Objavljeni su konačni rezultati jučerašnjeg referenduma u Zeti, potvrđeno je Anteni M u Komisiji za sprovođenje referenduma.&nbsp; Podsjetimo, predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, sinoć je saopštio nakon zatvaranja referendumskih kutija da je lokalni referendum „u potpunosti uspio, te da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna, a oko 1.6 odsto bilo je za. Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta. Antena M objavila je kako se glasalo po biračkim mjestima u Zeti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215161212_afdaf385a9e2e0e236f00a53bb45e715f388b21f6c4a00baaed768b2bdf52062.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215161212_afdaf385a9e2e0e236f00a53bb45e715f388b21f6c4a00baaed768b2bdf52062" data-rendition-name="original" width="1179" height="1572" loading="lazy" alt="glasanje Zeta"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Objavljeni konačni rezultati referenduma u Zeti: 7739 protiv, 131 za izgradnju kolektora

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation- Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period. Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika. - Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić. <h2>Širenje kapaciteta</h2> Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“. Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp; - Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on. U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić. <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp; - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić. Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić. Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp; - To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić. Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni. <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. - Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.

1250x600

1084x550

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

Pojačani inspekcijski nadzor koji je tokom ljetnje turističke sezone sproveden u šest primorskih opština rezultirao je podnošenjem 29 krivičnih prijava i izdavanjem 8.761 prekršajnog naloga, dok je ukupan finansijski efekat po tom osnovu više od 4,1 miliona eura. To je navedeno u vladinoj Informaciji o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone shodno Akcionom planu za 2025. godinu. U periodu od 30. juna do 1. septembra, pojačani nadzor je sprovodilo 70 inspektora u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, s ciljem unapređenja efikasnosti inspekcijskih službi tokom ljetnjih mjeseci. U kontrolama su učestvovale Turistička, Radna, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna i Inspekcija za bezbjednost hrane, dok su dodatno bile angažovane i Inspekcija za ribarstvo te Inspekcija Uprave pomorske sigurnosti. Tokom trajanja akcije izvršeno je ukupno 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti. Najčešći prekršaji odnosili su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U 1.053 slučaja inspektori su reagovali preventivno, a donijeto je 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726" data-rendition-name="original" width="807" height="632" loading="lazy" alt="statistika"> </figure>  <h2>Redovne kontrole i po prijavi građana</h2> Nadzori su sprovođeni u ugostiteljskim objektima, hotelima, tržnicama, na plažama, radnim mjestima i u objektima za proizvodnju i promet hrane.&nbsp; - Kontrole su vršene redovno i po prijavama građana, a akcenat je stavljen na očuvanje bezbjednosti turista i zaštitu potrošača. Predmet pojačanih nadzora bio je usmjeren na suzbijanje rada na crno, svake vrste sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja bila je posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije su vršile zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja - navedeno je u vladinom dokumentu. <h2>Rad neregistrovanih objekata i neprijavljeni turisi</h2> Kontrole turističke inspekcije su obuhvatale registraciju smještajnih kapaciteta, prijavu gostiju i poštovanje kategorizacije. Utvrđene nepravilnosti uključivale su rad neregistrovanih objekata i neprijavljene turiste. Turistički inspektori su kontrolisali i izgrađenost i organizaciju kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe. Takođe, u izvještajnom periodu, između ostalog, vršeni su i inspekcijski nadzori nad radom turističkih agencija, turističkih vodiča, pratioca, animatora, turističkih usluga na kupalištima (iznajmljivanje plažnog mobilijara - odobrenje, izdavanje računa, uređenost i opremljenost (sanitarni čvor, tuševi, kabine za presvlačenje, bove, spasilačka služba, informativne table, cjenovnik, protivpožarni aparat), turističke usluge u nautičkom turizmu (prevoz turista plovnim objektima - odobrenje, naziv, cjenovnik, računi), kontrola ugostiteljskih objekata odobrenje za rad i izvod iz CRPS, naziv i vrsta objekta, cjenovnici, izdavanje računa, knjiga prigovora, minimalno tehnički uslovi, poslovođa, kao i protivpožarna zaštita. <h2>Neprijavljivanje radnika i nepoštovanje radnog vremena</h2> Prioritetan zadatak Inspekcije rada, kako je navedeno u Informaciji koju je usvojila Vlada, bio je suzbijanje sive ekonomie na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih).&nbsp; Izvršene kontrole su se odnosile na poštovanje radno-pravnih propisa, sa posebnim fokusom na rad na crno i uslove rada zaposlenih.&nbsp; - Zabilježeni su i slučajevi neprijavljenih radnika, nepoštovanja radnog vremena. Inspekcija rada je sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno", koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova - navedeno je u informaciji. Inspekcijski nadzor se sprovodio posebno u dijelu preduzimanja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnika.&nbsp; <h2>Nepravilnosti u održavanju higijene</h2> Aktivnosti zdravstveno-sanitarne inspekcije bile su najizraženije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti. Kontrolisana je higijena ugostiteljskih objekata, kvalitet vode i sanitarno stanje na plažama. Utvrđene su nepravilnosti u održavanju higijenskih standarda u pojedinim objektima. <h2>Provjera cijena i zaštita potrošača</h2> Tržišni inspektori su sprovodili kontinuirane inspekcijske nadzore nad sprovođenjem Zakona о unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.&nbsp; U izvještajnom periodu kontrolisali su dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje, kao i pridržavanje rasporeda radnog vremena.&nbsp; Predmet nadzora je bilo i isticanje obavještenja o robi, cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta.&nbsp; Provjeravana je urednost fiskalizacije, zakonitost formiranja cijena i zaštita potrošača. <h2>Neadekvatno skladištenje i proizvodi bez deklaracije</h2> Poseban nadzor sproveden je u objektima za skladištenje i promet hrane. Kontrolisani su uslovi čuvanja, deklaracije i rokovi trajanja.&nbsp; Utvrđene nepravilnosti uključuju neadekvatno skladištenje i proizvode bez deklaracije.&nbsp; - Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su tokom navedenog perioda kontrolisali sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane - navedeno je u vladinoj Informaciji. <h2>Preporučen nastavak koordinisanih aktivnosti</h2> U dokumentu se konstatuje da je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade, uspjelo da u protekla dva mjeseca postigne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona.&nbsp; Kako se zaključuje, pojačani inspekcijski nadzori doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača. Preporučen je nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama. - Posebno treba istaći da je samo zajedničkim i odgovornim djelovanjem moguće obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije, a to je i upravo bio osnovni zadatak i cilj pojačanih inspekcijskih nadzora tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, koji je sproveden shodno Akcionom planu koji je usvojila Vlada Crne Gore na predlog predsjednika Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

Inspektori na primorju otkrili hiljade nepravilnosti: Rad na crno i loša higijena najčešći prekršaji, kazne više od četiri miliona eura

Zaista je ozbiljan momenat biti najgori u najgoroj Vladi… - prokomentarisao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić informaciju da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović za prva dva kvartala imao manje od polovine realizovanih zadataka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fportal-etv-ekskluzivno-objavljuje-saranovic-za-prva-dva-kvartala-imao-manje-od-polovine-realizovanih-zadataka-vujovic-bila-na-nuli-najbolji-prosjek-imali-deljosaj-i-vukicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je Portal ETV danas objavio, Ministarstvo unutrašnjih poslova &nbsp;bilo je na ispod 50 odsto, a ministarstvo kulture i medija Tamare Vujović bilo je na nula procenata realizovanih zadataka.
- Evo i formalne potvrde rezultata rada bezbjednosnog sektora i svih organa u njemu - dodao je Anđušić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1948385345290244248%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema informacijama Portala ETV koji je imao uvid u tabelu realizovanog programa za prva dva kvartala, Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović iz Demokrata realizovalo je manje od polovine zacrtanog, i to svega 47,1 odsto.
Ministarstvo evropskih poslova je na visokih 83,3, te Ministarstvo prosvjete sa 86,7 odsto. Ministarstvo zdravlja Vojislava Šimuna je na kraju drugog kvartala imalo ostvarenih 20 odsto predviđenog posla, što je izuzetno loš rezultat.
Za razliku od njega, resor Slavena Radunovića ima visok procenat ostvarenih zadataka i to na kraju drugog kvartala 75 odsto. Na 80 odsto realizacije je resor Ervina Ibrahimovića.

Anđušić o rezultatima Šaranovića: Zaista je ozbiljan momenat biti najgori u najgoroj Vladi

