Zapadni Balkan je na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju politika novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa i moguća su dva scenarija njegovog odnosa prema ovom regionu - da se i dalje tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, ili projektovanje etno-nacionalističke i transakcione vizije MAGA vanjske politike, u kom slučaju ne treba isključiti dominaciju veoma opasnih tema poput redefinisanja granica, razmjene teritorija i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika, ocijenio je za Portal ETV profesor na američkom univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Republikanac Donald Tramp porazio je trenutnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris na predsjedničkim izborima nakon pobjeda u nekoliko ključnih saveznih država.
Uoči osvajanja drugog mandata, četiri godine nakon što ga je Džozef Bajden izbacio iz Bijele kuće, Tramp je dao velika obećanja, a obraćajući se juče pristalicama najavio je "novo zlatno doba Amerike".
Dan nakon proglašenja rezultata izbora u SAD-u, Vuković za Portal ETV komentariše šta se može očekivati od Trampove nove administracije i kakve će implikacije njegova četvorogodišnja vladavina imati na globalne prilike, te šta je dominatno doprinijelo njegovoj pobjedi nad kandidatkinjom Demokratske stranke.
<h2>Alarm za Demokrate</h2>
Ako se fokus stavi na do sada prikupljenim podacima o izlaznosti i podršci na izborima, Vuković kaže da ćemo vidjeti nekoliko veoma interesantnih trendova i pokazatelja koji su apsolutno promakli istraživanjima javnog mnjenja tokom prethodne kampanje u SAD-u.
- Prije svega, već sada se može nedvosmisleno reći da su Trampa glasali i oni koji ga nikad ne bi javno podržali, ali su se odlučili za njega kao reakcija na konfuznu i neubjedljivu političku ponudu koja je dolazila iz Demokratske stranke. Ovdje se prvenstveno govori o onim glasačima srednjeg i nižeg staleža koji su se teško pronalazili u postmodernoj i apstraktnoj političkoj tematici koju je forsirala Demokratska stranka, a koja se za prosječnog glasača iz tih slojeva društva čini da je isuviše ljevičarska i elitistička - ocijenio je Vuković.&nbsp;
On je mišljenja da Demokratska stranka nije imala jasne odgovore za glasače iz ruralnih, ili pak manje obrazovanih sredina, kao i većine manjinskih i vjerskih zajednica koje su pitanja transrodnih prava doživljavale kao udar na njihova tradicionalna shvatanja društvenih odnosa.&nbsp;
S druge strane, Demokrate su ignorisale temu inflacije koja je bila dominantna kod Republikanske stranke, a ta problematika je, napominje Vuković, bila izuzetno upotrebljiva kod mlađih generacija, koji su zbog visokih kamatnih stopa bili spriječeni da ostvare svoju verziju američkog sna i kupe svoju prvu nekretninu.&nbsp;
Vuković dodaje i da je, prema postojećim podacima, Haris ostvarila napredak samo kod bijelih žena sa visokim obrazovanjem, i tu je očigledno tema odbrane reproduktivnih prava imala svoj uticaj.&nbsp;
- Međutim, ta tema je bila samo bitna kod 14 odsto ukunog biračkog tijela, dok su teme poput stanja o demokratiji i ekonomija bile mnogo dominantnije, kod više od 65 odsto birača - istakao je naš sagovornik.
Ocjenjuje i da se Demokratska stranka vrlo nespretno u kampanji bavila temom ilegalne imigracije, braneći takve pojave pozivajući se prvenstveno na principe odbrane ljudskih prava.
- Te poruke odjeknule su samo kod visokoobrazovanih bijelih glasača, dok je kod većine manjinskih zajednica, kao i glasača iz skromnijih ekonomskih slojeva, takav pristup bio apsolutno u koliziji sa njihovim očekivanjima, jer su kod njih te teme bile prvenstveno vezane za bezbjednosne prilike i oduzimanje ekonomskih šansi koje su legalni imigranti ostvarili svojim mukotripnim radom i praćenjem procedura - ocijenio je Vuković.
Sve u svemu, Vuković je stava da je ovo jedan veoma interesantan ishod koji mora biti alarm za Demokratsku stranku za temeljnim preispitivanjem dominantne političke ponude.&nbsp;
- Treba uvijek imati u vidu, da teme koje su aktuelne u velikim urbanim sredinama, kod intelektualnih elita, možda vam mogu donijeti pobjedu u Kaliforniji i Njujorku, ali sigurno neće u pojasu između Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina, ili u sunčnom pojasu Džordžije, Arizone i Nevade, đe su te teme ili neprihvatljive ili irelevantne - smatra on.
<h2>Period duboke neizvjesnosti</h2>
Govoreći o budućoj spoljnoj politici Amerike sa Donaldom Trampom na čelu i kako se njegov povratak u Bijelu kuću može nafestovati na geopolitičku sliku, Vuković kaže da njegova pobjeda donosi mnogo neizvjesnosti, jer je drugi mandat tradiciolano za sve predsjednike bio mnogo lakši za neke vanjsko-političke eksperimente i radikalne odluke.&nbsp;
Podsjeća da Tramp nije krio svoje viđenje stvari kada su u pitanju tri ključna geopolitička žarišta u ovom trenutku.
- Vrlo je jasan bio da ne podržava dalju vojnu potporu Ukrajine, i da je njegova vizija da se pregovori moraju voditi odmah sa trenutnih pozicija i na transakcionom nivou. U konkretnom slučaju, to znači da bi se eventualni pregovori vodili u korist Rusije čiji bi se osvajački poduhvat takvim pregovorima, ne samo legitimisao, već i legalizovao, što bi imalo nesagledive posljedice po međunarodni sistem jer bi se po prvi put nakon Drugog svjetskog rata legalizovala aneksija neke teritorije od strane okupacione sile - stava je Vuković.
