<p>Zaposleni Aerodroma Crne Gore rade kao da koncesije nikada neće biti i ove godine očekujemo rekordnih tri miliona putnika - kazao je izvršni direktor ove državne kompanije <b>Roko Tolić</b>, dodajući da su Aerodromi spremni i da prihvate ozbiljnu argumentaciju koja bi ponudila brzi razvoj infrastrukture.</p>
<p>- Odgovorno, skoncentrisano i vrlo angažovano obavljamo svoj posao, neometeni bukom koja se oko nas podiže ovih dana i imamo veliku motivaciju da ostvarimo najbolju poslovnu godinu i za sada smo na dobrom putu. U prvih pet mjeseci ove godine nadmašujemo rekordnu 2024. godinu, i to naglašavam jer se nekad zaboravi da Crna Gora nikad nije imala više putnika u avijaciji nego li prošle godine. Ove godine imamo ambiciju da, prvi put, dosegnemo tri miliona putnika - kaže Tolić.</p>
<p>Ovaj pojačani elan zaposlenih je, kako dodaje, sigurno uslovljen novom iskrom dokazivanja da su upravo radnici najvažniji resurs ove kompanije i garant njene uspješnosti.&nbsp;</p>
<p>- Ali, isto tako, radimo i ponašamo se kao da koncesije nikada neće biti. Istovremeno, svjesni smo, odgovorni, profesionalni i spremni da prihvatimo argumentaciju koja garantuje brzi, naglašavam - brzi, razvoj Aerodroma Crne Gore do onog nivoa infrastrukture koja će našim zaposlenima i svim korisnicima naših usluga osigurati ugodno putničko iskustvo - naveo je Tolić.</p>
<p>On se osvrnuo i na stav sindikalaca.</p>
<p>- Pozdravljam poruke naših sindikata koji su saopštili da vjeruju da će Vlada Crne Gore ozbiljno i argumentovano komunicirati kako sa njima tako i sa cjelokupnom crnogorskom javnošću i da će u konačnici donijeti odluku koja će biti na zadovoljstvo cijele Crne Gore, građana i zaposlenih - rekao je Tolić.</p>
<p>On je, u okviru posjete Aerodromu Tivat čija je Spasilačko-vatrogasna služba dobila novo vatrogasno vozilo vrijedno više od milion eura, kazao da se nadaju da ovo vozilo nikada neće iskoristiti, ali na ovaj način poručuju da Aerodrom Tivat ostaje siguran za sve operacije.</p>
<p>Uz to, on je čestitao kolegama iz Tivta i na nagradi koju su dobili od jednog od najznačajnih evropskih niskotarifnih prevoznika – easyJet-a. Ova britanska avko-kompanija je proglasila Aerodrom Tivat za vazdušnu luku koja je ostvarila najveći napredak u pružanju zemaljskog opsluživanja u kategoriji aerodroma van Ujedinjenog Kraljevstva. EasyJet je upoređivao kvalitet usluga iz maja 2024. godine sa istim mjesecom ove godine.</p>
<p>Podsjećamo, jedna od najvećih svjetskih avio-kompanija, Turkish Airlines, ranije ove godine proglasila je operativu Aerodroma Podgorica za najbolju u svojoj mreži na tlu Južne Evrope.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tolić: Aerodromi rade kao da koncesije nikad neće biti, ali smo spremni da prihvatimo i argumentaciju koja nudi brzi razvoj

<p>V.d. direktora Uprave policije, <b>Lazar Šćepanović </b>i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, <b>Roko Tolić</b>, održali su danas sastanak na kojem su razmatrane ključne teme vezane za predstojeću turističku sezonu, kao i unapređenje bezbjednosnih i operativnih mjera na nivou njihovih nadležnosti. Šćepanović je najavio pojačane mjere i prisustvo Uprave policije (UP) na aerodromima, snažniju kontrolu na graničnim prelazima, navedeno je u saopštenju UP.&nbsp;</p>
<p>Sastanku je prisustvovao i savjetnik izvršnog direktora za bezbjednost, <b>Miloš Mišković</b>.</p>
<p>Razgovor je, kako su kazali, bio prilika da se razmijene informacije i usaglase aktivnosti u cilju podizanja nivoa bezbjednosti za predstojeću turističku sezonu, kao i efikasnijeg funkcionisanja sistema i infrastrukture, te pružanja kvalitetne usluge kako domaćim, tako i stranim posjetiocima, omogućavanjem nesmetanog protoka saobraćaja i podizanja nivoa bezbjednosti.</p>
<p>Tolić je naglasio da Crnoj Gori predstoji zahtjevna i rekordna sezona, te da je uvjeren da će osoblje Aerodroma Podgorica i Tivat, kao i službenici Uprave policije biti na visini zadatka.</p>
<p>On je dodao da obje strane teže ka izdizanju tradicionalno dobre saradnje na još viši nivo, potpuno svjesni kako bezbjednosnog, tako i aspekta efikasnog protoka očekivanog velikog broja putnika, te da rad aerodromskih službi dobija puni smisao uz dodatni, maksimalno pojačani angažman policije na suzbijanju svih ilegalnih aktivnosti na području naša dva međunarodna aerodroma..</p>
<p>Šćepanović je istakao da je posebna pažnja posvećena pripremama za predstojeću turističku sezonu, i akcentovao značaj zajedničkog rada policije i aerodroma na obezbjeđivanju sigurnosti putnika i vazdušnog saobraćaja.</p>
<p>U tom kontekstu, Šćepanović je najavio pojačane mjere i prisustvo Uprave policije na aerodromima, snažniju kontrolu na graničnim prelazima, i aktivnosti na unapređenju komunikacije između dvije službe kao i sa operatorima na graničnim prelazima, kako bi protok turista protekao u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima.</p>
<p>- Održani sastanak je označio početak intenzivnih aktivnosti koje će kroz dobru i kontinuiranu međuresornu saradnju biti nastavljene u narednim mjesecima, u cilju prevazilaženja svih prepreka, kako bi turistička sezona protekla u sigurnom i prijatnom okruženju za sve građane i posjetioce - zaključili su u saopštenju iz UP-a.&nbsp;</p>

Šćepanović sa Tolić: Najavljene pojačane mjere i prisustvo policije na aerodromima

<p>Španski niskotarifni prevoznik Vueling stiže u Crnu Goru otvaranjem linije Tivat-Barselona. Vueling će saobraćati na ovoj ruti od 1. jula do 25. oktobra tri puta nedjeljno – utorkom, četvrkom i subotom. Ovu vijest je potvrdio izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, <b>Roko Tolić</b> na konferenciji za medije u Podgorici kojoj je prisustvovao i otpravnik poslova ambasade Španije u Podgorici <b>Horhe Urbiola Lopez de Montenegro</b>.</p> <p>- Ukoliko dogodine otvorimo redovnu liniju Podgorica-Madrid, možda i mene prozovu ‘Roko od Španije’ - izjavio je Tolić aludirajući na to što je španskom diplomati prezime Montenegro.&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, nakon konferencije za medije, Aerodromi Crne Gore su dobili potvrdu da će španski nacionalni-avio prevoznik Iberia već od ovoga aprila realizovati seriju čarter letova za turoperatora Sama Travel upravo na liniji Podgorica-Madrid kao i to da će dio karata biti u slobodnoj prodaji.</p> <p>Kada je riječ o liniji Tivat-Barselona, Tolić je napomenuo da je to prvi put da je naša obala povezana sa Španijom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140220_7fcf5c2d0ea6650ae5061492ea47e629a2f2b68aa97d7d6cd88100256361f4f0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140220_7fcf5c2d0ea6650ae5061492ea47e629a2f2b68aa97d7d6cd88100256361f4f0" data-rendition-name="original" width="4571" height="3070" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  <p>- Otvaranje ove linije je rezultat sinhronizovanoh nastupa Aerodroma Crne Gore, turističke privrede i diplomatije. Linija iz Tivta prema Barseloni je od velikog značaja u kontekstu avio-povezanosti Crne Gore, onoga što javnost očekuje od nas, a važna je i zbog pozicioniranje Crne Gore kao turističke destinacije u velikom usponu - rekao je Tolić.</p> <p>On je objasnio i da će Vueling, iako je okarakterisan kao niskotarifni prevoznik, omogućiti putnicima iz Crne Gore povezanost sa cijelim svijetom.</p> <p>- Ova kompanija je u vlasništvu istog konzorcijuma (IAG) u kom su španski nacionalni avio-prevoznik, Iberia, British Airways, Aer Lingus itd. što omogućava putnicima iz Crne Gore da čekiraju prtljag u Tivtu i preuzmu ga u Buenos Ajresu, Londonu... Vueling ima code-share aranžmane sa svim prevoznicima koje sam pomenuo - objasnio je on.</p> <p>Prokomentarisao je i cijene karata, navodeći da trenutna internet ponuda ukazuje da tarife nijesu izrazito niske.&nbsp;</p> <p>- Ali, ja čašu uvjek vidim kao polu-punu, a ne kao polu-praznu, i zato mogu da kažem da će Crna Gora imati premium goste koji će doći iz Španije. Svakako, treba periodično provjeravati cijene karata. Nije ovo nikakav raritet i događa se da avio-kompanije dnevno kroz svoje sisteme mijenjaju cijene karata - kaže Tolić.</p> <p>Otpravnik poslova Ambasade Španije u Podgorici, Horhe Urbiola Lopez de Montenegro, istakao je da je, sa institucionalne strane, bitno imati direktne letove između dvije države ali i to da značaj linije Tivat-Barselona prevazilazi to pitanje kada ga posmatramo iz komercijalnog aspekta.</p> <p>- Ova linija će značajno unaprijediti djelovanje poslovne zajednice, posebno kada se ima u vidu predstojeće članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Nadamo se da će uspostavljanjem ove linije biti moguće privuči još španskih ulagača u turističku branšu Crne Gore - izjavio je Lopez.</p> <p>Sagledavajući širu sliku, Tolić je skrenuo pažnju i na to da je Aerodrom Tivat uspio skoro u cjelosti da remodelira strukturu putnika.</p> <p>- Poznato je da je Tivat uslijed geopolitičke izgubio velika tržišta poput Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, ali vjerujem da ćemo tokom ove godine nadmašiti rekordnu 2019. godinu sa potpuno drugačijom strukturom prometa. Takvo iskustvo nema nijedan aerodrom u regionu i razvoj nastavljamo u tom pravcu. Ranije smo saopštili da su EasyJet i Jet2 najavili da će ka Tivtu letjeti svih sedam mjeseci, koliko traje ljetnja sezona u avijaciji - podsjetio je on.</p> <p>Govoreći o novim rutama u Podgorici, Tolić je kazao da je nacionalni avio-prevoznik najavio otvaranje linija za Prag i Baku.</p> <p>- Mi smo se, međutim, orijentisali na postojeće partnere i destinacije, proširenje kapaciteta i povećanja frekvencija. Mi ćemo, npr. sa Wizz Air-om imati još 10 odsto rasta, odnosno 150-200 rotacija više nego do sada. Upravo Wizz Air samo u Podgorici nije smanjivao svoje kapacitete - istakao je on.</p> <p>Tolić je napomenuo da broj putnika ACG odavno prevazilazi kapacitete koje ima.</p> <p>- Naši terminali su mali za rastući broj putnika. Ipak, to se odnosi na komfor, ali na na sigurnost operacija - kaže on.</p> <p>Tolić je odgovorio i na pitanje da li bi o koncesiji trebalo odlučivati na referendumu.</p> <p>- Ni ja ni bilo ko meni poznat nema akcije u Aerodromima Crne Gore osim Vlade Crne Gore. A, Vlada ima niz projekata koje treba da realizuje i jasno je da za to treba dosta novca. Stoga treba posezati za aranžmanima ove vrste. Ali, razgovaraćemo kada ponude stignu - istakao je on.</p> <p>Osim toga, kako je naglasio, neozbiljno je da se govori o koncesiji prije nego što ponude budu na stolu.</p> <p>- Ja iz dana u dan sa svojim timom i sa svim radnicima ACG želim pokazati i dokazati da mi imamo i stručnosti i znanja i mogućnosti da radimo ovaj posao na najbolji mogući način i da znamo kako ga unaprijediti i da to možemo učiniti u godinama koje su pred nama. Ali, ne možemo ni zanemariti eventualne sjajne ponude koje se mogu desiti. Ponuđači koji su u drugom krugu su jako ozbiljni igrači - kazao je Tolić.</p> <p>Aerodromi su, kaže on, "porodično srebro".</p> <p>- A porodično srebro se ne prodaje. Eventualno se posuđuje, a onda se treba vratiti sjajnije i vrednije nego što je bilo kada smo ga dali na pozajmicu - zaključio je Tolić.</p>

Tolić: Otvaramo liniju Tivat-Barselona, kreću čarteri Podgorica-Madrid

<p>Pozivamo Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora - navodi se u pismu Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore povodom teme koncesije javnog preduzeća adresiranom na najviše državne zvaničnike.</p>
<p>U ovom dokumentu, koje je dostavljeno predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, predsjedniku Skupštine Crne Gore <b>Andriji Mandiću</b>, ministarki saobraćaja <b>Maji Vukićević</b>, kao i poslaničkim klubovima u parlamentu, izražena je duboka zabrinutosti za budućnost ovog ključnog državnog infrastrukturnog resursa.</p>
<p>- Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donešena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana/ki i budućih generacija - navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore <b>Milivoje Dragićević</b> i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata Aerodroma Crne Gore <b>Damjan Radulović</b>.</p>
<h2>Uključivanje svih relevantnih subjekata</h2>
<p>Ističu da kao predstavnici zaposlenih, koji svakodnevno svojim radom i zalaganjem obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje crnogorskih aerodroma, smatraju da je neprivatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini aerodroma donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zapošljenih, stručne javnosti i građana/ki Crne Gore.</p>
<p>- Štoviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočavala i suočava Crna Gora, preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces. Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste, imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom – ističu u pismu.</p>
<p>Unija slobodnih sindikata Crne Gore, kao reprezentativna sindikalna centrala, kako dodaju, usvojila je rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane/ke da iskoriste soje ustavno pravo i svojim potpisima podrže prijedlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti: Da li ste za to da Skupština Cme Gore usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?</p>
<h2>Dosadašnja upozorenja</h2>
<p>Vlada premijera<b> Duška Markovića</b> je, kako podsjećaju, 2019. počela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali taj proces nije završen.&nbsp;</p>
<p>- Konsultant međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario, te da se mora raditi novi, kao i naglasio da je „stav IFC da parametri definisani koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore“. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostor na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti – naglašeno je u pismu.&nbsp;</p>
<p>Konsultant je ukazao i na to da zakoni Cme Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultiovati bez finalnih ponuda.</p>
<p>- Pored ovih manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovolino dobro definisane uslove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđača, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje takozvanog minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti – kazali su iz sindikata u pismu.</p>
<h2>Alternativni modeli</h2>
<p>Kao alternative aktuelnom koncesionom modelu, kako su rekli, najčešće se razmatraju zadržavanje aerodroma u državnim rukama uz povjeravanje stručnog menadžmenta, obustava aktuelnog postupka koncesije, te zadržavanje aerodroma pod državnim upravljanjem uz mogućnost samostalnog razvoja i investicija.</p>
<p>- Strateškim planom koji su izradili Aerodromi Crne Gore predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 miliona eura, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona – ističu u pismu.</p>
<h2>Argumenti za i protiv koncesije&nbsp;</h2>
<p>Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu, tu se najčešće navode fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursim, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.</p>
<p>- Snažni argumenti protiv koncesije su da država može sama obezbijediti razvoj aerodrom, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore, kao i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana/ki u privatizacione, odnosno koncesione postupke – navode u pismu.</p>
<h2>Pitanje političke stabilnosti</h2>
<p>U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je, kako dodaju, doživjela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.&nbsp;</p>
<p>- Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma su politički osjetijive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – navode u pismu.</p>
<h2>Koncesiona iskustva u regionu</h2>
<p>Istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo je da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.&nbsp;</p>
<p>- Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zapošljenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate – ističu u pismu.</p>
<p>Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani važno je, kako dodaju, napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore.</p>
<p>- Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30 odsto stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani. Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze Aerodromi Crne Gore – naglasili su u pismu.</p>
<h2>Međunarodna iskustva</h2>
<p>Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država.&nbsp;</p>
<p>- Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88 odsto, u Švedskoj 86 odsto, u Austriji 83 odsto, a u Hrvatskoj 75 odsto. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – precizirano je u pismu.</p>
