Nevladina organizacija “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” izrazila je ozbiljnu zabrinutost povodom objavljenih rezultata posljednjeg konkursa Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i tim povodom uputila je otvoreno pismo direktoru ove institucije, Dženisu Nurkoviću.
- Iako pozdravljamo napore Fonda da podrži inicijative koje doprinose očuvanju kulture, identiteta i inkluzije manjinskih naroda, smatramo da i ovogodišnji rezultati konkursa ponovo 
otvaraju pitanja u vezi sa transparentnošću, nepristrasnošću i stručnim integritetom procesa odlučivanja - saopštili su iz te NVO čiji je izvršni direktor Elvis Beriša.
Kako su naveli, na osnovu analize javno dostupnih podataka uočava se obrazac koji izaziva sumnju u pravičnost raspodjele sredstava, posebno u dijelu koji se odnosi na projekte za romsku zajednicu.
- Prema našim procjenama, više od 50% sredstava namijenjenih projektima koji se odnose na romsku zajednicu u prethodnim godinama dodjeljuje se pojedincima i organizacijama koje su u neposrednim ili posrednim srodničkim ili prijateljskim vezama sa članovima Romskog nacionalnog savjeta koji imaju uticaj na rad Fonda. Dodatno, zabrinjava podatak da se iz godine u godinu među odabranim korisnicima sredstava nalaze lica povezana sa rukovodstvom Romskog savjeta, uključujući i najviše predstavnike i članove njihovih užih porodica. Iako je zakonom jasno definisano da nacionalni savjeti ne mogu biti korisnici sredstava Fonda, opaža se praksa u kojoj se ovlašćena lica nacionalnog savjeta pojavljuju kao fizička lica ili osnivači organizacija kojima se dodjeljuju sredstva - navodi se u saopštenju.
Dodaju da prema dostupnim podacima, i ove godine među korisnicima sredstava nalaze se više lica iz porodice sa ukupnim iznosom između 30.000 i 40.000 eura. Pored porodične povezanosti, ističu, primjetno je i da značajan dio sredstava kontinuirano odlazi licima koja su u bliskim prijateljskim ili kumovskim odnosima sa članovima Romskog savjeta, što dodatno produbljuje sumnju da kriterijumi stručnosti i rezultata nijesu bili odlučujući u procesu raspodjele.
- Ovaj obrazac dodjele sredstava ponavlja se iz godine u godinu, što opravdano izaziva sumnju u nepristrasnost i transparentnost procesa odlučivanja, dok organizacije sa višegodišnjim iskustvom i dokazanim rezultatima u radu sa zajednicom nerijetko ostaju bez podrške - kazali su.
Na ovaj način, prema njihovim riječima, stvara se percepcija da sredstva koja bi trebalo da budu javno dobro ostaju u uskom krugu povezanih subjekata, što podriva osnovni cilj postojanja Fonda i povjerenje javnosti u njegov rad.
- Naša organizacija već više od 10 godina aktivno i kontinuirano sprovodi programe u oblastima obrazovanja, kulture, zapošljivosti i društvene inkluzije Roma. Naš rad je prepoznat od strane domaćih i međunarodnih partnera, uključujući i nagrade Evropske komisije za najbolje projekte inkluzije Roma. Uprkos tome, naš projektni prijedlog nije dobio podršku Fonda, dok su sredstva dodijeljena aplikantima sa ograničenim iskustvom u radu sa zajednicom - navode.
Takođe, smatraju da ovakva praksa dovodi do devalvacije rada civilnog sektora kao i do gubitka povjerenja građana u institucije koje bi trebalo da rade u javnom interesu.
- Zbog svega navedenog, pozivamo Fond i nadležne državne institucije da obezbijede punu transparentnost procesa odlučivanja i eliminišu potencijalne koruptivne radnje, kao i da obezbjede: objavljivanje sastava komisija i kriterijuma na osnovu kojih su donošene odluke, objavljivanje ocjena i obrazloženja za svaki prijavljeni projekat kao i uvođenje mehanizama nezavisnog nadzora i jasnog žalbenog postupka”, naglasili su.
Kako su zaključili, samo kroz jasan, otvoren i pravedan proces moguće je sačuvati povjerenje u institucije koje štite interese manjinskih naroda, a ne da ih dijele po osnovu ličnih ili interesnih veza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Beriša: Gdje je nestala transparentnost? Upitni rezultati konkursa Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Obuka posvećena jačanju kapaciteta romske zajednice za proces apliciranja za sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore organizovana je juče u Podgorici.
Obuku su održali predstavnici Fonda, a cilj je bio da učesnike upoznamo sa kompletnim procesom – od pripreme i podnošenja prijava, preko realizacije projekata, do izvještavanja o njihovoj implementaciji.
- Obuka je nosila naziv „Podsticanje aktivnog uključivanja u proces korišćenja sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava“, a posebnu pažnju posvetili smo motivisanju romske zajednice da kroz civilni sektor osnaži sopstvene inicijative i aktivno učestvuje u stvaranju pozitivnih promjena - saopšteno je iz Romskog savjeta.
Kako su rekli, ovom inicijativom žele da podstaku pripadnike romske zajednice da prepoznaju značaj raspoloživih mehanizama podrške, da se aktivnije prijavljuju na konkurse, razvijaju i artikulišu svoje ideje, te da ih realizuju isključivo u korist i boljitak zajednice.
Iz Romskog savjeta su se posebno zahvalili direktoru Fonda Dženisu Nurkoviću, na spremnosti da zajedno sa nama sprovodi ovu inicijativu.&nbsp;
- Ovaj primjer saradnje pokazuje kako zajedničkim djelovanjem relevantnih institucija možemo značajno doprinijeti jačanju romske zajednice i njenoj aktivnijoj ulozi u društvu. Vjerujemo da je ovakav pristup primjer i drugim institucijama, koje kroz partnerstvo i podršku mogu doprinijeti izgradnji jačeg i održivijeg civilnog sektora romske zajednice - poručeno je iz Romskog savjeta.

1250x600

1084x550

Održana obuka za jačanje kapaciteta romske zajednice

Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata, kazao je predsjednik Romskog Savjeta Mensur Šaljaj u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Šaljaj za naš portal govori o trenutnom položaju romske zajednice, napretku u obrazovanju romske djece, ali i o ključnim izazovima – zapošljavanju, stanovanju i diskriminaciji.&nbsp;
Posebno je istakao značaj političke participacije Roma, smanjenje izbornog cenzusa i mogućnost garantovanog mandata u Skupštini Crne Gore kao sredstava za sistemska rješenja i bolji položaj zajednice.
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutni položaj romske zajednice u Crnoj Gori – da li se nešto značajno promijenilo u posljednjih nekoliko godina?
Šaljaj: Mogu slobodno da kažem da u pojedinim oblastima ima pomaka, dok u drugima možda čak i nazadujemo. Na primjer, ima boljitka kada je u pitanju obrazovanje romske djece u Crnoj Gori. Znatno je veći broj djece u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok smo nazadovali u pogledu diskriminacije prema romskoj zajednici i etničke distance, koja iznosi preko 75 odsto. Siguran sam da u našoj najljepšoj Crnoj Gori ima mjesta za sve i da je ova zemlja po tome prepoznata. Kada su objavljeni podaci o ovako visokoj stopi etničke distance prema Romima, bio sam iznenađen. Kao krovna institucija Roma u Crnoj Gori, mnogo smo radili na predstavljanju pozitivnih primjera iz naše zajednice, na tome da ljude vrednujemo po kvalitetu. Međutim, sama napetost i nestabilnost u zemlji, smatram, rezultirali su ovako visokim procentom.&nbsp;
Portal ETV: Koji su najveći problemi sa kojima se Romi danas suočavaju (zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje)?
Šaljaj: Nijesam siguran da li je veći problem zapošljavanje ili stanovanje. Siguran sam da su to dva ključna izazova sa kojima se suočava veliki dio romske zajednice. Mnogi koji završe i visoke škole ostaju na evidenciji ZZZ-a bez posla. Ponekad budu uključeni u civilni sektor na par mjeseci kroz projekte, ali kasnije ponovo ostaju bez zaposlenja. Time, nažalost, demotivišemo mlađe generacije koje na tom primjeru vide da, bez obzira na obrazovanje i pismenost, ako „nemaš nekoga“, teško dolaziš do posla. Smatram da relevantne institucije moraju pronaći model zapošljavanja visokoobrazovanih Roma i da ti ljudi svojim radom opravdaju mjesto u tim institucijama, jer jedino preko njih možemo sistemski pomoći zajednici. Kroz civilni sektor takođe se može doprinijeti, ali veće beneficije imaju same NVO nego romska zajednica.
Što se tiče stanovanja, to je posebno osjetljiva i široka tema. Romi, prema posljednjem popisu, žive u 17 opština Crne Gore. Siguran sam da u svakoj od njih postoje porodice koje i dalje borave u limenim ili drvenim barakama koje prokišnjavaju, bez osnovnih uslova za život. Mnogi i dalje nemaju pristup struji, vodi i kupatilu. Smatram da prostora za napredak ima i da je dovoljna volja nadležnih institucija kako bi Romi živjeli dostojanstveno u našoj zemlji.
Portal ETV: Koliko su uspješne strategije i akcioni planovi Vlade za integraciju Roma? Da li se sprovode dosljedno?
Šaljaj: Kada se pogledaju strategije i planovi, na papiru uvijek postoji napredak, dok je u praksi i na terenu taj napredak veoma mali. Smatram da strategiju treba pretočiti u konkretna djela: izaći na teren, razgovarati sa zajednicom i uvjeriti se da li zaista postoji pomak. U dokumentima se uglavnom prikazuju procenti zasnovani na uzorku određenog broja ljudi, a oni najčešće pokazuju napredak. Ja se sa tim ne bih u potpunosti složio. Najviše se zajednici može pomoći kroz neposredan rad na terenu i direktnu saradnju sa ljudima.
Portal ETV: Zašto, po Vašem mišljenju, Romi još uvijek nemaju svog predstavnika u Skupštini?&nbsp;
Šaljaj: Ovo je ključno pitanje za sam proces inkluzije Roma u Crnoj Gori. Do 2019. godine nijesmo imali partiju niti političkog predstavnika Roma u Crnoj Gori, niti smo imali dovoljan kadar i osobu spremnu da preuzme tako ozbiljnu i odgovornu ulogu. Smatram da je od 2019. pa do danas bilo sasvim dovoljno vremena da političke partije isprave ovu diskriminaciju nad nama. Siguran sam da mnogim partijama najviše odgovara da Romi nemaju svog predstavnika, jer bi samim ulaskom jednog poslanika iz naše zajednice morali da se mijenjaju brojni zakoni, a i mnogo više sredstava bi se izdvajalo za Rome i same njihove partije ne bi dobile glas romske zajednice.&nbsp;
Portal ETV: Da li mislite da bi garantovani poslanički mandat za Rome bio rješenje, kao u nekim drugim zemljama?
Šaljaj: Siguran sam da bi. Mnogi problemi bi se rješavali kroz inicijative našeg poslanika, mnogo više bi se govorilo o izazovima naše zajednice, a i izdvajalo bi se više sredstava od kojih bi zajednica imala konkretne benefite. Na primjer, na Kosovu Romi imaju zagarantovani mandat i uz mali broj glasova uspijevaju da uđu u Skupštinu. Zahvaljujući tome, mnogo više govore o svojim problemima i dobijaju veća izdvajanja za boljitak zajednice.
Portal ETV: Ima li dovoljno mladih Roma koji su spremni da se aktivno uključe u politiku i zagovaraju interese zajednice? 
&nbsp;
Šaljaj: Radimo na osposobljavanju kadra za političku participaciju Roma i na njihovom postepenom uključivanju u politiku, tamo gdje najbolje mogu da zastupaju interese zajednice. Potreban nam je kadar za ovako ozbiljnu temu, i mogu da kažem da nam za sada ide dobro. Imamo dobar broj mladih koji su aktivni kroz različite programe Romskog savjeta, civilnog sektora i Demokratske partije Roma, čiji sam ja predsjednik.
Portal ETV: Koliko je povećan broj romske djece koja završavaju osnovnu i srednju školu?
Šaljaj: Kada je u pitanju osnovno obrazovanje, skoro 90% djece iz romske zajednice pohađa školu. Zahvaljujući medijatorima, taj broj je u stalnom porastu, jer su oni spona između zajednice, škole i centra za socijalni rad. Takođe, i Zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju dao je veliki doprinos ovom procentu. Do ove godine, jedan medijator je pratio do 70 učenika, što je bio veliki teret. Kao Romski savjet, uputili smo inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da se broj smanji na 35 učenika po medijatoru. Ministarka Anđela Jakšić Stojanović je usvojila naš predlog, čime smo olakšali rad medijatora i povećali njihov broj, na čemu joj se zahvaljujem.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, imamo rast od 30% u odnosu na ranije, što potvrđuje da radimo dobar posao kroz motivaciju i različite radionice o značaju obrazovanja.