Ovo treba očekivati i kada je u pitanju situacija na Bliskom istoku, gdje bi se, ističe Vuković, takođe išlo na radikalne mjere kojima bi se izraelska aneksija Zapadne obale do kraja formalizovala i legalizovala, a palestinsko pitanje ponovo pretvorilo u Arapsko pitanje.
- Time bi se zatvorila mogućnost formiranja održive palestinske države. Istovremeno, njegov fokus bi bio na disciplinovanju Irana, koji bi bio pod još većim pritiskom od združenog dejstva ohrabrenog Izraela pod vođstvom Benjamina Netanjahua i mnogo agresivnije Amerike - kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ključni fokus treba tražiti i u Trampovom odnosu prema Kini i neskrivenoj želji da se okrenu leđa Tajvanu i ostalim saveznicima iz istočne Azije, ukoliko nijesu spremni da bespogovorno prate interese Amerike. &nbsp;
- Prethodno pomenuta legalizacija ruske okupacije i aneksije ukrajinskih teritorija bi bile signal Kini da je pravo vrijeme da se anektira Tajvan, što bi bila i geopolitička i geoekonomska tačka pucanja sa nesagledivim posljedicama - naveo je Vuković.
Nezadovoljstvo novog predsjednika SAD-a odnosima unutar NATO-a mogao bi, smatra Vuković, biti i dovoljan signal da je Amerika po strani, koja ne ispunjava stavke iz člana 5, dovoljna prilika za Rusiju da djeluje u pravcima svojih daljih interesa u Moldaviji, Gruziji, a u nekom ekstremnom scenariju i ka pojednim Baltičkim zemljama.&nbsp;
- Sve ovo jasno govori da je period duboke neizvjesnosti pred nama, i da će se mnogo toga znati kada Tramp bude birao kadrove u svom kabinetu, naročito u Nacionalnom savjetu za bezbjednost - naglašava sagovornik Portala ETV.
<h2>Frojdovski lapsus Spajića</h2>
Od toga ko će biti desna ruka Donalda Trampa zavisiće i odnos prema regionu Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Uvijek treba imati u vidu da je cjelokupni region Zapadnog Balkana na jednoj vrsti klackalice kada je u pitanju Trampova politika. Opet, mnogo će toga zavisiti od odluke ko će biti njegovi prvi savjetnici i saradnici, i koliko će oni imati interesa i volje da se bave Zapadnim Balkanom. Dva scenarija su moguća. S jedne strane da se i dalje region tretira sa manjkom hitnosti i prioriteta, kao što je to bio slučaj za vrijeme Bajdenove administracije, i u tom scenariju održavanje statusa quo je najizglednije. S druge, ukoliko se neko od njegovih bliskih saradnika odluči da projektuje etno-nacionalističku i transakcionu viziju MAGA vanjske politike, ne treba isključiti da će u tom slučaju dominirati veoma opasne teme poput redefinisanja granica, razmjene teritorija, kao i jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika - istakao je Vuković.
Brojne čestitke upućene su Trampu od crnogorskih zvaničnika, među kojima se istakla ona premijera Milojka Spajića koji je Program Evropa sad poistovjetio sa MAGA politikom.
- Time je, možda, frojdovskim lapsusom potvrdio da je Evropa sad zapravo anti-liberalna, etno-konzervativna, i anti-evropska agenda što su sve epiteti koje MAGA s ponosom ističe. Fascinantno je da postoji tolika doza otvorene kontradiktornosti kod donosioca odluka u Crnoj Gori, što i ne iznenađuje jer su to imanentne forme populističkim platformama - konstatovao je Vuković, poručujući da je još rano govoriti o tome kako će se četvorogodišnji mandat Trampa odraziti na prilike u Crnoj Gori.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Demokratska stranka je spremna na scenario gdje bi Donald Tramp proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima prije vremena, više izvora iz ove političke partije je reklo za Rojters.
Tramp je 2020. godine, na dan izbora, proglasio pobjedu, iako su lokalne izborne komisije negirale da se pobjednik zna prije prebrojavanja svih glasova.
Tada je Džo Bajden, koji je bio kandidat za predsjednika SAD-a, dobio veliki broj glasova putem pošte, najviše zbog pandemije virusa kovid-19, koji su značajno odužili proces i suštinski je njegova pobjeda tek potvrđena četiri dana nakon izbora.
Demokrate su, piše Rojterss, već spremne na ovaj scenario tokom ovogodišnjih izbora, te će "preplaviti" društvene mreže sa zahtjevima da se situacija smiri i da svaki glas bude prebrojan prije proglašenja pobjednika.
U SAD-u pobjednika neformalno proglašavaju medijske kuće, koje na osnovu informacija iz centara za prebrojavanje i svojih analitičkih alata prave procjene o tome ko je konačni pobjednik.
Vrijedi istaći i činjenicu da Tramp i dalje tvrdi, bez dokaza, da je pobijedio u izbornoj trci 2020. godine. Analitičari strahuju da bi, u slučaju poraza, moglo doći do nereda poput onih koji su viđeni 6. januara 2021. godine, kada su Trampove pristalice nasilno ušle u zgradu Kapitola.
Izbori za novog američkog predsjednika održavaju se 5. novembra. Iako će dobar dio saveznih država imati svoje rezultate već tu noć, za neke bi se moglo čekati i do sedam dana, zbog raznih mjera bezbjednosti i očuvanja izbornog integriteta.

Demokrate tvrde da će Tramp proglasiti pobjedu prije vremena, ali imaju spreman odgovor

Još jedan krug pregovora između izaslanika Rusije i Ukrajine, koji se održavaju uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, biće održan sljedeće sedmice u Ženevi, nekoliko dana uoči četvrte godišnjice sveobuhvatne ruske invazije na susjednu zemlju, saopštili su u petak zvaničnici u Moskvi i Kijevu.
Sastanak će biti održan u utorak i srijedu, naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u saopštenju koje su prenijele ruske novinske agencije.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za komunikacije, Dmitro Litvin, potvrdio je novi krug pregovora.
Razgovori se održavaju u pozadini nastavka borbi duž oko 1.250 kilometara duge linije fronta, neprekidnog ruskog bombardovanja civilnih područja Ukrajine i energetske infrastrukture zemlje, kao i gotovo svakodnevnih ukrajinskih napada dronovima velikog dometa na vojne i ratom povezane ciljeve na ruskoj teritoriji.
Raniji napori koje su predvodile SAD da se pronađe konsenzus o okončanju rata, uključujući i posljednja dva kruga pregovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, nijesu uspjeli riješiti teška pitanja, poput budućnosti ukrajinskog industrijskog srca Donbasa, koje je u velikoj mjeri pod ruskom okupacijom.
Zelenski je prošle sedmice rekao da su Sjedinjene Države dale Ukrajini i Rusiji rok do juna da postignu dogovor. Raniji rokovi koje je postavljao američki predsjednik Donald Tramp uglavnom su prošli bez većih posljedica.
Zelenski je u petak boravio u Minhenu u Njemačkoj, gdje je posjetio prvu zajedničku ukrajinsko-njemačku kompaniju za proizvodnju dronova. Njemačka je jedan od glavnih saveznika Ukrajine u ovom ratu.
Takođe je trebalo da održi niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, godišnjem skupu najviših međunarodnih bezbjednosnih zvaničnika.
Pregovarači koji idu u Ženevu imaju težak zadatak da pronađu kompromise koji će biti prihvatljivi i za Moskvu i za Kijev.
Savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Vladimir Medinski, koji je predvodio ruski pregovarački tim na prvim direktnim mirovnim pregovorima s Ukrajinom u Istanbulu u martu 2022. godine, vraća se na čelo ruske delegacije.
Prethodna dva kruga trilateralnih razgovora u Abu Dabiju navodno su bila fokusirana na vojna pitanja, uključujući moguću tampon-zonu i nadzor prekida vatre. Povratak Medinskog, koji zastupa maksimalističke uslove ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir, mogao bi označiti pomjeranje fokusa ka političkim pitanjima u narednoj rundi pregovora.
Ukrajinsku delegaciju će ponovo predvoditi Rustem Umerov, šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Sumorni rat iscrpljivanja nastavlja se dok dvije strane pregovaraju.
Tokom noći s četvrtka na petak, u ruskom napadu u istočnoj Ukrajini poginula su tri brata stara između osam i 19 godina, saopštile su vlasti. Njihova majka i baka su preživjele, ali su zadobile višestruke povrede, navela je regionalna tužilačka kancelarija u Donjecku.
U Odesi je jedna osoba poginula, a šest je povrijeđeno u ruskom napadu na gradske lučke i energetske objekte, rekli su zvaničnici.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u petak da je njegova protivvazdušna odbrana tokom noći oborila 58 ukrajinskih dronova iznad nekoliko ruskih regiona i anektiranog Krima.
Od tog broja, 43 drona oborena su u Volgogradskoj oblasti u jugozapadnoj Rusiji, gdje su tri osobe, uključujući i dvanaestogodišnjeg dječaka, povrijeđene od pada krhotina drona, saopštio je lokalni guverner. Ukrajina je u posljednje vrijeme gađala rafineriju nafte u Volgogradu.

Novi krug pregovora Rusije i Ukrajine uz posredstvo SAD-a sljedeće sedmice u Ženevi

Američki predsjednik Donald Tramp danas poslijepodne ponovno je iskazao podršku mađarskom premijeru Viktoru Orbanu uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, i to samo nekoliko sati nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc uputio oštre kritike na račun mađarskog čelnika zbog njegovih kritika na račun podrške Ukrajini.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social nazvao Orbana “istinski snažnim i moćnim vođom koji dokazano postiže fenomenalne rezultate”, piše Index.
- Neumorno se bori za svoju veliku zemlju i narod te ih voli, baš kao što ja to činim za SAD - poručio je Tramp.
Naveo je i kako Orban marljivo radi na zaštiti Mađarske, rastu ekonomije, otvaranju radnih mjesta, promicanju trgovine, zaustavljanju ilegalne imigracije i osiguravanju zakona i reda. Tramp se osvrnuo i na odnose dviju država tokom svog predsjedničkog mandata.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dosegnuli su nove visine saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uveliko zahvaljujući premijeru Orbanu - napisao je. Izrazio je i želju za nastavkom suradnje “kako bi obje naše zemlje mogle dalje napredovati ovim izvanrednim putem do uspjeha”.
Bivši predsjednik podsjetio je da je Orbana podržao i na izborima 2022.
“Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i čast mi je to učiniti ponovno”, stoji u saopštenju.
- Viktor Orban je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju punu i potpunu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske - zaključio je Donald Tramp.

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Bio sam na mnogo minhenskih konferencija, ovolika gužva nikada nije bila… - rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se iz Minhena srpskim novinarima.
Vučić je kazao da nikada nije vidio više ljudi u uniformama, kao i da svi govore o ratu. Naveo je i da se govori o nuklearnoj moći.
Kako je naveo, pažljivo je slušao njemačkog kancelara, pa naglasio da se mnogo toga novog u svijetu zbiva, kao i da nije siguran da Srbija to pažljivo prati.
- Nećemo sukobe s Njemcima, ni s Amerikancima, ni s Rusima i Kinezima - rekao je.
Vučić je potom naveo da je u razgovoru sa kineskim ministrom vanjskih poslova dogovorio dalje unapređenje saradnje u svim oblastima, proizvodnji robota, kao i dobroj vojnoj saradnji, koja može biti još bolja. On je najavio da će u prvoj polovini godine posjetiti Kinu.
Predsjednik Srbije je rekao da je razgovarao sa Antonijom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta, pa naveo da je čuo da su zadovoljni kretanjima u energetici i reviziji biračkog spiska, ali da EU nije zadovoljna promjenama pravosudnih zakona.
– Rekao sam da, ako Venecijanska komisija kaže, mi ćemo ih promijeniti – naveo je predsjednik Srbije.
Ostalo je pitanje REM-a, dodao je, jer neki koji su u manjini hoće da budu većina pa da ukidaju pojedine televizije.
- Postavio sam pitanje u vezi sa vojnim savezom između Tirane, Zagreba i Prištine, čekam odgovor…, možda ću jednom da dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine, ali neću da vam kažem ko je to odobrio, jer čuvam Srbiju - rekao je Vučić.

