Petnaestogodišnji dječak iz Sarajeva, koji sa majkom boravi u posjeti prijateljima iz Podgorice, povrijeđen je sinoć u maloljetničkom napadu u naselju Blok pet. 
Kako je objavio Portal Roditelji.me, uspješan sportista, reprezentativac BiH u vaterpolu i odličan đak postao je žrtva grupe vršnjaka, koji su ga, nakon psovki i pljuvanja, mučki oborili na zemlju udarajući ga rukama i nogama po glavi. Slučaj je prijavljen Upravi policije.
Prema navodima majke, dječak je oko 21:30 sati izašao u obližnji park sa trinaestogodišnjim drugom, kod kojeg i borave, i njegove dvije drugarice. Dok je razgovarao telefonom, čuo je galamu i vidio da im prilazi grupa od dvadesetak maloljetnika. 
- Jedan od njih prišao je trinaestogodišnjaku i pitao ga šta ima sa njegovom sestrom, ošamario ga dva puta, a potom isto pitanje uputio i dječaku iz Sarajeva. Kada je na pitanje jednog od njih odgovorio odakle je, uslijedile su psovke “došao si ođe da se k***** j**** ti majku balijsku”, pljuvanje, udarci stisnutom pesnicom u glavu. Pridružili su mu se i ostali, oborili ga na zemlju i nastavili da ga udaraju rukama i nogama po glavi i tijelu - navedeno je u objavi na stranici Roditelji.me.
Napad je prekinula ženska osoba, koja je bila u prolazu, i na njenu prijetnju da će pozvati policiju napadači su se razbježali.
- Ne smijem ni da pomislim šta se moglo desiti da se ona nije zatekla tu i reagovala. Nažalost, ne znam ko je ta osoba, kojoj dugujem beskrajnu zahvalnost. Zato bih i voljela da se javi - kaže majka povrijeđenog tinejdžera.
Ljekari Instituta za bolesti djece zbrinuli su kasno sinoć povrijeđenog petnaestogodišnjaka, o čemu svjedoče izvještaji hirurga i oftalmologa. Ovoj zdravstvenoj ustanovi zbog povrede ruke, zadobijene u napadu na petnaestogodišnjaka iz Sarajeva, javio se još jedan maloljetnik.
Sve što se dogodilo, ni po dolasku u bolnicu, nije zaustavilo porodicu napadača, koji su nastavili da prijete i upućuju slične psovke majci povrijeđenog tinejdžera. 
Prema njenim riječima, uvidjevši težinu onoga za što je osumnjičeno njihovo dijete otišli su i korak dalje, nudeći da se stvar izgladi na drugi način i da porodica, ne tražeći pravdu, napusti Crnu Goru.
Majka tinejdžera koji živi u Sarajevu očekuje od policije i tužilaštva da učine sve da ovaj slučaj, bez oduglovlačenja, bude rasvijetljen i vinovnici kažnjeni.
- I da niko nikada ne doživi ono kroz šta moje dijete i mi kao porodica trenutno prolazimo - kaže ona.
Iz Uprave policije je potvrđeno Portalu Roditelji.me da su u toku istražne radnje u ovom predmetu, da službenici uzimaju izjave maloljetnika, te da je sa slučajem upoznat i dežurni tužilac ODT-a Podgorica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Petnaestogodišnjak iz Sarajeva brutalno pretučen u Podgorici: Maloljetnici ga psovali, pljuvali i udarali pesnicama