Portal ETV: Da li je diskriminacija prema Romima danas manja nego ranije, i šta bi još trebalo da se uradi da se smanji?&nbsp;
Šaljaj: Nažalost, i dalje je veoma izražena, kako u javnom prostoru, tako i na društvenim mrežama. Svjedoci smo da su prije nekoliko dana dvojica pripadnika romske nacionalnosti bila napadnuta na društvenim mrežama od strane pojedinih influenserki, koje su ih lažno optužile da su „kradljivci djece“ iz Turske. U stvarnosti, oni su UNICEF-ovi i Monstatovi aktivisti na terenu.
Još jedan vid diskriminacije je prikriven, a ogleda se u izbjegavanju upisa djece u školama koje pohađa veći broj romske djece. Na primjer, djeca sa naselja Konik, kojima je po mjestu stanovanja najbliža Osnovna škola „Božidar Vuković Podgoričanin“, često bivaju upisana u druge škole, a roditelji insistiraju da ih ispišu iz te škole, upravo zbog prisustva romske djece. Smatram da je ovo prikrivena diskriminacija sa kojom se suočavamo i koja može postati ozbiljan društveni problem. Crna Gora je multinacionalna, multikulturalna i multivjerska zemlja, a Konik (Vrela ribnička) je upravo po tome bio poznat.
Portal ETV: Koji su prioriteti Romskog savjeta?&nbsp;
Šaljaj: Jedan od najvećih prioriteta je politička participacija Roma u Crnoj Gori, odnosno smanjenje cenzusa za predstavnike naše zajednice sa 0,7 na 0,35 odsto, kao što je to dato i drugoj manjinskoj zajednici brojčano jednakoj nama.
Drugi prioritet je standardizacija romskog jezika u obrazovnom sistemu, kao i osposobljavanje kadra iz zajednice da u budućnosti predaje romski jezik. Ako već nije moguće standardizovati ga u potpunosti, onda makar da bude izborni predmet kroz fakultativnu nastavu. Smatram da upoznavanjem sa našim jezikom, kulturom i identitetom, možemo srušiti mnoge predrasude i stereotipe.
Treći prioritet je zapošljavanje visokoobrazovanih Roma i Romkinja, kao svijetlih primjera zajednice, koji bi motivisali mlađe generacije na nastavak obrazovanja.
Portal ETV:Na koji način građani i institucije mogu konkretno da pomognu boljoj integraciji Roma?
Šaljaj: Smatram da je potrebno da nas građani prvo upoznaju prije nego što nas osude. U svakoj zajednici ima različitih ljudi, pa tako i u romskoj. Umjesto podjela, treba da se rukovodimo principom „čovjek – ne čovjek“.
Kada su u pitanju relevantne institucije, potrebno je da imaju više sluha za romsku zajednicu i da sarađuju sa Romskim savjetom, kao krovnom institucijom Roma u Crnoj Gori. Mi smo izabrani od strane naroda i naš zadatak je da ih predstavljamo i pomažemo im. Dok god budem na čelu Savjeta, radiću na tome da ukazujem na probleme, nudim rješenja i dajem sve od sebe da ih institucije razmotre i sprovedu.

Vjera Ljuljđuraj

Napredak u školama, ali diskriminacija i dalje veliki problem Roma u Crnoj Gori

Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara Velja Stanišića, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.
Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.
- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.
Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.
- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.
Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste Miloša Karadaglića da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.
- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.
&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je u emisiji "Na kraju dana" na TV E da ne treba rušiti džamiju na Koniku u Podgorici, poručujući da to neće dozvoliti.
Romski savjet je izrazio zabrinutost zbog odluke Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da sruši džamiju na Koniku, tokom svetog mjeseca Ramazana, pozivajući Ministarstvo da odustane od te namjere. Istovremeno Medžlis Islamske zajednice Podgorica pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za izgradnju nove džamije Idris ef. Demiri na Koniku koja će nositi ime po prvom predsjedniku mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.
Odluka o rušenju džamije u blagoslovenim danima Ramazana, kaže Šaljaj, teško je pala, ne samo romskoj zajednici, već i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
- Odluka Ministarstva u ovom momentu ne znam da li je pokazivanje sile i moći, i da li na neki način pokazuje koja se politička partija pita u vlasti, i u samoj Vladi - rekao je Šaljaj.
Romski savjet će uraditi sve, poručuje Šaljaj, što je u njegovoj moći i poručuje neće dozvoliti rušenje džamije.
- Smatram da poslije toliko truda, ali i emotivne vezanosti za samu džamiju, je najlakše pokazati moć nad onim najranjivijim, najslabijim, da se tako izrazim. Po zadnjem popisu stanovništva Roma je 0,9 posto, te smatram da, pored svih diskriminacija sa kojima se suočavamo, ne treba da budemo još i vjerski diskriminisani. Bez obzira koliko je neka porodica ekonomski slaba, za džamiju je odvajala određena sredstva kroz donacije, za njenu izgradnju. Smatram da ne treba da se ruši džamija, nećemo to dozvoliti. Izaći ćemo, kao u subotu što je bilo protest ljudi koji nijesu saglasni sa rušenjem došli su ispred džamije i sugerisali da se sa toga mjesta neće pomaći, prvo će morati nas da pregazi, uhapsi, na neki način ukloni sa toga mjesta i kasnije nastavi sa rušenjem džamije. Zaista ne mislim, i ne želim da prijetim niti Ministarstvu urbanizma i prostornog planiranja, niti Vladi gospodina Milojka Spajića, samo želimo da dođe do dogovora, i da odustanu od rušenja džamije, i da dođemo do kompromisa sve što smo greškom prekršili da platimo naknadu, i riješimo ovu situaciju - poručio je Šaljaj.
Sagovornik emisije "Na kraju dana" se nada da će sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine postići kompromis, te uz naknadu uspjeti da sačuvaju džamiju na svom mjestu.
- Svakako sam sugerisao da je najbolje da tu džamiju zavedemo regularno, kako i dolikuje, i jednostavno sve platimo ono što do sada nijesmo platili. Mi stojimo iza toga i raspoloženi smo da skupimo određena sredstva i platimo. Svjesni smo.da smo imali te greške koje naša zajednica nije na vrijeme prijavila, ali svakako ako krenemo.ispočetka gradnje, taj plac se vodi na jedno fizičko lice, koje je krenulo u gradnju, imali su dozvolu, ali je ta dozvola istekla. Ono što je činjenica, sa čime se moramo suočiti svi i Ministarstvo koje je za ovo nadležno, jeste da je 70 ili 80 odsto Roma polupismeno, ili nepismeno, i oni su mislili da ta potvrda koju imaju za izgradnju i dalje traje. Međutim, ta potvrda je istekla i oni su na neki način nesvjesno ušli u sam taj projekat, krajem decembra - početkom januara, nakon završenih svih radova, mi smo odlučili da tu džamiju ovakufimo Islamskoj zajednici. Nijesmo željeli da se taj džemat Konik odvoji od Islamske zajednice, smatramo da pripadamo njìma i stojimo im na raspolaganju. Mi smo uz Islamsku zajednicu, a siguran sam da je i Islamska zajednica uz nas - zaključio je Šaljaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA8NTs96ZBqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šaljaj: Nećemo dozvoliti rušenje džamije na Koniku, pozivamo Vladu na kompromis