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

Sakupili smo se da se borimo protiv Zakona o obaveznoj imunizaciji djece, jer to nije zakon to je ucjena i okuplaćamo se svakod dana u 16 sati ispred Skupštine dok se zakon ne obori – poručila je večeras sa protesta pod nazivom ”Vakcinacija pravo na izbor” Andjela Anđić , piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/u-crnoj-gori-nema-registra-koji-pokazuje-nus-pojave-mmf-vakcine">Pobjeda.</a>
Kako je naglasila, samo za tri dana sakupljeno je preko šest hiljada potpisa, "a da smo ostavili još sigurno je da bi svaki građanin bio protiv zakona".
<h2>Poruka sa skupa: „Veći problem smo mi sami“</h2>
Građanski skup je zabilježio obraćanje više sudionika koji su izrazili protivljenje zakonskim rješenjima u oblasti imunizacije djece, uz poruku da se mora otvoriti šira javna rasprava.
Jedan od govornika, Nebojša Gajević, poručio je da problem, osim u institucijama, vidi i u slabom odzivu građana.
- Imamo dva problema – jedan su oni koji donose odluke, a drugi smo mi sami. Porazno je da se danas okupilo svega dvjesta ljudi. Da je došlo nekoliko tisuća, poruka bi bila mnogo snažnija. Imamo selektivno pozivanje na statistiku i izostanak sistemskih rješenja za druge ozbiljne zdravstvene i društvene probleme. Ako govorimo o brizi za zdravlje, onda moramo govoriti o svim segmentima – od kroničnih bolesti do mentalnog zdravlja. Sloboda nije predmet pregovora - poručio je Gajević.
<h2>"Pet godina čekam odgovore“</h2>
Posebno emotivno obraćanje imala je Bojana Milošević, koja je istakla da je prije pet i po godine dostavila dopis sa četrdesetak pitanja nadležnim zdravstvenim institucijama, tražeći dodatna upozorenja u vezi sa vakcinama.
Prema njenim riječima, dopis je uredno primljen i arhiviran u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, ali odgovore nikada nije dobila.
- Niko nije odgovarao. Ni disciplinski. Roditelji imaju pravo postavljati pitanja kada sistem zakaže. Pozivamo nas da se informišemo i pitamo, a kada postavljamo pitanja – odgovora nema. Smatramo da su institucije dužne da građanima pruže jasne i pravovremene informacije - kazala je Milošević.
Ona je govorila o svom gubitku djeteta Tare Camaj, navodeći da, uprkos njenim &nbsp;upozorenjima, ozbiljnost zdravstvenog stanja nije pravovremeno prepoznata.
<h2>Zahtjev za dijalogom i odgovornošću</h2>
Okupljeni su naglasili da, bez obzira na različite stavove o imunizaciji, očekuju otvoren dijalog i veće uključivanje roditelja u proces donošenja odluka koje se tiču djece.
Poruka sa skupa bila je da se zakoni koji se odnose na zdravlje djece ne mogu donositi bez aktivnog sudjelovanja javnosti, te da nepovjerenje u institucije dodatno produbljuje podjele u društvu.
Organizatori su najavili nastavak okupljanja i ponovili da njihov cilj, kako su naveli, nije sukob sa sustavom, već pravo na izbor, transparentnost i odgovornost.

Tag: republikanska-stranka

Vuković: Trampov plan za Zapadni Balkan - status quo ili jačanje etno-nacionalnih ekspanzionističkih politika

Demokrate tvrde da će Tramp proglasiti pobjedu prije vremena, ali imaju spreman odgovor

Novi krug pregovora Rusije i Ukrajine uz posredstvo SAD-a sljedeće sedmice u Ženevi

Tramp: Orban nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske

Vučić: Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Zagreba, Tirane i Prištine - ali neću da kažem ko je to odobrio

U Crnoj Gori nema registra koji pokazuje nus pojave MMF vakcine

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO