Vjerovatni budući premijer Češke Andrej Babiš rekao je da nema namjeru da Češku uvuče u "nekakav antiukrajinski blok u okviru Evropske unije" koji zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom planira madjarski premijer Viktor Orban.
- Medijski briselski monopol Politiko neprestano laže o nama. Nikakva takva inicijativa ne postoji i ništa o tome ne znam- odbio je kategorično Babiš izjavu Orbanovog glavnog političkog savjetnika Balaža Orbana za Politiko da se formira takav "blok skeptičan prema Ukrajini" koji bi mogao da oteža odlučivanje EU o pomoći napadnutoj zemlji.
Bivši češki premijer Babiš kao lider opozicije praktično od neuspješnih izbora za predsjednika Češke 2023. godine vodio je oštru kampanju u kojoj je njegova populistička stranka Akcija nezadovoljnih gradjana (ANO) nastojala da preotme birače esktremističkih stranaka i na desničarskoj i ljevičarskoj strani političkog spektra.
Bitan element te kampanje je bilo i raspirivanje antiukrajinskih raspoloženja da je navodno oko pola miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica krivo za sve nedaće Čeha, počev od nedostatka stanova, visokih kirija, skupih energija, probleme škola i bolnica.
Međutim, već tokom izborne večeri 4. oktobra kada se pokazalo da je ANO ubjedljivo pobijedila na izborima ali ne toliko da može sama da sastavi vladu Babiš je odbio referendume o izlasku iz EU i NATO koji traže njegovi budući koalicioni partneri.
Iako je i poslije izbora ponovio obećanje da direktno iz češkog budžeta neće otići ni kruna u oružje za Ukrajinu Babiš je naglasio da će češka vojna industrija i njen komercijalni izvoz oružja u Ukrajinu imati podršku vlade a podržao je vojnu pomoć koju Ukrajini daje EU.
Babiš je pred izbore prijetio da će ukinuti češku inicijativu Municija za Ukrajinu ali poslije razgovora sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom okrenuo je ploču i sada želi samo da se ona revidira da bude transparentna i da na njoj ne zarađuju češki trgovci oružjem koji posreduju da se u trećim zemljama, takodje i u Srbiji, nabavi artiljerijska municija koju plaćaju zapadne zemlje i poklanjaju Ukrajini.
Babiš takodje najavljuje da želi da obnovi saradnju Višegradske četvorke koja je prestala da funkcioniše kao blok sa koordiniranim stavovima u EU još u vrijeme poljskih populista Jaroslava Kačinjskog, baš zbog Orbanove popustljivosti prema Rusiji od agresije na Ukrajinu 2022. godine.
U pitanjima gde želi da se suprotstavi Briselu, kao što je pakt o migraciji ili klimatski ciljevi, Babiš računa, medjutim, prvenstveno na Poljsku i njenog sadašnjeg premijera vlade desnog centra i levice Donalda Tuska.
Babiš je odmah poslije izbora rekao da će prvi koga će zvati telefonom da sa njim razgovara o koordiniranju stavova pred samite EU biti poljski premijer Tusk, dok Fica i Orbana nije ni pominjao.
- Babiš sebe rado vidi kao nekog ko je dio one Evrope koja odlučuje, da je u redovima onih koji su važni. Ne želi da ga trpaju u istu vreću sa Orbanom i Ficom- kazala je komentatorka češkog radija Zdenjka Trahtova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Babiš kategorično odbija antiukrajinski blok sa Orbanom i Ficom

Slovačka pruža Ukrajini humanitarnu pomoć, ali nikada neće pristati da iz svog budžeta izdvaja sredstva za pokrivanje vojnih troškova Kijeva - izjavio je premijer te zemlje Robert Fico, prenose RIA novosti.
Fico je rekao da su Evropska unija (EU) i njene države članice izdvojile za Ukrajinu od početka sukoba 177 milijardi eura.
- Pomoć pruža i Slovačka, ali isključivo humanitarno. Kao predsjednik Vlade držim se principa da Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine - naglasio je on u video poruci na Fejsbuku i ponovio da vlada Slovačke, pod njegovim rukovodstvom, neće izdvojiti za takve svrhe "ni jedan jedini cent".
Belgijski premijer Bart de Viver uspio je da ublaži stavove Savjeta EU o korišćenju ruske zamrznute imovine za finansiranje Ukrajine, pa zajam EU od 140 milijardi eura ostaje pod znakom pitanja.
Belgija, jedna od šest osnivača EU, uspjela je da značajno ublaži formulacije objavljene na samitu u Briselu, pa se odluka o korišćenju ruske imovine odlaže do daljeg, prenosi Politiko.
De Viver je desničarski flamanski nacionalista koji je pod pritiskom kod kuće i tvrdi da operacija nosi ogromne finansijske i pravne rizike za Belgiju, gdje se nalazi većina ruske imovine.

Fico: Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine

Slovački sud je u utorak presudio da je čovjek koji je prošle godine upucao i ranio premijera Roberta Fica kriv za optužbe za terorizam i izrekao mu kaznu od 21 godine zatvora.
Juraj Cintula (72) je pucao na Fica pet puta s nešto više od jednog metra udaljenosti dok je premijer pozdravljao ljude u slovačkom gradu Handlova u maju 2024. godine.
Presudom Specijalizovanog krivičnog suda u gradu Banska Bistrica završeno je suđenje koje je počelo u julu, a čije je glavno pitanje bilo da li je Cintula, koji je priznao da je pucao na Fica, kriv za terorizam ili za manje teška krivična djela ubistva ili napada.
Fico (61) je pogođen četiri puta s teškom ranom u stomaku, a takođe je zadobio povrede kuka, ruke i stopala. Prvi put se pojavio u javnosti u julu prošle godine, nekoliko mjeseci poslije napada i ubrzo nakon toga se vratio na posao.
Cintula se pojavio na sudu u plavoj majici i crnoj dukserici s kapuljačom, u pratnji stražara s automatskim oružjem. Rekao je da je želio da povrijedi, ali ne i da ubije Fica, jer je želio da ga spriječi da nastavi politiku za koju je rekao da šteti slobodi i kulturi u Slovačkoj.
Cintula je novinarima, odlazeći iz sudnice u utorak, rekao da će se "sigurno" žaliti na presudu za koju je naveo da je "nepravedna".
Napad na Fica je otkrio duboke podjele u slovačkom društvu i animozitet između populiste Fica i opozicije. Fico, koji je na vlasti 11 godina u tri mandata od 2006, okrivio je uglavnom liberalnu, proevropsku opoziciju za podsticanje klime koja je dovela do pucnjave.
Opozicija optužuje Fica za narušavanje demokratskih standarda, slobode medija i prikrivanje korupcije.
Sudija Igor Kralik je naveo Cintulino sopstveno obrazloženje napada kada je čitao njegovo opravdanje za tačku optužnice za terorizam.
- Sud smatra dokazanim da optuženi nije napao građanina već konkretno premijera- rekao je Kralik.
Kazna je manja od maksimalne kazne doživotnog zatvora.
Odbrane Cintule, penzionera i bivšeg rudarskog radnika, kamenorezaca, pisca i aktiviste, tvrdila je da nije svaki napad na zvaničnika terorizam. Tražila je blažu kaznu za napad na javnog službenika.
David Lindtner, Ficov advokat, rekao je da je jasno da optuženi "nije penzioner već terorista" koji je želio da postavi presedan da "političku konfrontaciju treba rješavati nasilnim sredstvima".
Fico se vratio na vlast 2023. godine i okončao vojnu pomoć Ukrajini iz te države, težio uspostavljanju boljih odnosa s Moskvom, reformisao javni medijski servis i uveo neke nove krivične zakone, što su promjene za koje kritičari kažu da štete demokratiji.
Cintula je rekao da se protivi politici premijera o Ukrajini, medijima i kulturi i na suđenju je opisao napad kao "krik protiv straha koji parališe društvo".
Fico, koji je ima stalne zdravstvene probleme povezane s napadom, rekao je da je oprostio Cintuli.

Napadač na Fica proglašen krivim za terorizam i osuđen na 21 godinu zatvora

Oko 10.000 ljudi okupilo se prošlog utorka uveče na Trgu slobode u Bratislavi kako bi protestovali protiv politike vlade premijera Roberta Fica. Skupovi su održani i u nekoliko drugih gradova širom Slovačke, prenosi Dojče Vele.
Odaziv je bio manji nego nedjelju dana ranije, kada se u glavnom gradu okupilo 16.000 ljudi. Tom prilikom demonstranti su takođe čuli najavu četiri liberalne opozicione stranke da će sklopiti sporazum o saradnji.
Protesti su nastavak serije demonstracija, koje su počele nakon što se Fico krajem 2023. vratio na mjesto premijera. Njima se mora pridodati i rastući niz izazova — i unutrašnjih i međunarodnih — s kojima se slovački premijer suočava.
<h2>Međunarodne kritike</h2>
Na međunarodnom planu, pažnja je i dalje usmjerena na Ficove bliske odnose s Rusijom i Kinom, što je i pokrenulo prve proteste.
Evropsku javnost dodatno je uznemirilo Ficov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom početkom septembra, kao i njegovo odbijanje da prekine kupovinu ruskih energenata, te pokušaj sprovođenja ustavnih promjena kojima bi slovačko pravo imalo prednost nad pravom EU.
Sve to, uz autoritarna ograničenja rada medija i nevladinih organizacija, navodno je uvjerilo Partiju evropskih socijalista (PES) da trajno isključi Ficovu nominalno ljevičarsku stranku Smer iz svog poslaničkog kluba u EU.
Mihal Šimečka, lider opozicione liberalne stranke Progresivna Slovačka (PS), rekao je za DW da će potez, koji PES treba da potvrdi sredinom oktobra, „predstavljati značajan udarac za ugled Roberta Fica“.
<h2>Domaći problemi važniji Slovacima</h2>
Međutim, analitičari kažu da duboka politička polarizacija u Slovačkoj znači da međunarodna pitanja trenutno imaju malo odjeka u zemlji. Radoslav Štefančik sa Ekonomskog univerziteta u Bratislavi kaže za DW da potez PES-a „glasači Smera neće ni primijetiti“.
Domaća pitanja su očigledno glavno bojište u Slovačkoj. Nedavne demonstracije opozicije, organizovane pod sloganom „Protest protiv osiromašenja!“, usmjjerene su direktno na Ficovu ekonomsku politiku.
One su odgovor na konsolidacioni paket koji je vlada najavila, što je treći set mjera štednje otkako je preuzela vlast.
Paket, koji je prošle srijede uveče odobrio slovački parlament, pokušaj je da se obuzda ekonomska kriza u zemlji, što dodatno otežavaju američke carine na autoindustriju, koja je ključna industrijska grana u zemlji.
Cilj mu je da smanji budžetski deficit za 2026. godinu za 2,7 milijardi eura. Iako niko ne osporava potrebu za merama, naglasak na povećanju poreza i doprinosa, smanjenju plata i radnih mjesta u javnom sektoru, te rezovima u sferi socijalnih davanja, izaziva ogorčenje.
Kritičari tvrde da će paket pogoditi obične građane, dok će poštjedeti oligarhe povezane sa Smerom. Poslovne grupe se žale da će oslabiti konkurentnost. Ured slovačke vlade za odnose s novinarima nije odgovorio na zahtjev DW-a za komentar.
<h2>Nestabilnost vlade</h2>
Neki smatraju da bi široko rasprostranjeni bijes zbog plana ekonomske konsolidacije mogao da oživi nestabilnost koja proganja tročlanu vladajuću koaliciju otkako je došla na vlast pre skoro dvije godine.
Nakon što je ranije ove godine privremeno izgubio parlamentarnu većinu, jer su pobunjeni poslanici nastojali da sprovedu svoje zahteve, Fico je povratio njihovu lojalnost ministarskim mjestima i njegova vlada sada raspolaže sa 79 od 150 mjesta u parlamentu.
Adrijus Tursa iz londonske konsultantske kuće Teneo Intelligence naveo je da očekuje kako će parlamentarna rasprava o ekonomskom paketu „biti test za Ficovu krhku parlamentarnu većinu“.
<h2>Opozicija bi da sruši vladu</h2>
Opozicija želi da iskoristi trenutnu situaciju kako bi pomogla da se vladajuća koalicija dovede do sloma. No to neće biti lako.
Iako, kako kaže lider PS-a Šimečka, „predstavnici svake stranke sada javno raspravljaju o paketu za konsolidaciju", Ficovi manji koalicioni partneri — partija lijevog centra Hlas i radikalno desna Slovačka nacionalna stranka — ne žele da rizikuju, svjesni da im podrška opada od posljednjih izbora.
Niko od njih „ne želi da se ponovi situacija iz 2020–2023, kada su bili u opoziciji", dodaje Radoslav Štefančik.
<h2>Hoće li birači podržati liberale?</h2>
Istovremeno, birači nijesu zaboravili te iste tri godine kada je zavađena koalicija, sastavljena od liberalnih stranaka, izazvala haos.
Na pitanje, kako mogu da ubijede građane u zemlji da će novoobjavljeni sporazum o saradnji tri stranke biti drugačiji, Šimečka je naglasio da pripadnici njegove stranke Progresivna Slovačka (PS) „obilaze regione ... i razgovaraju s razočaranim ljudima koji su glasali za Ficovu koaliciju“.
Međutim, analitičari smatraju da će ti birači — većinom iz siromašnijih slojeva — biti oni, koji će najviše osjetiti ekonomske posljedice paketa i da će, umjesto liberala, prije birati partije poput krajnje desne stranke pod nazivom Republika.
<h2>Veza s prošlošću</h2>
Svjesni te prijetnje, neki iz redova liberalne opozicije pokušavaju da iskoriste Ficovu prorusku orijentaciju, kako bi povukli paralelu između kontroverzi oko paketa mjera za konsolidaciju privrede i Baršunaste revolucije 1989. godine.
Možda je najsporniji dio paketa predlog da se ukinu dva državna praznika, među kojima i 17. novembar — Dan ustanka koji je označio početak pada komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Neke opozicione stranke pozvale su na generalni štrajk tog dana, kao što se desilo prije 36 godina.
Međutim, drugi iz opozicije strahuju da bi to moglo da bude neugodno i izuzetno skupo razočaranje. 
Ni politički posmatrači nisu ništa manje skeptični. Andrej Matišak urednik slovačkog lista Pravda, ove ideje naziva „nerealnim“, ukazujući da nema dovoljno zamaha za njihovu sprovedbu.
Radoslav Štefančik primjećuje da je raspoloženje u zemlji danas drugačije nego u vrijeme Baršunaste revolucije 1989,
- Tada je većina tražila demokratiju, političke slobode i tržišnu ekonomiju. Sada je zemlja polarizovana i mnogi se ne bi pridružili protestu- kaže on.
Šimečka naglašava da će njegova stranka PS ostati strpljiva, insistirajući da je „spremna da izazove gospodina Fica na dvoboj na predstojećim izborima, bili oni za dvije godine ili sjutra“.
Posmatrači procjenjuju da će do izbora najvjerovatnije doći tek 2027.
Slovački premijer je već jednom — 2018. godine — morao da ode sa vlasti i to nakon ubistva novinara Jana Kucijaka, koji je istraživao o korupciji i mogućoj sprezi slovačkih vlasti s mafijom. Fico se tada našao u političkim ruševinama, suočavajući se s optužnicama i istragom.&nbsp;
- Ovoga puta on neće otići bez velike borbe- zaključuje Matišak.

