Policija u Boru, na istoku Srbije, uhapsila je dvije osobe osumnjičene da su preko društvenih mreža Tiktok i Jutjub iznijeli neosnovane optužbe i prijetili roditeljima ubijene djevojčice Danke Ilić iz Bora.
To je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Osumnjičenima je Osnovni sud u Boru odredio pritvor do 30 dana. Više javno tužilaštvo u Zaječaru podiglo je 24. septembra optužnicu protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića zbog ubistva dvogodišnje Danke.
Devojčica je nestala 26. marta ispred kuće u naselju kod Bora. Policija u Srbiji saopštila je u aprilu da su uhapšene dvije osobe zbog sumnje da su ubili djevojčicu. Iako je policija tada saopštila da su osumnjičeni priznali krivično djelo, tužilaštvo u Boru je saopštilo da su obojica negirali zločin i tvrdili da djevojčicu nikada nijesu ni vidjeli.
Tužilaštvo je takođe ranije saopštilo da je uzeto više od 500 tragova sa službenog vozila JKP "Vodovod" za koji policija sumnja da su vozila dvojica osumnjičenih kada su udarili devojčicu.
Tijelo Danke Ilić i dalje nije pronađeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dvije osobe uhapšene u Srbiji zbog prijetnji roditeljima ubijene djevojčice Danke Ilić

Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje saopštile je da je prije dva dana u najvišem crnogorskom zakonodavnom domu – Skupštini Crne Gore, izvršen ustavni puč.
Kako su rekli, nemilosrdno i nasilno gaženje Ustava sprovedeno je pod patronatom "srbijanskog sluge, četničkog vojvode Andrije Mandića", u saizvršilaštvu predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko. 
- Nedavno krunisana operativka srpsko-ruskih službi je, umjesto odluke donesene na sjednici Ustavnog suda kao institucije, personalno inicirala prestanak funkcije sudinici US, gospođi Dragani Đuranović - navedeno je u saopštenju Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje.
Prema njihovom mišljenju, eklatantno rušenje najsvetijeg pravnog akta jedne nezavisne, proevropske države, mora dobiti adekvatan odgovor crnogorskog, građanskog, slobodarskog i ponosnog stanovništva u zemlji i inostranstvu.
Iz Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje su se, kako kažu, oglasili da slobodnomislećim građankama i građanima Crne Gore poruče da nijesu sami i prepušteni sebi "na ledini desničarsko-fašisoidnih vjetrova koji huče regionom, da se vremenska razdaljina bilo donatora ili dobrovoljca u oslobađanju domovine od prosrpskih krvnika mjeri rokom kraćim od dana i ponosom dužim od vječnosti“.
Ustavni puč, kako su naglasili, mora postati predmet krivične odgovornosti „svih aktera uključenih u ovaj, po državu Crnu Goru, smrtonosni, velikosrpski projekat koji već četiri godine sinhronizovano sprovode srpsko-ruske službe potpomognute svetosavskom sektom SPC i kirilovskom antihrišćanskom Ruskom crkvom“.
- Ustavni sud kao institucija sui generis više faktički i pravno ne postoji jer je njegovu ulogu preuzela skupštinska većina kojom komanduje četnički vojvoda Mandić, ponizni sluga srbijanskog klerofašiste Vučića. Uvođenje anarhije kao oblika vladavine u našu državu predstavlja velikosrpski strateški cilj jer na takvom terenu najuspjelije operišu novoizabrani i penzionisani generali „krvi i tla“, što nam je u minulom vijeku interpretirano uvođenjem krvavog „bijelog terora“, genocida nad Crnogorskom nacijom a u zadnjem ratu masovnim grobnicama i genocidom nad svim nesrbima. Crnogorke i Crnogorci, potonja je ura da se svi građanski aktivisti, političari, medijski i kulturni poslenici, antifašisti, studenti, penzioneri i svi slobodnomisleći pojedinci udruže, prevaziđu sujetu i na zajedničkoj platformi odbrane domovine krenu s časovima istorijskog pregnuća i neustrašive borbe za svoju i budućnost svoga potomstva - naglasili su iz Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje.
Vakat je, ističu oni, da se zada jak udarac „i potom slomi pognuta kičma vlasti ogrezloj u politikantstvu, meritokratiji, lopovluku epskih razmjera, osionosti i sprovođenju maligne agende Velike Srbije“. 
- Ovo je vakat da se sveopštom građanskom pobunom odgovori srbijanskim izmećarima da gaženje Ustava znači krah građanske, antifašističke, slobodarske Crne Gore, i da mi to nećemo dozvoliti. Ovo je vakat da uzvratimo svaki fašistički šamar koji bolno peče čojske i herojske obraze Crnogorki i Crnogoraca, a koje istrpjesmo zbog mira u kući - naglašeno je u saopštenju.
Kako kažu, ovo je vakat da se građanska neposlušnost izdigne iznad materije i postane duhovna vertikala najjačeg i najmasovnijeg otpora fašizaciji društva, nemoralu, obrazovnim predatorima, gimnazijskim vojvotkinjama s kokardom umjesto zakona i pravilnika, institucionalnim rušiteljima, moralnim ništicama koje je zapalo da vode ovu državu. 
- Potonja je ura da se regruti sedmobataljonci razoružaju! Crnogorke 100 vam časti i hvala vam! Ustajmo Crnogorci i branimo jedini naš dom svim mogućim sredstvima! Ustajmo Crnogorci jer Mojkovačka bitka nije psovka i bježanija srbijanskih soldata,nego ljute rane crnogorskih stradalnika! Ustajmo, grobovi nas opominju! Ustajmo, potomstvo nam neće glavu saginjati! Ustajmo, potomstvo nam neće glavu saginjati - poručili su Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje.

Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje: Srbijanski sluga Mandić nasilno zgazio Ustav, potonja je ura da se regruti sedmobataljonci razoružaju

Matica crnogorska Ogranak Kotor je izložbom „Kult Blažene Ozane Kotorke“ željela da pokaže da je Kotor, grad koga često nazivaju kamenom starinskom dvoranom, prepoznatljiv ne samo po kulturnih zdanjima, već i po značajnim ličnostima minulih epoha, rekla je jedna od autorki teksta kataloga i izložbe Mileva Pejaković-Vujošević na otvaranju izložbe posvećene znamenitoj crnogorskoj čudotvorki i blaženici u Pomorskom muzeju u Kotoru.&nbsp;
Ona je zahvalila Kotorskoj biskupiji koja je ustupila dio materijala za izložbu, te predložila da se jedan trg u Kotoru nazove imenom Blažene Ozane Kotorke, „mudre heroine koju su često u narodu nazivali anđelom mira.“
– Pravo mjesto koje bi moglo da nosi ime svetice je trg ispred Crkve Sv. Marije Koleđate. Na vratima ove crkve na bronzanim reljefima kotorski umjetnik Vasko Lipovac je prikazao njen životni put od pastirice do svetice. Oltar crkve krase mošti Blažene Ozane – kazala je Pejaković-Vujošević.
Istakla je da će tim prijedlogom pokazati &nbsp;ljepotu suživota u multinacionalnoj sredini, koja je bila i zauvijek će ostati najveći dar ljudskog postojanja, trajanja i življenja u starodrevnom Kotoru.&nbsp;
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga, osvrnula se na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
– Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan. Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše. Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice. Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve. Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice. Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve. Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti nasljeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima. Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja – rekla je Abramović.&nbsp;
Kult Blažene Ozane Kotorke istovremeno otvara i druge horizonte, ne samo zbog činjenice da je ova blaženica do kraja života održavala odnose sa svojim rodnim krajem, već se i na njenom primjeru ukazuje postojanje dinamičnih društvenih procesa na razmeđi XV i XVI vijeka između Crne Gore za vrijeme dinastije Crnojevića, a nakon njih pod osmanskom vlašću i Kotora pod mletačkom upravom, istakao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.&nbsp;
– U tom smislu, treba naglasiti na nedovoljne spoznaje o intenzitetu ovih veza, o čemu jasno svjedoče istorijski izvori, odnosno referentna literatura, na osnovu koje zaključujemo da u tom vremenu „političke granice i vjera nijesu razdvajale Bokelje i Crnogorce: oni su dijelili mnoge tuge i radosti.“ Glavne svečanosti slavili su zajednički – naglasio je Jovović.&nbsp;
Podsjetio je i na to da bi prilikom proslave Sv. Tripuna, zaštitnika Kotora, Crnogorci preplavili grad. Gostiju je bilo dva puta više nego domaćina. Toga dana, &nbsp;o trošku komune, &nbsp;kao na primjer 1525. godine točilo se vino u vrijednosti od 80 dukata. Prema izvještajima mletačkih vlasti, Crnogorci kada bi se ponapili vina, po starom običaju držali bi zdravice. Ipak, Venecija nije blagonaklono gledala na prisustvo Crnogoraca u Kotoru prilikom proslave sv. Tripuna, navodno zbog velikih troškova organizovanja svetkovine koja je 1556. godine iznosila 130 dukata, zbog čega je Senat donio odluku da na dan Sv. Tripuna na vino se ne može potrošiti više od deset dukata i to samo za one koji učestvuju u paljenju vatre za dan Sv. Tripuna. Na zabranu Mlečana da Crnogorci dođu u Kotor na proslavu sv. Tripuna, Kotorani su dva puta protestovali kod mletačkih vlasti 1560. i 1563. godine, pozivajući se na tradiciju i političke razloge. Da su ove veze bile jake svjedoči činjenica da su Bokelji rado dolazili na Lovćen o Trojčindanu.&nbsp;
On je istakao da se, pripremajući se za izložbu posvećenu Ozani Kotorki, susreo sa neobjavljenim dokumentima koji su pohranjeni u arhivu Barske nadbiskupije, a koji idu u prilog tezi da je spomenuta proslava u Kotoru osim primarnog vjerskog imala karakter državnog ceremonijala, gdje se trebao demonstrirati duh crkvenog i narodnog jedinstva ljudi i naroda nastajanjenog duž istočnojadranske obale i neposrednog zaleđa.
– U tom pogledu, dopis predsjednika Odbora za priredbu proslave Blažene Ozane, kotorskog biskupa Frana Ućelinija, upućenog barskom nadbiskupu dr Nikoli Dobrečiću 28. septembra 1928. godine, otkriva ideološku, ali i ekumensku pozadinu. Naime, kotorski biskup u navedenom dopisu predlaže barskom nadbiskupu da uzme učešća i pruži podršku u organizovanju ovog velikog istorijskog događaja. Kotorski biskup navodi da „ga vodi pri tomu promisao, da je Ozana u neku ruku prestavnica vjerskog ujedinjenja našeg naroda, još uvijek podvojena u katolike i pravoslavne“ –kazao je Jovović.&nbsp;
U umjetničkom dijelu programa nastupila je klapa Incanto. One su, kako je najavila Jasna Jeknić-Stijović, izvele tri od ukupno sedam strofa himne Blaženoj Ozani koju je, po tekstu D. Ljubića, komponovao Jordan Viculin, hrvatski muzičar, pučki misionar i vjerski pisac – Dominikanac.&nbsp;
Zainteresovani posjetioci izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ će moći da pogledaju do kraja godine.&nbsp;
&nbsp;

Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u Pomorskom muzeju u Kotoru

Lideri opozicionih partija sastaće se sjutra sa predsjednikom države, Jakovom Milatovićem u rezidenciji predsjednika, piše podgorička Pobjeda, navodeći da će tema sastanka, zakazanog za 10 sati, biti situacija u Ustavnom sudu.
Razgovoru sa Milatovićem, kako piše list, prisustvovati lideri DPS-a Danijel Živković, SD-a Damir Šehović, HGI-a Adrijan Vuksanović &nbsp;i GP URA Dritan Abazović.
Zbog narušavanja ustavnog poretka preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda od skupštinskog Ustavnog odbora, predstavnici crnogorske opozicije pisali su i ambasadama zemalja Kvinte.
U pismu koje potpisuju predsjednik DPS-a Danijel Živković, predsjednik GP URA Dritan Abazović, predsjednik SD-a Damir Šehović, predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović, te predsjednica nezavisnog kluba poslanika Jevrosima Pejović navodi se da je Ustavom Crne Gore propisano da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada ispuni uslove za penziju, te da se u ovom slučaju primjenjuju odluke Zakona o radu..
Povodom situacije koja je nastala zbog pitanja Ustavnog suda, premijer Milojko Spajić pozvao je opoziciju na razgovor, što su oni odbili, rekavši da zahtjevaju da se povuku sporne odluke.

Lideri opozicije sjutra se sastaju sa Milatovićem

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac položila je vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici, povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice.
Vijenac je položen i na Spomenik Josipu Brozu Titu na Bulevaru svetog Petra Cetinjskog, saopšteno je iz Glavnog grada.
- Na današnji dan, prije 80. godina, Podgorica je oslobođena od okupatora, a za vrijeme Drugog svjetskog rata pretrpjela je brojna razaranja i bila bombardovana više od 70 puta. Sa ponosom i zahvalnošću danas se sjećamo onih koji su izgradili temelj slobode našeg grada – navodi se u saopštenju.

Injac položila vijenac na Spomenik Partizanu borcu na Gorici i Spomenik Josipu Brozu Titu

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: roditelji-danke-ilic

Dvije osobe uhapšene u Srbiji zbog prijetnji roditeljima ubijene djevojčice Danke Ilić

Crnogorsko-američka asocijacija Cetinje: Srbijanski sluga Mandić nasilno zgazio Ustav, potonja je ura da se regruti sedmobataljonci razoružaju

Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u Pomorskom muzeju u Kotoru

Lideri opozicije sjutra se sastaju sa Milatovićem

Injac položila vijenac na Spomenik Partizanu borcu na Gorici i Spomenik Josipu Brozu Titu

PRATITE TVe UŽIVO