U Višem sudu održano je ročište po žalbi odbrane nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i kompanije Bemax koju su izjavili a rješenje suda kojim je određena mjera na stan u Budvi koji je u vlasništvu te građevinske kompanije.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju zbog prostornih kapaciteta.
Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima nakon ročišta da se pozvao na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela.
- Vrlo namjerno sam se pozvao i na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela jer je Vrhovni sud odbio, navodeći da je osnovano osumnjiv da je počinio krivično djelo, što znači da je osnovano osumnjiv da je imao novca i da dođe do stana. Ja sam danas naveo tu odluku Vrhovnog suda jer se na nju pozvao i tužilac Šoškić i pitao sam samo ima li načina kako je od tog novca došao do stana u vlasništvu Bemaxa. To podrazumijeva da je on trebalo da kupi taj stan, ili ga je kupio, ali nemamo traga o tome - kako ga je kupio, ko je uzeo novac, ima li pravnog posla između Zorana Lazovića i Bemaxa? Nema o tome ni riječi. Zato sam rekao da ovdje nije riječ da se izvrši zabrana raspolaganja, već je njima utvrđen pravni status, da su i Mijajlović i Zoran Lazović vlasnici stana, a za to treba treba pravni titulus jer već postoji vlasnik od 2017. godine – objasnio je Piperović.
On je dodao da to nije razumio Vrhovni sud i tom odlukom se potpuno upetljao u stvari koje su višestvarno pravne, a probao je to da završi u krivici.&nbsp;
- To ne može, to se uči na drugoj godini studija, i rekao sam im, ako su čitali Građansko pravo od Andrije Gamsa, da je to takozvano "pravno stanje" i rekao im definiciju i da to nema veze sa tim da li je neko vršio krivično djelo, ili nije jer moraju da znaju zbog čega je neko vanknjižni vlasnik. A to je pravno stanje - ono po definiciji znači skup relevantnih činjenica kojima nedostaje još jedna da bi implicirala pravo. O tome se radi, ja mislim da me ovo Vijeće razumije. U Vijeću je bio Boris Savić koji je bio i u Vijeću za Aleksandra Mijajlovića i to nije prošlo. Tu nema što nego podnijeti ustavnu žalbu. Knjiški sam objasnio nešto što jeste i rekao sam nešto što sam rekao i za optužnicu za Zorana Lazovića - najteže je na sudu utvrđivati skriveni besmisao &nbsp;- istako je advokat Piperović.
On je naglasio da optužnica protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića predstavlja pravni besmisao i kako je dodao sa besmislom je najteže raspravljati jer ne znate što pravno da kažete da nekome to dopre do glave.&nbsp;
- Ali, ja se nadam da je ovo vijeće korektno i da su vidjeli sve o čemu se ovdje radi. Uzeti nekome imovinu stečenu na osnovu pravnog posla i dati nekome pravni status i pozivati se ako ima osnovana sumnja - potpuno mi nije jasno. Naglašavam, ljudima je ovdje dat pravni status, oni su u katastru tretirani kao vanknjižni vlasnici. Dakle, stanovi su već njihovi. Za Aleksandra je rečeno da je nađena DNK na četkici za zube. Ako može tako - u redu, ali da znamo da su uvedeni novi standardi stvarno pravo, da profesor Radović napiše novu knjigu, evo mu sudska praksa sa DNK sa wc šolje, kupatila, česama, vrata - ukazao je Piperović.
On je predočio vijeći i da svoju kuću daje prijateljima na 15-20 dana ljeti. Neko od tih koji su bili kod njega, kako kaže, može da upadne u OKG, dođu i nađu DNK po kauču ili kupatilu i da tužilac kaže da kuća porodice Piperović u stvari kuća ovog čiji je DNK pronađen.&nbsp;
- Kako znate? Jer je kupio. Kako znate da je kupio? Ne znamo kako, ali je kupio. Ne balalizujem, ovo sam pričao i njima. Kako to da objasnite, samo ovako kako ja vama objašnjavam – upitao je advokat.&nbsp;
Na pitanje kada se očekuje odluka, Piperović je rekao da Katnić treba da dostavi neke papire do petka.
- Moram da naglasim da je Vijeće bilo vrlo koreknto i profesionalno i strpljivo - naglasio je Piperović.
On je rekao da se za pet, deset dana, čak i više o mjesec sud može odrediti o njegovoj žalbi.
- Ovdje postoje procesni rokovi. Bitno je da se donese pravedna i zakonita odluka. Niko ništa ne očekuje bez to - naglasio je Piperović.
Na pitanje očekuje li pravednu odluku, advokat je rekao da, kada je vidio odluku na žalbu koju je izjavio po istoj stvari za Aleksandra Mijajlovića, ne zna da li je u krivici ili parnici, da li je odnos krivično-pravni, ili stvarno-pravni.
- Ali, dobro. Tu smo, đe smo. Ja se nadam pravdi i razumu. Ovdje samo treba neko da stavi prst na čelo i da kaže o čemu mi raspravljamo. Kako vanknjižni vlasnik na osnovu DNK? Naglašavam - tužilac treba da kaže kako su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović postali vaknjižni vlasnici? Da li su dali pare Bemaxu, da li su napravili neki skriveni posao sa tom kompanijom, da li su napravili neku kriminalnu radnju s Bemaxom? Od fakta da Bemax kaže: "Mi smo to njima dali da koriste". Imate dokaz koji je izveden. Marko Lazović je uzeo ključ u aprilu u dva sata sa recepcije, vratio ga je sjutradan u devet sati. Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključeve na recepciji i da ga vraća tamo? I to predlaže tužilac kao dokaz da je to stan Lazovića. Ako mislite da šalim provjerite ima li takav dokaz - zaključio je Piperović.

Marija Žižić

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Piperović: Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključ na recepciji i da ga vraća tamo?

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

1250x600

1084x550

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Portal ETV

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Odbrana optuženih u slučaju Tunel bila je kategorična da je optužni akt protiv njihovih branjenika plod neviđenig pritiska politike. Advokati su tražili obustavu postupak dok je tužilac zahtijevao potvrđivanje optužnice.
Osam optuženih se tereti da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša kazao je da Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. On je predložio da sutkinja Dragana Lubarda potvrdi optužni akt.
Advokat Stefan Jovanović bio je kategoričan da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv Veljka Markovića i Vladimira Erića.
- U ovom slučaju imamo neviđen pritisak politike i ova optužnica je plod tog pritiska - kazao je Jovanović.&nbsp;
On smatra i da policija nije odradila posao kako treba.
Advokat Jovanović istakao je da protiv Veljka Marković ne postoji nijedan dokaz koji bi ga inkriminisao.
On je istakao i da je Vladimir Erić bio osam mjeseci u pritvoru i da je pušten da se brani sa slobode jer ne postoji osnovana sumnja za dalje trajanje pritvora.
- Nema DNK tragova, nije predložen nijedan dokaz koji bi upućivao da Erić ima veze sa kopanjem tunela. Nijedan svjedok nije pomenuo da je moj branjenik učestvovao u tom djelu. U vrijeme kopanja tunela moj branjenik je bio u Loznici i za to imamo dokaz- kazao je Jovanović.
On je sudu priložio izjašnjenje iz policije u Loznici da je Erić 8. septembra prijavio nestanak pasoša i da je tog dana bio u policiji da traži da mu izdaju novu putnu ispravu.
Prem navodima optužnog akta Erić je 8. septembra provalio u depo Višeg suda.
-Samo ovaj dokaz daje dovoljan osnov da se postupak obustavi- kazao je Jovanović.
I advokat Nikola Ivanović koji zastupa optuženog Predraga Mirotića istakao je da će dokazati nevinost svog klijenta.&nbsp;
Prema njegovim riječima, optužni akt je plod pritiska i Tužilaštvo je bilo prinuđeno da ga podigne.
Optuženi Mirotić ukazao je da mu je &nbsp;Vrhovni sud ukinuo pritvor jer su smatrali da nema dovoljno dokaza da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.
Branilac Katarine Baćović, advokat Vladimir Janković naglasio je da je jedina ispravna odluka obustava postupka jer Tužilaštvo nije priložili nijedan dokaz za optužbe. Optužbe su, kako je naveo, paušalne.
Advokatica Maja Turković koja zastupa optuženog Nikolu Milačić ukazala je da je istraga trajala godinu i da su napravljeni brojni propusti.
- Ova optužnica je fijasko Tužilaštva. Da je SDT vodilo istragu možda bi otkrili motiv, nalogodavce, organizatore. Dokaze su kontaminirali tadašnji predstavnici vlasti koji su bili na uviđaju a kasnije su zabetonirali tunel i time zabetonirali istinu u ovom slučaju -kazala je Turković.
Ta rupa možda simbolično predstavlja, kako je rekla, najveću rupu u bezbjednoanom sektoru.
Ona je naglasila da Milačić nema veze sa obijanje sudskog depoa i jedini dokaz protiv njega je iskaz Baćović. Ona je istakla da iskaz Baćović smišljeno dat da bi sa sebe skinula krivicu.
Milačić je naglasio da nije kriv i da nije počinio krivično djelo koje mu tužilac stavlja na teret.
Optuženi Marijan Vuljaj rekao je da se na optužnici našao jer &nbsp;" voli žene" i da je to jedini razlog. On je rekao da nije kriv i da nema dokaza protiv njega.
Sutkinja Lubarda će donijeti odluku u zakonskom roku o optužnici.

