Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu.&nbsp;
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu &nbsp;"Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Sprovodeći brojne reforme, stvarajući konkurentno poslovno okruženje i otvarajući veliki investicioni ciklus, Crna Gora, u završnici svog puta ka Evropskoj uniji, pravo je mjesto za ulaganje - poručio je premijer Milojko Spajić sa Globalnog foruma „Fortune” u Rijadu.
On je, kao počasni govornik, na panelu „Crna Gora: Mala država, velike ambicije“, predstavio ključne reforme i razvojne planove Vlade, naročito u oblasti energetike, turizma i tehnologija.
- Crna Gora prelazi svoju ključnu etapu u evropskim integracijama i, bogata različitostima, etnički najraznovrsnija u Evropi, svoj napredak gradi na kompromisu. Nijedna grupacija, ni etnička, ni religijska, kod nas nije dominantna, a oko ključnih pitanja nužan je dogovor, i svi moramo da radimo zajedno kako bismo doprli do svih i svima otvorili svoja vrata. Zato je uspjeh naš identitet - rekao je Spajić.
Kako je istakao, brojne reforme, članstvo u SEPA-i, jedan od najkonkurentnijih poreskih sistema u Evropi, sa najnižim opterećenjem rada i među najnižim stopama poreza na dohodak i dobit, zajedno sa napretkom u vladavini prava, Crnu Goru čine povoljnim poslovnim okruženjem za investitore, te da to može bito odlična prilika da i država i investitori imaju benefite.
Upitan koja je najvažnija poruka koju želi da uputi budućim investitorima, istakao je otvorenost
- Mi smo država koja nudi mogućnosti. Dođite i osjetite Crnu Goru. Vidjeti znači vjerovati - poručio je Spajić dodajući da Crna Gora nema dovoljno radne snage za nove investicije, te da je otvorena za inostrane eksperte koji bi i vodili velike projekte.
Saopštio je da su energetika, održivi turizam, saobraćajna infrastruktura, informaciono-komunikacione tehnologije, okosnica Szrategije pametnog razvoja Crne Gore.
Predstavljajući ga kao jednog od najmlađih lidera na svijetu, pitanja za Spajića na Fortune Global Forumu odnosila su se na ambicioznu reformsku agendu, pristupanje EU, stabilizaciju regionalnih odnosa, te privlačenje stranih investitora.
Fortune Global Forum, koji se realizuje u partnerstvu sa Fortune Media, okuplja najuticajnije svjetske poslovne i političke lidere s ciljem razmjene mišljenja o silama koje oblikuju globalna tržišta i investicione tokove.
Ovogodišnji Forum posvećen je temi „Velika konvergencija“, uz učešće šefova vlada, ministara, izvršnih direktora, investitora i lidera iz cijelog svijeta.

Spajić: Otvoreni i spremni za velika ulaganja, uspjeh je naš identitet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da se osjeća "mnogo sigurnijim" u postizanje dogovora za okončanje rata u Ukrajini nakon razgovora 18. februara u Saudijskoj Arabiji između američkih i ruskih izaslanika.
Tramp je to komentarisao nakon završetka razgovora u Rijadu između američkog državnog sekretara Marka Rubia i drugih američkih zvaničnika te ruske delegacije koju je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
- Mislim da imam moć da okončam ovaj rat - rekao je novinarima na konferenciji za novinare u svom domu Mar-a-Lago na Floridi.
Rekao je da bi se mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ovog mjeseca i da ne bi bio protiv evropskog poteza za slanje mirovnih trupa u Ukrajinu, ideje koja je razmatrana tokom evropskog samita u Parizu 17. februara.
- Ako to žele učiniti, ja sam za to - rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države nemaju planove da doprinesu trupama bilo kojem kontingentu poslanom u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
Takođe je odbacio zabrinutost Ukrajine zbog izostavljanja iz razgovora u Saudijskoj Arabiji, ponavljajući svoju tvrdnju da bi, da je bio predsjednik 2022. godine, mogao postići dogovor s Rusijom kako bi spriječio invaziju.
- Danas sam čuo: "Oh, pa, nismo bili pozvani". Pa, vi ste tamo već tri godine. Nikada niste trebali započeti to. Mogli ste postići dogovor - rekao je Tramp, misleći na Ukrajinu.
Tramp nije pojasnio na šta je mislio, ali je često za rat krivio želju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Stručnjaci kažu da je ruska invazija u punom obimu bila vođena Putinovim imperijalnim ambicijama, a ne ukrajinskom ambicijom za NATO, koja je imala malo podrške sa Zapada u to vrijeme.
Tramp je dodao da Ukrajina treba održati izbore, rekavši: "To nije stvar Rusije, to je nešto što dolazi od mene i mnogih drugih zemalja takođe".
Drugi američki zvaničnici su sugerisali da bi Ukrajina mogla održati izbore nakon dogovora o prekidu vatre i da bi to bilo "dobro za demokratiju".
Ali ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod ratnim stanjem, koje je uvedeno kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022. godine i koje traje do danas nakon ponovljenih produženja.
Petogodišnji mandat ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog trebalo je završiti u maju 2024. godine nakon izbora u martu, a Putin je rekao da neće pregovarati sa Zelenskim jer neće imati ovlasti da potpiše mirovni sporazum.
Na razgovorima u Rijadu, prvim zvaničnim razgovorima na visokom nivou između Vašingtona i Moskve od invazije 2022. godine, Rusija i Sjedinjene Države su se složile da uspostave timove za pregovore o putu ka okončanju rata "što je prije moguće", rekao je Rubio.
Juri Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, potvrdio je dogovor o pregovaračkim timovima, ali je rekao da je "teško" razgovarati o datumu potencijalnog sastanka Trampa i Putina.
Rubio je rekao da će Evropska unija "morati biti za stolom u nekom trenutku" zbog sankcija koje je blok uveo.
Sankcije su uvedene kao rezultat sukoba, rekao je u intervjuu za AP i SiEnEn (CNN), da bi se okončao bilo koji sukob".
- Moraju se napraviti ustupci sa svih strana - dodao je Rubio.
Istakao potrebu za poboljšanjima u američkim i ruskim ambasadama kako bi se stvorile misije za podršku mirovnim pregovorima, bilateralnim odnosima i širem obimu saradnje.
- Ako su naši diplomatski kanali prekinuti, biće vrlo teško dosljedno se angažovati na nizu tema, uključujući neke nepovezane iritante koji bi mogli poremetiti šire razgovore o Ukrajini - rekao je Rubio.
Pozvao je na brzu akciju za vraćanje "normalnosti" u ambasadama, dodajući da bi to bilo "važno za postavljanje temelja za druge dvije stvari koje želimo učiniti".
Neki evropski lideri, uznemireni radikalnom promjenom američke politike prema odnosima s Rusijom, strahuju da će Vašington napraviti ozbiljne ustupke i preinačiti sigurnosni aranžman kontinenta.
Zelenski, koji je odgodio posjetu Saudijskoj Arabiji planiranu za 19. februar do sljedećeg mjeseca, rekao je da bilo kakvi razgovori usmjereni na okončanje rata trebaju biti "pravedni" i uključivati evropske zemlje, uključujući Tursku - koja je ponudila da bude domaćin pregovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majkl Valc rekao je da bi bilo kakva poslijeratna mirovna garancija morala biti "evropski vođena", ponavljajući pozive američkih zvaničnika evropskim saveznicima da povećaju troškove za odbranu i pohvalivši Britaniju i Francusku za "razgovore o snažnijem doprinosu sigurnosti Ukrajine".
Tokom samita u Parizu 17. februara, evropski lideri su izrazili spremnost da ponude sigurnosne garancije Ukrajini, ali su upozorili da će nivo takvih garancija zavisiti od učešća Vašngtona u slučaju sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Francuska će biti domaćin drugog sastanka 19. februara kako bi se razgovaralo o ratu u Ukrajini i evropskoj sigurnosti. Ovaj put će prisustvovati Kanada i druge evropske zemlje koje nisu bile prisutne na ranijem hitnom samitu.

Tramp "više uvjeren" u postizanje dogovora o Ukrajini nakon razgovora u Rijadu

Pregovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), usmjereni na poboljšanje odnosa dvije države i rješavanje sukoba u Ukrajini, počeli su danas u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu.
Delegacije dvije države, koje predvode ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i državni sekretar SAD-a Marko Rubio, razgovaraće i o mogućem susretu predsjednika dvije države Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije i član ruske delegacije Kiril Dmitrijev rekao je da su predstavnici dvije države imali neformalne kontakte prije početka glavne runde pregovora, prenosi Anadolija.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u ponedjeljak da će sastanak biti fokusiran na bilateralne odnose Rusije i SAD-a, pripreme za pregovore o rješavanju ukrajinskog sukoba i mogući susret Putina i Trampa.
Prema riječima Peskova, Saudijska Arabija odabrana je kao mjesto pregovora jer odgovara objema stranama, a, kako je dodao, prerano je govoriti o evropskom učešću u mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Kako piše Radio Slobodna Evropa, ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina.
U pregovorima, osim Lavrova i Rubia, učestvuju i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, savjetnika SAD za nacionalnu sigurnost Majk Valc i specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i ranije je kazao da Ukrajina neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.

Počeli pregovori Rusije i SAD-a u Rijadu

Veoma je upitno da li Crna Gora u ovom trenutku ima dovoljno snage i političke volje da se izbori sa uticajima Srbije i Rusije koje, kako je na to nedavno ukazao predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) Dejvid Mekalister, koriste medijske i vjerske kanale za jačanje pro-srpskih i pro-ruskih pozicija u našoj državi, ocijenio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/petrovic-u-drv-upitno-da-li-crna-gora-moze-sama-da-se-odupre-uticajima-beograda-i-moskve-vaznu-ulogu-mora-odigrati-eu">Drugačijoj radio vezi Antene M </a>Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
- Posebno ako uzmem u obzir činjenicu da taj uticaj Moskve prije svega nije direktan, nego ide preko Beograda, a opet uticaj Beograda u Crnoj Gori ide preko pojedinih političkih partija koje između ostalog učestuju i u Vladi, a ide i preko Srpske pravoslavne crkve. I političke partije, a još više i Srpska pravoslavna crkva, imaju veoma jako uporište među građanima Crne Gore, tako da je ta situacija veoma kompleksna i komplikovana, pa bi bilo kakva direktnija i odlučnija akcija u suzbijanju takvog uticaja mogla dovesti do dodatne polarizacije i konflikata među građanima, što bi, opet, veoma odgovaralo sadašnjim vlastima u Beogradu i onima koje sjede u Moskvi - kazao je Petrović.
On je ocijenio da borbu protiv štetnog uticaja Beograda i Moskve vlasti u Crnoj Gori teško mogu samostalno da izvedu, te da u toj borbi važnu ulogu mora da odigra Evropska unija.
- To je jako važno da postoji na nivou cjelokupne EU i na nivou svih individualnih članica, što čini mi se da danas nije u velikoj mjeri situacija. Postoje pojedine članice Evropske unije kojima nije u interesu u ovom momentu proširenje. Na tom planu bi Crna Gora trebala poprilično da uradi kako bi razuvjerila te skeptične članice - kazao je Petrović.
Prema njegovim riječima, bilo bi veoma važno, ukoliko se želi suzbiti štetan uticaj Beograda prema Crnoj Gori, da EU mnogo ozbiljije pristupi prema režimu Aleksandra Vučića. Govoreći o navodnim tajnim sastancima nekadašnjeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića i šefa operative BIA-e Marka Parezanovića, Petrović navodi da osim što je to bilo neprimjereno, oni mogu ukazivati da je Vučićev režim preko Bezbjednosne informativne agencije pokušavao da ostvari uticaj na politička dešavanja u Crnoj Gori.
- Vučić se uvijek oslanja na ljude koji mu obavljaju određene poslove. Nebitno koju oni trenutno funkciju obavljaju. Dakle, on nije poslao nekoga ko obavlja funkciju sličnu Dritanu Abazoviću u tom momentu, nego je poslao čovjeka koji je zadužen za pitanje Crne Gore, a to je Marko Parezanović bio u tom momentu - rekao je Petrović.
On je ukazao i na ulogu Vladimira Mandića, nekadašnjeg rukometaša, koji je u Crnoj Gori privođen tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i „bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda, takođe bivši rukometaš, Dane Šijan.
- Mandić je zadužen za specijalne operacije sadašnjeg režima. Mogli smo da ga vidimo i ovdje u Beogradu kako organizuje batinaše kako bi tukli građane. On je važan izvršilac takve vrste operacija, ali nije neko ko osmišljava i planira - već izvršava naređenja koje dolaze iz Vučićevog okruženja - kazao je Petrović.

Petrović u DRV: Upitno da li Crna Gora može sama da se odupre uticajima Beograda i Moskve, važnu ulogu mora odigrati EU

Umjesto da se traže modaliteti za saniranje nepovoljne demografske slike, i za podsticanje nataliteta - Vlada eksperimentiše kroz promjenu sistema porodiljskog odsustva za majku na štetu majke - poručili su u Stranci evropskog progresa (SEP) nakon što je Vlada usvojila prijedlog izmjena Zakona o radu koji predviđa da majke umjesto dosadašnjih 12 imaju pravo na 10 mjeseci porodiljskog odsustva.
U SEP-u su istakli da demografski problemi ugrožavaju Crnu Goru, ekonomsko socijalni izazovi podstiču iseljavanje, a inflacija građane postepeno vodi ka sve težem materijalnom statusu i siromaštvu.
- U jeku ovih pojava, dolazi predlog zakona kojim bi se skraćivao period porodiljskog odsustva za majke, a sve sa ciljem da se smanje izdaci iz budzeta po ovom osnovu - naveli su oni.
Pozvali su Vladu da zaustavi ovakav, pogrešan, model socijalne politike.
- Naprotiv, odgovorna vlast sve resurse treba da usmjeri na podsticanje nataliteta kroz porodičnu sigurnost odsustva majke radi podizanja djeteta. Ako se to ne dogodi, potrebna je široka društvena akcija koja će skrenuti pažnju sa kratkoročnih budžetskih benefita na trajnu potrebu svih majki i svih porodica u Crnoj Gori - naglasili su u SEP-u.
Naša budućnost je, kažu oni, u rađanju i podmlađivanju nacije.
- A ne u štednji na onim izdvajanjima koja su zapravo ulaganje u građanina i ne mogu biti trošak za državu - zaključili su u SEP-u.

SEP: Još jedan korak nazad u pogledu brige za porodicu, Vlada da zaustavi pogrešan model socijalne politike

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Mještani Mjesne zajednice Bar V u Tuđemilima i dijela Mjesne zajednice Crmnica već mjesecima su odsječeni od putnog pravca prema Baru i svakodnevno strahuju za svoju bezbjednost i život - ukazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bar Emir Peričić pozivajući državne organe da hitno saniraju put preko Sutormana.
On je istakao da je klizište na lokalitetu Crni Potok zatrpalo zemljom regionalni put R-28 preko Sutormana, te da sada prijeti i da ga potpuno odsiječe.
- Da problem bude još veći, aktiviralo se i klizište na samom ulazu u naselje Tuđemili, pa je prolaz nemoguć ni za đačke autobuse, kola Hitne pomoći ili Službe zaštite i spašavanja, te nam ostaje samo da se nadamo da se nikakva vanredna situacija neće desiti u naselju, jer bismo bili prepušteni sami sebi i odsječeni od svijeta - rekao je Peričić.
Na sve to, kaže on, Vlada i nadležni državni organi koji gazduju ovim putem ne reaguju još od decembra 2024. godine, kada je put zatrpan klizištem.
- Umjesto toga, nadležni svojim saopštenjima apeluju na nadležne da se problem hitno riješi, i to tek juče, nakon protesta mještana. Ostaje samo pitanje od koga to očekuju da će riješiti problem koji je obaveza njihovih organa vlasti, pa umjesto da upozoravaju sami sebe, mi mještani zahtijevamo od Vlade Crne Gore da hitno pokrene postupak sanacije ovog poteza, ali i kompletnog puta R-28 preko Sutormana, koji je jedina alternativna veza Bara sa ostatkom države - naglasio je odbornik DPS-a.
Kako Vlada nije uradila ništa, on je podsjetio da je Opština Bar, iako nenadležna, kako bi ubrzala rješavanje problematike, uradila glavni revidovani projekat rekonstrukcije ovog putnog pravca, vrijedan oko 300.000 eura, i dostavila Vladi projekat spreman za realizaciju.
- Umjesto „apela“, neka resorno ministarstvo i nadležni državni organi izvade iz svojih fioka taj glavni revidovani projekat koji tamo drže gotovo tri godine i konačno počnu rješavati ovo pitanje - zaključio je Peričić.

Tag: rijad