Romski savjet izražava duboku zabrinutost povodom odluke o rušenju džamije, koja predstavlja ne samo vjerski objekat već i simbol zajedništva i duhovnosti naše zajednice, kazao je predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, pozivajući ministra Slavena Radunovića i premijera Milojka Spajića da hitno preispitaju odluku o rušenju i pronađu kompromisno rješenje.&nbsp; Šaljaj je naglasio da su spremni da plate sve što je potrebno kako bi džamija ostala na svom mjestu i nastavila da služi svojoj svrsi.&nbsp; Prethodno je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo odluku da sruši džamiju na Koniku.&nbsp; - Ovu džamiju, izgrađenu odricanjem i trudom najsiromašnijih među nama – pripadnika romske zajednice – država sada želi da izbriše, bez sluha za njenu važnost i simboliku - kazali su iz Romskog savjeta.&nbsp; Šaljaj je istakao da se veliki broj sunarodnika okupio ispred džamije nakon objave o rušenju kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i odlučnost da brane, kako je kazao, taj sveti prostor. - Vjerujemo da će razum i dijalog prevladati te da će nadležne institucije uvažiti značaj ovog objekta za vjernike - rekao je Šaljaj.&nbsp; Iz Romskog savjeta su prethodno podsjetili da su se prije samo nekoliko godina održavale masovne litije s ciljem očuvanja svetinja, jer su vjerski objekti tada smatrani nečim što se ne smije dirati.&nbsp; Država je, dodaju, pokazala razumijevanje i donijela rješenja koja su bila prihvatljiva za vjernike.&nbsp; - Danas, u svetom mjesecu Ramazana, pitamo: da li je ishod toga da sada rušimo džamije? Da li su svetinje važne samo kada pripadaju jednoj vjerskoj zajednici? - pitali su oni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250315200344_f4e5593a189d2cefd9ec4887cc2e7e7fff64c4897d1cb74c134dff3e94d6445d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250315200344_f4e5593a189d2cefd9ec4887cc2e7e7fff64c4897d1cb74c134dff3e94d6445d" data-rendition-name="original" width="660" height="496" loading="lazy" alt="Romski protest "> </figure>

Šaljaj: Radunović i Spajić da hitno preispitaju odluku o rušenju džamije

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a centralna tema biće referendum u Zeti.
Stanovnici najmlađe crnogorske opštine danas se izjašnjavaju da li su za ili protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. O ovoj temi govoriće Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica.
U razgovoru će biti riječi o brojnim kontroverzama koje prate planirani projekat, suprotstavljenim stavovima građana Zete i nadležnih institucija, kao i o garancijama koje Vlada nudi – uključujući sanaciju bazena crvenog mulja i obustavu rada postrojenja u slučaju prekoračenja dozvoljenih emisija. Poseban akcenat biće stavljen na uticaj projekta na zaštitu voda, zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali i na evropski put Crne Gore u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina. Emisija će se osvrnuti i na širi kontekst zagađenja u zemlji, uključujući ekstremne primjere iz Pljevalja.
Ostale teme večerašnje emisije:
- Izvjesno zatvaranje svih pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji koja će biti održana u utorak; o ovom pitanju pregovarao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa Francuskom.
- Svijet: u Sidneju u terorističkom napadu na jevrejsku zajednicu ubijeno je 12 ljudi; u američkoj saveznoj državi Rod Ajlend, na Univerzitetu Braun, ubijene su dvije osobe, dok je devet ranjeno.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Ivana Vojinović

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

&nbsp;Jarac – vrijeme stabilizacije i pametnih odluka
Kao najracionalniji znak Zodijaka, Jarac ulazi u period stabilizacije i konkretnih, praktičnih poteza. Posao i odgovornosti dolaze u prvi plan, a dosadašnji trud konačno počinje da se primjećuje i vrednuje.
👉 Fokus, strpljenje i disciplina donose rezultate.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDSPlOFpjMKF%2F%3Figsh%3DMXZjY2xsNDM1MTltYw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

REEL: Jarac – vrijeme stabilizacije i pametnih odluka

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Opštinski štab za vanredne situacije Pljevlja: Razmotriti privremeno gašenje termoalektrane i obustavu nastave u školama

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: romski-savjet