1250x600

1084x550

Bratislava: Vlada Roberta Fica vodi borbu na svim frontovima

Predsjednik Kine Si Đinping pohvalio je u četvrtak Slovačku zbog "vjernosti" prijateljstvu sa Kinom, poručivši njenom premijeru kako se nada da će Bratislava nastaviti da pomaže Pekingu u izgradnji odnosa sa širom Evropskom unijom.
Međunarodna zajednica više nego ikada prije treba jedinstvo i saradnju, rekao je Si premijeru Robertu Ficu, koji je u srijedu prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je predstavljena kineska vojna sila i diplomatski uticaj, piše Rojters.
Kina računa na neke članice EU poput Slovačke da se zauzimaju za Peking unutar Unije, koja je uvela velike carine na električna vozila proizvedena u Kini zbog navodno nelojalne konkurencije.
Slovačka je bila jedna od pet zemalja članica koje su se protivile carinama.
Si je naveo kako se nada da će Slovačka nastaviti da igra "pozitivnu" ulogu u promovisanju kinesko-evropskih odnosa, objavila je državna novinska agencija Sinhua.
Fico, koji se sa Sijem posljednji put sastao u maju u Moskvi, nastoji da unaprijedi odnose svoje zemlje sa Kinom.
Kao i Mađarska, koja je takođe članica EU, Slovačka u svoju industriju želi da dovede ulaganja kineskih kompanija koje posluju u Evropi kako bi osigurala nova radna mjesta.
Međutim, za razliku od Mađarske, Bratislava još nije imala većih koristi od druge najveće ekonomije svijeta, te je tek prošle godine uspjela da podigne odnose sa Kinom na nivo strateškog partnerstva.
Šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, koji je predstavljao premijera Viktora Orbana na vojnoj paradi u Pekingu, šefu kineske diplomatije Vang Jiu je u srijedu rekao da je oko 31 posto kineskih ulaganja u Evropu 2024. došlo u Mađarsku.
Slovačka poput Mađarske održava bliske veze sa Rusijom koja zadovoljava većinu slovačkih potreba za naftom, podsjeća Rojters.
Fico će se u petak sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u utorak rekao da želi da normalizuje odnose s Kremljom, iako EU nastoji postepeno prestati da uvozi energente iz Rusije kako bi kaznila Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da su mnogi lideri došli u Moskvu da prisustvuju Paradi povodom 80. godišnjice pobjede nad fašističkom Njemačkom "uprkos pritiscima" koji su na njih vršeni, izražavajući posebnu pohvalu slovačkom premijeru Robertu Ficu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
- Ovdje je došao veliki broj ljudi uprkos pritiscima koji su vršeni. U naše vrijeme, posebno ako govorimo o Vučiću i Ficu ovo je jednostavno čin herojstva, u stvari, jer pokazati svoju suverenu volju da se oda počast sjećanju na Dan pobjede, uprkos eklatantnom, neobuzdanom pritisku, vrijedi najviše pohvale- rekao je Peskov u intervjuu za Prvi kanal, prenosi agencija Interfaks.
Agencija TASS takođe prenosi riječi Peskova i piše da je avion slovačkog premijera do Moskve došao dužom rutom pošto su mu Estonija, Letonija i Litvanija uskratile dozvolu da preleti njihovu teritoriju, a da su te tri zemlje takođe zatvorile vazdušni prostor za Vučića.

Peskov pohvalio dolazak Fica i Vučića na proslavu u Moskvu - "uprkos pritiscima"

Slovački populistički lider Robert Fico osudio je plan Evropske unije da zaustavi uvoz ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. kako bi predsjednik Rusije Vladimir Putin ostao bez prihoda za vođenje rata u Ukrajini.
Evropska komisija predstaviće detaljan plan sljedećeg mjeseca i nastojaće da zabrani nove gasne ugovore sa Rusijom do kraja ove godine i da postepeno ukine postojeće koji su još na snazi u EU do kraja 2027. godine.
Fico je rekao da je plan "apsolutno neprihvatljiv" za njegovu zemlju i da je njegova Vlada spremna da stavi veto i dodao da bi taj potez bio štetan za Slovačku i cijelu EU, jer će zbog toga cijena gasa porasti.
Slovačka ima ugovor o isporuci gasa sa Rusijom koji ističe 2034. godine i Fico je rekao da će tražiti nadoknadu štete ako se sprovede plan o zabrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja se zalaže za realizaciju plana, rekla je poslanicima Evropskog parlamenta da je Rusija iznova dokazala da nije pouzdan snabdjevač energijom.
- Zavisnost od Rusije nije loša samo za našu bezbjednost, već i za našu ekonomiju. Naše cijene energije ne može da diktira neprijateljski susjed - rekla je ona.
Fico je takođe odbacio prijedlog da se obustavi uvoz nafte i nuklearnog goriva iz Rusije u Evropsku uniju.
Mađarska i Slovačka, čiji se lideri smatraju Putinovim najbližim saveznicima u Evropi, blokirale su vojnu pomoć Evropske unije Ukrajini i od njih se očekuje da će se suprotstaviti gasnim planovima Evropske komisije.
Fico je poznat po proruskim stavovima i otvoreno osporava politiku EU u vezi sa Ukrajinom.
On je jedini lider EU koji će u petak u Moskvi prisustvovati svečanosti povodom obilježavanja 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, što će biti njegova druga posjeta Moskvi od decembra.

Fico osudio plan EU da zaustavi uvoz ruskog gasa

Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Hiljade ljudi okupilo se danas u Bratislavi i drugim slovačkim gradovima pozivajući premijera Roberta Fica da podnese ostavku, čime su nastavljeni protesti protiv spoljne politike za koju kritičari kažu da Slovačku približava Rusiji. 
 
Protesti se dešavaju svake druge sedmice od početka januara, a podstaknuti su decembarskim sastankom između Fica i ruskog predsjednika Vladimira Putina, što je rijetka posjeta Moskvi lidera jedne članice Evropske unije, od ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine. 
 
Okupljeni su skandirali "Slovačka je Evropa" i "dosta je Fica", prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Današnjim skupovima obilježeno je i sedam godina od ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka, čije je ubistvo pokrenulo nedjelje masovnih protesta protiv navodne javne korupcije, koji su doveli do toga da je Fico podnio ostavku na mjesto premijera. 
 
Fico se vratio na vlast pobjedom na izborima 2023. godine, a njegova ljevičarsko-nacionalistička vlada izazvala je zabrinutost među progresivnom opozicijom i drugima zbog poteza kojim želi da izmjeni krivične zakone i reformiše javnog medijskog emitera. 
 
Fico je prekinuo državnu vojnu pomoć Ukrajini i u sporu je sa Kijevom oko okončanja tranzita ruskog gasa ove godine.