<p>Mađarska vlada je, kako ističu, nakon više od godinu intenzivnih pregovora 6. juna 2024. ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom List Ferenc u Budimpešti.&nbsp;</p>
<p>- Ministar nacionalne ekonomije <b>Márton Nagy</b> saopštio je tada: „Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske... Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, to je ključna arterija ekonomske cirkulacije. S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji“ – citiraju u pismu.</p>
<h2>Ekonomska održivost Aerodroma Crne Gore</h2>
<p>Prema podacima iz 2024. godine, Aerodromi Crne Gore su generisali oko 10 miliona eura profita, što, kako navode, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje/razvoj.</p>
<p>- Množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurokontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 miliona eura, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije – naglasili su u pismu.</p>
<h2>&nbsp;Ohrabrujući stavovi</h2>
<p>lako ih, kako su rekli, donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore <b>Roka Tolića</b> iz kojih se, kako navodem može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odosno da se u ovaj proces uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.</p>
<p>- Posebno navodimo izjavu Tolića u svojstvu izvršnog direktora ACG koju je dao putem javnih istupa: „Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG“, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih Aerodroma Crne Gore, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove, te sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG - poručili su u pismu.</p>
<p>Smatraju da je neophodno da Vlada Crne Gore prije svega sa socijalnim partnerima, ali i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije, a posebno analiza isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj i pruže jasne odgovore na ključna pitanja.</p>
<p>- Koje su konkretne koristi koje bi Cra Gora ostvarila dodjeljivanjem koncesije aerodroma? Koje su garancije da ce koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture? Kakva će biti sudbina zaposlenih u Aerodromima Cre Gore? Da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit – upitali su u pismu.</p>
<p>Zato pozivaju Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora.</p>
<p>- A sindikati će nastaviti da se bore za očuvanje Aerodroma Crne Gore kao državnog resursa i za zaštitu prava svojih članova – poručili su u pismu iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore.</p>

Jasmina Beharovic

Vlada da donese transparentnu odluku o koncesiji Aerodroma Crne Gore u najboljem interesu građana

<p>Britanski niskobudžetni avio-prevoznik, easyJet, će tokom predstojeće turističke sezone povezivati Aerodrom Tivat sa šest destinacija, a to su: London Luton, London Getvik, Berlin, Mančester, Bristol i Ženeva.</p>
<p>To je saopšteno nakon sastanka menadžmenta ove kompanije sa predsjednikom Vlade <b>Milojkom Spajićem</b> i izvršnim direktorom Aerodroma Crne Gore, <b>Rokom Tolićem </b>na zvaničnom sastanku u Podgorici.</p>
<p>- Imamo ambiciozne planove u cilju unapređenja avio-dostupnosti Crne Gore. U narednom periodu odlučićemo o budućnosti naših aerodroma, unaprijediti infrastrukturu. Želimo kredibilne partnere. Naš cilj je da budemo značajno dostupnija i konkurentna avio-destinacija- rekao re premijer Spajić.</p>
<p>On je ukazao na poseban značaj trajanja jeftinih letova britanskog avio-prevoznika u predstojećoj sezoni, odnosno od ranog proljeća do kraja oktobra.</p>
<p>- Sedam mjeseci letenja je strateški cilj turističke privrede Crna Gore i izlazak iz uvriježenog modela da sezona traje tri mjeseca- kazao je predsjednik Vlade.</p>
<p>Predstavnici easyJet-a saopštili su da je putnički saobraćaj njihove kompanije u Crnoj Gori porastao sa preko 71 hiljade putnika, iz 2023. godine, na preko 132 hiljade, u 2024. godini.</p>
<p>Direktor Aerodroma Crne Gore najavio je kakve su projekcije za ovu godinu.</p>
<p>- Britanski avio-prevoznik easyJet, koji je jedan od najvećih svjetskih loukostera, u Tivtu, nakon okončanja pandemije, bilježi rast od oko 200 odsto. Na šest linija koje su najavili tokom ovoga ljeta, potencijalnim putnicima nude blizu 200 hiljada sjedišta. Uz to, pokazali su spremnost da sa nama razgovaraju o budućoj novoj mreži odredišta- objasnio je Tolić.</p>
<p>Današnji sastanak sa jednim od čelnika ove kompanije, <b>Gerijem Batlerom</b>, kako je rekao Tolić, dio je mjera koje Aerodromi Crne Gore preduzimaju da bi Crna Gora, u godinama koje predstoje, imala što bolju povezanost, a što od Aerodroma građani i Vlada i traže.</p>
<p>- Mi sprovodimo niz aktivnosti sa svojim avijacijskim partnerima da bismo tokom predstojeće turističke sezone imali što više linija. Uz to, izuzetno cijenimo što je predsjednik Vlade, Milojko Spajić i lično prepoznao značaj ove posjete uz, naravno, Ministarstvo saobraćaja, koje nam je odobrilo izmjene Podsticajne šeme kako bismo ACG učinili što atraktivnijima i da bismo privukli dodatni promet- istakao je Tolić.</p>
<p>Premijer i rukovodstvo Aerodroma Crna Gore uvjereni su da će se u sinergetskom djelovanju sa Ministarstvom turizma, Nacionalnom turističkom organzacijom i privredom, ostvariti zacrtani ciljevi.</p>
<p>Aerodromi Crne Gore su tokom 2024. godine ostvarili rekordne rezultate sa opsluženih blizu 2.900.000 putnika, što je 15 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine.</p>

EasyJet sezonski za Tivat iz Londona, Berlina, Mančestera, Bristola i Ženeve

<p>Za Aerodrome Crne Gore (ACG) ova godina je rekordna i po prometu putnika i po bruto poslovnim prihodima, saopštio je izvršni direktor kompanije,<b> Roko Tolić</b>.</p>
<p>Aerodromi Crne Gore su, kako je kazao, od 1. januara do 15. decembra, opslužili preko 2,82 miliona putnika, što je 15 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine.</p>
<p>- Dakle, ovo je za nas rekordna godina. Posebno izdvajamo Aerodrom Podgorica, na kojem smo opslužili čak 36 odsto više putnika nego tokom predpandemijske, 2019. godine, a u Tivtu prvi put od kovida imamo preko milion putnika - rekao je Tolić na godišnjoj konferenciji za novinare.

Tolić je, kako je saopšteno iz ACG, kada je riječ o poslovnim prihodima, kazao da je izvjesno da će preći 51 milion eura, što je 15 odsto više nego prošle godine.</p>
<p>- Neto dobit poslije oporezivanja premašiće deset miliona eura, što predstavlja još jednu godinu kontinuiteta u rastu od 2020. godine. Međutim, javnost treba da zna da od ukupnog prihoda, čak 12 miliona eura alociramo avio-kompanijama koje smo animirali da ostanu u Crnoj Gori. Tim iznosom podupiremo prevoznike koji su otvarali nove rute, koji su rasli u broju putnika, ili koji održavaju linije i preko zime kroz našu Podsticajnu šemu“, napomenuo je Tolić.</p>
<p>To znači, kako je rekao, da su ACG i tokom ove godine praktično bili „usamljeni“ u finansiranju avio-dostupnosti.</p>
<p>- Često čujemo kako je naš cjenovnik razlog nekonkurentnosti. To nije tako. Naš cjenovnik je konkurentan - objasnio je Tolić i skrenuo pažnju na to da sve države regiona, uz aerodrome, dodatno imaju različite modele kojima finansiraju otvaranje novih linija, dolazak novih-avio kompanija i to, prvenstveno, niskobudžetnih.</p>
<p>On je poručio da niko ne leti iz ljubavi.</p>
<p>- Sve države regiona, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Riječ je o milionskim iznosima koje ulažu u, prije svega, niskotarifne prevoznike, da bi ih motivisali da povećaju nalet. Dakle, aktivno radimo na tome da se i kod nas u taj proces uključe i naši uvaženi partneri iz privrede i organa vlasti - kazao je Tolić.</p>
<p>On je naveo da su, uz podršku resorne ministarke Maje Vukićević, blizu usvajanju novog modela dodatnih podsticaja.</p>
<p>S obzirom na proces evropskih integracija, najvažnije je da model dodatne podrške ne bude okarakterisan kao državna pomoć, već da bude u skladu sa EU regulativom.</p>
<p>- Od Agencije za zaštitu konkurencije smo, u ovoj fazi, dobili signal da bi slovenački model bio najoptimalniji - rekao je Tolić i dodao da su i od predsjednika Vlade, Milojka Spajića, u više navrata dobili konkretnu uključenost da taj model zaista zaživi.</p>
<p>Kada je riječ o postupku koncesije, Tolić je afirmisao odlučnost ove Vlade da se finalno izjasni o toj temi.</p>
<p>- Ishod, naravno, ne može biti poznat dok Crna Gora ne dobije konačne ponude za objektivnu procjenu njihove prihvatljivosti - rekao je Tolić.</p>
<p>U iščekivanju te odluke, ACG moraju djelimično prilagoditi infrastrukturu tokom predstojeće ljetnje sezone.</p>
<p>Tolić je najavio modularna, privremena rješenja, ali i istakao da su ACG uključeni u donošenje novog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, zbog niza planova koji se moraju realizovati u budućnosti, a podrazumijevaju produženje poletno-sletne staze, izgradnju novog terminala i slično.</p>

Tolić: Rekordna godina za Aerodrome Crne Gore

<p>Vlada još nema konačnu odluku o eventualnom davanju aerodroma u zakup, a ja lično ću sagledati sve činjenice prije nego se donese odluka o koncesiji. Smatram da država na neki način treba da zadrži kontrolu nad aerodromima i lično ću biti zagovornik te ideje, poručila je u intervjuu Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević.&nbsp;</p>
<p>Ona smatra da sa državnom imovinom treba postupati vrlo oprezno i svaka odluka treba da bude dobro promišljena i donijeta u najboljem interesu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Odgovarajući na pitanje koliko je zadovoljna trenutnim upravljanjem kompanijom Aerodromi Crne Gore, s obzirom na to da se od predstavnika turističke privrede godinama čuju primjedbe na lošu avio-povezanost Crne Gore, kazala je da aktuelno rukovodstvo radi izuzetno dobar posao.</p>
<p>- Gospodin Roko Tolić i gospođa Jelena Maraš imaju za sad dobre rezultate, kojima sam lično zadovoljna. Nije njihova krivica nešto lošija avio-povezanost, to je stanje koje su naslijedili, i rade na tome da ga poprave. U stalnoj sam komunikaciji sa upravom Aerodroma CG i zajedničkim naporima vjerujem da ćemo u najskorijem roku uspjeti da bolje povežemo Crnu Goru sa ostatkom svijeta putem avio-saobraćaja - istakla je Vukićević.</p>
<p>Komentarišući poslovanje nacionalne avio-kompanije To Montenegro, te što bi trebalo uraditi da država ostvaruje veću korist od državne avio-kompanije navela je da su u prethodnoj godini imali prilično dobre rezultate poslovanja, a da su ove godine oni nešto lošiji, ali i dalje pozitivni.&nbsp;</p>
<p>- Moramo uzeti u obzir i okolnosti koje su postojale, česte promjene na čelu kompanije sigurno da su uticale i na samo poslovanje. Očekuje nas uskoro izbor novog direktora i vjerujem da, uz adekvatnu podršku države i prije svega viziju rukovodstva koja je potrebna da bi se dalje razvijali, možemo napraviti respektabilnu kompaniju. Saopštila sam u razgovoru sa Odborom direktora da mogu računati na podršku Ministarstva. Ono što nam je potrebno jeste svakako da nacionalnoj avio-kompaniji obezbijedimo više letova, ka različitim destinacijama - rekla je Vukićević.</p>
<p>Na pitanje kada će biti izabran glavni izvođač radova za drugu dionicu auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice, odnosno kada će biti nastavljena izgradnja auto-puta, odgvorila je da do kraja godine očekuju da imaju potpisan ugovor sa izvođačem radova.</p>
<p>- Pretkvalifikacioni tender za izbor izvođača za drugu fazu auto-puta je raspisan u aprilu i završen u junu, po pravilima EBRD-a, očekujemo da do kraja godine imamo potpisan ugovor sa izvođačem radova. Dužina druge trase je 22 kilometra, naredne godine će se raditi glavni projekat i počeće pripremni radovi dok je planirano da sama izgradnja trase traje četiri godine. Pet kompanija i tri konzorcijuma izrazili su interesovanje za predmetnu dionicu auto-puta. Tačan spisak zainteresovanih kompanija biće dostupan javnosti kada se postupak izbora okonča - navela je Vukićević.<br/>
<br/>
Na pitanje da li je realno da svi najavljeno projekti Vlade u putnu i saobraćajnu infrastrukturu u narednim godinama (18 dionica) budu završeni rekla je da se radi o izazovnom poduhvatu.</p>
<p>- Teško je reći da li je realno da se sve završi u planiranom periodu, ono što svakako ostaje prioritet jeste prije svega autoput Bar - Boljare, ali svakako i na ostalim projektima, već imamo određene korake koji su započeti i za sada sve ide dinamikom kakva je planirana - dodaje Vukićević.</p>
<p>&nbsp;Odgovarajući na pitanje da li je moguće riješiti probleme željezničkih preduzeća rekla je da ih očekuju ozbiljna ulaganja.</p>
<p>- Iz sredstava koja su dobijena od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) opredijeljeno je 30 miliona za nabavku novih vozova. Očekuje nas i rekonstrukcija pruge, glavni projekat za dionicu Bar - Golubovci je završen, očekujem da tokom naredne godine mogu započeti i radovi. Rekonstrukcija pruge je višestruko značajna, osim što će sama pruga biti bezbjednija i brža, uticaće i na ekonomiju Crne Gore, jer je pružni prevoz roba i putnika i te kako značajan u tom kontekstu, a posebno za poslovanje Luke Bar koja je vezana za željeznički prevoz roba - istakla je Vukićević.</p>
<p>Komentarišući svoju nedavnu posjetu Srbiji, te je li zadovoljna rezultatima posjete i onim što je dogovoreno sa predstavnicima Vlade Srbije i srpskim zvaničnicima, kazala je da su Crna Gora i Srbija su još 2019. godine potpisale memorandum o saradnji na infrastrukturnim projektima od značaja za obje države, pa su sa ministrom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vesićem dogovorili da se u skladu sa ranije potpisanim memorandumom formira koordinaciono tijelo sastavljeno od predstavnika obje države, a čiji je zadatak da prate projekte koji su značajni za Crnu Goru i Srbiju i predlože modele saradnje na realizaciji tih projekata.&nbsp;</p>
<p>- Ono što je svakako u fokusu je rekonstrukcija pruge i gospodin Vesić i ja smo pisali Evropskoj komisiji o značaju tog projekta, ali takođe za obje države je važan i završetak auto-puta Bar - Boljare. Dogovorili smo i otpis nešto oko 625.000 eura kamate Montekargu, čime smo veoma zadovoljni, i nadam se da će se dobra saradnja dva ministarstva nastaviti i u narednom periodu - zaključila je Vukićević.</p>

Vukićević: Država treba da zadrži kontrolu nad aerodromima

<p>Nikšićka policija uhapsila je tri osobe iz ovog grada zbog upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore.</p>
<p>Uhapšen je <b>I.V.</b> (44) zbog upravljanja vozilom pod dejstvom benzodiazepina, <b>D.R.</b> (42) za kog je utvrđeno da vozi sa 3,14 g/kg alkohola u krvi, kao i M.G. (39), koji je vozio sa 2,35 g/kg alkohola u krvi.</p>
<p>Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja,<b> I.V.</b> je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.000 eura, dok je <b>M.G.</b> osuđen na 15 dana zatvora.</p>
<p>Iz policije su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da poštuju propise i ne upravljaju vozilima pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, jer takvo ponašanje ugrožava i njihove i tuđe živote.</p>

Hapšenja u Nikšiću: Vozili pod dejstvom benzodiazepina i sa 3,14 i 2,35 promila alkohola u krvi

<p>Šesta sjednica Anketnog odbora koja se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napada na novinare i druge slobodne intelektualce biće održana danas.</p>
<p>Za dnevni red je planirano uzimanje izjave od profesora <b>Voja Lakovića</b>, u odnosu na slučajeve koji su predmet rada Odbora, navedeno je u saopštenju Skupštine.</p>
<p>Odbor, podsjećaju u parlamentu, zasijeda radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.</p>
<p>Početak današnje sjednice zakazan je za 11 sati.</p>

Laković danas pred Anketnim odbornom

<p>U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito u južnim i centralnim predjelima.</p>
<p>Lokalno su moguće i vremenske nepogode, obilniji pljuskovi, pojava grada, na udare i jak vjetar.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar povremeno umjeren do jak, uglavnom južni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od 13 do 24, najviša dnevna od 20 do 32 stepena.</p>

Danas blago osvježenje: Promjenljivo oblačno i nestabilno, do 32 stepena

<p><b>Bećir Vuković</b>, srpski književnik na izgleda prinudnome životu u Crnoj Gori, pretvara ovih dana dodjelu Trinaestojulske nagrade u fantastičku književnost. Izmaštava stvarnost, mijenja, dorađuje i prerađuje. Neki bi rekli čitamo bajke, neki drugi da slušamo lovačke priče, oni baš neuviđajni rekli bi da laže. Ja neću reći ništa od toga, samo ću iznijeti nekolike činjenice. Pa izvolite vjerujte, ili istražujte, sudite i procjenjujte, pa prema tome i nagrađujte.</p> <p>S jedne televizije sinoć nam taj književnik patnički tolkuje začuđen otkud se odjednom ljudi interesuju za knjigu i kako to da znaju za CIP. On mu očito dosad i nije posvećivao pažnju (možda ga je ta pedanterija i poznavanje bibliotečke i izdavačke djelatnosti i preporučila za članstvo u Savjetu Narodne biblioteke Radosav Ljumović, ali – ne sudim). I što je taj CIP uopšte – samo međunarodni propis i procedura kataloškoga zapisa u publikaciji koju na teritoriji države rade najznačajnije biblioteke (poput Narodne biblioteke Srbije i Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević u Crnoj Gori). Procedura je takva, i prema crnogorskome i prema srpskome zakonu, da je svaki izdavač dužan da prije štampanja knjige preda zahtjev za katalogizaciju (CIP) i dodjelu ISBN-a. Za djelovanje suprotno zakonu oba zakonodavstva predviđaju kazne.</p> <p>No baš taj famozni CIP ni kriv ni dužan sinoć je postao posljednja linija odbrane srpstva... i nepostojeće knjige „Kuće beskućnika“. CIP za knjigu kojoj su dva izdavača iz Podgorice, barem je tako portalu zrcalo.me odgovorilo crnogorsko Ministarstvo kulture i medija, nikao je – a đe drugo do u Srbiji. Tako veli nagrađeni književnik. No kad odete na sajt srpskoga Cobissa (što je mreža bibliotečko-informacionih sistema u osam država regiona, preko koje se mogu pretraživati sve bibliografske informacije na nacionalnimi nivoima), shvatimo što je književnik Bećir mislio kad je rekao da je njegovo nagrađeno nedjelo „registrovano u Srbiji“. Zakoni koje pomenuh ne registruju „registraciju“ publikacija, već njihovu katalogizaciju u publikaciji. Na toj, ispostavlja se, po Bećira zlokobnoj srpskoj stranici Cobiss postoji odnedavno informacija o njegovoj knjizi „Kuće beskućnika“. Informacija je unešena u aprilu 2025. godine, a knjiga je navodno publikovana 2024. godine i predložena za Trinaestojulsku nagradu upravo za tu prethodnu, 2024. godinu. Vratimo se ponovo zakonskim rješenjima u kojima se niđe ne pominje retroaktivna katalogizacija. Naprotiv, knjiga – ako sve ide legalnim tokovima – ne ugleda svijetlo dana bez CIP-a. Naročito je zanimljivo da na stranici knjige „Kuće beskućnika“ na Cobissu Srbije stoji informacija: „Nijedna biblioteka u COBISS.SR sistemu nema primerak ove građe.“ Ups.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070736_8fe467f7392be153eb47e4e48fcf38a6cd16287857d6419a9843dac463b37d72.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708070736_8fe467f7392be153eb47e4e48fcf38a6cd16287857d6419a9843dac463b37d72" data-rendition-name="original" width="935" height="1801" loading="lazy" alt="COBBIS"></figure>  <p><br/></p> <p>Ta je činjenica bitna i zbog toga što je u srpskom Zakonu o obaveznom primerku navedeno da je izdavač dužan da za svako izdanje s teritorije Srbije pošalje Narodnoj biblioteci 6 (šest) obaveznih primjeraka publikacije. Sad nek književnik objasni Narodnoj biblioteci Srbije kako je i u skladu s kojim zakonom osam primjeraka prošlogodišnje knjige iz Beograda prije stiglo do podgoričkoga žirija no do njihove biblioteke.</p> <p>A nama bi i Narodna biblioteka Srbije imala što da objasni. Recimo ovo:</p> <p>- Što je mijenjano u zapisu o knjizi „Kuće beskućnika“ 4. jula 2025. godine, samo dan nakon što je na portalu zrcalo.me Milica Kankaraš-Berber objavila da CIP-a za tu knjigu nema ni na Cobissu Srbije?</p> <p>- Zašto na sajtu Narodne biblioteke Srbije u segmentu „Tekuća bibliografija CIP zapisa po mesecima – Monografske publikacije“ nije naveden CIP za knjigu Kuće beskućnika? Ni u jednome mjesecu 2024. i 2025. godine. Zanimljivosti radi, zabilježiću da je u septembru 2024. izdat CIP za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“, koji koincidira sa CIP-om koji je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore predalo za knjigu „Kuće beskućnika“, o čemu je u svojoj prvoj objavi pisala Milica Kankaraš-Berber (uz priložene dokaze).</p> <p>- I svakako najbitnije: kako je došlo do toga da se ISBN (međunarodni bibliografski broj monografske publikacije) koji je u aprilu 2025. godine izdat za knjigu „Njegoševe večeri poezije“ (u izdanju beogradskoga Štampar Makarija i pod uredništvom Radomira Uljarevića) nađe na knjizi „Kuće beskućnika“?! (Uzgred, a sigurna sam da se sad već nećete iznenaditi, podataka o „Njegoševim večerima poezije“ na srpskome Cobissu za 2024. godinu – nema.) No da ne bude da histerišem, ajmo skupa da provjerimo zapis pod brojem CIP-896 <a href="https://nb.rs/tekuca-bibliografija-cip-zapisa-po-mesecima/cip-monografske/">OVĐE</a>. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_0f234399f76b137a28c42dfe5b5baad98241fd23444087ee421326b1c40bef97.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250708070740_0f234399f76b137a28c42dfe5b5baad98241fd23444087ee421326b1c40bef97" data-rendition-name="original" width="1057" height="876" loading="lazy" alt="cobbis"></figure>  <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_c72353fb52b7634eaf0465d4613a5ee4bf84aef6fed466362a3c9f8180b084d7.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250708070740_c72353fb52b7634eaf0465d4613a5ee4bf84aef6fed466362a3c9f8180b084d7" data-rendition-name="original" width="420" height="833" loading="lazy" alt="cip"></figure>  <p> </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708070740_f99880bfb79313428e65ac7a44fc3df1ab6a5d20fa47946facb6283bc38ee6c2.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250708070740_f99880bfb79313428e65ac7a44fc3df1ab6a5d20fa47946facb6283bc38ee6c2" data-rendition-name="original" width="1065" height="645" loading="lazy" alt="pretraga"></figure>  <p><br/></p> <p>Kliknite slobodno na link COBISS-SR i ispratite nevjerovatnu promjenu: Njegoševe večeri postaju Bećir Vuković, brži od metka, snažniji od žirija, u stanju da preskoči zakonske regulative i uvijek spreman da primi nagradu.</p> <p>Pa što košta – da košta! I bez histerije i ugrožavanja, molim.</p>

Kako je Bećir dobio CIP za nepostojeću knjigu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: roko-tolic