Vrhovni sud Crne Gore u prvoj polovini 2025. godine bilježi izuzetne rezultate u radu, ostvarivši po prvi put u posljednjih pet godina stopu efikasnosti od 118,2 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo - saopštila je predsjednica tog suda Valentina Pavličić.
Ocijenila je da je u poređenju s prethodnim godinama, kada je u pitanju procenat riješenih predmeta u odnosu na ukupan za ovih šest mjeseci, ovaj sud ostvario dvostruko bolji rezultat.
- Ovakav učinak predstavlja važan korak ka vraćanju povjerenja građana u pravosuđe i predstavlja dodatnu motivaciju za sve sudije, i to uprkos činjenici da obećanje o povećanju plata još uvijek nije ispunjen - istakla je ona.
Od januara do juna 2025. godine Vrhovni sud je, kaže ona, primio 2.108 novih predmeta i ukupno imao u radu 4.093 predmeta, od čega je riješeno 2.493 predmeta, dok je neriješeno ostalo 1.597 predmeta (39 odsto).
- Posebno se ističu rezultati u Građanskom i Upravnom odjeljenju, gdje su sudije riješile 156 odsto revizijskih predmeta, 113 odsto revizijskih predmeta u privrednim sporovima i 151 odsto predmeta u upravnim sporovima. Krivično odjeljenje je, pored hitnih pritvorskih predmeta, riješilo i 150 odsto predmeta po zahtjevima za zaštitu zakonitosti, te trenutno nema neriješenih predmeta u tom referatu. U posmatranom periodu, Vrhovni sud sa posebnom pažnjom razmatra sve svoje predmete iz ranijih godina koje je Ustavni sud vratio konstatujući povrede ljudskih prava te i u toj kategoriji predmeta veoma ažurno postupa, kako bi u najvećoj mogućoj mjeri doprinio eliminisanju problema takozvanog „ping-pong efekta“ - istakla je Pavličić.
Imajući u vidu ukupne rezultate, iz Vrhovnog suda poručuju da su sudije najvišeg suda uložile vanredne napore kako bi riješile što veći broj predmeta, uz poseban fokus na smanjenje broja starih predmeta.&nbsp;
- Ovim rezultatima Vrhovni sud postavlja visoke standarde za dalji rad i dodatno motiviše cijeli sudijski tim na nacionalnom nivou da u narednom periodu nadmaši postignuto - ističu oni.
Kažu da nije manje važno je istaći da su ovi rezultati ostvareni uprkos ograničenim i nedovoljnim prostornim kapacitetima, kao i lošem i nezadovoljavajućem materijalnom i finansijskom statusu sudija.&nbsp;
- Najavljeno povećanje plata od 30 odsto još uvijek nije realizovano, iako je Vlada Crne Gore dala saglasnost, a čeka se konačno izjašnjenje Skupštine. Dodatno, sudijski sastav Vrhovnog suda suočava se i s kadrovskim izazovima, budući da su trenutno upražnjena tri sudijska mjesta, od čega su za dvoje sudija, u posljednjih mjesec dana, utvrđeni prestanci funkcije zbog ispunjavanj uslova za ostvarivanje penzije - naveli su oni.
Pavličić je, ističući važnost zajedničkog rada i truda svih sudija, poručila &nbsp;da su ovi rezultati dokaz da posvećenost, znanje i predan rad mogu nadvladati ograničene uslove i nedostatke u kadrovima, i istovremeno ponovo pozvala zakonodavnu i izvršnu vlast da blagovremeno riješe pitanja koja su važna za profesionalni i materijalni status sudija i zaposlenih u sudstvu.
- Naša misija ostaje efikasno, odgovorno i nezavisno sudstvo - zaključila je Pavličić.

Vrhovni sud: Rekordna stopa riješenih predmeta u prvoj polovini godine

Bivši premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović na društvenim mrežama objavio je uporedio je rezultate u turizmu 2023. godine za vrijeme njegove Vlade i 2024. godine za vrijeme Vlade Milojka Spajića. Abazović je rekao da će se 2023. pamtiti kao godina u kojoj je postavljen novi rekord kada su u pitanju prihodi i broj ostvarenih noćenja.&nbsp; - Statistički gledano, to je bila najbolja turistička godina otkako se analiziraju podaci. Vjerujem da smo svi očekivali da u 2024. srušimo taj rekord i postavimo novi, ali se to ipak nije desilo. Na slici vidite razliku u broju noćenja, koja je frapantna i jasno pokazuje da je u 2024. godini ostvareno skoro 800.000 noćenja manje u odnosu na 2023. godinu. Kada je riječ o prihodima, takođe je prisutna značajna razlika – uprkos tome što su cijene usluga bile znatno veće. Taj podatak će, međutim, biti prikazan zasebno u sedmicama pred nama - naveo je Abazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309110312_984812a49def22f8bbdc95033fb2fa028e503749257ebb0ee11d5216dd66fb9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309110312_984812a49def22f8bbdc95033fb2fa028e503749257ebb0ee11d5216dd66fb9d" data-rendition-name="original" width="1280" height="1120" loading="lazy" alt="dritan podaci"> </figure>  Umjesto da se traži način da se situacija poboljša, ljudi iz Vlade su, ističe Abazović, pokušali da manipulišu ovim podatkom, navodeći da su se 2023. godine u turiste ubrajali i građani Ruske Federacije, koje oni, navodno, smatraju izbjeglicama.&nbsp; - Zaista ne znam da li se radi o neznanju ili o manipulaciji na koju smo već navikli, ali zbog javnosti moram iznijeti nekoliko činjenica u vezi s ovom bizarnom tezom. Prvo, broj noćenja se utvrđuje na osnovu naplaćene boravišne takse u svim hotelima, motelima, odmaralištima, kampovima i privatnom smještaju. Nikoga od onih koji se bave turizmom i iznajmljuju smještajne kapacitete ne zanima posebno razlog dolaska gostiju. Neko dolazi zbog odmora, neko zbog provoda, neko zbog posla, a, neko da obiđe rodbinu... Svi ti ljudi koriste naše usluge, troše novac u restoranima, buticima, kafeterijama, obilaze nacionalne parkove, kupuju suvenire... - istakao je Abazović. S druge strane, kako kaže, u potencijalnim izbjegličkim kampovima (kojih u našoj zemlji nema) ne naplaćuje se boravišna taksa, već se samo vodi evidencija.&nbsp; - Samo mogu da zamislim situaciju u kojoj bi se u Turskoj ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima pojavio neki „ekspert“ i pokušao da im objasni kako Rusi, koji masovno dolaze kod njih posljednje tri godine, zapravo nisu turisti, već izbjeglice. Nadam se da oni koji zastupaju ovu tezu razumiju koliko su njihove tvrdnje besmislene. Po toj logici, ni građane Izraela ne bismo trebali računati kao turiste, jer je, nažalost, svi znamo što se u tom regionu trenutno dešava - dodao je Abazović. Žalosno je, ističe on, ko sve sebi dozvoljava da govori o turizmu, "pa se onda čudimo što nam je situacija ovakva kakva jeste". Ističe da u Crnoj Gori svaki građanin Rusije, koji nije na listi sankcija EU (a na njoj ih je oko 700), može potpuno nesmetano da dođe u našu zemlju – isto kao i ranije, što oni, dodaje, zapravo i rade. - Vlada, da je posvećena svom poslu, trebala bi da se zabrine zbog činjenice da je Crna Gora, nažalost, jedina zemlja u regionu koja je u 2024. godini imala manje turista nego godinu ranije. Zato je važno da se, umjesto opravdanja, osmisli strategija kako da se trenutna situacija preokrene u našu korist. Ako upropaste turizam kao što to rade s energetikom, nemojte se čuditi ako kroz nekoliko godina i mi postanemo „izbjeglice“ u sopstvenoj zemlji - kazao je Abazović. Ipak, kako je rekao, ostaje optimističan u vezi s budućnošću Crne Gore. - Program na kojem radimo, #Montenegro365, treba da bude dobra osnova za dugoročnu strategiju razvoja turizma u našoj zemlji. Do tada, tu smo da iznosimo argumente, vodimo konstruktivne dijaloge i poredimo rezultate – kako bismo svi bili bolji. Lijepo je kada se takmičimo u dobru! Može, Crna Gora - poručio je Abazović.

Abazović: Umjesto da 800.000 noćenja manje zabrine Spajićevu Vladu, oni se bave manipulacijama

Sud za prekršaje u Podgorici je, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, prošle godine postigao pozitivne rezultate, uprkos brojnim izazovima, kazala je predsjednica tog suda Nada Bjeković.
Ona je rekla da je u prošloj godini stopa ažurnosti na nivou suda bila 111,25 odsto.
- Tokom cijele godine sud je radio bez četvoro sudija (bolovanje, roditeljsko odsustvo, napredovanje), a od avgusta bez još dvoje sudija (bolovanje, odlazak u starosnu penziju), dok je jedan sudija bio na bolovanju do tri mjeseca - navela je Bjeković u saopštenju.
Kako je kazala, u junu prošle godine jedan sudija je izabran i raspoređen u Sud za prekršaje u Podgorici.
- Rad suda u ovako deficitarnom stanju kada je u pitanju broj sudija, uz maksimalne napore ostalih sudija i svih zaposlenih, rezultirao je odličnom stopom ažurnosti od preko 100 odsto, kako u redovnom, tako i izvršnom postupku - rekla je Bjeković.
Ona je kazala da je Sud za prekšraje u Podgorici, sa odjeljenjima, prošle godine imao u radu 72.336 predmeta, što je za 3,8 odsto manje u odnosu na 2023.
- Broj riješenih predmeta u prošloj godini je 37.051 predmet, što je za 2,84 odsto više u odnosu na 2023. godinu - rekla je Bjeković.
Ona je navela da je prosječno po sudiji broj riješenih predmeta 1.482.
Bjeković je kazala da je Sud za prekršaje i tokom prošle godine postigao zavidan kvalitet rada, koji se izražava kroz nizak procenat ukinutih odluka u žalbenom postupku, odnosno visok procenat potvrđenih odluka.
- Tako je broj ukinutih odluka u redovnom postupku bio 163, u odnosu na 957 predmeta koliko je riješeno po žalbi, što iznosi 17,03 odsto, dok u izvršnom - IPS postupku nije bilo ukinutih odluka - rekla je Bjeković.
Ona je istakla da je najviše prvostepenih prekršajnih predmeta u radu bilo iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, i to 30.864 ili 67,83 odsto.
Kako je dodala Bjeković, značajniji procenat u strukturi čine i predmeti iz oblasti zakona o javnom redu i miru, o zaštiti od nasilja u porodici, sprečavanju zloupotreba droga, kao i Zakona o sprečavanju korupcije.
U saopštenju se navodi da je u 10.892 prvostepenih predmeta izrečena novčana kazna, u 368 kazna zatvora, u 198 uslovna osuda, a u 1.620 opomena.
Kako se dodaje, u 13 predmeta izrečena je zaštitna mjera, u 281 vaspitna mjera, a u 4.357 predmeta postupak je obustavljen.
- U 3.255 ili 13,59 odsto predmeta nastupila je zastara - navodi se u saopštenju.
Bjeković je kazala da je na to što je broj zastara u odnosu na broj riješenih predmeta 13,59 odsto, prevenstveno uticao rad suda s manjim brojem sudija.
Ona je istakla da su, poštujući Zakon o sudovima, oduzimani predmeti ako je sudija spriječen da vrši sudijsku funkciju duže od tri mjeseca, nakon čega su slučajnom dodjelom predmeti dodjeljivani u rad drugim sudijama.
- Stoga, u određenim predmetima mijenjan je sudija i po nekoliko puta, a što se moralo odraziti i na vođenje postupka, odnosno nastupanje zastarjelosti - rekla je Bjeković.
Ona je naglasila da postoje i problemi u saradnji s Upravom policije.
Bjeković je objasnila da neodazivanje podnosilaca zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka ili neopravdani izostanci sa zakazanih pretresa, dovode do bespotrebnog odlaganja pretresa, odugovlačenja postupaka i do nastupanja zastarjelosti vodenja prekršajnih postupaka.
Navodi se da je Sud za prekršaje u Podgorici, sa odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju, tokom prošle godine naplatio ukupno 1.781.611 eura i da je u tom periodu izvršeno 147 kazni zatvora u trajanju od 3.630 dana.
- Istaknuti rezultati su na zavidnom nivou, uprkos činjenici da ovaj sud ima nemale probleme kada je u pitanju saradnja sa Upravom policije, odnosno postupanje službenika Uprave policije po naredbama za dovođenje i sprovođenje osuđenih lica - kaže se u saopštenju.
Bjeković je kazala da su u rješavanje tog problema uloženi veliki napori koji su rezultirali određenim pomacima.
Kako je navela, to nije dovoljno, pa će i u narednom periodu posebna pažnja biti usmjerena na rješavanju konkretnog problema.
Bjeković je istakla da efikasnost, efektivnost i transparentnost svog rada sud obezbjeđuje i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, pa su od šest zahtjeva prošle godine usvojena tri.
- Ovaj sud će nastojati da se zalaganjem sudija, kao i svih zaposlenih, i u ovoj godini ostvare pozitivni rezultati, sa tendencijom da budu bolji nego prošle godine koja je, uprkos brojnim izazovima, ocijenjena kao uspješna - zaključuje se u saopštenju.

U Sudu za prekršaje prošle godine 72.336 predmeta, riješeno 37.051

Pokret Samoopredjeljenje na čijem čelu je premijer Kosova Aljbin Kurti vodi s 40,83 odsto ili 339.350 glasova osvojenih na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, pokazuju podaci Centralne izborne komisija (CIK) Kosova na obrađenih 99,17 odsto biračkih mjesta.
U ovo brojanje nisu uključeni uslovni glasovi osoba s posebnim potrebama i glasovi iz inostranstva koji će naknadno da budu prebrojani.
Druga stranka po broju glasova je Demokratska partija Kosova s 22,15 odsto ili 184.087 glasa, a slijedi Demokratski savez Kosova s 17,59 odsto ili 146.241 osvojenih glasova.
Koalicija Alijansa za budućnost Kosova-Socijaldemokratska inicijativa Nisma i drugi partneri osvojila je 7,47 odsto ili 62.066 glasova.
Srpska lista, glavna stranka kosovskih Srba koja uživa podršku Beograda, osvojila je 4,43 odsto ili 36.784 glasova.
Aktuelni premijer Kosova Aljbin Kurti proglasio je pobjedu na izborima rano u ponedjeljak, 10. februara.
Svojim simpatizerima i okupljenima na glavnom trgu u Prištini je poručio da ćemo "nastaviti dobra djela koja smo započeli u posljednje četiri godine i uradićemo još mnogo drugih".
Demokratska partija Kosova je izrazila zadovoljstvo izbornim rezultatom, nazvavši ga "velikim rezultatom".
Šef Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdidžiku ocijenio je rezultat izbora kao "demokratski rezultat".
S druge strane, Srpska lista, koja se takmičila s pet drugih stranaka iz srpske zajednice, saopštila je da je osvojila svih deset zagarantovanih mandata za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova.
Ova stranka od izbora 2014. godine i u svim narednim izbornim procesima je osvojila sve zagarantovane mandate za srpsku zajednicu u Skupštini i bila je dio izvršne vlasti, osim u prethodnom mandatu koji je vodio dosadašnji premijer Kurti.
Politički stručnjaci ocjenjuju da ovaj preliminarni rezultati stvaraju nejasnoće u vezi s novim sastavom Skupštine Kosova, ali i nove izvršne vlasti.
Pokret Samoopredjeljenje je tokom kampanje odbacio mogućnost formiranja postizbornih koalicija s aktuelnim opozicionim strankama.
Izbori 9. februara bili su prvi redovni izbori koje je Kosovo održalo od proglašenja nezavisnosti.
Posmatrači su rekli da su izbori protekli mirno, uz određene nepravilnosti, ali bez većih incidenata.
Izlaznost je bila 40,59 odsto s više od 1,9 miliona birača s pravom glasa.
Za ove izbore je unapred glasala i dijaspora, poštom, ali i fizički u nekim diplomatskim predstavništvima Kosova u svijetu.
U trci za novi sastav od 120 mjesta u Skupštini Kosova, instituciji koja će potom birati novu izvršnu vlast, bilo je 28 političkih subjekata i jedan nezavisni kandidat.

Obrađeno 99,17 odsto biračkih mjesta na Kosovu: Kurtijev pokret vodi sa 40,83 odsto glasova

Ministarstvo ekonomskog razvoja dalo je ključni doprinos u zatvaranju tri pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ekonomske politike prilagođavalo stanjem u ekonomiji kako bi crnogorske građane zaštitilo od inflacije i na tom polju ostvarilo odlične rezultate, a u narednom periodu obezbijediće jos više novca za podršku privredi, istakao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i resorni ministar, Nik Đeljošaj.
On je, na radnom doručku za predstavnike medija povodom predstavljanja rezultata Ministarstava ekonomskog razvoja za 2024. godinu, kazao da su u tom resoru posvećeno radili na unapređenju ekonomskog ambijenta, podsticanju preduzetništva, smanjenju nezaposlenosti i održivom ekonomskom rastu.
Đeljošaj je istakao da je zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 7, 10 i 20 ostvaren veliki korak ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- Ovo nije samo tehničko dostignuće, već potvrda naše odlučnosti, zajedništva i predanog rada koji nas vodi ka modernijem, prosperitetnijem društvu - poručio je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, zatvaranje poglavlja 20 - Preduzetništvo i industrijska politika simbolizuje viziju Ministarstva &nbsp;jačanja ekonomije i preduzetništva.
- Poglavlje 10, koje se odnosi na informaciono društvo i medije, predstavlja naš odlučan korak ka digitalnoj budućnosti. Donošenjem Zakona o elektronskim komunikacijama unaprijedili smo regulatorni okvir, omogućili fer konkurenciju i stvorili uslove za dostupnije i kvalitetnije telekomunikacione usluge - rekao je Đeljošaj.
Kazao je da poglavlje 7, koje se odnosi na pravo intelektualne svojine, obezbjeđuje da rezultati intelektualnog rada budu zaštićeni na nivou evropskih standarda.
- Crna Gora je u proteklom periodu ostvarila značajan napredak ka makroekonomskoj stabilnosti, što potvrđuju impresivni rezultati. Naš bruto domaći proizvod zabilježio je rast od 6,3 odsto u 2023. godini, što je jasan pokazatelj poboljšanja životnog standarda građana - naveo je Đeljošaj.
Ukazao je na još jedan ekonomski indikator koji govori o snaženju crnogorske ekonomije a to je značajan pad stope nezaposlenosti, koja je u drugom kvartalu 2024. godine pala na rekordno niskih 11,5 odsto.
- Mi smo u oktobru ove godine zabilježili pad ukupne godišnje stope inflacije na 1,2 odsto što je dodatni pokazatelj uspješnog upravljanja ekonomijom i stabilnosti cijena. Prema podacima Monstata mjesečna stopa inflacije za oktobar je 0 &nbsp;odsto, što znači da se cijene u odnosu na septembar mjesec nijesu mijenjale - pojasnio je Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, zaštita potrošača je jedan od najvažnijih segmenata ekonomske politike Crne Gore.
- Jedan od ključnih koraka koje preduzimamo u ovoj oblasti je sprovođenje akcije „Limitirane cijene“, koja ima za cilj ograničenje rasta cijena za preko 70 proizvoda od posebnog značaja za zdravlje i život ljudi. Zabilježen je pad cijena u grupi proizvoda “hrana i bezalkoholna pića” u iznosu od - 0,1 odsto tj. stopa inflacije je u odnosu na ove proizvode negativna - naveo je Đeljošaj.
Istakao je da u Ministarstvu, kroz rast malih i srednjih preduzeća, Program za unapređenje konkurentnosti privrede, Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji grade čvrste temelje za održiv ekonomski rast.
- U okviru Programa za razvoj i promociju zanatstva za 2024. godinu, nastavili smo sa snažnim podsticanjem razvoja zanatstva. &nbsp;Važno je naglasiti i da je Crna Gora u potpunosti posvećena unapređenju regionalne saradnje kroz implementaciju Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište i CEFTA Sporazuma - kazao je Đeljošaj.
Kazao je da su u Ministarstvu, u okviru obaveza proisteklih iz pregovaračkog poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, u junu uspostavili portal – Jedinstvenu kontakt tačku, koji značajno olakšava proces pokretanja poslovanja i pristup tržištu usluga u Crnoj Gori.
- Ali naš zadatak ne može da bude samo otvaranje prema Evropi, već radimo na tome da Crnu Goru pozicioniramo kao pouzdanog partnera na globalnom nivou. Zato smo i potpisali Memorandum o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država - podsjetio je Đeljošaj.
Najavio je da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na evropskim integracijama, „jer je to naš ključni prioritet“.
- Dodatno, za našu privredu, kroz tradicionalne programe podrške obezbijedićemo uvećan iznos finansijske podrške.Takođe, posebno nas raduje i mogućnost uspješnog predstavljanja Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025. u Osaki - rekao je Đeljošaj.

