Zamjenica ukrajinskog premijera Julija Sviridenko izjavila je da je ostvaren "znatan napredak" u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o sveobuhvatnom ekonomskom sporazumu o partnerstvu, koji uključuje i dogovor o rijetkim zemnim mineralima.
U objavi na platformi Iks Sviridenko je navela da će timovi s obje strane nastaviti raditi na konkretnim tačkama sporazuma, ali da je "mnogo toga već dogovoreno".
- Sada smo se složili s američkom stranom da taj napredak zabilježimo kroz relevantni memorandum o namjeri. Pripremamo se da uskoro završimo formalizaciju sporazuma - napisala je Sviridenko, ne navodeći detalje.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa je osiguranje lanaca snabdijevanja rijetkim zemnim mineralima odredila kao strateški prioritet, posebno kako globalna konkurencija s Kinom postaje sve oštrija. Sporazum s Ukrajinom u Vašingtonu se vidi kao način da se diverzifikuju izvori ključnih minerala i smanji američka zavisnost od kineskog izvoza.
Takođe se smatra da Tramp ovaj sporazum vidi i kao način nadoknade za milijarde dolara pomoći koju je Vašington pružio Ukrajini u njenom ratu s Rusijom, započetim nakon ruske invazije u februaru 2022. godine.
Pregovori o prekidu vatre odvijaju se paralelno s razgovorima o ekonomskom partnerstvu.
Sviridenko je izjavila da će, kada nacrt sporazuma bude završen, biti potrebna njegova ratifikacija u ukrajinskom parlamentu kako bi se osiguralo da je u skladu s dugoročnim nacionalnim interesima Ukrajine.
- Taj sporazum će stvoriti prilike za ulaganja i razvoj u Ukrajini te postaviti temelje za stvarni ekonomski rast i za Ukrajinu i za Sjedinjene Države - rekla je ona.
Izjava Julije Sviridenko dolazi dan nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski nedavne razgovore između SAD i Ukrajine ocijenio kao "pozitivne", posebno u kontekstu paralelnih i važnih pregovora o strateškim mineralima - resursima ključnim za savremene tehnologije i nacionalnu sigurnost.
Zelenski je potvrdio da se održava više sastanaka i pozvao javnost da nastavi pratiti razvoj situacije.
Međutim, pregovori se odvijaju u sjeni dugotrajnih tenzija između Trampa i Zelenskog.
Tramp je 30. marta javno optužio Zelenskog da pokušava odustati od sporazuma o strateško važnim mineralima, upozorivši da bi takav potez mogao izazvati "ozbiljne posljedice".
Optužba je uslijedila nakon izvještaja Blumberg njuza da se Ukrajina priprema predložiti ključne izmjene nacrta sporazuma, posebno u vezi s rijetkim zemnim mineralima - resursima vitalnim za elektroniku, odbrambene sisteme i tehnologije obnovljivih izvora energije. Navodne izmjene uključuju i povećanje američkih ulaganja u ukrajinski rudarski sektor.
Prema pisanju Fajnenšel tajmsa i Blumberga, Sjedinjene Države zagovaraju novi strateški okvir koji bi im osigurao pristup ukrajinskim energetskim resursima i produbio bilateralnu saradnju u ključnim sektorima.
Kako se Kijev i Vašington približavaju formalizaciji šireg ekonomskog partnerstva i sporazuma o strateškim mineralima, ovi razgovori bi mogli oblikovati ukrajinsku poslijeratnu ekonomiju i promijeniti geopolitičku ravnotežu u lancima snabdijevanja energijom i tehnologijom u Evropi i šire.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina bilježi napredak u pregovorima sa SAD o partnerstvu i mineralima

SAD će "veoma brzo" potpisati sporazum sa Ukrajinom o mineralnim resursima, koje Amerikanci veoma žele, izjavio je sinoć predsjednik Donald Tramp.
- Potpisaćemo sporazume o oslobađanju mineralnih resursa i mnogih drugih stvari na nekoliko mjesta širom svijeta, uključujući Ukrajinu - rekao je Tramp tokom jedne ceremonije u Bijeloj kući.
Američki predsjednik je dodao da će SAD „vrlo brzo zaključiti sporazum sa Ukrajinom o mineralnim resursima koji su nevjeratno vrijedni“.

Tramp planira da vrlo brzo potpiše sporazum o mineralnim resursima sa Ukrajinom

Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ukrajine, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, trebalo bi danas da u Bijeloj kući potpišu sporazum o rijetkim mineralima, na čemu prvi čovjek Amerike insistira kako bi Kijev vratio dio pomoći koju mu je Vašington dostavio za odbranu od ruske agresije. 
 
Tačna vrijednost ugovora još nije poznata. 
 
Tramp je u javnosti pominjao sumu od 500 milijardi dolara sa kojom se, međutim, Zelenski tada nije saglasio, prenosi Glas Amerike. 
 
Dvije strane sporazum potpisuju neposredno po obilježavanju trogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu, ali i nastojanja američke administracije predvođene Trampom da dvije države okončaju sukob, za šta tvrdi da su na dobrom putu. 
 
Tramp je u četvrtak najavio da će na osnovu tog sporazuma SAD postati partner Ukrajine u oblasti minerala, rijetkih zemnih metala, nafte i gasa. 
 
Detalji sporazuma javnosti još nijesu poznati, ali je uočljivo neslaganje Trampa da bi trebalo da obuhvata posebne bezbjednosne garancije, koje očekuje ukrajinska strana. 
 
On tvrdi da garanciju predstavlja sam sporazum. 
 
Procenjuje se da je Ukrajina, koju je Rusija napala februara 2022. godine, do sada dobila oko 430 milijardi dolara globalne pomoći. 
 
Američki predsjednik u nekoliko navrata iznosio je tvrdnje da su SAD, od početka rata, za Ukrajinu izdvojile 350 milijardi dolara. 
 
Međutim, prema zvaničnim podacima, američki Kongres je u poslednje tri godine, koliko traje ruska agresija na Ukrajinu, kao pomoć toj zemlji odobrio 183 milijarde dolara. 
 
Ukrajinska strana je u vezi sa sporazumom do sada objelodanila da je u planu osnivanje neke vrste investicionog fonda koji bi bio korišćen za obnovu od posljedica rata sa Rusijom. 
 
Precizirano je da bi SAD i Ukrajina fondom upravljale pod jednakim uslovima. 
 
Ukrajinski doprinos bi bili prihodi od 50 procenata u mineralnim resursima, nafti i gasu. 
 
Fond bi potom investirao sredstva u projekte na teritoriji te zemlje.

Tramp i Zelenski u Vašingtonu potpisuju sporazum o rijetkim mineralima

Više zvaničnika Bosne i Hercegovine poručilo je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja, nakon presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.
Vučić je saopštio da Srbija ne priznaje presudu kojom je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović je naveo da Vučić da nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove BiH.
Šef diplomatije Elmedin Konaković je ocijenio da izjave i zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije, kojima se osporava presuda Dodiku, predstavljaju jedan od "najozbiljnijih i najopasnijih udara na suverenitet Bosne i Hercegovine u postdejtonskoj eri".
- Ovakav potez predstavlja nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari BiH i direktno podrivanje njenih institucija. Još je opasnije što se ovim zaključcima pokušava izjednačiti institucija bh. entiteta Republika Srpska s ličnošću Milorada Dodika - naveo je Konaković.
<h2>Bećirović: Niko nije iznad zakona</h2>
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović saopštio je, povodom presude Miloradu Dodiku, da su pravosudne institucije poslale "jasnu poruku" da niko nije iznad zakona.
- Presuda predstavlja važnu pravnu barijeru onima koji su naivno vjerovali da se država može destruirati bez posljedica - saopštio je Član Predsjedništva BiH 2. avgusta.
Kako je istakao Bećirović, o pravosnažnim presudama nezavisnih pravosudnih institucija ne smije biti rasprave.
- Presuda je snažna poruka da bez obzira na poluge vlasti kojima raspolažu, u demokratskom društvu ne postoje nedodirljivi - naveo je Bećirović.
Između ostalog, dodao je da mir i stabilnost u BiH ne smiju zavisiti od jednog pojedinca, bez obzira na to koju funkciju obnaša.
Istakao je da su ugrožavanje ustavnog poretka, ignorisanje odluka Ustavnog suda i osporavanje autoriteta međunarodnih institucija "apsolutno neprihvatljiv pristup".
<h2>Kritike na Vučićevu izjavu</h2>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 2. avgusta, nakon Sjednice savjeta za nacionalnu bezbjednost, izjavio da Srbija ne priznaje presudu Dodiku, koju je opisao kao "nedemokratsku" i usmjerenu protiv "Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini".
Denis Bećirović je u saopštenju naveo da Vučićevo osporavanje pravosnažnih sudskih odluka predstavlja "flagrantno kršenje osnovnih normi međunarodnog i domaćeg prava i potpuno odstupanje od evropskih normi i standarda".
Bećirović u saopštenju "podsjeća" Vučića da su Bosna i Hercegovina i Republika Srbija suverene i pravno jednake države.
Istakao je i da Vučić nije nadležan da mijenja i iskrivljuje Dejtonski mirovni sporazum, kojim je prije gotovo 30 godina okončan rat u BiH.
- Republika Srbija nije garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, već potpisnik - naveo je Bećirović.
Vučića je pozvao da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i međunarodno pravo i "otvori prostor stabilizaciji prilika u regiji".
- Budućnost Bosne i Hercegovine i Republike Srbije treba biti u međusobnom poštovanju i saradnji jer je to istinski interes građana ove dvije države - naveo je Bećirović.
<h1>Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo Bećirovića</h1>
Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije osudilo je Bećirovićeve izjave, ocjenjujući da predstavljaju "još jedan u nizu pokušaja da se lična politička odgovornost za unutrašnju krizu u Bosni i Hercegovini prenese na susjedne države, prvenstveno na Srbiju".
- Umjesto što se Srbija neosnovano koristi kao tema u unutrašnjim političkim obračunima, mnogo bi korisnije bilo da se pažnja usmjeri ka stvarnim izazovima u funkcionisanju institucija BiH - saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova, na čijem je čelu Marko Đurić.
- U tom kontekstu, očekuje se i od gospodina Bećirovića da preispita sopstveni doprinos produbljivanju krize povjerenja i slabljenju dijaloga među narodima u BiH - dodaje se.
Ministarstvo u saopštenju ocjenjuje da Bećirović "nema ni politički ni moralni kredibilitet da drži lekcije Srbiji".
Navodi se i da Srbija dosledno poštuje suverenitet i integritet Bosne i Heregovine, te da je garant i potpisnik Dejtonskog sporazuma.
- U skladu sa tim, Srbija ima pravo, ali i međunarodnu obavezu, da razvija posebne paralelne odnose sa Republikom Srpskom, što je jasno predviđeno samim Dejtonskim sporazumom. Osporavanje ovih odnosa predstavlja direktan napad na principe Dejtonskog sporazuma i pokušaj njegovog političkog revizionizma - saopštilo je MSP Srbije.
Prethodno je ministar Marko Đurić presudu Dodiku opisao kao "politički motivisan lov na vještice".
Dodik je odmah po objavi presude 1. avgusta saopštio da je ne prihvata, a njegov advokat Goran Bubić da će pokušati presudu osporiti pred Ustavnim sudom BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS su pokušali spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.

Zvaničnici BiH poručili Vučiću da se "ne miješa" u unutrašnja pitanja nakon presude Dodiku

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 34 stepena.
U popodnevnim satima očekuje se umjeren razvoj oblačnosti ali uglavnom bez kiše.
Krajem dana u sjevernim, a tokom noći i u jugozapadnim i zapadnim predjelima, uz promjenljivu oblačnost, ponegdje se očekuje kiša ili pljusak praćen grmljavinom, a lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren, ponegdje pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura od devet do 22, a najviša dnevna od 22 do 34 stepena.

Sjutra do 34 stepena, uveče kiša

Ženska kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore plasirala se u Glavnu rundu Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina u Podgorici.
U glavnu rundu Evropskog prvenstva igraće 12 najboljih timova kontinenta.
U meču odluke za drugo mjesto u grupi, crnogorske kafdetkinje savladale su Češku (26:19), pa su sa dvije pobjede i porazom izborile plasman u glavnu fazu u kojoj će u ponedjeljak i utorak igrati protiv dvije prvoplasirane selekcije iz grupe F - Hrvatske i Poljska ili Rumunije..
Nije dobro krenulo u Bemaks areni, jer je Češka u 10. minutu vodila 6:2.
U 15. minutu bilo je 7:7, a do kraja prvog poluvremena crnogorska reprezentacija imala je sjajan period igre, primila je samo gol i na velikom odmoru vodila 12:8.
I početak drugog poluvremena pripao je crnogorskoj reprezentaciji, a da će cilj biti ispunjen i osvojena dva boda za plasman u glavnu rundu moglo se naslutiti u 42. minutu, kada je Ivana Savić postigla svoj četvrti gol za vođstvo 17:11.
Do kraja meča razlika je samo rasla iako su u finišu priliku dobile i igračice sa manjom minutažom u dosadašnjim mečevima.
Anđelina Orbović je proglašena za igračicu utakmice sa šest golova, Andrea Jovanović je postigla pet, a Ivana Savić i Andrea Dragnić po četiri.
Ponovo je sjajna bila golmanka Maša Dubljević koja je imala 15 odbrana (51 odsto uspješnih intervencija).

Kadetkinje u Glavnoj rundi

Početni ograničeni napredak u isporuci humanitarne pomoći Pojasu Gaze ipak je veoma nedovoljan, ocijenila je njemačka Vlada, koja nije uvela nikakve kaznene mjere protiv Izraela.
Poslije nedavne posjete njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula, Berlin "bilježi početni ograničeni napredak u isporuci humanitarne pomoći stanovništvu Pojasa Gaze, koji ipak ostaje veoma nedovoljan da ublaži vanrednu situaciju", rekao je portparol Vlade Štefan Kornelijus.
- Izrael ostaje obavezan da garantuje punu isporuku pomoći - rekao je Kornelijus.&nbsp;
Istovremeno, Vlada koju predvodi kancelar Fridrih Merc izražava zabrinutost zbog izvještaja da Hamas i kriminalne organizacije zadržavaju velike količine humanitarne pomoći.
Prema izvorima bliskim njemačkoj Vladi, Berlin je rastrzan između činjenice da se broj isporuka humanitarne pomoći koje je Izrael dozvolio "značajno povećao", sa oko 220 kamiona dnevno koji stižu u Gazu, i činjenice da između 50 i 100 odsto tih isporuka "neprijatelji Izraela preusmjeravaju u vojne svrhe"
Kao čvrsti pristalica Izraela zbog njegove odgovornosti za Holokaust, Berlin je sve kritičniji prema ratu u Gazi i situaciji na okupiranoj Zapadnoj obali.
Na sastanku njemačke Vlade razmatrane su razne opcije pritiska na Izrael, ali nije donijeta nikakva odluka, rekli su isti izvori Frans presu.
Među tim opcijama je djelimično obustavljanje isporuka oružja Izraelu, što je izazvalo kritike u Njemačkoj.
U petak je njemačka vojska, kao i druge zemlje ove nedjelje, počela da spušta pomoć u Pojas Gaze, sa oko 14 tona hrane i medicinskih potrepština u prva dva leta.
Međunarodne agencije smatraju ovu pomoć nedovoljnom.
Prema UN, 6.000 kamiona čeka izraelsko odobrenje za ulazak u Gazu.
Poslije gotovo 22 mjeseca razarajućeg rata izazvanog krvavim napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Pojas Gaze, koji je opkoljen, u opasnosti je od široko rasprostranjene gladi i potpuno zavisi od humanitarne pomoći.

Njemačke vlasti: Nedovoljan napredak u isporuci humanitarne pomoći Pojasu Gaze

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Tag: rijetki-minerali