Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, udario je na Glas Amerike i na Radio Slobodna Evropa.
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama – naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
To je, kaže on, „relikt prošlosti“.
- Ne trebaju nam mediji koje plaća država - napisao je Grenel na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grenel želi da ugasi VOA i RSE: Te medijske kuće su pune aktivista krajnje ljevice

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, podijelio je u objavi na mreži X snimak sa studentskih protesta u Srbiji uz komentar da je važno da pustiti da se čuju različiti glasovi, ali da "nema podrške za one koji podrivaju vladavinu prava i na silu upadaju u državne institucije".
- Uvijek je važno da možete da dignete glas i da vas čuju. Ali, svi moraju osuditi nasilje i držati se mirnih demonstracija. Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava i na silu zauzimaju zgrade državnih institucija. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, onda radite na smjeni - ali nemojte posezati za nasiljem - napisao je Grenel.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1883258888629403765%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1883258888629403765%7Ctwgr%5E63ff1571df749a2a39dd5ef8b5825b45f7a648e7%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ovo je prva reakcija koja se čula iz nove američke administracije o protestima u Srbiji koji traju već nedjeljama, zbog pogibije 15 ljudi prilikom rušenja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Studenti, koji nedjeljama blokiraju fakultete, traže da im se ispuni pet zahtjeva - među kojima nije smjena vlasti.
Ričard Grenel je u drugom Trampovom mandatu imenovan za izaslanika za specijalne misije.
U prvom mandatu je služio kao direktor nacionalnih obavještajnih agencija, bio je i ambasador u Njemačkoj i specijalni predsjednički izaslanik za mirovne pregovore Srbije i Kosova.
Od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Grenel je dobio Orden srpske zastave prvog stepena za "istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između dvije zemlje."

Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo one koji na silu zauzimaju zgrade institucija

Ričard Grenel biće predsjednički izaslanik za specijalne misije, u dolazećoj administraciji Donalda Trampa.
Novoizabrani američki predsjednik je na svojoj društvenoj mreži “Truth Social” napisao da će Grenel biti njegov izaslanik za nekim od “najužarenijih mjesta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”. 
 
- U mom prvom mandatu Rik je bio ambasador SAD u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe i predsjednički izaslanik za pregovore Kosovo- Srbija. Prije toga je proveo osam godina u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, radeći sa Sjevernom Korejom i na razvoju u brojnim drugim državama. Rik ima diplomu sa Evanđelističkog koledža i master za javnu administraciju sa Harvarda. Rik će nastaviti da se bori za Mir kroz Snagu, i uvijek će stavljati AMERIKU PRVO. Čestitam Rik - napisao je Trump. 
 
Ričard Grenel među posljednjim je Trampovim naimenovanjima, iako je bio u opticaju i za pozicije državnog sekretara SAD-a, na koju je nominovan republikanski senator sa Floride Marko Rubio, potom za direktora CIA- poziciju na koju je predložen bivši republikanski kongresmen iz Teksasa, Džon Redklif koji je u prethodnom Trampovom mandatu bio direktor Nacionalne obavještajne službe. Grenel se pominjao i kao mogući kandidat za poziciju direktora Nacionalne obavještajne službe na koju je naimenovana bivša demokratska zastupnica u Kongresu sa Havaja, Tulsi Gebard, koja je u međuvremenu postala Trampov lojalista, i koja je 2017. bila u posjeti svrgnutom sirijskom diktatoru Bašaru al-Asadu. U opticaju je bio i za poziciju specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju ali je tu važnu dužnost dobio penzionisani general i dugogodišnji Trampov savjetnik Kit Kelog. 
 
Ričard Grenel je u prvom Trampovom mandatu, na Balkanu ostao upamćen po pokušaju da sa predsjednikom Srbije, Aleksandom Vučićem i tadašnjim predsjednikom Kosova, Hašimom Tačijem nametne ideju “razmjene teritorija” na koju su, uz dva balkanska lidera, bili pristali i tadašnji EU komesari za vanjsku politiku, Federika Mogerini i za proširenje, Johanes Han, ali je realizaciju blokirala tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, jer bi prema mišljenju mnogih - i političara i analitičara, otvorila novu “Pandorinu kutiju” na Balkanu. 
 
Nakon promjene američke administracije Grenel je ostao blizak bivšem-budućem američkom predsjedniku Trampu i zajedno sa njegovim zetom, takođe bivšim savjetnikom, ugovarao privatne poslove na Balkanu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, za zgradu nekadašnjeg generaštaba Vojske Jugoslvije u Beogradu i sa premijerom Albanije, Edi Ramom za turističke loakcije u Vlori na obali kao i jednom zaštićenom ostrvu preko puta Vlore. O ovim kontroverznim poslovima su pisali američki mediji, među ostalim i The New York Times, ali i nezavisna balkanska glasila uključujući i Antenu M.

Tramp poslao Grenela - tamo daleko

Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada, Vladislav Dajković, objavio je za Dan nezavisnosti video na društvenim mrežama, gdje u stihu žali za rezultatima referenduma iz 2006.&nbsp;
U opisu videa stoji: „Srpska čestitika za Dan nezavisnosti Crne Gore“.
- Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac
Njegoš se u grobu okreće sam, Gorski vijenac recituje kavački klan
Doveli rodbinu sa tri kontinenta da ruše krst i crkvu što im smeta
Srpski jezik i dalje se lomi, slavi i danas Đukanović Lomi
Nezavisno jesmo od časti, istorije i znanja a zavisni skroz od stranog priznanja
Uzeše nam državu, more, so a nama ostade za braćom iz Srbije bol - izrecitovao je Dajković.
Na kraju je poručio:&nbsp;
- Srećan vam Dan nezavisnosti, dan najveće pljačke u istoriji Crne Gore. Živjeli i pozdrav svima iz Trebinja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Fr4xPyxAS%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Snijeg u maju nije više iznenađenje.
Kako je ranije i najavljeno u naš region sa zapada je stigao ciklon sa snažnim zahlađenjem, a u nekim dijelovima Hrvatske danas pada i snijeg.
Kako na svojoj Fejsbuk stranici javlja "BH Meteo", bijeli prekrivač pokrio je sjeverni dio Velebita, prenose Nezavisne.

U Hrvatskoj pao snijeg

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džems Dejvid Vens izjavio je da će Amerika pod predsjednikom Donaldom Trampom pažljivo birati kada će upotrijebiti vojnu silu i da će izbjegavati učešće u otvorenim sukobima.
Vens je rekao u govoru na dodjeli diploma u Američkoj pomorskoj akademiji u Anapolisu da se SAD suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od Kine, Rusije i drugih zemalja i da će morati da održe svoju tehnološku prednost.
Pronicljivi potezi
“Era nesporne dominacije SAD je završena – rekao je Vens diplomcima, koji će postati oficiri u mornarici i marinskom korpusu.
Vens je dodao da je Trampovo naređenje o upotrebi sile protiv pobunjeničke grupe Huti u Jemenu na kraju dovelo do prekida vatre kao dio sporazuma u kojem je grupa pristala da zaustavi napade na američke brodove u Persijskom zalivu.
- Trebali bismo da budemo oprezni u odlučivanju kada da zadamo udarac, ali kada zadamo udarac, zadajemo ga snažno i odlučno - rekao je potpredsjednik SAD.
Vens, bivši senator iz Ohaja koji je služio u marincima, rekao je da su nedavni predsjednici uvukli SAD u sukobe koji nisu bili značajni za američku nacionalnu bezbjednost.
Nema više nedefinisanih misija
Vens nije rekao o kojim je predsjednicima riječ, ali njegovi komentari sugerišu da je govorio o bivšem predsjedniku Džordžu Bušu (George Bush) i njegovom nasljedniku Baraku Obami (Barack), odnosno o ratovima u Iraku i Afganistanu.

Vens: Era američke dominacije je završena, pažljivo ćemo birati kada koristiti vojnu silu

Njemački rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od januara do marta bio je 0,4 odsto veći u odnosu na posljednje tromesječje 2024, prema konačnim podacima nacionalnog biroa za statistiku objavljenim danas, što je duplo više od prve procjene od 0,2 odsto i predstavlja dobru vijest za prvu evropsku privredu koja je i dalje oslabljena industrijskom krizom.
Ovaj rast u prvom tromjesečju 2025, veći od prvobitno procijenjenog je zbog efekta očekivanja uvođenja američkih carina.
Povećanje je objašnjeno začuđujuće dobrom privrednom aktivnošću u martu, rekla je Rut Brand, predsjednica nacionalnog biroa za statistiku Destatis.
Industrijska proizvodnja i izvoz, stubovi njemačke privrijede, više su se razvijale nego što je prvobitno predviđeno, dodala je ona.
Taj pokazatelj, poslije dvije godine recesije, vezan je za efekte trgovinskog sukoba sa SAD, pošto je ekonomski svijet reagovao na budući rast cijena vezan za trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
Predsjednik SAD uveo je dodatne carine na čelik i aluminijum od 12. marta, zatim na vozila 3. aprila, koje su prijetile da utiču na njemačku privredu, već pogođenu ozbiljnom krizom konkurentnosti.
Izgledi rasta za odstatak godine su, međutim, sumorni, smatraju stručnjaci.
Tramp je takođe najavio rast carina od 10 odsto na sav uvoz u SAD, ali je suspendovao više carine za neke zemlje.
Taj trgovinski rat će skupo koštati Njemačku koja zavisi od izvoza ka svom prvom trgovinskom partneru.
Prema ekonomskom institutu Ifo, to će doveti do smanjenja BDP tokom ljeta.
Za cijelu 2025. njemačka privreda očekuje stagnaciju, prema prognozama vlade, koja je nedavno snizila očekivanu stopu rasta.
Kriza njemačke industrije između visokih cijena energenata i gubitka tržišta naspram kinsekih konkuranata je glavni izazov za novu vladu konzervativca Fridriha Merca koji je stupio na dužnost početkom mjeseca, piše Frans pres.
Ministarka ekonomije Katerina Rajh rekla je za poslovni dnevnik Handelsblat prošle nedjelje da je to jedna od najozbiljnijijih kriza u istoriji Njemačke.

Njemački privredni rast u prvom tromjesečju veći od očekivanog

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: ricard-grenel