Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Vjerovatni budući premijer Češke Andrej Babiš rekao je da nema namjeru da Češku uvuče u "nekakav antiukrajinski blok u okviru Evropske unije" koji zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom planira madjarski premijer Viktor Orban.
- Medijski briselski monopol Politiko neprestano laže o nama. Nikakva takva inicijativa ne postoji i ništa o tome ne znam- odbio je kategorično Babiš izjavu Orbanovog glavnog političkog savjetnika Balaža Orbana za Politiko da se formira takav "blok skeptičan prema Ukrajini" koji bi mogao da oteža odlučivanje EU o pomoći napadnutoj zemlji.
Bivši češki premijer Babiš kao lider opozicije praktično od neuspješnih izbora za predsjednika Češke 2023. godine vodio je oštru kampanju u kojoj je njegova populistička stranka Akcija nezadovoljnih gradjana (ANO) nastojala da preotme birače esktremističkih stranaka i na desničarskoj i ljevičarskoj strani političkog spektra.
Bitan element te kampanje je bilo i raspirivanje antiukrajinskih raspoloženja da je navodno oko pola miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica krivo za sve nedaće Čeha, počev od nedostatka stanova, visokih kirija, skupih energija, probleme škola i bolnica.
Međutim, već tokom izborne večeri 4. oktobra kada se pokazalo da je ANO ubjedljivo pobijedila na izborima ali ne toliko da može sama da sastavi vladu Babiš je odbio referendume o izlasku iz EU i NATO koji traže njegovi budući koalicioni partneri.
Iako je i poslije izbora ponovio obećanje da direktno iz češkog budžeta neće otići ni kruna u oružje za Ukrajinu Babiš je naglasio da će češka vojna industrija i njen komercijalni izvoz oružja u Ukrajinu imati podršku vlade a podržao je vojnu pomoć koju Ukrajini daje EU.
Babiš je pred izbore prijetio da će ukinuti češku inicijativu Municija za Ukrajinu ali poslije razgovora sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom okrenuo je ploču i sada želi samo da se ona revidira da bude transparentna i da na njoj ne zarađuju češki trgovci oružjem koji posreduju da se u trećim zemljama, takodje i u Srbiji, nabavi artiljerijska municija koju plaćaju zapadne zemlje i poklanjaju Ukrajini.
Babiš takodje najavljuje da želi da obnovi saradnju Višegradske četvorke koja je prestala da funkcioniše kao blok sa koordiniranim stavovima u EU još u vrijeme poljskih populista Jaroslava Kačinjskog, baš zbog Orbanove popustljivosti prema Rusiji od agresije na Ukrajinu 2022. godine.
U pitanjima gde želi da se suprotstavi Briselu, kao što je pakt o migraciji ili klimatski ciljevi, Babiš računa, medjutim, prvenstveno na Poljsku i njenog sadašnjeg premijera vlade desnog centra i levice Donalda Tuska.
Babiš je odmah poslije izbora rekao da će prvi koga će zvati telefonom da sa njim razgovara o koordiniranju stavova pred samite EU biti poljski premijer Tusk, dok Fica i Orbana nije ni pominjao.
- Babiš sebe rado vidi kao nekog ko je dio one Evrope koja odlučuje, da je u redovima onih koji su važni. Ne želi da ga trpaju u istu vreću sa Orbanom i Ficom- kazala je komentatorka češkog radija Zdenjka Trahtova.

Babiš kategorično odbija antiukrajinski blok sa Orbanom i Ficom

Slovačka pruža Ukrajini humanitarnu pomoć, ali nikada neće pristati da iz svog budžeta izdvaja sredstva za pokrivanje vojnih troškova Kijeva - izjavio je premijer te zemlje Robert Fico, prenose RIA novosti.
Fico je rekao da su Evropska unija (EU) i njene države članice izdvojile za Ukrajinu od početka sukoba 177 milijardi eura.
- Pomoć pruža i Slovačka, ali isključivo humanitarno. Kao predsjednik Vlade držim se principa da Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine - naglasio je on u video poruci na Fejsbuku i ponovio da vlada Slovačke, pod njegovim rukovodstvom, neće izdvojiti za takve svrhe "ni jedan jedini cent".
Belgijski premijer Bart de Viver uspio je da ublaži stavove Savjeta EU o korišćenju ruske zamrznute imovine za finansiranje Ukrajine, pa zajam EU od 140 milijardi eura ostaje pod znakom pitanja.
Belgija, jedna od šest osnivača EU, uspjela je da značajno ublaži formulacije objavljene na samitu u Briselu, pa se odluka o korišćenju ruske imovine odlaže do daljeg, prenosi Politiko.
De Viver je desničarski flamanski nacionalista koji je pod pritiskom kod kuće i tvrdi da operacija nosi ogromne finansijske i pravne rizike za Belgiju, gdje se nalazi većina ruske imovine.

Fico: Slovačka nikada neće finansijski pokrivati vojne rashode Ukrajine

Slovački sud je u utorak presudio da je čovjek koji je prošle godine upucao i ranio premijera Roberta Fica kriv za optužbe za terorizam i izrekao mu kaznu od 21 godine zatvora.
Juraj Cintula (72) je pucao na Fica pet puta s nešto više od jednog metra udaljenosti dok je premijer pozdravljao ljude u slovačkom gradu Handlova u maju 2024. godine.
Presudom Specijalizovanog krivičnog suda u gradu Banska Bistrica završeno je suđenje koje je počelo u julu, a čije je glavno pitanje bilo da li je Cintula, koji je priznao da je pucao na Fica, kriv za terorizam ili za manje teška krivična djela ubistva ili napada.
Fico (61) je pogođen četiri puta s teškom ranom u stomaku, a takođe je zadobio povrede kuka, ruke i stopala. Prvi put se pojavio u javnosti u julu prošle godine, nekoliko mjeseci poslije napada i ubrzo nakon toga se vratio na posao.
Cintula se pojavio na sudu u plavoj majici i crnoj dukserici s kapuljačom, u pratnji stražara s automatskim oružjem. Rekao je da je želio da povrijedi, ali ne i da ubije Fica, jer je želio da ga spriječi da nastavi politiku za koju je rekao da šteti slobodi i kulturi u Slovačkoj.
Cintula je novinarima, odlazeći iz sudnice u utorak, rekao da će se "sigurno" žaliti na presudu za koju je naveo da je "nepravedna".
Napad na Fica je otkrio duboke podjele u slovačkom društvu i animozitet između populiste Fica i opozicije. Fico, koji je na vlasti 11 godina u tri mandata od 2006, okrivio je uglavnom liberalnu, proevropsku opoziciju za podsticanje klime koja je dovela do pucnjave.
Opozicija optužuje Fica za narušavanje demokratskih standarda, slobode medija i prikrivanje korupcije.
Sudija Igor Kralik je naveo Cintulino sopstveno obrazloženje napada kada je čitao njegovo opravdanje za tačku optužnice za terorizam.
- Sud smatra dokazanim da optuženi nije napao građanina već konkretno premijera- rekao je Kralik.
Kazna je manja od maksimalne kazne doživotnog zatvora.
Odbrane Cintule, penzionera i bivšeg rudarskog radnika, kamenorezaca, pisca i aktiviste, tvrdila je da nije svaki napad na zvaničnika terorizam. Tražila je blažu kaznu za napad na javnog službenika.
David Lindtner, Ficov advokat, rekao je da je jasno da optuženi "nije penzioner već terorista" koji je želio da postavi presedan da "političku konfrontaciju treba rješavati nasilnim sredstvima".
Fico se vratio na vlast 2023. godine i okončao vojnu pomoć Ukrajini iz te države, težio uspostavljanju boljih odnosa s Moskvom, reformisao javni medijski servis i uveo neke nove krivične zakone, što su promjene za koje kritičari kažu da štete demokratiji.
Cintula je rekao da se protivi politici premijera o Ukrajini, medijima i kulturi i na suđenju je opisao napad kao "krik protiv straha koji parališe društvo".
Fico, koji je ima stalne zdravstvene probleme povezane s napadom, rekao je da je oprostio Cintuli.

Napadač na Fica proglašen krivim za terorizam i osuđen na 21 godinu zatvora

Oko 10.000 ljudi okupilo se prošlog utorka uveče na Trgu slobode u Bratislavi kako bi protestovali protiv politike vlade premijera Roberta Fica. Skupovi su održani i u nekoliko drugih gradova širom Slovačke, prenosi Dojče Vele.
Odaziv je bio manji nego nedjelju dana ranije, kada se u glavnom gradu okupilo 16.000 ljudi. Tom prilikom demonstranti su takođe čuli najavu četiri liberalne opozicione stranke da će sklopiti sporazum o saradnji.
Protesti su nastavak serije demonstracija, koje su počele nakon što se Fico krajem 2023. vratio na mjesto premijera. Njima se mora pridodati i rastući niz izazova — i unutrašnjih i međunarodnih — s kojima se slovački premijer suočava.
<h2>Međunarodne kritike</h2>
Na međunarodnom planu, pažnja je i dalje usmjerena na Ficove bliske odnose s Rusijom i Kinom, što je i pokrenulo prve proteste.
Evropsku javnost dodatno je uznemirilo Ficov susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom početkom septembra, kao i njegovo odbijanje da prekine kupovinu ruskih energenata, te pokušaj sprovođenja ustavnih promjena kojima bi slovačko pravo imalo prednost nad pravom EU.
Sve to, uz autoritarna ograničenja rada medija i nevladinih organizacija, navodno je uvjerilo Partiju evropskih socijalista (PES) da trajno isključi Ficovu nominalno ljevičarsku stranku Smer iz svog poslaničkog kluba u EU.
Mihal Šimečka, lider opozicione liberalne stranke Progresivna Slovačka (PS), rekao je za DW da će potez, koji PES treba da potvrdi sredinom oktobra, „predstavljati značajan udarac za ugled Roberta Fica“.
<h2>Domaći problemi važniji Slovacima</h2>
Međutim, analitičari kažu da duboka politička polarizacija u Slovačkoj znači da međunarodna pitanja trenutno imaju malo odjeka u zemlji. Radoslav Štefančik sa Ekonomskog univerziteta u Bratislavi kaže za DW da potez PES-a „glasači Smera neće ni primijetiti“.
Domaća pitanja su očigledno glavno bojište u Slovačkoj. Nedavne demonstracije opozicije, organizovane pod sloganom „Protest protiv osiromašenja!“, usmjjerene su direktno na Ficovu ekonomsku politiku.
One su odgovor na konsolidacioni paket koji je vlada najavila, što je treći set mjera štednje otkako je preuzela vlast.
Paket, koji je prošle srijede uveče odobrio slovački parlament, pokušaj je da se obuzda ekonomska kriza u zemlji, što dodatno otežavaju američke carine na autoindustriju, koja je ključna industrijska grana u zemlji.
Cilj mu je da smanji budžetski deficit za 2026. godinu za 2,7 milijardi eura. Iako niko ne osporava potrebu za merama, naglasak na povećanju poreza i doprinosa, smanjenju plata i radnih mjesta u javnom sektoru, te rezovima u sferi socijalnih davanja, izaziva ogorčenje.
Kritičari tvrde da će paket pogoditi obične građane, dok će poštjedeti oligarhe povezane sa Smerom. Poslovne grupe se žale da će oslabiti konkurentnost. Ured slovačke vlade za odnose s novinarima nije odgovorio na zahtjev DW-a za komentar.
<h2>Nestabilnost vlade</h2>
Neki smatraju da bi široko rasprostranjeni bijes zbog plana ekonomske konsolidacije mogao da oživi nestabilnost koja proganja tročlanu vladajuću koaliciju otkako je došla na vlast pre skoro dvije godine.
Nakon što je ranije ove godine privremeno izgubio parlamentarnu većinu, jer su pobunjeni poslanici nastojali da sprovedu svoje zahteve, Fico je povratio njihovu lojalnost ministarskim mjestima i njegova vlada sada raspolaže sa 79 od 150 mjesta u parlamentu.
Adrijus Tursa iz londonske konsultantske kuće Teneo Intelligence naveo je da očekuje kako će parlamentarna rasprava o ekonomskom paketu „biti test za Ficovu krhku parlamentarnu većinu“.
<h2>Opozicija bi da sruši vladu</h2>
Opozicija želi da iskoristi trenutnu situaciju kako bi pomogla da se vladajuća koalicija dovede do sloma. No to neće biti lako.
Iako, kako kaže lider PS-a Šimečka, „predstavnici svake stranke sada javno raspravljaju o paketu za konsolidaciju", Ficovi manji koalicioni partneri — partija lijevog centra Hlas i radikalno desna Slovačka nacionalna stranka — ne žele da rizikuju, svjesni da im podrška opada od posljednjih izbora.
Niko od njih „ne želi da se ponovi situacija iz 2020–2023, kada su bili u opoziciji", dodaje Radoslav Štefančik.
<h2>Hoće li birači podržati liberale?</h2>
Istovremeno, birači nijesu zaboravili te iste tri godine kada je zavađena koalicija, sastavljena od liberalnih stranaka, izazvala haos.
Na pitanje, kako mogu da ubijede građane u zemlji da će novoobjavljeni sporazum o saradnji tri stranke biti drugačiji, Šimečka je naglasio da pripadnici njegove stranke Progresivna Slovačka (PS) „obilaze regione ... i razgovaraju s razočaranim ljudima koji su glasali za Ficovu koaliciju“.
Međutim, analitičari smatraju da će ti birači — većinom iz siromašnijih slojeva — biti oni, koji će najviše osjetiti ekonomske posljedice paketa i da će, umjesto liberala, prije birati partije poput krajnje desne stranke pod nazivom Republika.
<h2>Veza s prošlošću</h2>
Svjesni te prijetnje, neki iz redova liberalne opozicije pokušavaju da iskoriste Ficovu prorusku orijentaciju, kako bi povukli paralelu između kontroverzi oko paketa mjera za konsolidaciju privrede i Baršunaste revolucije 1989. godine.
Možda je najsporniji dio paketa predlog da se ukinu dva državna praznika, među kojima i 17. novembar — Dan ustanka koji je označio početak pada komunističkog režima u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Neke opozicione stranke pozvale su na generalni štrajk tog dana, kao što se desilo prije 36 godina.
Međutim, drugi iz opozicije strahuju da bi to moglo da bude neugodno i izuzetno skupo razočaranje. 
Ni politički posmatrači nisu ništa manje skeptični. Andrej Matišak urednik slovačkog lista Pravda, ove ideje naziva „nerealnim“, ukazujući da nema dovoljno zamaha za njihovu sprovedbu.
Radoslav Štefančik primjećuje da je raspoloženje u zemlji danas drugačije nego u vrijeme Baršunaste revolucije 1989,
- Tada je većina tražila demokratiju, političke slobode i tržišnu ekonomiju. Sada je zemlja polarizovana i mnogi se ne bi pridružili protestu- kaže on.
Šimečka naglašava da će njegova stranka PS ostati strpljiva, insistirajući da je „spremna da izazove gospodina Fica na dvoboj na predstojećim izborima, bili oni za dvije godine ili sjutra“.
Posmatrači procjenjuju da će do izbora najvjerovatnije doći tek 2027.
Slovački premijer je već jednom — 2018. godine — morao da ode sa vlasti i to nakon ubistva novinara Jana Kucijaka, koji je istraživao o korupciji i mogućoj sprezi slovačkih vlasti s mafijom. Fico se tada našao u političkim ruševinama, suočavajući se s optužnicama i istragom.&nbsp;
- Ovoga puta on neće otići bez velike borbe- zaključuje Matišak.

Bratislava: Vlada Roberta Fica vodi borbu na svim frontovima

Predsjednik Kine Si Đinping pohvalio je u četvrtak Slovačku zbog "vjernosti" prijateljstvu sa Kinom, poručivši njenom premijeru kako se nada da će Bratislava nastaviti da pomaže Pekingu u izgradnji odnosa sa širom Evropskom unijom.
Međunarodna zajednica više nego ikada prije treba jedinstvo i saradnju, rekao je Si premijeru Robertu Ficu, koji je u srijedu prisustvovao velikoj vojnoj paradi u Pekingu, gdje je predstavljena kineska vojna sila i diplomatski uticaj, piše Rojters.
Kina računa na neke članice EU poput Slovačke da se zauzimaju za Peking unutar Unije, koja je uvela velike carine na električna vozila proizvedena u Kini zbog navodno nelojalne konkurencije.
Slovačka je bila jedna od pet zemalja članica koje su se protivile carinama.
Si je naveo kako se nada da će Slovačka nastaviti da igra "pozitivnu" ulogu u promovisanju kinesko-evropskih odnosa, objavila je državna novinska agencija Sinhua.
Fico, koji se sa Sijem posljednji put sastao u maju u Moskvi, nastoji da unaprijedi odnose svoje zemlje sa Kinom.
Kao i Mađarska, koja je takođe članica EU, Slovačka u svoju industriju želi da dovede ulaganja kineskih kompanija koje posluju u Evropi kako bi osigurala nova radna mjesta.
Međutim, za razliku od Mađarske, Bratislava još nije imala većih koristi od druge najveće ekonomije svijeta, te je tek prošle godine uspjela da podigne odnose sa Kinom na nivo strateškog partnerstva.
Šef diplomatije Mađarske Peter Sijarto, koji je predstavljao premijera Viktora Orbana na vojnoj paradi u Pekingu, šefu kineske diplomatije Vang Jiu je u srijedu rekao da je oko 31 posto kineskih ulaganja u Evropu 2024. došlo u Mađarsku.
Slovačka poput Mađarske održava bliske veze sa Rusijom koja zadovoljava većinu slovačkih potreba za naftom, podsjeća Rojters.
Fico će se u petak sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u utorak rekao da želi da normalizuje odnose s Kremljom, iako EU nastoji postepeno prestati da uvozi energente iz Rusije kako bi kaznila Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Si izrazio nadu da će premijer Slovačke jačati odnose između Kine i EU

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da su mnogi lideri došli u Moskvu da prisustvuju Paradi povodom 80. godišnjice pobjede nad fašističkom Njemačkom "uprkos pritiscima" koji su na njih vršeni, izražavajući posebnu pohvalu slovačkom premijeru Robertu Ficu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
- Ovdje je došao veliki broj ljudi uprkos pritiscima koji su vršeni. U naše vrijeme, posebno ako govorimo o Vučiću i Ficu ovo je jednostavno čin herojstva, u stvari, jer pokazati svoju suverenu volju da se oda počast sjećanju na Dan pobjede, uprkos eklatantnom, neobuzdanom pritisku, vrijedi najviše pohvale- rekao je Peskov u intervjuu za Prvi kanal, prenosi agencija Interfaks.
Agencija TASS takođe prenosi riječi Peskova i piše da je avion slovačkog premijera do Moskve došao dužom rutom pošto su mu Estonija, Letonija i Litvanija uskratile dozvolu da preleti njihovu teritoriju, a da su te tri zemlje takođe zatvorile vazdušni prostor za Vučića.

Peskov pohvalio dolazak Fica i Vučića na proslavu u Moskvu - "uprkos pritiscima"

Slovački populistički lider Robert Fico osudio je plan Evropske unije da zaustavi uvoz ruskog prirodnog gasa do kraja 2027. kako bi predsjednik Rusije Vladimir Putin ostao bez prihoda za vođenje rata u Ukrajini.
Evropska komisija predstaviće detaljan plan sljedećeg mjeseca i nastojaće da zabrani nove gasne ugovore sa Rusijom do kraja ove godine i da postepeno ukine postojeće koji su još na snazi u EU do kraja 2027. godine.
Fico je rekao da je plan "apsolutno neprihvatljiv" za njegovu zemlju i da je njegova Vlada spremna da stavi veto i dodao da bi taj potez bio štetan za Slovačku i cijelu EU, jer će zbog toga cijena gasa porasti.
Slovačka ima ugovor o isporuci gasa sa Rusijom koji ističe 2034. godine i Fico je rekao da će tražiti nadoknadu štete ako se sprovede plan o zabrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja se zalaže za realizaciju plana, rekla je poslanicima Evropskog parlamenta da je Rusija iznova dokazala da nije pouzdan snabdjevač energijom.
- Zavisnost od Rusije nije loša samo za našu bezbjednost, već i za našu ekonomiju. Naše cijene energije ne može da diktira neprijateljski susjed - rekla je ona.
Fico je takođe odbacio prijedlog da se obustavi uvoz nafte i nuklearnog goriva iz Rusije u Evropsku uniju.
Mađarska i Slovačka, čiji se lideri smatraju Putinovim najbližim saveznicima u Evropi, blokirale su vojnu pomoć Evropske unije Ukrajini i od njih se očekuje da će se suprotstaviti gasnim planovima Evropske komisije.
Fico je poznat po proruskim stavovima i otvoreno osporava politiku EU u vezi sa Ukrajinom.
On je jedini lider EU koji će u petak u Moskvi prisustvovati svečanosti povodom obilježavanja 80. godišnjice poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, što će biti njegova druga posjeta Moskvi od decembra.

Fico osudio plan EU da zaustavi uvoz ruskog gasa

Savjetnik predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica za pitanja nacionalne bezbjednosti od 1. aprila biće Miroslav Lajčak, saopšteno je iz slovačke Ambasade u Podgorici.
Iz Ambasade Slovačke u Podgorici medijima su dostavili Lajčakovu izjavu.
On je naveo da želi da ispravi netačnu informaciju koja se pojavila u medijima.
- Od 1. aprila postajem eksterni savjetnik predsjednika vlade. Naziv funkcije je „savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti“, a od mene se očekuje da predsjedniku vlade savjetujem u strateškim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima - rekao je Lajčak.
On je dodao da će tu funkciju obavljati sa skraćenim radnim vremenom, pored njegovih drugih aktivnosti.

Lajčak od 1. aprila Ficov savjetnik za pitanja nacionalne bezbjednosti

Hiljade ljudi okupilo se danas u Bratislavi i drugim slovačkim gradovima pozivajući premijera Roberta Fica da podnese ostavku, čime su nastavljeni protesti protiv spoljne politike za koju kritičari kažu da Slovačku približava Rusiji. 
 
Protesti se dešavaju svake druge sedmice od početka januara, a podstaknuti su decembarskim sastankom između Fica i ruskog predsjednika Vladimira Putina, što je rijetka posjeta Moskvi lidera jedne članice Evropske unije, od ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine. 
 
Okupljeni su skandirali "Slovačka je Evropa" i "dosta je Fica", prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Današnjim skupovima obilježeno je i sedam godina od ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka, čije je ubistvo pokrenulo nedjelje masovnih protesta protiv navodne javne korupcije, koji su doveli do toga da je Fico podnio ostavku na mjesto premijera. 
 
Fico se vratio na vlast pobjedom na izborima 2023. godine, a njegova ljevičarsko-nacionalistička vlada izazvala je zabrinutost među progresivnom opozicijom i drugima zbog poteza kojim želi da izmjeni krivične zakone i reformiše javnog medijskog emitera. 
 
Fico je prekinuo državnu vojnu pomoć Ukrajini i u sporu je sa Kijevom oko okončanja tranzita ruskog gasa ove godine.

Novi protesti u Slovačkoj: Hiljade ljudi pozivaju Fica da podnese ostavku

Fondacija Mentorium pokrenula je inicijativu „Prijatelji Fondacije“, s ciljem okupljanja građana i kompanija koji žele da kroz redovne mjesečne donacije pruže trajnu i stabilnu podršku djeci bez adekvatnog roditeljskog staranja, djeci sa smetnjama u razvoju, kao i programima mentalnog zdravlja, nenasilja i kulture mira.
Kako je saopšteno, inicijativa „Prijatelji Fondacije“ osmišljena je kao zajednica solidarnosti i odgovornosti, u kojoj i mali, ali redovni doprinosi omogućavaju dugoročno planiranje, kontinuiranu pomoć i stvarne promjene u životima onih kojima je podrška najpotrebija.
- Vjerujemo da se velike promjene ne dešavaju samo velikim donacijama, već stalnom brigom i prisustvom. Jedan euro mjesečno može biti razlika između odustajanja i nade - poručuju iz Fondacije Mentorium.
<h3>Kako postati mjesečni donator</h3>
Zainteresovani građani i kompanije mogu se pridružiti inicijativi uplatom mjesečne donacije na račun Fondacije Mentorium:
Domaće uplate (Crna Gora):
Žiro-račun: 530-510999-04
Banka: NLB Banka (ili druge crnogorske banke)
Donacije putem IBAN-a (SEPA – EU/SEE zone):
IBAN: ME25530050100178942
Banka: NLB Banka
SWIFT/BIC: MNBAMEPG
U mobilnoj ili online banci potrebno je unijeti željeni iznos (npr. 1 eur mjesečno) i aktivirati opciju ponavljajuće uplate (recurring payment), čime se donacija automatski realizuje svakog mjeseca.
SEPA uplate su brze i povoljne, a Crna Gora se punom SEPA sistemu pridružuje od 5. oktobra 2025. godine.
Fondacija Mentorium podsjeća donatore da prije uplate provjere tačnost IBAN-a, a za međunarodne transfere izvan SEPA sistema koristi se puni SWIFT transfer.
- Inicijativa „Prijatelji Fondacije“ otvorena je za sve koji vjeruju da solidarnost nije jednokratan čin, već trajna odluka. Jedan trun dobra – nečiji cijeli svijet - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Fondacija Mentorium pokrenula inicijativu „Prijatelji Fondacije“

Šef turske diplomatije Hakan Fidan upozorio je da bi novi sukob s Iranom bio velika greška, naglašavajući da je Teheran spreman da se vrati pregovorima o nuklearnom programu.
U ekskluzivnom razgovoru za Al Džaziru, turski ministar vanjskih poslova poslao je jasnu poruku međunarodnoj zajednici, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama, povodom rastućih tenzija na Bliskom istoku. Fidan je ocijenio da bi svaki napad na Iran ili ponovno pokretanje rata bio pogrešan potez s nesagledivim posljedicama.
Otkrio je da Turska aktivno savjetuje Vašington o načinu pristupa kompleksnim odnosima s Teheranom, navodeći da je ključ u postepenom rješavanju problema, a ne u insistiranju na sveobuhvatnim „paket-aranžmanima“.
- Moj savjet američkim prijateljima je uvijek isti: zatvarajte dosije jedan po jedan. Počnite s nuklearnim programom, riješite ga, a zatim pređite na sljedeći. Nemojte sve tretirati kao jedan paket - rekao je Fidan.
Dodao je da bi insistiranje na rješavanju svih pitanja odjednom moglo biti kontraproduktivno.
- Ako sve stavite u jedan paket, to će našim iranskim prijateljima biti veoma teško da ‘probave’ i procesuiraju. Moglo bi djelovati ponižavajuće i bilo bi im teško da takav pristup objasne svom rukovodstvu - upozorio je.
Govoreći o ulozi Irana u novom regionalnom poretku, Fidan je rekao da Iran ima potencijal da zauzme „savršeno mjesto“, ali da je za to neophodna veća transparentnost i saradnja sa susjedima. Prisjećajući se posjete Iranu prije dva mjeseca, kazao je da je tamošnjim zvaničnicima prenio vrlo otvorene poruke.
- Moraju graditi povjerenje u regionu. Moraju voditi računa o tome kako ih doživljavaju susjedne zemlje. Niko od nas ne ide nigdje – mi ostajemo ovdje, Iran ostaje ovdje - rekao je Fidan.
Zaključio je da, bez obzira na ideološke, političke ili sektaške razlike, države regiona moraju pronaći način za saradnju unutar sistema nacionalnih država kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost.

Direktna poruka iz Ankare za Vašington: Ne ponižavajte Iran ako želite mir na Bliskom istoku

Glasovima sedamnaest odbornika Skupštine Prijestonice Nikola Đurašković je ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja.
Podršku Đuraškoviću dali su odbornici kluba SDP i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba ,,Za Evropsku Prijestonicu“ i odbornik Socijaldemokrata.
Odbornici DPS-a i dva nezavisna odbornika ne prisustvuju skupštinskim zasijedanjima, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s današnjeg zasijedanja.
Đurašković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu je mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Nikola Đurašković ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja

Govor mržnje na javnoj sceni, segregacija Crnogoraca te brutalno gaženje građanskoga društvenog ustrojstva koje svakodnevno manifestuje crnogorska vlast osokolila je raznorazne podzemne humanoidne strukture da javno prijete smrću ne samo onima koji pružaju otpor fašizmu u Crnoj Gori no i članovima njihovih porodica.
Potonje prijetnje Oskaru Huteru i njegovoj porodici moraju naići na osudu svih društvenih činilaca koji ne baštine pogubnu politiku 90-ih godina. Svima je jasno zašto je Oskar Huter meta velikosrpskih huligana koji su osokoljeni činjenicom da je ideologija koja ih je iznjedrila zapravo ideologija današnje crnogorske vlasti. Oskar Huter jedan je od rijetkih opozicionih političara koji ne pristaje na kalkulacije s predstavnicima te pogubne ideologije, koji ne šuti na raznorazne devijacije pod kojima posrće crnogorsko društvo.&nbsp;
Pozivamo opoziciju da se prene iz mrtvila u koje je zapala, da odagna besmislene nade da nepružanjem otpora organizovanim klero-političkim grupama može postići bilo kakav društveni napredak te da pritiskom na bezbjednosni sektor izdejstvuje razotkrivanje i procesuiranje svih koji atakuju ne samo na slobodu javne riječi no i na goli život onih koji je izriču.

Tag: robert-fico