Đeljošaj: Odgovornim politikama štitimo građane od inflacije

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić biće danas domaćin svečanosti povodom obilježavanja godinu dana rada 44. Vlade
Svečanost će biti održana u Sportskom i kulturnom centru UCG sa početkom u 19 sati.
- Na svečanosti, kojoj će prisustvovati brojne zvanice iz političkog, kulturnog i javnog života, biće prezentovani postignuti rezultati na planu realizacije ključnih prioriteta Vlade – intenziviranja procesa integracije u EU, unapređenja životnog standarda građana i jačanja vladavine prava - najavljeno je iz Vlade.

Spajić predstavlja rezultate rada Vlade

Evropska komisija u petak je optužila TikTok da je svoju aplikaciju namjerno dizajnirao na način koji potiče zavisničko korišćenje, navodeći funkcije poput beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja videa, puš notifikacija i algoritma preporuka. S druge strane, TikTok je sve to negirao.
U preliminarnim nalazima istrage o usklađenosti s evropskim Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), Komisija je navela da TikTok nije adekvatno procijenio kako dizajnerske odluke mogu negativno uticati na dobrobit korisnika, posebno maloljetnika i ranjivih grupa.
Kao problematični indikatori istaknuti su noćno korištenje aplikacije i učestalost otvaranja tokom dana.
U saopštenju Komisije se navodi da određene funkcije aplikacije "nagrađuju" korisnike stalnim novim sadržajem, što može dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjenja samokontrole.
Zbog toga se od TikToka traži izmjena osnovnog dizajna korisničkog interfejsa, uključujući gašenje beskonačnog skrolanja, uvođenje obaveznih pauza za vrijeme korištenja te izmjene sistema preporuka.
TikTok je odbacio optužbe, navodeći da su preliminarni nalazi "kategorijski netačni i bez osnova", te poručio da će iskoristiti sve pravne mehanizme kako bi osporio zaključke Komisije.
Navode i da TikTok nudi alate za upravljanje vremenom pred ekranom i roditeljske kontrole, ali Evropska komisija smatra da te mjere nisu dovoljno efikasne jer ih je lako zaobići i zahtijevaju dodatni angažman roditelja.
Ove optužbe dolaze u trenutku kada su društvene mreže širom svijeta pod pojačanim nadzorom regulatora.
TikTok sada ima rok za odgovor na preliminarne nalaze Evropske komisije, a potvrđeno kršenje DSA pravila može rezultirati kaznama do šest posto globalnog godišnjeg prihoda kompanije.

Evropska komisija optužila TikTok za kreiranje zavisnosti od aplikacije

Nacionalna lutrija Velike Britanije pokrenula je hitnu potragu za dobitnikom nagrade EuroMillions u vrijednosti od milion funti (oko 1.150.000 eura), a do isteka roka ostala su još samo četiri dana.
Dobitni listić, sa brojevima VLPL28287 iz izvlačenja broj 1868, mora biti verifikovan najkasnije do 11. februara, u suprotnom će značajna suma biti izgubljena, piše GB njuz.
Zvaničnici Nacionalne lutrije pozivaju sve koji su prošlog avgusta kupili EuroMillions listić u Birmingemu da temeljno pretraže svoje stvari u potrazi za parčetom papira koji bi im mogao promijeniti život.
Uprkos ogromnom dobitku koji je u igri, srećni vlasnik listića se još nije javio kako bi se identifikovao i preuzeo novac.
Listić je prvobitno kupljen 15. avgusta 2025. godine, a prema pravilima Nacionalne lutrije, dobitnici imaju strogo ograničen rok od 180 dana da se jave i naplate svoju nagradu.
Endi Karter, viši savjetnik za dobitnike u kompaniji Olvin, operateru Nacionalne lutrije, rekao je: „Da li ste bili u Birmingemu ili okolini u nedjelji koja je prethodila izvlačenju 15. avgusta? Možda dobitnik uopšte nije lokalac - da li ste tog dana posjetili taj kraj i odigrali loto, pa se vratili kući i ostavili listić na nekom sigurnom mjestu? Pokušajte da se sjetite šta ste radili tog datuma. Recite prijateljima, provjerite džepove, provjerite listiće, jer to može biti baš vi!“.
Ukoliko se misteriozni dobitnik ne pojavi prije isteka roka u sredu, milion funti više neće biti dostupan za isplatu.
Umjesto toga, nepreuzeta sredstva biće preusmjerena u dobrotvorne inicijative koje podržava Nacionalna lutrija.
Ova organizacija svake nedjelje raspodjeljuje oko 32 miliona funti (skoro 37 miliona eura) za podršku projektima širom Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući programe u zajednici, umjetničke poduhvate, očuvanje kulturnog nasljeđa i sportske aktivnosti.

Britanska lutrija traži dobitnika milion funti: Ako se ne javi za četiri dana - ništa od novca

Vodeći timovi EPCG Superlige za odbojkašice ostvarili su pobjede u 17. kolu.
Herceg Novi je zadržao maksimalan učinak i nakon duela sa Rudarom, koji je pred svojim navijačima dobio 3:0 (25:13, 25:6 i 25:8).
Zvaničnog šampiona do pobjede vodila je Bruk Dekster sa 13 poena.
U ekipi Rudara, koji je u prethodnom kolu i matematički izgubio status superligaša, istakla se Brazilka Livija Bueno sa devet poena.
Maksimalnom pobjedom je meč završila i drugoplasirana Luka Bar protiv Budve, koja je otpor pružila samo u prvom setu 3:0 (25:21, 25:12 i 25:9).
Najbolje u pobjedničkoj ekipi bile su Dijana Vuković sa 17 i Aleksandra Šćekić sa 13 poena, dok su se u budvanskom timu, koji je upisao 12. poraz, istakle Đina Lekić sa osam i Elena Čolaković sa sedam poena.
Budućnost je bila sigurna protiv Jedinstva 3:0 (25:17, 25:21 i 25:13), a najzaslužnije su bile Dunja Ćupić i Dijana Crnojački sa po deset poena.
Po šest poena u ekipi Jedinstva zabilježile su Andrijana Merdović i Staša Bojović.
U derbiju kola, Albatros je u gostima pobijedio petoplasiranu Moraču (3:1) i praktično osigurao četvrto mjesto.
Maksimalnom pobjedom protiv Gimnazijalca 3:0 (25:15, 25:19 i 25:12) ekipa Mediterana je definitivno pobjegla od baraža, koji je u posljednjem kolu gledati da izbjegnu Budva (skor 5-13), Jedinstvo (4-13) i Gimnazijalac (4-13).
Budvanke je do zone spasa vodila Anastasija Kovačević sa 26 poena, dok je Mitra Gudelj dodala 11.

OSCG: Pobjede vodećih timova

U Sjevernoj Makedoniji jutros je zaplijenjena 21 tona marihuane od kompanije bliske Socijaldemokratskom savezu Makedonije i bivšem premijeru te zemlje Zoranu Zaevu, javljaju makedonski mediji.
U prethodna tri dana u odvojenim akcijama otkriveno je ukupno 60 tona marihuane u toj zemlji.
U velikoj policijskoj akciji zaplijenjeno je 21 tona marihuane od kompanije CBD Medplant iz Bosilova u Novom Selu, navodi se u saopštenju makedonskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zvaničan vlasnik firme je Hristijan Kotev, ali prema informacijama tamošnjih medija, kontrolu nad kompanijom zapravo drži Toni Kočev, bivši predsjednik ogranka SDSM-a u Novom Selu.
Akcija makedonske policije uslijedila je nakon što je u Srbiji otkriveno pet tona marihuane.
U centru istrage nalazi se trgovačko društvo "Alfafarm DOO Skoplje", registrovano 2023. godine za djelatnost uzgoja i prerade biljaka, aromatičnog i ljekovitog bilja za farmaceutske potrebe.

Tag: rezultati