U četiri kancelarije, u prostoru od 89 kvadrata, u istoj zgradi sa Osnovnim sudom u Starom gradu, zbili su se troje državnih tužilaca i službenici, ukupno 11 zaposlenih. Rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva, Ristu Stijoviću, i portparolu, državniom tužiocu, Nikoli Samardžiću, tek nedavno se priključila mlada državna tužiteljka Đurđina Bulut. Prethodno je hercegnovsko Tužilaštvo pune tri godine radilo sa dvoje tužilaca, iako je predmeta sve više.
To je saopštio novinarima rukovodilac Risto Stijović povodom Dana otvorenih vrata, u susret Danu državnih tužilaca Crne Gore, 1. novembra, prenosi Novski portal.
- Ove godine primljen je 591 predmet, od toga 311 protiv poznatih učinilaca krivičnih djela, 192 su razni krivični predmeti gdje se provjerava da li je izvršeno krivično djelo, 11 je protiv pravnih lica. Otvoreno je 12 istraga, a protiv nepoznatih počinilaca krivičnih djela bilo je 40 predmeta. Pristiglo je i 15 prijava za krivična djela protiv maloljetnika, a 10 su prekršaji - kazao je Stijović.
Evidentan je porast krivičnih djela. Već sada je prekoračen uveliko njihov u odnosu na prošlu godinu kada su novski državni tužioci primili 528 predmeta.
<h2>Zatrpani i novim predmeteima nakon promjene zakona</h2>
Stijović smatra da je to posljedica izmjene zakonskih propisa i izmjene Krivičnog zakonika iz 2023 godine.
- Uvedeno nam je čak 16 novih krivičnih djela, a prošireno je krivično djelo nasilje u porodici i zajednici, jer obuhvata ono što je ranije bio prekršaj. Neka krivična djela su prenesena i u nadležnost ovog Tužilaštva koje je dobilo 11 predmeta SDT-a na dalje postupanje - kazao je on.
Prilaz zgradi, u kojoj Tužilaštvo ima samo 89 kvadrata, ne odgovara njegovim odgovornim i zahtjevnim poslovima. Dolazi se samo stepenicama, invalidi nemaju pristup, otežano i stariji…
Stijović navodi da su pored skučenog radnog prostora tri godine radili bez dva tužioca. Ljetos su uspjeli da dobiju samo jednog. Po sistematizaciji fali još jedan, ali i pet radnih mjesta je slobodno za službenike. Ne mogu da ih popune jer nema prostora. Takođe, zbog nedostatka sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom rastei broj neriješenih predmeta, a dio je delegiran Sudovima u Kotoru i na Cetinju.
- Evidentan je porast krivičnih djela nasilja u porodičnoj zajednici, kao i protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Vjerovatno je to uslovljeno povećanim gužvama u saobraćaju posebno tokom ljeta. Krivičnih djela protiv falsifikovanja isprave ima puno, jer je blizu granica. Jedina smo opština u Crnoj Gori koja se graniči sa EU i veliki je trazit putnika i onih koji ilegalno pokušavaju da užu u zemlje EU - naglašava Stijović.
<h2>Fale i prevodioci i sudski tumači</h2>
Portparol, državni tužilac, Nikola Samardžić, ukazao je i na veliki problem zbog nedostatka prevodilaca, jer sudski tumači nisu zainterseovani da dolaze i prevode.
- Kod notara odmah dobiju novac, a kod nas se čeka nekoliko mjeseci. Tarifa je 35 eura po stau. Kod nas je sve centarlizovano, pa I računovodstvo. Da ne pričam koliko imamo problema sa strancima koji govore samo svoj jezik, portugalski, persijski, finski… - istakao je on.
Odgovarajući na pitanja novinara, Stijović je rekao da su prioriteti u rješavanju pritvorski predmeti, jer su hitne prirode, kao i oni koji se odnose na nasilje u porodici.
- Za Tužilaštvo je predmet završen onog momenta kada donese tužilačku odluku, optužnicu, optužni predlog, rješenje o odbacivanju krivične prijave… Potom ide faza suđenja ako je riječ o optužnici ili optužnom predlogu i onda se on vodi kao nezavršen kod Suda, ali i kod nas, jer nije zapravo dobio sudski epilog, odluku - saopštio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Herceg Novi: Sve više predmeta i istraga, malo tužilaca i prostora za rad

Tehnološke kompanije neće uticati na volju španske vlade da zabrani mladima pristup društvenim mrežama, izjavio je u četvrtak premijer Pedro Sančez, optužujući "tehnološke oligarhe" za širenje laži o Španiji.
Osnivač Telegrama Pavel Durov se pridružio Ilonu Masku u kritici planova Sančeza da zabrani pristup društvenim mrežama osobama mlađim od 16 godina i da proziva izvršne direktore zbog govora mržnje na njihovim platformama.
Španija se pridružuje zemljama poput Velike Britanije, Grčke i Francuske koje razmatraju strožiji pristup društvenim mrežama, nakon što je Australija u decembru postala prva zemlja koja je zabranila pristup tim platformama djeci mlađoj od 16 godina.
- Demokratija očigledno neće biti pod uticajem tehnoloških oligarha algoritma. Juče su se obratili milionima ljudi putem svojih platformi da šire laži - rekao je Sančez na događaju u Madridu.
Durov je u poruci na Telegramu naveo da bi predloženi zakon u Španiji primorao platforme društvenih mreža da prikupljaju podatke o svim korisnicima i omogućio vladama da kontrolišu šta korisnici vide. Dan prije, Mask je na svom Iks (X) profilu objavio da je Sančez "tiranin i izdajnik španskog naroda".
Španska vlada je saopštila da Durovova poruka svim španskim korisnicima Telegrama pokazuje hitnu potrebu za regulisanjem društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka kako bi se građani zaštitili od obmanjujućih informacija.
Sančez kritikuje tehnološke platforme od početka prošle godine, kada je predložio ukidanje anonimnosti na društvenim mrežama i povezivanje podataka korisnika s zajedničkim EU identitetom u digitalnom novčaniku.

Sančez optužio Maska i Durova da šire laži o Španiji: Demokratiju neće zaustaviti tehnološki oligarhi

Kineski investicijski fond otkrio je da je vlada u Pekingu uvela zabranu svih novih ulaganja u Izrael zbog rata u Gazi, označivši tu teritoriju kao područje visokog rizika.
Ova vijest pojavila se u izraelskim medijima usred sudske tužbe koju su podnijeli članovi Kibuca Hanita protiv kompanije "Ballet Vision", fonda pod kineskom kontrolom koji drži 80 posto udjela u fabrici "Hanita Lenses". Riječ je o tvornici intraokularnih leća smještenoj u sjevernom dijelu Izraela, u blizini granice s Libanom.
Izraelski naseljenici iz kibuca podnijeli su tužbu Okružnom sudu u Tel Avivu, tražeći približno 11 miliona dolara od kineskog fonda. Oni optužuju fond da nije iskoristio opciju kupovine preostalih dionica, kako je bilo predviđeno ranijim ugovorom.
Međutim, u odgovoru kompanije "Ballet Vision" priloženom uz tužbu, navodi se razlog zašto transakcija nije moguća. Naime, kineska vlada klasifikovala je Izrael kao "područje visokog rizika" ili "crvenu kategoriju" zbog situacije u regiji zapadne Azije, a posebno od 7. oktobra 2023. godine.
- Od izbijanja borbi, kineska vlada klasificirala je Izrael kao zonu visokog rizika (crvena kategorija) i zabranila bilo kakva nova kineska ulaganja u Izrael - navodi se u pismu fonda.
Dalje se navodi da, sve dok je ovo ograničenje na snazi, transakcija nije izvediva te da "ne postoji praktična operativna mogućnost za izvršenje opcije".
<h2>Finansijski gubici i geopolitička pozadina</h2>
Osim vladine zabrane ulaganja, "Ballet Vision" ističe da je tvornica "Hanita Lenses" pretrpjela značajne operativne gubitke. Liu Jusiao, direktor fonda i izvršni direktor fabrike, izjavio je da je kompanija u periodu od tri godine zabilježila gubitke od oko 15 miliona dolara, uz dug od 4 miliona dolara, što je dovelo do ozbiljnih finansijskih problema.
Ovi događaji dolaze u trenutku kada se odnosi između Kine i Izraela dodatno pogoršavaju zbog pitanja Tajvana. Tajvan se, naime, okrenuo Izraelu radi povećane vojne saradnje.
Kina je već upozorila Izrael da ne pruža vojnu ekspertizu i tehnologiju Tajvanu pod krinkom civilnih programa. Prema izvještajima, Tel Aviv pomaže Tajpeju u integraciji elemenata svojih sistema "Green Pine" i "Arrow" u svrhu razvoja raketnog sistema "Tian Gong-4", koji će biti dio tajvanske mreže protuzračne odbrane.
Ova vojna saradnja odvija se uprkos stalnim upozorenjima Pekinga da neće tolerisati izraelske veze s otokom koji smatra svojom odmetnutom provincijom. S druge strane, administracija Tajvana nastoji produbiti veze s Izraelom te se suzdržala od osude izraelskih akcija u Pojasu Gaze.

Kina zabranila sva nova ulaganja u Izrael, označili državu kao "crvenu zonu"

Evropski saveznici Sjedinjenih Država napravili su više ustupaka Vašingtonu u vezi sa Grenlandom nego što to javno priznaju, izjavio je potpredsjednik SAD Džej Di Vens.
- Definitivno smo dobili mnogo više nego što smo u početku imali - rekao je Vens u intervjuu u emisiji Megan Keli, prenosi BiBiSi (BBC).
On je sugerisao da bi „okvir budućeg sporazuma“, koji je predsjednik SAD Donald Tramp predstavio prošlog mjeseca, bio od koristi za Sjedinjene Države.
Trampova najava došla je kao olakšanje nakon rastućih strahova da su SAD spremne da upotrebe silu protiv saveznika iz NATO-a, Danske, kako bi preuzele njeno poluautonomno arktičko ostrvo. Tramp tvrdi da je Grenland neophodan za odbranu od mogućih napada Rusije i Kine.
I Danska i Grenland saopštili su da neće pristati na odricanje od suvereniteta, a njihovi evropski saveznici stali su u njihovu podršku.
Grenland je slabo naseljen, ali zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika ima značajnu ulogu za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada.
Tramp je, bez iznošenja dokaza, tvrdio da je ostrvo „prepuno ruskih i kineskih brodova svuda unaokolo“. Takođe je rekao da SAD moraju da posjeduju Grenland kako bi ga pravilno branile.
Više od 100 američkih vojnika stalno je raspoređeno u američkoj bazi na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravljaju još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma sa Danskom, Sjedinjene Države imaju pravo da na Grenland pošalju onoliko vojnika koliko žele.
Vens nije iznio detalje o tome šta tačno sadrži Trampov plan, a što ranije nije bilo dostupno SAD, ali je ponovio tvrdnje da Kina i Rusija imaju ambicije prema tom arktičkom ostrvu.
- Jedno je od nepisanih pravila, koje svi znaju, da bismo, ako bi Kinezi ili Rusi ugrozili neki od naših ključnih sistema raketne odbrane, mi to nužno branili. Ali mi za to ne dobijamo ništa - rekao je američki potpredsjednik.
Pozvao je da "malo" prepišu pravila i kažu da, ako Sjedinjene Države štite cijeli svjetski sistem raketne odbrane - prije svega svoj, ali od toga imaju koristi i drugi - onda treba da dobiju neku korist iz tog dogovora.
Nije jasno da li je Vens mislio na prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne minerale, uranijum i gvožđe - koji postaju dostupniji kako se led topi usljed klimatskih promjena.
Naučnici smatraju da bi ostrvo moglo imati i značajne rezerve nafte i gasa. Tramp je rekao da bi „okvirni sporazum“ podrazumijevao pristup mineralnim resursima Grenlanda.
Američki potpredsjednik je zatim optužio evropske saveznike za dvoličnost.
- Zanimljivo je kako su Evropljani privatno veoma prijateljski nastrojeni i spremni da naprave mnogo ustupaka, a onda nas javno napadaju. Izvinite, ali to je sve besmislica. Ideja da nisu napravili nikakve prilagodbe ili ustupke Sjedinjenim Državama jednostavno nije tačna - rekao je on.

Vens: Evropljani ne žele da priznaju koliko su nam ustupaka dali oko Grenlanda

&nbsp;Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini d'Ampeco, na kojima će učestvovati &nbsp;2,9 hiljada sportista iz viśe od 90 država, počece danas.
&nbsp;Najveće svjetske zvijezde zimskih sportova takmičiće se za 116 zlatnih medalja.
&nbsp;Crnu Goru predstavljaće Branislav Peković u alpskom i Aleksandar Grbović u nordijskom skijanju.
&nbsp;Zimske olimpijske igre, 25. po redu, zvanično će početi ceremonijom otvaranja na stadionu San Siro u Milanu, a završiće se tradicionalnim paljenjem Olimpijskog plamena - po jednog u Milanu i jednog u Kortini.
&nbsp;Igre će zvanično otvoriti predsjednik Italije Serđo Matarela, a još se ne zna ko će upaliti plamen na San Siru, hramu fudbala italijanskih fudbalskih klubova Milana i Intera.
Većina sportova biće održavana u Milanu i Kortini, ali će još neki gradovi dobiti dio domaćinstva.
Milano će biti poprište utakmica u hokeju na ledu, za koje je posebno izgrađena nova dvorana kapaciteta 12.000 gledalaca, ali i u dvije discipline klizanja za koji se koriste drugačije vrste leda – u brzom i u umjetničkom klizanju.
Kortina će ugostiti takmičenja u alpskom skijanju i biatlonu, ali i nadmetanja u bobu, sankama i skeletonu.
Čuvena staza Stelvio, nadomak Bormija, biće mjesto gde će se za medalje boriti spustaši, kao i premijernog takmičenja na olimpijskom programu u ski planinarenju, skraćeno skimo.
Prve medalje biće dodijeljene u sjutra, kad su na programu spust za muškarce, skijaško trčanje (skiatlon) za žene, kao i ski skokovi za žene.
Istog dana biće na programu i prve borbe za medalju u brzom klizanju i u snoubordingu.

Počinju Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini d'Ampeco

Društvo

Tigar „udario“ na Sjenke

Radulović: Radije bih svaki dan gledao vatromet u čast nečije ostavke, nego one koji slave ubistva

Hronika

Radović Šćepanoviću: Sve ste pomiješali, dok vi budete tumačili pravo - opasno će biti

Da li je sutkinja upozorila da postoji rizik od bjekstva Medenice; Šćepanović: Nije bilo precizno

Tag: risto-stijovic

Herceg Novi: Sve više predmeta i istraga, malo tužilaca i prostora za rad

Sančez optužio Maska i Durova da šire laži o Španiji: Demokratiju neće zaustaviti tehnološki oligarhi

Kina zabranila sva nova ulaganja u Izrael, označili državu kao "crvenu zonu"

Vens: Evropljani ne žele da priznaju koliko su nam ustupaka dali oko Grenlanda

Počinju Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini d'Ampeco

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO