Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Portal ETV

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, udario je na Glas Amerike i na Radio Slobodna Evropa.
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama – naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
To je, kaže on, „relikt prošlosti“.
- Ne trebaju nam mediji koje plaća država - napisao je Grenel na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grenel želi da ugasi VOA i RSE: Te medijske kuće su pune aktivista krajnje ljevice

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, podijelio je u objavi na mreži X snimak sa studentskih protesta u Srbiji uz komentar da je važno da pustiti da se čuju različiti glasovi, ali da "nema podrške za one koji podrivaju vladavinu prava i na silu upadaju u državne institucije".
- Uvijek je važno da možete da dignete glas i da vas čuju. Ali, svi moraju osuditi nasilje i držati se mirnih demonstracija. Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava i na silu zauzimaju zgrade državnih institucija. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, onda radite na smjeni - ali nemojte posezati za nasiljem - napisao je Grenel.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1883258888629403765%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1883258888629403765%7Ctwgr%5E63ff1571df749a2a39dd5ef8b5825b45f7a648e7%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ovo je prva reakcija koja se čula iz nove američke administracije o protestima u Srbiji koji traju već nedjeljama, zbog pogibije 15 ljudi prilikom rušenja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Studenti, koji nedjeljama blokiraju fakultete, traže da im se ispuni pet zahtjeva - među kojima nije smjena vlasti.
Ričard Grenel je u drugom Trampovom mandatu imenovan za izaslanika za specijalne misije.
U prvom mandatu je služio kao direktor nacionalnih obavještajnih agencija, bio je i ambasador u Njemačkoj i specijalni predsjednički izaslanik za mirovne pregovore Srbije i Kosova.
Od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Grenel je dobio Orden srpske zastave prvog stepena za "istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između dvije zemlje."

Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo one koji na silu zauzimaju zgrade institucija

Ričard Grenel biće predsjednički izaslanik za specijalne misije, u dolazećoj administraciji Donalda Trampa.
Novoizabrani američki predsjednik je na svojoj društvenoj mreži “Truth Social” napisao da će Grenel biti njegov izaslanik za nekim od “najužarenijih mjesta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”. 
 
- U mom prvom mandatu Rik je bio ambasador SAD u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe i predsjednički izaslanik za pregovore Kosovo- Srbija. Prije toga je proveo osam godina u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, radeći sa Sjevernom Korejom i na razvoju u brojnim drugim državama. Rik ima diplomu sa Evanđelističkog koledža i master za javnu administraciju sa Harvarda. Rik će nastaviti da se bori za Mir kroz Snagu, i uvijek će stavljati AMERIKU PRVO. Čestitam Rik - napisao je Trump. 
 
Ričard Grenel među posljednjim je Trampovim naimenovanjima, iako je bio u opticaju i za pozicije državnog sekretara SAD-a, na koju je nominovan republikanski senator sa Floride Marko Rubio, potom za direktora CIA- poziciju na koju je predložen bivši republikanski kongresmen iz Teksasa, Džon Redklif koji je u prethodnom Trampovom mandatu bio direktor Nacionalne obavještajne službe. Grenel se pominjao i kao mogući kandidat za poziciju direktora Nacionalne obavještajne službe na koju je naimenovana bivša demokratska zastupnica u Kongresu sa Havaja, Tulsi Gebard, koja je u međuvremenu postala Trampov lojalista, i koja je 2017. bila u posjeti svrgnutom sirijskom diktatoru Bašaru al-Asadu. U opticaju je bio i za poziciju specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju ali je tu važnu dužnost dobio penzionisani general i dugogodišnji Trampov savjetnik Kit Kelog. 
 
Ričard Grenel je u prvom Trampovom mandatu, na Balkanu ostao upamćen po pokušaju da sa predsjednikom Srbije, Aleksandom Vučićem i tadašnjim predsjednikom Kosova, Hašimom Tačijem nametne ideju “razmjene teritorija” na koju su, uz dva balkanska lidera, bili pristali i tadašnji EU komesari za vanjsku politiku, Federika Mogerini i za proširenje, Johanes Han, ali je realizaciju blokirala tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, jer bi prema mišljenju mnogih - i političara i analitičara, otvorila novu “Pandorinu kutiju” na Balkanu. 
 
Nakon promjene američke administracije Grenel je ostao blizak bivšem-budućem američkom predsjedniku Trampu i zajedno sa njegovim zetom, takođe bivšim savjetnikom, ugovarao privatne poslove na Balkanu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, za zgradu nekadašnjeg generaštaba Vojske Jugoslvije u Beogradu i sa premijerom Albanije, Edi Ramom za turističke loakcije u Vlori na obali kao i jednom zaštićenom ostrvu preko puta Vlore. O ovim kontroverznim poslovima su pisali američki mediji, među ostalim i The New York Times, ali i nezavisna balkanska glasila uključujući i Antenu M.

Tramp poslao Grenela - tamo daleko

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: ricard-grenel