom procesa analize u radnoj grupi ukazivao da ti argumenti ne stoje, te da se većina optužbi u vezi sa zaštitom životne sredine odnosi na budući period. Priča o uticaju projekta na životnu sredinu, kako je kazao, dolazi kada se ima konkretan rudarski projekat i kada se uradi studija procjene uticaja na životnu sredinu. U toj fazi, kako je ukazao Popović, Agencija za zaštitu životne sredine daje svoj stav da li je taj projekat u skladu sa propisima.
Nezadovoljni djelovanjem Vlade u vrijeme dok je ovo pitanje bilo u nadležnosti tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija kojim je rukovodio Ervin Ibrahimović, građanska inicijativa Zdravi Mojkovac je podnijela krivičnu prijavu protiv Ibrahimovića i aktuelnog ministra energetike, a tadašnjeg državnog sekretara Admira Šahmanovića tvrdeći da su zloupotrijebili službeni položaj jer nijesu raskinuli ugovor o koncesiji.&nbsp;
Optužbe su tada iznosili i na račun bivšeg premijera Dritana Abazovića i bivše ministarke ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković-Đurović, tvrdeći da nijesu ništa uradili kako bi zaštitili državu, njenu imovinu i građane Mojkovca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Švajcarci tužbom od Crne Gore traže odštetu od 300 miliona dolara

Projekat “Razvoj opcija za remedijaciju kontaminiranog lokaliteta bivšeg rudnika Brskovo u Crnoj Gori” vodi ka uspostavljanju održivih rješenja za upravljanje zagađenim područjima i zaštitu životne sredine, kao i dugoročnom smanjenju uticaja rudarskih aktivnosti na prirodu i zdravlje ljudi, saopšteno je na pres konferenciji Agencije za zaštitu životne sredine, povodom predstavljanje projekta, koji Agencija sprovodi sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Institutom za javno zdravlje i Ekološkim pokretom OZON.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić ocijenio je da je Agencija posvećena unapređenju i očuvanju prirodnih resursa kroz održive politike, naučno utemeljene pristupe i saradnju sa svim relevantnim akterima, kroz viziju budućnosti u kojoj ekološki standardi garantuju zdravlje i dobrobit svih građana.
- Zahvaljujem partnerima na projektu – Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Institutu za javno zdravlje i NVO Ozon – na dosadašnjoj i budućoj saradnji. Njihovo stručno znanje i iskustvo značajno će doprinijeti sprovođenju svih planiranih aktivnosti na najvišem profesionalnom nivou- kazao je Gazdić.
Prema njegovim riječima, zagađenje živom predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem, a na području bivšeg rudnika olova i cinka Brskovo identifikovane su značajne količine žive u zemljištu.
- Tokom realizacije projekta ispitaćemo i ostale segmente životne sredine. Naš projekat će omogućiti detaljnu procjenu kontaminacije i predložiti efikasne mjere remedijacije kako bi se smanjili rizici po životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva. Projekat će trajati 36 mjeseci. Ovo je prilika da se kroz naučno zasnovane analize i multidisciplinarni pristup unaprijedi sistem monitoringa i sanacije ove kontaminirane lokacije, u skladu sa najboljim svjetskim praksama i evropskim standardima- ocijenio je Gazdić.
Dodao je da je projekat korak ka odgovornijem i održivijem upravljanju prirodnim resursima i zaštiti javnog zdravlja.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić kazao je da trogodišnji projekat vodi ka uspostavljanju održivih rješenja za upravljanje zagađenim područjima i zaštitu životne sredine, kao i dugoročnom smanjenju uticaja rudarskih aktivnosti na zdravlje ljudi i životnu sredinu.
- Rudarske aktivnosti mogu ostaviti dugoročne posljedice po životnu sredinu, ali prije nego što donesemo konačne zaključke važno je da sprovedemo temeljnu analizu, kako bismo na osnovu naučnih podataka definisali najbolje korake održive za budućnost- poručio je Dabetić.
Dodao je da će biti pripljemljene metode procjene zagađenja, kako bi se tačno razumijeli obim i razmjere problema, kao i dugoročne posljedice po lokalnu zajednicu i širu okolinu.
- Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je izrada konceptualnog rješenja za sanaciju i rekultivaciju kontaminiranog područja što uključuje istraživanje mogućnosti za minimiziranje rizika po ljudsko zdravlje i životnu sredinu- kazao je Dabetić.
Crna Gora, kako je rekao, trenutno nema specifičan Zakon o zaštiti zemljišta, a projekat predstavlja priliku da se nadoknadi ta praznina i postave temelji za budući zajednički zakonodavni okvir.
- Zdravlje zemljišta je ključno za očuvanje prirodnih resursa, biološke raznovrsnosti, uz održivi ekonomski razvoj. Radićemo na izradi pravnog okvira koji će biti usklađen sa evropskim standardima. Naše ministarstvo pruža punu podršku naporima Agencije za zaštitu životne sredine, kao i svim institucijama uključenim u realizaciju projekta- rekao je Dabetić.
Smatra da će rezultati projekta biti značajni i dugoročni, jer će omogućiti usklađivanje sa evropskim normama u oblasti zaštite zemljišta, a sa druge strane će doprinositi jačanju lokalnih kapaciteta za praćenje i upravljanje zagađenjem.
- Možemo se nadati postizanju rezutata u smanjenju ekološkog otiska rudarskih aktivnosti, kao i poboljšanju kvaliteta života- vjeruje Dabetić.
Pomoćnica direktorice Instituta za javno zdravlje Ivana Joksimović ocijenila je da je značaj učešća u projektu višestruk, kako sa stanovišta zaštite javnog zdravlja, tako i u kontekstu prikupljanja podataka koji mogu pomoći u oblikovanju politika zaštite životne sredine i očuvanja zdravlja.
- Uključivanje stanovništva u istraživanje pomaže u mjerenju nivoa toksičnih materija, poput žive, u krvi i urinu i ovi podaci omogućavaju utvrđivanje nivoa izloženosti, kao i identifikaciju potencijalnih rizičnih grupa. U okolini živa može biti sadržana u mineralima u bezopasnim količinama i kao takva ne predstavlja značajan rizik. Problem nastupa tokom ljudskog djelovanja, kada se znatne količine žive ispuštaju u okolnu, gdje se ona zadržava slobodno kružeći hiljadama godina- objasnila je Joksimović.
Živa sadržana u vodi i zemljištu je, kako je ukazala, glavni razlog za zabrinutost, jer se u tom medijumu nalazi u veoma toksičnom obliku, a životinje je tim putem lako mogu unijeti u organizam i na taj način ulazi i u ljudski i lanac ishrane.
- Od projekta očekujemo da zdravstveni rizici povezani sa kontaminacijom iz bivšeg rudnika budu prepoznati kao temelj za uspostavljanje efikasnih mjera za ublažavanje izloženosti, poboljšanje zdravstvenih ishoda i osiguranje održivog upravljanja životnom sredinom- rekla je Joksimović.
Direktor NVO Ozon Aleksandar Perović smatra da je suština projekta da se dobije rezultat, koji će poslužiti da se stanje unaprijedi.
- Nadam se da ćemo biti više na terenu, da ćemo uspjeti da uključimo mlade koji su završili studije na Univerzitetu Crne Gore. Treba da uposlimo mlade koji imaju teoretsko znanje, ali nisu imali praksu na terenu. Pozdravljam projekat, nadam se dobrim rezultatima i vjerujem da ćemo tokom ove tri godine imati prilike da podijelimo šta smo uradili na terenu- kazao je Perović.
Koordinator projekta Gordana Đukanović sigurna je da su najvažnije one aktivnosti koje treba da se sprovedu nakon završetka projekta, jer ukoliko se aktivnosti ne nastave, projekat neće imati puni smisao.
- Aktivnosti koje treba da se sprovedu nakon završetka projekta su izrada glavnog projekta remedijacije i rekultivacije kontaminiranog prostora, remedijacija i rekultivacija kontaminiranog prostora, valorizacija nove nastale vrijednosti- kazala je Đukanović.
Naglasila je da je od posljedica rudarskih aktivnosti identifikovan veliki broj obolijevanja od kancerogenih bolesti u Mojkovcu.
Đukanović je pojasnila da je prvi korak Studija, u čijoj će izradi biti angažovani eksperti iz Crne Gore i mladi kadar.
- Cilj nam je da uradimo sveobuhvatnu analizu i identifikaciju stepena zagađenja ovog područja. To će biti osnov da se izradi idejno rješenje i predlozi na osnovu rezultata prve komponente. Nadam se da ćemo predstaviti idejno rješenje i idejni projekat za rješevanje ovog problema- rekla je Đukanović.
Dodala je da je budžet projekta oko 274 hiljade dolara.
Projekat se realizuje uz podršku Specific International Programme of the Minamata Convention on Mercury.

1084x550

Agencija za zaštitu životne sredine: Uspostavićemo održiva rješenja za upravljanje zagađenim područjima i smanjiti uticaj rudarskih aktivnosti

Crnogorski bokser Matija Roganović je izborio plasman u finale Evropskog prvenstva za juniore u Njemačkoj.
Slavio je izuzetno teškom i dramatičnom polufinalu protiv reprezentativca Ukrajine Dmitra Kasianenka, kojeg je savladao odlukom sudija 3:2. Rival članu BK Nikšić u borbi za zlato u kategoriji do 80 kilograma biće Gruzijac Aleksandre Baladze.
Duel u gradiću Kinbaum je od samog početka bio izuzetno zahtjevan, a Roganović je već u prvoj rundi pokazao veliku borbenost i tehničku zrelost. Ipak, sudijska odluka izazvala je nevjericu u crnogorskom taboru - svih pet sudija bodovalo je prvu rundu u korist Ukrajinca (5:0), iako su treneri i stručni štab bili ubijeđeni da je Matija bio bolji rival.
U drugoj rundi stručni štab crnogorske reprezentacije je promijenio taktiku - Roganović je dodatno pojačao ritam i ponovo nametnuo svoju borbu. Iako je i u ovom dijelu meča bio osjetno bolji, sudijska odluka bila je tijesna - 3:2 u korist Roganovića.
Svjestan da nema prostora za kalkulacije, Roganović je u trećoj rundi krenuo na sve ili ništa. U jednoj silovitoj razmjeni udaraca snažno je pogodio rivala, pa je sudija u ringu morao, brojanjem da odmori Ukrajinca.
Taj nokdaun je u potpunosti prelomilo meč. Jedan od sudija tu rundu je bodovao sa dva razlike (10:8) za crnogorskog reprezentativca, što se na kraju pokazalo kao presudno za konačnu pobjedu i plasman u finale.
- Ovo je ogromna pobjeda za Matiju i za crnogorski boks. Pokazao je karakter, hladnu glavu i vrhunsku borbenost u momentima kada nije bilo lako - rekao je selektor Nikola Ružić.
A Nikola Raičević je zaustavljen u polufinalu, pa je morao da se zadovolji bronzom. Bolji od Raičevića je bio Irac Kristijan Jubani, koji je sasvim zasluženo slavio jednoglasnom odlukom sudija.
- Nikola je pokazao izuzetnu borbenost i kvalitet tokom cijelog turnira. U polufinalu je imao protivnika koji je u ovom trenutku bio brži i konkretniji, ali bronzana medalja je ogroman rezultat. Uz to, Nikola je ulazna godina juniora, što nam daje još veći osjećaj zadovoljstva. Ovo je dokaz da smo na pravom putu - istakao je Ružić.

Roganović u finalu, Raičević na kraju bronzani

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći se očekuje povećanje oblačnosti.
Na sjeveru u nižim predjelima ujutru mjestimično moguća magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar uglavnom slab, u sjevernim predjelima i na primorju ponegdje umjeren pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do sedam, a najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

Proslavu 120 godina donošenja prvog crnogorskog Ustava obilježila je najava predsjednika Skupštine Andrije Mandića da sadašnji Ustav, usvojen nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2007. godine, treba mijenjati, odnosno "upodobiti vremenu sadašnjem", kako je rekao. Status srpskog jezika je prvi član koji Mandić kandiduje za promjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zvanice na prijemu aplauzom su pozdravile ovu najavu aktuelnog predsjednika Skupštine, koji je za svečanost odabrao kravatu u bojama usklađenim sa njegovom srpskom retorikom.&nbsp;
Istom duhu prilagođen je i stajling jednog od učesnika svečanog programa, koji je na glavi nosio kapu sa četiri ocila - simbol srpskog nacionalnog identiteta i države, koja u vrijeme donošenja crnogorskog Ustava 1905. godine nije imala ni zajedničku granicu, ni status susjeda nezavisne Knjaževine Crne Gore.
Na priredbi su citirani i birani članovi Nikoljdanskog Ustava iz 1905. godine, pa su, gotovo po pravilu, izostajale odredbe koje nijesu upodobljene volji sadašnjeg predsjednika Skupštine i njegovih zvanica, među kojima je i bio jedan od mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. Tako je izostavljen član 40 Ustava koji glasi:
"Državna vjera u Crnoj Gori je istočno-pravoslavna. Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno-pravoslavnom Vaseljenskom Crkvom. Sve ostale priznate &nbsp;vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori."&nbsp;
Istine radi, svečanost je počela izvođenjem crnogorske himne, u instrumentalnoj verziji, i to samo jedne strofe, koja je odslušana u komemorativnoj atmosferi tužne svečanosti povodom 120 godina donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Proslava crnogorskog Ustava u srpskom ruhu

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.