Apelacioni sud Crne Gore zakazao je za 6. mart novo suđenje M.V, starom 84 godine, koji je optužen za produženo krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba nad djetetom. On se nije pojavio na jučerašnjem ročištu u drugostepenom sudu navodno zbog bolesti, pa je naloženo da se u međuvremenu o njegovom zdravstvenom stanju izjasni i sudski vještak.
- M.V. je, prema navodima optužnice, u više navrata seksualno zlostavljao sedmogodišnju djevojčicu, sve dok se 20. juna 2022. godine nije povjerila roditeljima. U junu će tri godine kako traje agonija ove porodice. Starcu, koji je inače komšija i rođak djevojčicine porodice, tada je određen pritvor, ali je na slobodi bio već nakon nekoliko dana. Iako je tužilac tražio tokom sudskog procesa zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina, sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Dragan Mrdak u Višem sudu u Bijelom Polju dva puta je donijelo oslobađajuću presudu- prenosi portal roditelji.me.
Nakon što je M.V. prvi put oslobođen optužbi, Apelacioni sud je vratio predmet na ponovno suđenje. Uprkos tome, isto sudsko vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je gotovo istovjetnu presudu, u kojoj se navodi da optužbe nisu dokazane.
Prema optužnici, M.V. je krivična djela nedozvoljenih polnih radnji i obljube nad djetetom ponavljao više puta, a pretpostavlja se prema svjedočenju da je to trajalo i dvije godine. Sve se dešavalo na imanjima gdje žive ove dvije porodice.
- Kako je , između ostalog, napisano u optužnici, M.V. je 20. juna 2022. pored seoskog puta, na livadi koja je vlasništvo porodice djevojčice, nedaleko od kuće u kojoj i žive, izvršio nedozvoljene polne radnje sa djetetom na način što je dodirivao po tijelu, ljubio u usta, lizao po usnama, zavrtao joj majicu i grizao je po stomaku, govorio joj da mu sjedne u krilo, dodirivao je po njenom polnom organu preko donjeg veša. To je, kako se navodi,, dešavalo više puta i u ranijem periodu tokom 2022. u šumi i na terasi njegove kuće- navodi se u optužnici.
Tužilaštvo je, na osnovu dokaza, utvrdilo da je pri tom on bio sposoban da shvati značaj svog djela i postupaka. Viši državni tužilac Hasan Lukač utvrdio je, na osnovu svjedočenja optuženog, da je njegova odbrana potpuno nelogična, neosnovana, usmjerena na izbjegavanje krivice i u suprotnosti je sa predloženim dokazima.
Sa druge strane, Sudsko vijeće, sudije Mrdaka, navelo je u oslobađajućoj presudi da ponašanje okrivljenog prema oštećenoj djevojčici ni u kom slučaju nije imalo nijedan atribut izražavanja seksualnosti, niti je u bilo kojem smislu na taj način okrivljeni pokušavao da zadovolji svoj polni nagon.
- To ponašanje je takođe, po ocjeni suda, nekad bilo uobičajeno, međutim za današnje vrijeme neuobičajeno ponašanje djeda prema maloj djeci, ali isto nije prelazilo mjeru moralnosti i dobrog ukusa, kako je to utvrdila vještak psiholog „kod okrivljenog se ne uočava promjena moralnosti i životnog stila…” Iz svih navedenih razloga sud je u potpunosti prihvatio odbranu okrivljenog- stoji u presudi donijetoj na prvom suđenju.
Navodi se, između ostalog, i da je imajući u vidu porijeklo okrivljenog, njegovu životnu dob, socijalno ekonomski milje u kojem je rastao i u kojem sad živi, sud stanovišta da i u vrijeme kada je kod okrivljenog postojala seksualnost, nije je ispoljavao na način kako je to opisala oštećena.
- Naprotiv svi izvedeni dokazi upućuju na to da je optuženi volio malu djecu, bez obzira da li su mu rod ili ne, volio da se igra sa njima, volio da mu sjednu u krilo da ih mazi,davao im pare za čokoladu, kao i na to da se tada nije ponašao u cilju zadovoljenja polnog nagona, već da je predstavljalo „diranje“ u cilju maženja i igranja djeda sa unučadima kako je okrivljeni i doživljavao oštećenu i ni u kom slučaju nije imalo obilježje seksualnog akta- piše u oslobađajućoj presudi, poništenoj odlukom Apelacionog suda, koji će sada odlučiti o epilogu ovog slučaja.

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

Neke novine, koje se odnose na obaveze i prava &nbsp;roditelja, su po prvi put uključene u Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju i generalno u zakone koji se tiču obrazovanja - kazala je u Budilniku na Televiziji E izvršna direktorica udruženja Roditelji - Kristina Mihailović.
U nekim drugim zakonima, kaže, postoje jasne odgovornosti roditelja.
- Kada govorimo o roditeljima, kada govorimo &nbsp;o njihovim pravima i obavezama, u nekim drugim zakonima već &nbsp;postoje vrlo jasne i odgovornosti roditelja, samo što, &nbsp;možda, nije se previše računa vodilo o tome, da se, kada se neke situacije dese, institucije pozivaju na te odgovornosti. Sada je to precizirano u ovom Nacrtu za sada, javna rasprava je u toku, mada Ministarstvo prosvjete bi moglo mnogo više informacija o tome da kaže, kao neko ko rukovodi cijelim procesom. Mi smo samo dio radne grupe - rekla je Mihailović.
Sagovornica Budilnika je pozvala roditelje koji smatraju da bi neke stvari trebalo dodatno precizirati, ili, kako kaže definisati, da dostave komentare Ministarstvu prosvjete.
Zbog svega što se dešava u obrazovnom sistemu, podsjeća Mihailović, su tražili da jedan dio u tom Zakonu precizira obaveza i prava roditelja, te smatra da je neophodno podcrtati i koje su to odgovornosti roditelja.
- Vrlo je važno da postoji takav način funkcionisanja, da kada neko neće da primjeni određeni zakon, onda imate način kako da mu pomognete ili da ga privolite. Institucije, koje su na čelu određenih resora, su te koje moraju da prate te procese. Ukoliko god &nbsp;budemo svi definisali i &nbsp;u zakonima, i &nbsp;u strategijama, sve ono što smo zamislili, uzalud će biti, ako &nbsp;se ne bude insistiralo na odgovornosti u primjeni &nbsp;tih propisa - zaključila je Mihailović.

Mihailović: Novom izmjenom Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju preciziraće se prava i obaveze roditelja

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: roditelji-me

Petnaestogodišnjak iz Sarajeva brutalno pretučen u Podgorici: Maloljetnici ga psovali, pljuvali i udarali pesnicama

Apelacioni sud će donijeti konačnu odluku o slučaju seksualnog zlostavljanja djevojčice

Mihailović: Novom izmjenom Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju preciziraće se prava i obaveze roditelja

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO