Više od 30.000 građana okupilo se u Rimu na velikim antiratnim protestima na kojima su podignuti glasovi protiv izraelskih zločina u Gazi, ali i dalje eskalacije rata na Bliskom istoku.
Građani su marširali Rimom uz pjesmu "Bella Ciao", a skandirali su i slogane "Zaustavite Izrael, zaustavite treći svjetski rat".
Takođe, na skupu su se mogle vidjeti parole poput "Ne ratu, ponovnom naoružavanju i genocidu".
Među onima koji su učestvovali na skupu bili su i predstavnici italijanske opozicije, a Đuzepe Konte je rekao kako ljudi u Gazi i dalje umiru pod bombama i snajperima izraelske vojske.
- Ne zaboravimo palestinsko stanovništvo koje je gladno i više nema škole, domove, zdravstvene ustanove i nastavlja umirati - rekao je Konte.
Ono što je zanimljivo, na demonstracijama su zapaljene i zastave Izraela i EU, te fotografija s likom američkog predsjednika Donalda Trampa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Više od 30.000 ljudi na antiratnom protestu u Rimu: Zapaljene zastave Izraela

Zovu ga Večni grad, Prestonica sveta ("Caput Mundi"), Grad sedam brežuljaka, Carski grad, nekad i samo Grad. A Rim je sve to, čak i više od toga. Bio je glavni grad tri države i šest uređenja: Rimskog kraljevstva, Rimske republike, Rimskog carstva, Papske države, Kraljevine Italije i, danas, Republike Italije. I jedan od najduže neprekidno naseljenih gradskih centara Evrope - koji je u vreme Rimskog carstva brojao i do milion i po stanovnika, posle njegovog pada svega nekoliko hiljada, a danas skoro 2,8 miliona. Desetina njegovih današnjih stanovnika nisu Italijani, ali Rim godišnje posete još tri Rima - odnosno, između osam i deset miliona turista. To je tek fragment rimskih kontrasta. Jer, prva prestonica zapadnog sveta nije bila i prva prestonica ujedinjene Italije. Pre Rima, tu titulu su poneli Torino (1861.) i Firenca (1865.). Rim je postao glavni grad 1871. i tada je počeo njegov treći istorijski uspon. Doduše, taj uspon je doveo i dotle - eto prvog gunđanja vašeg reportera - da skoro nema fasade koju nije "ukrasio" grafit i da je najveći deo grada prljaviji nego što jedna takva istorija dozvoljava. Reke ljudi, koje se sa bukvalno svih kontinenata slivaju u Rim, možda ne znaju da je za današnji izgled grada prilično zaslužan režim onoga koga su u znak "zahvalnosti" za učinjeno njihovoj državi i svetu sunarodnici obesili za noge, sa sve ljubavnicom. A kad kažemo "zaslužan", mislimo i stvarno i sarkastično. Mnogi delovi Rima danas izgledaju dostojno metropole baš zbog opsesije Benita Musolinija; opet, iz istog razloga su trajno uništena mnoga dragocena arheološka nalazišta - poput dela Foruma, kuda je prosečena današnja Ulica imperijalnih foruma (tad Ulica imperije), da bi se Duče s terase svoje rezidencije na Trgu Venecija nesmetanim pogledom napajao energijom koju mu daje Koloseum. No, u vremenu današnjem, prosečan turista to ne mora da zna. On uočava grandioznost elemenata koji spajaju vekove, etrursku civilizaciju, rimsko carstvo, nekada rasparčane ali moćne italijanske državice i ovu modernu "čizmu". Pa sve to začinjeno ratnim plenom, donetim iz nekad moćnih država koje su stari Rimljani pokorili. Na primer, od 30 egipatskih obelisaka koji su ukupno postojali, čak osam je danas u Rimu. Ako izuzmemo možda najpoznatiji - onaj na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, što je ipak druga država iako "opkoljena" Rimom, čiji je on nekad deo bio - tu je Macuteo obelisk ispred Panteona, pa Flaminijev na Placi del Popolo (Trg naroda) ili Montecitorio, na istoimenom trgu ispred zgrade Zastupničkog doma italijanskog Parlamenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060108060_ec081efe203b104835d5981d7a73891cf0997865d76898786d68828f3e31e0cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060108060_ec081efe203b104835d5981d7a73891cf0997865d76898786d68828f3e31e0cc" data-rendition-name="original" width="3840" height="2592" loading="lazy" alt="Rim"> </figure>  Da, u ta davna vremena, osvajači su iz osvojenih država donosili sve šta su mogli. Reklo bi se da je to ipak sreća u nesreći, jer su danas u gradu sa više od 60 muzeja sačuvani neverovatni primerci iz vekova pre nove ere i prvih vekova ove. Na primer, u Nacionalnom rimskom muzeju, na četiri lokacije - od kojih je pisac ovih redova stigao da obiđe "samo" tri (Palaco Masimo, Dioklecijanove terme i Palaco Altemps), jer je šest dana za Rim tek kap zadovoljstva u moru neotkrivenog. A bilo bi nefer prećutati i činjenicu da su starorimski umetnici pravili i kopije umetničkih dela iz pređašnjih civilizacija koji su zauvek izgubljeni, pa su te kopije praktično sačuvale i uspomenu na originale. Najzad, na sličan način sačuvani su i brojni spomenici prethrišćanske ere u samom Rimu. Doduše, ne kao kopije, već kao "pokrštene" bazilike ili već pominjani obelisci, recimo. Da pomenemo samo najpoznatiji primer, Panteon. Hram svih predhrišćanskih bogova iz ranog II veka, čija je kupola od nearmiranog betona i danas najveća na svetu, u ovako je dobrom stanju možda baš zato što ga je u VII veku vizantijski car Foka poklonio papi Bonifaciju IV. Pretvaranje ove bazilike u crkvu Sveta Marija od mučenika ju je verovatno sačuvalo od razaranja i pomoglo ažurnost popravki, tako da i danas možemo da se divimo originalnom izgledu, pre svega otvorenom "okulusu" prečnika od oko devet metara i igri svetlosti koju pravi, a koji je nastao zarad komunikacije s božanstvima i astronomskuh osmatranja. Danas je u Panteonu sahranjen majstor renesansnog slikarstva, Rafael, kao i italijanski kraljevi Vitorio Emanuel II i Umberto I. Dok smo kod sahranjivanja, da pomenemo brojne rimske katakombe (ima ih 60-ak, raznih veličina), nastale prvenstveno zarad sahranjivanja hrišćana. Početkom II veka nije bilo dovoljno prostora za sahranjivanje, pa se krenulo u dubinu. I tako skoro do početka IX veka, kada su ostaci brojnih papa iz katakombi prebačeni u bazilike, a običnih hrišćana u masovne grobnice.&nbsp; U najvećim rimskim Katakombama, onim Svetog Kalista, bilo je pokopano više od pola miliona ljudi. Od toga, vele, više od trećine bila su deca, i čak 16 papa. Katakombe svetog Kalista imaju pet nivoa, dostižu dubinu od 30 metara, dok dužina hodnika prelazi 20 kilometara. Ovde se može videti ranohrišćanska ikonorafika u originalnom obliku, kripta papa (samo tu je pokopano devet prvosveštenika još jedinstvene hrišćanske crkve, pa i sam sveti Kalisto), te mesto gde je pokopana Sveta Sesilija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070648_a3a4d58f8bb61850c95a41c868b3bd7f9313f7e281e6b4dd5ea4d9cba3fd68c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601070648_a3a4d58f8bb61850c95a41c868b3bd7f9313f7e281e6b4dd5ea4d9cba3fd68c2" data-rendition-name="original" width="3072" height="4096" loading="lazy" alt="Rim Panteon"> </figure>  <h2>METRO I GUŽVE</h2> Ostajemo ispod zemlje, ali se vraćamo u sadašnjost, da bismo pomenuli rimski metro. Za toliki grad, poznat po gužvama u saobraćaju (neko je izračunao da prosečni stanovnik Rima zaglavljen u saobraćaju provede 254 sata) metro je premali: ima samo dve "ipo" linije. Ovo "ipo" odnosi se na liniju C, koja saobraća u predgrađu i tek se poslednjih meseci radovima “probija” ka Trgu Venecija, Koloseumu, Trgu Svetog Petra i dalje. Iako vozi vrlo često i relativno brzo, rimski metro je izazvao i drugo gunđanje vašeg reportera: stanice su prilično zapuštene i prljave, vagoni išarani grafitima, a obaveštenja sa razglasa upozoravaju da se ne smete opustiti jer su džeparoši posvuda. Ipak, linije A (crvena) i B (plava), koje se ukrštaju kod železničke stanice Termini (izgrađene 1950, i ceo taj kompleks sa autobuskim stajalištima i tramvajskim linijama moramo pohvaliti kao sjajno saobraćajno rešenje) - prosečnog turistu odvešće do većine destinacija koje se u vodičima savetuju pod "nemojte propustiti". Na primer, u jednom pravcu mogu se obići Placa del Popolo (Trg Naroda), Via Marguta, Španske stepenice, Fontana Di Trevi, Hadrijanov hram, Panteon, Trg Navona… Via Marguta je, recimo, simpatična rimska uličica, širokoj publici poznata iz filma "Praznik u Rimu". U njoj, u broju 51, stanuje američki novinar Džo Bredli (Gregori Pek) i slučajno upoznaje princezu En (Odri Hepbern, dobila "Oskara"). Toliko od romantike. Danas je ta zgrada skoro ruševina, ograđena skelama i višegodišnjim obećanjima rimskih vlasti da će je popraviti.&nbsp; Vila Borgeze je najveći javni park u samom istorijskom centru Rima, u kom se može skloniti od gradske buke, šetajući uz jezero, ili uz hramove i muzeje. Izložbe i koncerti na otvorenom, vožnja bicikla ili poseta ekskluzivnoj Galeriji Borgeze samo su još neke od mogućnosti. Interesantno, Rim je jedan od najzelenijih gradova Evrope, ali će se u njegovim ulicama retko kad naći drvored: zelenilo je skoncentrisano u česte i raskošne parkove. U Rimu se od buke može skloniti i u neku od šarmantnih, tipičnih kafanica. Koliko ih ima? To verovatno tačno znaju samo državni organi, ali se strancu čini da Rimljani žive samo od ugostiteljstva. Kao i u svemu drugome, i u tome nonšalantni i neobavezni. Najveća koncentracija je u boemskoj četvrti Trastevere. Tu je ovaj reporter slučajno naišao na Albanca iz Tetova (S. Makedonija), koji u Rimu radi više od 20 godina. Jednom u nekoliko meseci, veli nam, ode da obiđe roditelje, suprugu i decu u Tetovu. Mora se tako, razumemo se uz limončelo pri rastanku, jer u rodnom kraju posla nema, a zbog dece se mnoge stepenice moraju preskočiti. Kad smo kod stepenica: Španske stepenice su doista impozantne, povezuju Španski trg (gde je španska ambasada pri Svetoj stolici) i Trg Trinita dei Monti (gde je istoimena francuska crkva), ali su suštinski - najmanje španske. Naime, Francuzi su davali pare, Italijani izvođenje, ali dok su se oni sporili oko planirane skulpture Luja XIV na vrhu, Španci su se "dosetili" da se njihova ambasada tu "doselila" sto godina pre izgradnje stepenica, pa je Stepenište Trinita dei Monti kolokvijalno ipak postalo "Španske stepenice". <h2>CRKVE I FONTANE</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070652_155e1952ef17a908d7ca0f2ab51d859966a059889413ea85c2bc8e7a29656498.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601070652_155e1952ef17a908d7ca0f2ab51d859966a059889413ea85c2bc8e7a29656498" data-rendition-name="original" width="4096" height="3072" loading="lazy" alt="Fontana di trevi Rim"> </figure>  <h2> </h2> Crkva na vrhu stepenica je jedna od oko 900, koliko ih je danas u Rimu. Da pomenemo samo još neke od njih. U crkvi Sveti Petar u lancima (San Pietro in Vincoli) je izložen Mikelanđelov Mojsije, napravljen za grobnicu pape Julija II. Bazilika Santa Maria Mađore je jedna od četiri papske bazilike, a danas u njoj počiva i papa Franjo. Bazilika Svetog Ivana Lateranskog poznata je kao sedište rimskih biskupa, a u njoj je 1929. potpisan Lateranski sporazum, kojim je konačno rešen višedecenijski spor između Kraljevine Italije i Svete stolice, i ustanovljena država Vatikan.&nbsp; U obližnjoj bazilici San Ðovani in Laterno su izložene Svete stepenice (Scala Sancta) kojima je, kako se veruje, hodao razapeti Isus do Pontija Pilata, čoveka koji mu je presudio. Stepenici su mermerne, ima ih 28, i na njima su, kažu, tri kapi Isusove krvi. Hodočasnici se njima penju na kolenima, ostali turisti sa strane, po drvenim daskama kojima su uokvirene, a na vrhu ih čeka soba "Sveta od Svetih". Nekada je to bila privatna kapela pape i sadrži relikvije svetaca i jednu od najstarijih ikona Isusa pronađenih u Rimu iz V veka. Ni na jednoj od ovih lokacija nije tolika gužva da se ne može uživati u svom trenutku kod tih znamenitosti. Na žalost, to se ne može reći za jednu od najpoznatijih rimskih lokacija - fontanu Di Trevi. Tamošnji krkljanac su rimske vlasti dodatno povećale otežavanjem pristupa da se onaj već čuveni novčić desnom rukom preko levog ramena baci u fontanu. Da bi se turista vratio u Rim, dabome. Fontana na taj način dnevno ipak zaradi i po 3.000 eura, koji odlaze za subvencionisanje hrane za siromašne. Ali onda je u ostatku prilično tesnog prostora koji gleda na pozadinu zgrade Palaco Poli s tri statue i bazenom - takva gužva da se čoveku tu ne zalazi čak ni zbog sjajnog sladoleda koji može da se kupi u okolnim poslastičarnicama. Za utehu informacija da danas Rim ima više od 300 fontana, a da je jedan od malog broja gradova čija je voda pitka, pa se može sipati na oko 2.500 "nasona" (česmi, čija cevi imaju karakterističan oblik nosa - kapitalca) i na nekoliko stotina posebno izgrađenih modernih česmi na dugme, koje nude i opciju punjenja mobilnog telefona. Tek da napomenemo: starorimske su fontane, kao i javna kupatila i kuće patricija u vreme procvata carstva, dobijale vodu s akvadukta; sirotinja je, međutim, morala da se snalazi na drugi način. Doduše, tamo gde su danas ostaci Rimskog foruma, pre izgradnje ovog omiljenog mesta za antičke mitingaše, bilo je vode u izobilju. Onda je tuda prošla Via Sakra, koja je vodila od vrha Kapitola preko Foruma pa sve do Koloseuma. Ova ulica je služila kao glavna ruta trijumfalnih procesija u čast vladara koji su izvojevali pobede u ime Rima, a kroz nju su i sprovođeni pokojni rimski carevi do Foruma gde su održavane posmrtne ceremonije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070656_7c2f58ad03cccbc2014dc8330713443d3552052fa357b0dfc8eeceb6be730c48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601070656_7c2f58ad03cccbc2014dc8330713443d3552052fa357b0dfc8eeceb6be730c48" data-rendition-name="original" width="3072" height="4096" loading="lazy" alt="Rim"> </figure>  Danas se na tom prostoru nižu manje ili više očuvani simboli slavnih vremena imperije: slavoluk Septimija Severa, pa "Umbilicus urbis Romae", simbolički centar Rima od kog i do kog se merila udaljenost od svakog mesta u antičkom Rimu, onda Kuria Julia, u kojoj se sastajao Senat, pa hramovi - Saturnov, Konkordov, pa Vespazijanov i Titov hram. Da ne zaboravimo Cezarov hram, odnosno mesto gde je Cezar kremiran, a koje i danas posećuju brojni hodočasnici i ostavljaju pogrebne darove. Pored još nekoliko hramova, ističe se Vestin, gde je gorela večna vatra, koju su održavale vestalke. Bilo bi veoma loše znamenje za Rim ako bi se ta vatra ugasila. Zato je tu i njihova kuća, jer su praktično samo te sveštenice zavetovane na devičanstvo živele u donjem delu grada. Taj deo foruma se završava Titovim slavolukom. <h2>KOLOSEUM I VATIKAN</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601070656_e09b379f66de8eebe2397967a99d8bd1f0471c53a4f60e579dbb92f3f1167c94.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250601070656_e09b379f66de8eebe2397967a99d8bd1f0471c53a4f60e579dbb92f3f1167c94" data-rendition-name="original" width="4096" height="3072" loading="lazy" alt="Rim Koloseum"> </figure>  <h2> </h2> Iznad foruma uzdiže se Palatin - brdašce na kome je Rim osnovan i na kome se nalazila pećina u kojoj se vučica brinula o Romulu i Remu. Danas je to još jedan muzej na otvorenom na kome se nalaze ostaci imperijalnih palata. Sa tog brdašceta se pruža fantastičan pogled na rimske forume. Nedaleko odatle su, kako rekosmo, Imperijalni forumi (Cezarov, Avgustov, Nervin, Trajanov – sa već čuvenim Trajanovim stubom), a tu se diže i prvi tržni centar na svetu – Trajanova pijaca. U njoj je danas muzej sa na forumima pronađenim antičkim predmetima, što je takođe interesantno, ako se ima u vidu da je samo oko deset odsto antičkog Rima danas iskopano. Sa druge strane, Koloseum. Zaštitni znak Rima. Njegova izgradnja je započeta 72. godine pre nove ere, a završen je samo osam godina kasnije. Ovaj podatak je gotovo fantastičan kad se nađete pred njegovim lukovima, jer oduzima dah svojom velelepnošću. To je najveći amfiteatar ikad sagrađen i mogao je primiti 80.000 posetilaca. Imao je pokretni krov, kojim se gledaoci štite od sunca i kiše, dok su životinje u arenu podizane posebnim liftovima. Koloseum je služio za različite spektakle, današnjem gledaocu bi verovatno najatraktivnije bile borbe gladijatora. Konačno, da završimo još jednim kontrastom. Unutar grada Rima nalazi se država - Vatikan. Nekad je ceo Rim bio prestonica Papske države, onda se uz podršku Napoleona Rim odupirao ulasku u ujedinjenu Italiju sve do 1870. Posle toga papa je ostao u dobrovoljnom sužanjstvu sve do Lateranskog ugovora (1929.). Od tada, Vatikan je najmanja država na svetu, sa manje od 900 državljana, i predstavlja sedište Katoličke crkve i njenog poglavara Pape.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060108060_4647b1bc2cbe09a8c50395348d03d24ba90581c638c2157b6792551eac2f343c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025060108060_4647b1bc2cbe09a8c50395348d03d24ba90581c638c2157b6792551eac2f343c" data-rendition-name="original" width="3072" height="4096" loading="lazy" alt="Rim Vatikan"> </figure>  Zbog male površine države i nemogućnosti da se smeste, ambasade stranih zemalja raštrkane su po Rimu. Van zidina žive i svi zaposleni, čiji broj nekoliko puta prelazi broj državljana. Vatikan čuva Švajcarska garda, najmanja i najstarija vojska na svetu. Dobro, verovatno i najšarenija. Jedini deo Vatikana nezaštićen zidinama prema teritoriji Italije je Trg svetog Petra. Njega obeležava istoimena bazilika, gde je i grobnica ovog sveca. Čitava unutrašnjost bazilike je bogato ukrašena, a najpoznatije umetničko delo koje je krasi je Mikelanđelova Pijeta. S kupole bazilike pruža se fantastičan pogled na Vatikan i Rim. Osim na ovaj trg i u baziliku, turista od cele teritorije Vatikana može da stane još samo na tle vatikanskih muzeja. Niz impresivnih kolekcija na otvorenom i zatvorenom čini više od 20.000 predmeta – što je manje od trećine ukupnog broja predmeta u posedu Muzeja. Poslednji deo kompleksa, i zasluženo na počasnom mestu ove reportaže - neverovatna Sikstinska kapela. U ovoj kapeli se sastaje papska konklava, kardinalski kolegijum koji bira novog papu. Zidove Sikstinske kapele su oslikali drugi majstori renesanse, poput Botičelija i Peruđina, ali Mikelanđelo je onaj koji ju je proslavio oslikavši oko 500 kvadratnih metara tavanice, a 25 godina kasnije i deo iznad oltara.&nbsp; Tada 33-godišnji Mikelanđelo nije rado ušao u ovaj projekat, štaviše dugo je i odbijao ideju pape Julija II. Posle četiri godine rada u veoma lošim uslovima završio je tavanicu, sa više od 300 figura u devet scena iz Knjige postanja, uključujući Stvaranje Adama (Bog prvi put prikazan u fizičkom liku), Adama i Evu u Edenskom vrtu i Veliki potop.&nbsp; Mikelanđelo se u Sikstinsku kapelu vratio četvrt veka kasnije, kada je naslikao Strašni sud iznad oltara. No, kadinal Karafa (potonji papa Pavle IV) bio je užasnut što je Mikelanđelo oslikao nage figure, započevši oštru kampanju da se freske uklone. Krenula je i kontra-kampanja, ali, na kraju je većina figura na fresci, rukom anonimnog umetnika, ipak naknadno "obučena".

Nebojša Vučinić

Vječni sjaj Prijestonice svijeta

Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas u Rimu protestujući protiv zakona koji je usvojila ultrakonzervativna Vlada premijerke Đorđe Meloni kojim se strože kažnjavaju napad demonstranata na policiju, a policija štiti od optužbi za prekomjernu upotrebu sile.
Okruženi velikim prisustvom policije, demonstranti su prošetali ulicama prolazeći pored kultnih znamenitosti poput Koloseuma, u povorci noseći mnoge sindikalne i palestinske zastave.
Zakon koji je Vlada usvojila početkom aprila u četvrtak je odobrio donjim dom parlamenta, a očekuje se da će uskoro dobiti odobrenje Senata, gdje ultrakonzervativna vladajuća koalicija ima ubjedljivu većinu.
Tekst obezbjeđuje finansijsku pomoć od 10.000 eura za troškove odbrane pripadnika snaga bezbjednosti koji su gonjeni u slučajevima nasilja u vršenju svojih dužnosti.
Kazne za određena krivična djela, kao što su „neredi u zatvorskoj ustanovi“, povećavaju se, čak i za pasivni otpor.
Skraćuju se rokovi za iseljenje ljudi koji su nezakonito zauzeli stan ili garažu, dok će trudnice ili žene sa malom djecom osuđene za krivična djela sada morati da budu zatvorene, mada u manje teškim ustanovama od zatvora.
Ono što se nekada smatralo samo administrativnim prekršajem, blokiranje puteva tokom demonstracija, čak i mirnih, sada je krivično djelo koje može nositi zatvorsku kaznu do dvije godine.

U Rimu protest protiv ultrakonzervativne Vlade

Smrt pape Franje, objavljena jutros, izazvala je nagađanja o njegovom nasljedniku, koji će biti poznat kada se pojavi bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele poslije složenog i tajnovitog postupka izbora.
S obzirom na prirodu kardinalskih imenovanja koje je papa Franja izvršio tokom svoje vladavine, očekuje se da će novi papa biti porijeklom takođe izvan Evrope, te da će biti još jedan progresivac, koji se suprotstavlja konzervativnom krilu Rimokatoličke crkve, piše Rojters.
Među potencijalnim kandidatima za novog papu pominju se arhiepiskop Marseja Žan-Mark Avelin (66) iz Francuske, kardinal Peter Erdo (72) iz Mađarske, kardinal Mario Greh (68) sa Malte, kardinal Pjetro Parolin (70) iz Italije, kardinal Luis Antonio Gokim Tagle (67) iz Filipina, kardinal Džozef Tobin (72) iz Njuvarka u SAD, kardinal Peter Kodvo Turkson (76) porijeklom iz Gane, nadbiskup Bolonje Mateo Marija Cupi (69)…
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkakva-je-procedura-poslije-smrti-pape-franje-kako-se-bira-novi-poglavar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izborni proces biće održan nakon što papa Franja bude sahranjen, a novog poglavara tajnim glasanjem izabraće čanovi konklave u koju, nakon smrti ili ostavke pape, mogu ući kardinali mlađi od 80 godina.
Očekuje se da će među njima biti i kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup.
Do izbora novog pape Kardinalski zbor upravlja Rimokatoličkom crkvom.
Složeno glasanje otkriće vjeruju li sadašnji kardinali, od kojih je većinu postavio papa Franja, da su njegovo prihvatanje liberalnih društvenih vrijednosti i njegova progresivna reformska agenda otišli predaleko ili je potreban period povlačenja.
Kardinali će odrediti datum početka konklave nakon što idućih dana počnu pristizati u Rim.
Poslije obreda sahrane pape i pošto se na opštim i posebnim sjednicama kardinala sve pripremi za konklavu, kardinali se skupljaju određenog dana, ali ne prije 14. ni poslije 20. dana od smrti pape, u crkvi Svetog Petra na misi. Istog dana poslije podne okupljaju se u kapeli Svetog Pavla u Apostolskoj palati, te u svečanoj procesiji idu do Sikstinske kapele, gdje se u strogoj tajnosti održava izbor.
Kardinali glasaju za željenog kandidata dok se ne utvrdi pobjednik, što je proces koji može potrajati nekoliko dana, pa i mjesecima.
Jedini trag o tome kako teku izbori je dim koji izlazi dva puta dnevno od paljenja kardinalskih glasačkih listića. Crni dim znači negativan odgovor, a bijeli dim biće znak da je novi papa izabran.
Nakon što se bijeli dim podigne, novi papa se obično pojavljuje u roku od sat vremena na balkonu koji gleda na Trg svetog Petra.
Viši kardinal koji učestvuje na konklavi objaviće odluku riječima: „Habemus Papam“ (Imamo papu), a zatim će predstaviti novog poglavara njegovim izabranim papskim imenom.
Katolička crkva trenutno ima 252 kardinala, od kojih je 138 mlađih od 80 godina, odnosno s pravom glasa. Čak 109 kardinala sa pravom glasa imenovao je papa Franja, 22 njegov prethodnik Benedikt, a pet Papa Jovan Pavle II.
Kardinali se „stvaraju“ na ceremonijama koje se nazivaju konzistorijumi, na kojima dobijaju prsten i zaklinju se na lojalnost papi.
Papa Franja održao je deset konzistorija i svakim od njih povećavao je izglede da njegov nasljednik bude neki drugi neevropljanin, ojačavši Crkvu u mjestima gdje je ili neznatna manjina ili gdje raste brže nego na uglavnom stagnirajućem Zapadu.
Većina kardinala vjekovima su bili Italijani, osim u periodu kada je sjedište papinstva bilo u Avinjonu - između 1309. i 1377. godine - kada su mnogi bili Francuzi.
Iako Evropa i dalje ima najveći udio kardinala sa pravom glasa - oko tri odsto, to je pad u odnosu na 52 odsto 2013. godine, kada je papa Franja postao prvi latinoamerički poglavar Katoličke crkve. Druga najveća grupa izbornika dolazi iz Azije i Okeanije, sa oko 20 odsto.

Ko bi mogao da postane novi papa: Ovo su neki od mogućih kandidata

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens ipak se sastao s papom Franjom u nedjelju ujutro na kratkom privatnom sastanku.
Sastanak je uslijedio nakon samita s vatikanskim zvaničnicima u subotu, ali ne i sa samim Papom do sada, što je podstaklo neke da sugerišu da je potpredsjednika SAD poglavar Katoličke crkve "odbacio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpapa-franjo-odbio-sastanak-sa-potpredsjednikom-sad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vens je uskrsni vikend proveo u Rimu sa svojom porodicom, a prisustvovao je bogoslužju Velikog petka u bazilici svetog Petra nakon sastanka s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, izvijestio je Asošijejted pres.
Vens se u subotu u Apostolskoj palati sastao s državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Paulom Galagerom.
Prema kabinetu potpredsjednika, Vens i Parolin "razgovarali su o njihovoj zajedničkoj vjerskoj vjeri, katolicizmu u Sjedinjenim Američkim Državama, nevolji progonjenih hrišćanskih zajednica širom svijeta i predanosti predsjednika SAD Donalada Trampa ponovnom uspostavljanju mira u svijetu".
Papa Franjo nije bio prisutan sastanku, a njegova su pojavljivanja smanjena zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Papa je ranije ove godine bio hospitaliziran zbog obostrane upale pluća. Vens je kršten u Katoličkoj crkvi 2019. godine.

Papa Franjo se ipak sastao s potpredsjednikom SAD

U Rimu je danas počeo drugi krug pregovora o postizanju nuklearnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nova runda pregovora dolazi nakon što tokom razgovora u Muskatu prošle sedmice nije postignut dogovor.
Kako prenosi Al Džazira, u pregovorima u prijestonici Omana ipak je postignut određeni napredak i to je podstaklo održavanje nove runde pregovora.
Današnji pregovori odvijaju se u ambasadi Omana u Rimu, a delegacije pregovaraju u odvojenim prostorijama.
Navodi se da je posrednik u pregovorima ministar vanjskih poslova Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio i napadom na Iran, ako ne postigne dogovor sa SAD-om o svom nuklearnom programu.
Iran je ranije poručio da je spreman prihvatiti neka ograničenja obogaćivanja uranijuma, ali da su mu potrebne snažne garancije da se Tramp neće ponovno povući iz tog sporazuma.

Počeo drugi krug pregovora SAD-a i Irana u Rimu

Islamska Republika Iran u srijedu je potvrdila da će se sljedeća runda nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama održati u Rimu, nakon ranije zabune oko mjesta održavanja pregovora, piše AP.
Obavijest iranske državne televizije stigla je u trenutku kada je iranski predsjednik službeno prihvatio ostavku jednog od svojih potpredsjednika, koji je bio ključni pregovarač Teherana u nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. godine – baš u trenutku kada je čelnik Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor stigao u Teheran.
Saopštenje predsjednika Masuda Pezeškijana, objavljeno u utorak naveče, o ostavci Mohamada Džavada Zarifa prethodilo je vijesti državne televizije u kojoj se navodi da će Oman ponovno posredovati u razgovorima. 
 
Omanski ministar vanjskih poslova služio je kao posrednik između dvije strana tokom razgovora proteklog vikenda u Muskatu, glavnom gradu sultanata.
Zvaničnici su u ponedjeljak prvobitno naveli Rim kao domaćina pregovora, da bi Iran u utorak rano ujutro insistirao na povratku pregovorima u Oman. Američki zvaničnici zasad nisu komentarisali gdje će se razgovori održati, iako je predsjednik Donald Tramp nazvao omanskog sultana Haitama bin Tarika u utorak dok je ovaj bio na putu u Nizozemskoj. 
 
U međuvremenu, posjeta čelnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Mariana Grosija mogao bi uključivati pregovore o tome kakav pristup njegovi inspektori mogu imati u slučaju sklapanja novog dogovora. 
 
Ulozi pregovora iznimno su visoki za dvije nacije koje se približavaju gotovo poluvjekovnom neprijateljstvu. Američki predsjednik više je puta prijetio pokretanjem vazdušnih napada usmjerenih na iranski nuklearni program ako ne dođe do dogovora. 
 
Iranski zvaničnici sve češće upozoravaju da bi mogli težiti razvoju nuklearnog oružja koristeći svoje zalihe urana obogaćenog gotovo do nivoa prikladne za oružje, piše AP.
<h2>Pezeškijan hvali Zarifa i prihvata njegovu ostavku</h2>
Zarif je bio ključni saveznik Pezeškijana na prošlogodišnjim izborima, ali je često bio na meti kritika tvrdolinijaša unutar iranske šijitske teokracije, koji ga optužuju da je previše popuštao u pregovorima. 
 
U martu je Zarif podnio ostavku predsjedniku Pezeškijanu. Međutim, predsjednik nije odmah odgovorio na pismo. Zarif je u prošlosti koristio najave ostavke kao političku taktiku, uključujući i prošlogodišnji spor oko sastava Pezeškijanovog kabineta. Tada mu je predsjednik odbio prihvatiti ostavku. 
 
No, kasno u utorak, iz kabineta iranskog predsjednika stiglo je saopštenje u kojem se navodi da je Pezeškijan Zarifu uputio pismo u kojem ga hvali, ali prihvata njegovu ostavku. 
 
- Pezeškijan je naglasio da, zbog određenih izazova, njegova administracija više ne može koristiti Zarifovo dragocjeno znanje i stručnost - navodi se u saopštenju.
Predsjednik je dekretom imenovao Mohsena Ismailija (59) novim potpredsjednikom za strateška pitanja. U iranskom političkom sistemu predsjednik ima više potpredsjednika. Ismaili je poznat kao politički umjerenjak i pravni stručnjak, piše AP.
<h2>Grosijeva posjeta dolazi u trenutku kada Iran ograničava pristup IAEA-i</h2>
Grosi je stigao u Teheran na sastanke s Pezeškijanom i drugim visokim zvaničnicima. 
 
Otkako je nuklearni sporazum propao 2018. godine zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz njega, Iran je odbacio sva ograničenja i obogaćuje uran do 60 posto čistoće – što je vrlo blizu 90-postotne čistoće potrebne za izradu nuklearnog oružja. 
 
Nadzorne kamere koje je postavila IAEA ugašene su, a Iran je zabranio pristup nekim od najiskusnijih inspektora agencije sa sjedištem u Beču. 
 
Iranski zvaničnici takođe sve češće prijete da bi mogli nastaviti s razvojem nuklearnog oružja – što je godinama izazivalo zabrinutost Zapada i IAEA-e, osobito nakon što je Teheran 2003. napustio organizovani program kontrole naoružanja. 
 
Bilo kakav mogući dogovor između Irana i SAD-a vjerovatno bi se morao oslanjati na stručnost IAEA-e kako bi se osigurala usklađenost Irana sa sporazumom. Uprkos aktuelnim napetostima, agenciji pristup nije u potpunosti onemogućen. 
 
U međuvremenu, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u srijedu je upozorio SAD da ne zauzima kontradiktorne stavove u pregovorima, piše AP. 
 
To se vjerovatno odnosi na komentare američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je ove sedmice najprije sugerisao da bi se Iran mogao vratiti na obogaćivanje urana do 3,67 odsto – kao što je bilo predviđeno sporazumom iz 2015. koji je postigla administracija Baraka Obame. 
 
Vitkof je potom izjavio da će "dogovor s Iranom biti dovršen samo ako to bude Trampov dogovor". 
 
- Iran mora zaustaviti i eliminisati svoj program obogaćivanja nuklearnog materijala i razvoja oružja - napisao je na društvenoj platformi Iks.
Dodao je da je za svijet imperativ da postignu čvrst i pravedan dogovor koji će trajati.
- A upravo to je predsjednik Tramp tražio od mene - rekao je Vitkof. 
 
Arakči je upozorio Ameriku da ne zauzima „kontradiktorna i međusobno suprotstavljena stajališta" u pregovorima. 
 
- Obogaćivanje je stvarno i priznato pitanje te smo spremni izgraditi povjerenje u vezi s mogućim zabrinutostima - izjavio je Arakči. 
 
Ali o gubitku prava na obogaćivanje, dodao je, "ne može se pregovarati".

Druga runda nuklearnih pregovora Irana i SAD-a zakazana u Rimu

Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.
Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a Donalda Trampa, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.
Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči održali razgovor dug 45 minuta.
Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.
"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."
Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.
Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.
Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

Požar u jednom salonu automobila kompanije Tesla u Rimu, u kojem je uništeno 17 automobila, bio je teroristički čin - izjavio je danas vlasnik ove kompanije Ilon Mask.
Italijanska specijalna policijska jedinica Digos vodi istragu u kojoj se ispituje mogućnost da su anarhisti zapalili automobile na istočnoj periferiji italijanske prijestonice, prenio je Rojters pozivajući se na izvor iz službi bezbjednosti.
Tesla automobili postali su mete vandalizma u nekoliko zemalja kao odgovor na Maskov desničarski aktivizam.
Demonstranti su se u subotu okupili ispred salona automobila kompanije Tesla u više američih i evropskih gradova, protestujući i protiv otpuštanja koja sprovodi Odjeljenje za vladinu efikasnost SAD (DOGE), na čijem je Mask čelu.
Protesti su održani ispred Teslinih prodajnih salona u Nju Džersiju, Masačusetsu, Konetikatu, Njujorku, Merilendu, Minesoti i Teksasu i velikim američkim gradovima kao što su Vašington, Čikago, Sinsinati i Sijetl.
Demonstracije protiv Maska održane su i u drugim djelovima svijeta, pa se tako u Londonu ispred prodajnog salona Tesle okupila grupa ljudi koja je protiv njegove politike.&nbsp;

Mask: Požar u salonu Tesle u Rimu je bio teroristički čin

U Rimu je 9. novembra održana promocija knjige autora Mauricija Grandija "I farmaci e la meccanica quantistica della dottoressa Jelena, La Regina d’Italia".
Jedna naša sugrađanka, koja je prisustvovala promociji knjige o Regini Jeleni, prenijela je utiske za Antenu M.
Naime, jedan od govornika je kao uvod u prezentaciju knjige najavio intoniranje crnogorske himne, međutim, Italijani su, slučajno ili namjerno, pustili pjesmu ”Onamo, namo”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F1gQLEnoQMoM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Naša sugrađanka šokirana je kako je takav skandal ostao neprimijećen, smatra da ovo ne bi trebalo da prođe tek tako.
Vlada države koja drži do sebe i svojih simbola, zacijelo bi se osjetila obaveznom da adekvatno reaguje ovim povodom. Premijer Milojko Spajić, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ministarka kulture Tamara Vujović prve su adrese od kojih se očekuje reakcija na ovaj skandal, piše Antena M.

Skandal u Rimu: Na promociji knjige o Regini Jeleni najavili intoniranje crnogorske himne, pa pustili "Onamo ’namo"

Turske vlasti uhapsile su istaknutog novinara Fatiha Altajlija zbog navodnih prijetnji predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
Državna novinska agencija Anadolija saopštila je da je on ispitivan nakon hapšenja zbog komentara koji je dao nakon nedavne ankete, koja je pokazala da se više od 70 odsto javnosti protivi doživotnom predsjedništvu Erdogana, koji je na vlasti više od dvije decenije.
Na svom Jutjub kanalu, Altajli je rekao da ga rezultat nije iznenadio i da turski narod preferira promjenu vladara.
- Pogledajte istoriju ove zemlje, ovo je zemlja gdje su davljeni sultani kada ih narod nije volio, ili ga nije želio. Ima dosta osmanskih sultana koji su ubijeni ili zadavljeni - napisao je Altajli.
Pritvaranje Altajlija, čiji svakodnevni komentari na Jutjubu privlače stotine hiljada ljudi, dešava se usred široko rasprostranjenog obračuna sa opozicijom. Tokom ispitivanja, Altajli je negirao da je prijetio predsjedniku, prema veb-sajtu Halk TV. Zasad se ne zna da li je pušten na slobodu.
Zvaničnici iz opština koje kontroliše glavna opoziciona Republikanska narodna partija suočili su se sa talasima hapšenja ove godine, uključujući gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, koji je pritvoren u martu zbog optužbi za korupciju.

Turske vlasti uhapsile novinara zbog navodnih prijetnji Erdoganu

Predsjednik Poljske Andžej Duda boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta kazali su da zvanična posjeta Dude predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske.
Oni su dodali da je Dudina posjeta i snažan podsticaj Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Kako je najavljeno, Milatović i Duda će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Duda će, u prisustvu Milatovića, položiti vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici.

Duda sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Zamjenik iranskog ministra zdravlja Alireza Raisi izjavio je da poslije napada SAD na nuklearna postrojenja u Iranu nema opasnosti od zračenja koje bi ugrozilo zdravlje građana.
- Nuklearni objekat koji je navodno napadnut sinoć, ako je oštećen, može predstavljati rizike za zaposlene koji se tamo nalaze, a u najpesimističnijem slučaju, mogu postojati rizici na udaljenosti od 500 do 1.000 metara, dok je ovaj objekat udaljen oko 30 kilometara od gradova u kojima ljudi žive, tako da ne predstavlja prijetnju po živote i zdravlje ljudi - rekao je Raisi, prenosi iranska agencija Tasnim.
On je istakao da nema potrebe za uzimanjem tableta joda u blizini Natanza i Fordova.
- Organizacija za atomsku energiju je dobro postupila u pogledu odbrane, čak su i obogaćeni materijali uklonjeni iz Natanza, a zračenje je mjereno nekoliko puta, i potpuno je bezbjedno. Nije bilo nikakvih problema - istakao je Raisi.
Govorio je i o napadu na Arak i naveo da jedino što može predstavljati opasnost jeste oslobađanje nekih gasova kao što je sumpor.
- Srećom, ove supstance su već bile potpuno uklonjene iz ovog područja, i stanovnici Araka mogu biti sigurni da nema problema u pogledu emisije gasova u ovom području - izjavio je Raisi.
U vezi sa zabrinutošću nekih ljudi zbog mogućnosti napada na istraživački nuklearni centar u Teheranu, on je rekao da se tu nalaze mali reaktori koji služe za proizvodnju medicinskih radiofarmaceutika za liječenje raka.
- Nema problema u pogledu bezbjednosti u ovom reaktoru, a ako, ne daj bože, i ovaj istraživački centar bude meta, uvjeravamo ljude da smo razmišljali o neophodnim mjerama i da ne bi trebalo da imaju posebne zabrinutosti. Ovaj centar proizvodi samo ljekove - istakao je Raisi i dodao da su preduzete neophodne mjere i da su spremni za vanredne situacije u gradovima u blizini nuklearnih postrojenja.
Zamjenik ministra zdravlja izjavio je da su jodne tablete trenutno dostupne i distribuirane u dovoljnim količinama, apelujući na građane da ih ne koriste bez potrebe jer nema radijacije.
- Ukoliko dođe do napada koji dovodi do radioaktivne kontaminacije, postoje objekti za dekontaminaciju. Najvažnije je da, ukoliko i dođe do zračenja, tablete joda koriste osobe mlađe od 40 godina, prema uputstvu, jer ova tableta sprečava apsorpciju zračenja. Ako radijacije nema, one mogu biti štetne po zdravlje - rekao je Raisi.
Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je rano jutros da su SAD protekle noći gađale tri postrojenja za obogaćenje uranijuma u Iranu i da su sva tri objekta potpuno uništena.
Tramp je naveo da je postignut "spektakularan vojni uspJeh".
Nuklearna postrojenja koja su protekle noći gađali američki bombarderi su Fordo, Natanz i Esfahan.

Iransko Ministarstvo zdravlja: Nema opasnosti od zračenja za zdravlje građana

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,22 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 1,22 miliona vozila

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: rim