Jovanović: Optužnica je plod političkog pritiska

Na današnjem ročištu u podgoričkom Osnovnom sudu, po tužbi Pavićević, na suđenju autorkama propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarkama koncerna Vijesti Jeleni Jovanović i bivšoj urednici sajta Balkaninsight Dušici Tomović, ona je kazala da se tokom dosadašnje karijere, kao medijska radnica, prevashodno bavila pitanjima ljudskih prava, te praćenjem rada crkava i vjerskih zajednica i ocijenila da se u slučaju BIRN-ove mape radi „o lošim, unaprijed smišljnim namjerama tuženih i na tim osnovama iznesenim neistinima“. Pavićević je Jovanović i Tomović tužila zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. Istraživačka mreža BIRN objavila je u novembru 2022. godine dva neprofesionalna, tendenciozna i sramna izvještaja autorke Jovanović - „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“. Prvi je objavljen 16. novembra, a poslije burne reakcije intelektualaca i medijskih poslenika iz čitavog regiona, izvještaj je izmijenjen 30. novembra, ali opet na štetu targetiranih. Tužene Jovanović i Tomović nijesu se pojavile na današnjem ročištu, a njihova advokatica Aleksandra Rogošić obrazložila je njihovo odsustvo tvrdnjom da nijesu mogle doći zbog obaveza.&nbsp; Sutkinju Milicu Radović interesovalo je o kakvim obavezama je riječ, ali Rogošić nije znala, ističući da o prirodi obaveza tuženih nije obaviještena. Sud je saslušao Pavićević koja je ispričala kako je preko noći, od novinarke i aktivistkinje, u izvedbi bivše koleginice, bez ijednog dokaza, postala vjerska ekstremistkinja. Istakla je i da je BIRN demantije i reakcije na objavljenu mapu ignorisao, zbog čega je ona sve ambasade, Evropsku uniju, donatore i važne zaštitnike ljudskih prava obavijestila o onome što se desilo. Naglasila je da je tek tada BIRN objavio reagovanja, ali tako sakriveno da ga samo iskusni istraživači mogu naći. - Nakon 10 mjeseci izašla je treća mapa, koja je dokazala sve ono što sam pričala od prvog dana – a to je da metodologija nije postojala i da su tužene slagale vrlo svjesno, te da su neistinu svjesno „spakovale“ u izvještaj koji je trebalo da se bazira na faktografiji, kako su ga one na početku i predstavile. Niti jedan dokaz tužene nijesu priložile za svoje tvrdnje – bila je kategorična Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>PREKO NOĆI SVRSTANA U VJERSKE EKSTREMISTKINJE: Tanja Pavićević</figcaption> </figure>  Treća mapa objavljena je nakon više eksternih revizija koje je naručio BIRN, a sekcija Crne Gore ostala je prazna. Pavićević je kategorična da je baš ta treća mapa, u narativnom dijelu jasno pokazala da za prethodne dvije – izvornu i izmijenjenu, nijesu postojale smjernice već da se ova organizacija oslonila na „znanje lokalnih istraživačica“. - Denis Džidić je u Sarajevu, u postupku koji je vođen protiv njega i BIRN-a, a po tužbi Nebojše Mrvaljevića, priznao da je izvještaj za Crnu Goru radila Jelena Jovanović. Međutim, ni nakon 10 mjeseci i treće mape, tužene se nijesu oglašavale niti izvinile, da bi tek nedavno, u odgovoru na tužbu iste se pozvale na vrijednosne sudove - kazala je Pavićević. Cijenu podmetanja neistina, kako je rekla, platili su ona, njena porodica i prijatelji, ukazujući da je ovaj događaja u bitnom promijenio i njen pogled na život i ljude, na način što je pokidala „socijalne kontakte koji su bili opterećeni patološkim ponašanjem – tetošenjem dželata i žrtve“. - Nakon smrti moje majke, ovo je bila najstresnija situacija koja me zadesila u životu. Stres je bio kontinuiran i za mene je to bilo psihičko zlostavljanje - precizirala je Pavićević. Advokatice tuženih pitala je Pavićević što u mapi nije bilo tačno, a ona je odgovorila da ovaj uradak u cjelosti nije bio tačan, ali ni u pojedinostima. - Ne postoji niti jedan dokaz da je bilo ko od targetiranih ljudi ekstremista, a što se tiče priloženog materijala, koji nije kompromitujuć niti ima veze sa ekstremizmom već slobodom govora, autorke „izvještaja“ su pokazale da pojma nemaju ni šta je ekstremizam, a ni đe je ko bio i šta je ko radio. Konkretno, kod mene, pripisale su mi da sam bila na događajima na kojima nijesam bila, a za jedan događaj, vezan za potpisivanje Temeljnog ugovora su opet netačno napisale da sam bila prisutna na protestu. Nisam bila, ja sam ga organizovala - precizirala je Pavićević. Tuženu stranu zanimalo je i da li je Pavićević bila na protestu podrške profesoru Bobanu Batrićeviću, na što je oštro reagovao njen zastupnik, advokat Igor Martinović, čiji stav je sud uvažio i nije dozvolio ovo pitanje, uz ocjenu da je u potpunosti irelevatno. Sljedeće ročište zakazano je za 4. mart 2025. godine, kada bi trebalo da svjedoče tužene, jer im je sud uputio novi poziv.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici </figcaption> </figure>  Pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je još pet postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Tužbe su podnijeli - novinarka Kaćuša Krsmanović, kao i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović, aktivistkinja Maja Miličković i nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić.&nbsp; Brojne osptrukcije pratile su početak ovih procesa, a odbrana je koristile sve mogućnosti da odugovlači postupak. Sarajevski advokata Senad Pećanin, kao pravni zastupnik Krsmanović, Pavićević, Mrvaljevića, Martinovića, Miličković, Knežević Perišić, te Aleksandra Saše Zekovića i Predraga Vušurovića, u februaru prošle godine, podnio je sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović. Po tužbi Mrvaljevića, pred Općinskim sudom u Sarajevu, prvostepenom presudom BIRN i Džidić nedavno su proglašeni krivim zbog klevete.

Pavićević: Unaprijed smišljene namjere i na tim osnovama iznesene neistine

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović zadužio je predmet protiv Zorana Bećerovića, njegovog sina Luke Bećirovića, &nbsp;tjelohranitelja Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i dva člana njene porodice.
Ročište na kojem će biti razmatran optužni prijedlog koji Bećiroviće, Mijatovića i Dukića tereti za nasilničko ponašanje biće zakazano kada se steknu zakonski uslovi.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10. novembra uveče, ispred restorana brze hrane „Gurman“ prvo verbalno grubo izvrijeđali novinarku Raičković a onda i fizički nasrnuli na nju, njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.
Osnovni sud u četvrtak je produžio pritvor Zoranu Bećiroviću i Mijatoviću.
- Rješenjem krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici pritvor je produžen u odnosu na okrivljenog Bećirovića zbog opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a u odnosu na okrivljenog Mijatovića zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo ukoliko se nađe na slobodi - naveli se u saopštenju Osnovnog suda u Podgorici.
Tužilaštvo za Luku Bećirovića nije tražilo pritvor dok je za Dukića na prijedlog tužiteljke sudija za istrage mu odredio pritvod do 30 dana. Međutim, &nbsp;vijeće Osnovnog suda usvojilo žalbu okrivljenog Dukića i ukibuo mu pritvor.

Predmet za napad na novinarku Raičković zadužio sudija Radulović

Brojna pitanja dodatno su se otvorila nakon tri dana kontrole optužnice protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Advokat Zoran Piperović kaže da će pocijepati vlastitu diplomu ako Viši sud optužnicu potvrdi. Da pravnog osnova za potvrdu navoda specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića nema, uvjeren je i advokat Stefan Jovanović. Advokati odbrane tvrde da su ukazali na sve nedostatke, odnosno, mane optužnice.
Advokat Stefan Jovanović kaže za 24 sata Televizije E da tužilaštvo tokom, kako kaže, faznog, višesatnog ročišta, nije ponudilo nijedan dokaz ni za Zorana Lazovića, ni za Milivoja Katnića.
- Zašto je uopšte toliko trajalo izlaganje tužioca, na koje on ima pravo po slovu zakona i po odobrenju predsjednika Vijeća Višeg suda? Zato što se tužilac bavio nekim stvarima koje uopšte nisu suština optužnog akta… o poklanjanju vozila, o nekim navodnim pozajmicama. Dakle, o stvarima o kojima Lazović nema nikakve zadrške da razgovara. Ali, to su stvari za koje nije optužen i trebalo je da posluže kao zamjena za stvarne dokaze, koji bi ukazivali na navodnu krivicu mog branjenika, odnosno, i okrivljenog Milivoja Katnića - kaže Jovanović.
<h2>Manjkavosti optužnice</h2>
On je ukazao na činjenicu da je rješenje Apelacionog suda, kojim je ukinuta prvostepna osuđujuća presuda u slučaju terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću bilo osnov za oslobađajuću presudu u tom predmetu.
- Po mom stavu, kao branioca, presuda je na mjestu u smislu činjenica, zakonitosti. Poenta je da je odlukom Apelacionog suda identifikovan niz manjkavosti u pogledu krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. Iste nedostatke imate i u ovom slučaju u odnosu na krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Ta okolnost je sama po sebi dovoljna da optužnica bude vraćena na dopunu istrage, ili na istragu, odnosno, da postupak bude obustavljen. To je ono što je predočeno Vijeću, predsjedniku Vijeća Višeg suda, jer je on postupao u pomenutom predmetu. S obzirom na iste nedostatke, ne vidim kako bi mogli izroditi dvije različite odluke. Jer, imena Zoran Lazović i Milivoje Katnić nisu elementi bića krivičnog djela. Makar ne bi trebalo da budu - navodi Jovanović.
Advokati odbrane ukazali su na manjkavost optužnice kada je riječ o broju članova organizovane kriminlane grupe. Prema Zakoniku o krivičnom postupku OKG čine tri ili više lica, a prema optužnici tužioca Šoškića, Lazović se tereti da je šef organizovane kriminalne grupe, a Katnić da je bio njen član. Trećeg člana nema.
- To je jedan od osnovnih uslova koji mora biti zadovoljen da bi se uopšte razogavarlo o krivičnom djelu stvaranje kriminalne organizacije. U ovom slučaju optužena su dva lica. Njima su, navodno, tokom trajanja kriminalne organizacije, pristupila ostala lica. Da bi se pričalo o ovom krivičnom djelu, ta brojka od tri člana mora biti zadovoljena u samom stratu kada je formirana kriminalna organizacija. Čak i tužilac u svom optužnom aktu kaže da su ostali članovi kriminalnoj organizaciji pristupili tokom njenog trajanja, pri čemu navodi da su to već bili članovi neke druge kriminalne organizacije. Očigledno je da su poluindicije i indicije nategnute do maksimuma ne bi li se bilo kakav optužni akt isporučio sudu, samo zbog trajanja pritvora - uvjeren je Jovanović.
Govoreći o tome što više od polovine optužnice čini skaj prepiska, iako ni Lazović, ni Katnić nisu imali kriptovane telefone, niti su posredno učestvovali u tim komunikacijama, Jovanović smatra da i to potvrđuje činjenicu da tužilaštvo nema dokaze.
- Nedostatak dokaza se, žargonski rečeno, pokriva skaj komunikacijama koje apsolutno nemaju veze sa Lazovićem i Katnićem. Od Zorana Lazovića je prilikom lišenja slobode oduzet telefon ili više telefona. Svi su bili na vještačenju, a rezultat je bio - nula. Nula u smislu postojanja bilo čega što bi ga inkriminisalo ili dovelo u vezu sa krivičnim djelima - ističe Lazovićev pravni zastupnik.
<h2>Kako je moguće?</h2>
Podjseća da je Lazović dobio status štićene ličnosti 2020. godine od Vlade tadašenjeg premijera Zdravka Krivokapića, a da je status produžen i 2021. kada je Dritan Abazović bio premijer. Za tako nešto je, objašnjava Jovanović, bilo potrebno mišljenje Agnecije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije.
- Sada se postavlja logično pitanje – kako je moguće da je dobio status štićene ličnosti, a istovremeno bio šef kriminalne organizacije. Zar je mguće da organi koji su služili za otkirvanje njegovih navodnih nepočinstava tada za njih nisu znali. To je prosto nemoguće, nelogično. Tim pitanjem se na kontroli optužnice, pored ostalog, Zoran Lazović bavio - kaže Jovanović.
Tokom kontrole optužnice Milivoje Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića, te da je vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Nelogično je da imate konverzaciju dvije osobe, a da se prikazuju poruke samo jedne. Nema povratne reakcije. Određeni nedostaci postije i u vremenskom periodu kada su poruke poslate. Nasuprot svoj toj skaj komunikaciji koja služi da zamaskira nedostatak pravih dokaza, postoje konkretni dokazi, iskazi svjedoka koje je tužilac pozvao i saslušavao u prethodnom postupku. U prvom redu saslušana je tužiteljka Sanja Jovićević koja je pojasnila dio koji se odnosi na odluku o ukidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Jovićević je rekla da je odluku donijela samostalno, bez pritiska, na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja. Dakle, niti je bila obmanuta, niti je od nje nešto traženo, niti je bila pod pritiskom, već je cijenila sve dokaze koji sada egzistiraju u spisima predmeta. Donijela je odluku da se Zoran Lazović ne goni, a ta odluka je bila predmet provjere i ta krivična prijava je u cjelosti odbačena - podsjeća Jovanović.
Pretpostavka nevinosti
Izjava posalnika Demokrata Borisa Bogdanovića da je jedan od onih koji nikada nije poštovao prezumpciju nevinosti bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, došla je u trenutku dok je kontrola optužnice trajala.
- Izjava Borisa Bogdanovića je potvrda svega onoga što je Zoran Lazović juče rekao o optužnici, da je politički montiran proces. Kada dovedete u korelaciju izjavu Bogdanovića i on na što je ukazivao Zoran Lazović u sudnici, jedini komentar bi bio – pametnom dosta. Mislim da treba povesti računa budući da je riječ o ustavnoj kategoriji prava i razmisliti da se kršenje ovog pravila sankcioniše. Očigledno je da političari nisu sazreli dovoljno da poštuju zakone države koju predstavljaju na unutrašnjem ili spoljnom planu - zaključio je Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRFbGYT-It1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Jovanović: Izjava Borisa Bogdanovića potvrda da je posrijedi politički montiran proces

Pred Apelcionim sudom Crne Gore danas je održano ročište po žalbi odbrane Ilira Đokaja koji je ranije osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Šejle Bakije.
Vijeće koje je danas vodilo pomenuto ročište činile su sudije Vesna Moštrokol, Srđa Vujović i Predrag Tabaš.
Đokaj je ponovio da se kaje zbog ubistva Šejle Bakije i kazao da je sam sebe osudio. 
Vrhovno državno tužilaštvo je predložilo da sud odbaci žalbu i potvrdi presudu.
Stav advokata Srđana Lješkovića, kako saznaje portal Dan ,je da je njegovo prisustvo na današnjem ročištu poslenja radnja koju je poduzeo kao branilac u ovom postupku.
Sud će odluku na pomenutu žalbu donijeti u zakonom predviđenom roku.
Podsjećamo, Ilir Đokaj je 15. aprila 2024. u Višem sudu u Podgorici osuđen na 40 godina dugotrajnog zatvora, zbog ubistva iz niskih pobuda nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine u Tuzima.
Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je ranije optužnicu protiv Ilira Đokaja, kojegterete da je 30. septembra 2021. u Tuzima ubio nevjenčanu suprugu Šejlu Bakiju (19). Tada je ranjen i Šejlin otac Šaban Bakija.
Đokaju je pomenutog dana, oko 15.15 u Tuzima, u naselju Karabuško polje sa umišljajem i iz niskih pobuda lišio života Šejlu Bakiju, pri čemu je sa umišljajem doveo u opasnost život oštećenih Šabana, Indire i Bada Bakije.
- On je na terasi porodične kuće oštećenih, iz obijesti i osjećaja posjedovanja oštećene Šejle Bakije, a zbog njenog odbijanja da obnovi ranije prekinutu vanbračnu zajednicu sa njim, ispod dukserice uzeo pištolj i ispalio nekoliko projektila u pravcu oštećene, od kojih je zadobila teške i po život opasne povrede usled kojih je nastupila smrt - navodi se u spisima predmeta i dodaje da je tom prilikom pogođen i Bade Bakija, koji je zadobio teške tjelesne povrede.
Dalje se navodi da se osumnjičeni Đokaj udaljio prema vozilu parkiranom ispred kuće, a kada je vidio da Šaban Bakija ide za njim, ispalio je još jedan projektil u njegovom pravcu, koji ga je pogodio.
- Pošto je ušao u svoje vozilo, u trenutku dok su se na terasi nalazile oštećena Indira i Bada Bakija, ispalio je još dva projektila u njihovom pravcu, a potom se udaljio sa lica mjesta - navodi su istrage.

Đokaj pred Apelacionim sudom ponovio da se kaje zbog ubistva Bakije

Ni danas nije održano ročište u Privrednom sudu povodom prijedloga Poreske uprave za uvođenjem stečaja u Vektra Boku, koji je star skoro tri godine. Uprava je u međuvremenu dostavila dopunu svog predloga kojim je dug uvećan sa jedan na pet miliona i 150 hiljada eura, potvrdio je jedan od akcioanra Vektra Boke, vlasnik Ellena grupe, Danilo Matijašević. 
To je bio i razlog za odlaganje ročišta.
- To je dug sa kamatama koji je iznosio million eura po Planu reorganizacije Vektra Boke, koji nije ispoštovan. Poreska je tražila kamate i obuhvatila dug nad hotelom Igalo, što je došlo na 5 miliona i 150 hiljada eura. Sada to mijenja čitavu situaciju i naše planove - kaže za Novski portal, Matijašević.
On je ranije kupovinom 33 odsto akcija Vektra Boke na berzi najavio otkup poreskog duga, isplatu zaostalih primanja radnicima i novi investicioni ciklus prodajom hotela Igalo.
- U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Poreskom upravom kako bismo izašli iz ove situacije i spriječili stečaj. Jer, novac sam imao za prvobitan iznos poreskog duga i dao sam dokaz za to, a sada se sve komplikuje. Teško da Ellena grupa sama može preuzeti novi iznos duga. Država svakako treba da se uključi - kaže Matijašević, koji dodaje da nije izgubio ovim volju niti odustao od ulaganja.
Ponovo odbija spekulacije i optužbe koje iznosi jedan od bivših radnika “Vektra Boke” koji se zalaže za stečaj.
- Dobio sam tri pravosnažne odluke Privrednog suda po kojima nema žalbe da sam akcije kupio u skaldu sa zakonom i da nije bilo nikakve greške u proceduri kod brokera ili izvršitelja. Samo je tehnička stvar kada će Više državno tužilaštvo da odbaci prigovore i skine privremenu mjeru nad akcijama. Imam pravosnažnu presudu da bivši radnik Vektra Boke, koji vodi NVO, nije ni socijalni slučaj kako se žalio. On ima plac koji je dobio od HTP Boka, odnosno imovinu. Ako je socijalni slučaj ne može ni da plati advokata. Podnio sam krivične prijave protiv njega i teško da može dokazati da je tačno sve što je pričao protiv moje kompanije i mene - navodi Matijašević.
Prošlo ročište u Privrednom sudu odloženo je zbog promjene privremenog stečajnog upravnika, pa je umjesto Jovana Lopušine, koji je tražio da ga sud razriješi dužnosti zbog ličnih razloga, imenovana Svetlana Vukašinović.
Na Skupštini akcionara ovog ljeta Matijašević je ušao u Odbor direktora Vektra Boke, sa profesorom Radovanom Samardžićem i advokatom Vladimirom Čovićem, umjesto Brkovića, njegovog sina, kao i Milića Popovića.
Vijeće Višeg suda je prije tri mjeseca potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva koje Brkovića i dvojicu njegovih sinova, sa Popovićem, tereti za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca u Vektra Boki.

Kamate “podigle” poreski dug Vektra Boke sa jednog na 5,15 miliona eura

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: rociste