Novi protesti u Slovačkoj: Hiljade ljudi pozivaju Fica da podnese ostavku

Slovački premijer Robert Fico odbacio je danas pozive demonstranata da podnese ostavku nakon što su desetine hiljada ljudi pobunile protiv promjene politike njegove vlade ka Rusiji, javlja Rojters.
Organizatori su procijenili da je oko 60.000 ljudi juče u Bratislavi demonstriralo protiv Ficove vlade, a širom zemlje okupilo se, po pisanju medija, skoro 100.000 ljudi, što su najveći protesti otkako se Fico vratio na vlast 2023.
Protesti, po ocjeni britanske agencije, podjsećaju na skupove 2018. godine kada je ubistvo istraživačkog novinara izazvalo masovne demonstrcije i prisililo Fica da podnese ostavku.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?creatorScreenName=OnlineDanas&amp;dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1882904144538919042&amp;lang=sr&amp;maxWidth=560px&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fsvet%2Fmasovni-protesti-u-slovackoj-fico-odbija-da-podnese-ostavku-vec-priprema-spisak-ljudi-koji-ce-biti-proterani%2F&amp;sessionId=1687dbc3c527547e9a5e3fc89349beb26bfbfbe7&amp;siteScreenName=OnlineDanas&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1882904144538919042" style="border: 0px solid rgb(229, 231, 235); box-sizing: border-box; --tw-border-spacing-x: 0; --tw-border-spacing-y: 0; --tw-translate-x: 0; --tw-translate-y: 0; --tw-rotate: 0; --tw-skew-x: 0; --tw-skew-y: 0; --tw-scale-x: 1; --tw-scale-y: 1; --tw-pan-x: ; --tw-pan-y: ; --tw-pinch-zoom: ; --tw-scroll-snap-strictness: proximity; --tw-gradient-from-position: ; --tw-gradient-via-position: ; --tw-gradient-to-position: ; --tw-ordinal: ; --tw-slashed-zero: ; --tw-numeric-figure: ; --tw-numeric-spacing: ; --tw-numeric-fraction: ; --tw-ring-inset: ; --tw-ring-offset-width: 0px; --tw-ring-offset-color: #fff; --tw-ring-color: rgba(59,130,246,.5); --tw-ring-offset-shadow: 0 0 #0000; --tw-ring-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow: 0 0 #0000; --tw-shadow-colored: 0 0 #0000; --tw-blur: ; --tw-brightness: ; --tw-contrast: ; --tw-grayscale: ; --tw-hue-rotate: ; --tw-invert: ; --tw-saturate: ; --tw-sepia: ; --tw-drop-shadow: ; --tw-backdrop-blur: ; --tw-backdrop-brightness: ; --tw-backdrop-contrast: ; --tw-backdrop-grayscale: ; --tw-backdrop-hue-rotate: ; --tw-backdrop-invert: ; --tw-backdrop-opacity: ; --tw-backdrop-saturate: ; --tw-backdrop-sepia: ; display: block; vertical-align: middle; margin-bottom: 1rem; margin-top: 1rem; max-width: 100%; margin-left: auto !important; margin-right: auto !important; position: static; visibility: visible; width: 560px; height: 560px; flex-grow: 1;"></iframe></div>

Novi protesti uslijedili su nakon što je Fico u decembru privatno otputovao u Moskvu da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je rijedak susret za lidera Evropske unije otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.
- Vlada se može promijeniti samo ako budu izbori - rekao je Fico juče u intervjuu za javni servis u subotu komentarišući zahtjeve demonstranata.
Ficova ljevičarsko-nacionalistička administracija optužila je ove nedjelje progresivne protivnike da planiraju eskalaciju protesta kako bi pokušali da nezakonito zbace vladu.
Opozicione stranke i građanske grupe koje organizuju proteste odbacuju njegove optužbe.
Pozivajući se na informacije obaveštajnih službi, Fico je, ne pokazujući dokaze, naveo da je u Slovačkoj postojala grupa neidentifikovanih eksperata koja je pomagala u protestima protiv proruskog lidera u Ukrajini 2014. i Gruziji prošle godine, navodi Rojters.
On je danas rekao da se priprema spisak ljudi koji će biti protjerani, ne navodeći više detalja.
Kritičari smatraju da vladajuća koalicija potkopava demokratske vrijednosti, udaljavajući spoljnu politiku od Evropske unije i NATO i približavajući je Rusiji.
- Fico brani spoljnu politiku svoje vlade, kritikujući neke evropske politike, ističe kako želi dobre odnose sa svima i da politiku i dalje određuje članstvo zemlje u EU i NATO, piše Rojters.
Ficova krhka trostranačka koalicija, koja je osvojila 79 od 150 poslaničkih mesta na izborima 2023. godine, biće testirana sljedeće nedjelje prijedlogom opozicije koja traži izglasavanje nepovjerenja vladi.

Fico odbija da podnese ostavku, već priprema spisak ljudi koji će biti protjerani

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: robert-fico