Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini obustavili su isplatu novca iz budžeta Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske (US) Nenada Stevandića, čime su sproveli odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, čiji legitimitet osporavaju vlasti entiteta Republika Srpska.
 
Opštinski, kantonalni, entitetski i državni nivoi vlasti obustavili su novac za SNSD i US, potvrđeno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) za Radio Slobodna Evropa.
OHR navodi da su osobe odgovorne za izvršenje budžeta na svim nivoima, uključujući i banke, odgovorne i obavezne da obustavljena sredstva prenesu na poseban račun koji je u tu svrhu otvorila Centralna banka BiH.
Šmit je tu oduku donio zbog “antidejtonskog djelovanja” i “napada na ustavni poredak” SNSD-a i US.
Prema podacima iz finansijskih izvještaja političkih stranaka, SNSD je iz budžeta na svim nivoima u prošloj godini dobio više od milio eura, dok je US Srpska dobila nešto više od 395 oko 200 hiljada eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odlukom Šmita obustavljena isplata novca na svim nivoima vlasti Dodikovoj i Stevadićevoj stranci

Optuženik za ratne zločine kod Zvornika Dragomir Vasić izabran je danas za potpredsjednika Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske.
Vasić je izabran iz reda najbrojnije opozicione stranke u ovom entitetu, na prijedlog Kluba poslanika Srpske demokratske stranke, odnosno poslanika Ognjena Bodiroge.
Protiv Vasića se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi postupak za ratne zločine počinjene na području Zvornika u proljeće 1992. godine.
Vasića i još trojicu optuženih- Dragana Spasojevića, Vinka Radovića i Petka Panića koji su bili nosioci civilnih, vojnih i policijskih vlasti, Tužilaštvo BiH tereti da su učestvovali u širokom i sistematičnom napadu na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Zvornika.
U optužnici se navodi da su kao saizvršioci planirali i učinili, te pomogli u planiranju, pripremanju i učinjenju prisilnog preseljenja nekoliko hiljada civila bošnjačke nacionalnosti sa područja sela Đulići, Klisa i okolnih sela u toj opštini.

Banja Luka: Novi potpredsjednik Skupštine RS optuženik za ratne zločine

Na poziv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, upućen predstavnicima svih parlamentarnih stranaka na nivou Bosne i Hercegovine (BiH), na današnji sastanak u Doboju, odazvale su se samo stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS).
Sastanku su, osim funkcionera Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), prisustvovali i predstavnici Socijalističke partije (SP), Ujedinjene Srpske (US) i DEMOS-a.
Poziv su odbile sve stranke iz Federacije BiH, uključujući i Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (BiH), kao i opozicione stranke iz RS.
Sastanak je bio najavljen kao pokušaj „dogovora o uređenju odnosa u BiH na osnovu Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma“.
Dolazak Dodika u Doboj pratile su pojačane bezbjednosne mjere, a oko hotela gdje je sastanak održan bilo je raspoređeno dvadesetak policajaca.
Lider US i predsjednik parlamenta RS Nenad Stevandić je u salu, gdje je sastanak održan, ušao u pratnji Žandarmerije.
Dodik je zakazivanje sastanka opravdao tvrdnjom da su poruke sa posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija jasan signal da domaći političari moraju rješavati unutrašnje krize.

Dodikovom pozivu na sastanak odazvale se samo stranke vladajuće koalicije iz RS

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da i ne pomišlja da napusti Srpsku poslije pokušaja njegovog hapšenja i da se kao i ranije tamo osjeća bezbjednim.
- I ne pomišljam da napustim Republiku Srpsku. Vidjećemo kako će se razvijati stvari, ali u Republici Srpskoj postoji naš sistem bezbjednosti i zbog toga se tamo osjećam sigurno, kao i ranije. I u Srpskoj i u Rusiji - rekao je Dodik, prenose agencije.
On je ranije rekao da je Interpol odbio da ga goni “po politički motivisanom zahtjevu Suda BiH i počeo da ignoriše kontinuirane napade sa nivoa BiH na njega lično”.
Dodik je rekao da je tokom posjete Moskvi uspio da se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastane koliko je vrijeme dozvoljavalo i da su razmotrili važne teme.
- Moskvu sam posjetio na poziv Putina u okviru obilježavanja Dana pobjede. Sastao sam se s njim u okviru protokolarnih prilika koje smo imali. To se desilo nekoliko puta. Uspjeli smo da se dotaknemo važnih tema o kojima smo razgovarali tokom našeg zvaničnog susreta prije nekoliko nedjelja - dodao je Dodik.

Dodik: Ne pomišljam da napustim Republiku Srpsku

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez izdao je naređenje načelniku Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH (OS BiH) da se ne dopusti ulazak predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, predsjedniku parlamenta RS Nenadu Stevandiću i entitetskom premijeru Radovanu Viškoviću na vojne lokacije, prenijeli su sarajevski mediji.
Naredba dolazi uoči Dana Vojske RS i Trećeg pješadijskog puka OS BiH, koji se obilježava u ponedjeljak 12. maja.
Centralna manifestacija će biti održana u kasarni Kozara u Banjaluci.
Za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem raspisana je unutrašnja potjernica Suda BiH, jer se nizu odazvali pozivu tužilaštva na saslušanje zbog sumnji da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Helez izdao naređenje da se Dodiku, Stevandiću i Viškoviću zabrani ulazak na vojne lokacije

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik doputovao je u Moskvu, gdje će, na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina 9. maja prisustvovati svečanosti povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom.
Dodika je na aerodromu "Šeremetjevo" dočekao zamjenik direktora Departmana za državni protokol Ministarstva inostranih poslova Rusije Andrej Miljajev, prenosi agencija SRNA.
Dodik će u Kremlju večeras prisustvovati večeri koju će Putin upriličiti za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali proslavi Dana pobjede.
Dan ranije, u Moskvu je stigao i predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji se danas sastaje sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Rusije (gornjeg doma parlamenta) Konstantinom Kosačovim.
Dodik i Stevandić, zajedno sa entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, nalaze se na centralnoj potjernici Suda Bosne i Hercegovine.
Ipak, ova dvojica zvaničnika su već ranije putovali preko granice, a Dodik je od raspisivanja potjernice već jednom posjetio Moskvu i sastao se sa Putinom.
U Moskvu je 7. maja doputovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te je predviđeno da 9. maja ima bilateralni susret sa Putinom, najavio je Kremlj, a prenijela Radio-televizija Srbije.
Odluku da će prisustvovati paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom 9. maja Vučić je saopštio početkom marta, nakon telefonskog razgovora sa Putinom.
Na najave da bi predsjednik Srbije mogao da putuje u Rusiju reagovale su i evropske institucije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je na konferenciji za medije 29. aprila rekla da je "na predsjedniku Srbije odluka o odlasku u Moskvu", ali i da će ako Vučić zaista ode tamo, ona imati "mnogo teži zadatak da pomogne Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu".
Od evropskih lidera svoje prisustvo najavili su osim Vučića i slovački premijer Robert Fico, blizak Kremlju.
U Rusiju je stigao predsjednik Kine Si Đinping.

Dodik doputovao u Moskvu

Nakon što je Parlament Nizozemske u aprilu jednoglasno zatražio uvođenje sankcija predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku stigao je i odgovor nizozemske vlade, piše Klix.ba.
Prijedlog o uvođenju sankcija stigao je od parlamentarke Kati Piri iz Kluba zastupnika GroenLinks-PvdA, koja je navela kako smatra da predsjednik RS-a predstavlja prijetnju po stabilnost Zapadnog Balkana. Zatraženo je i to da Vlada razmotri kako bi se Dodik mogao sankcionisati na nivou Evropske unije.
Manje od mjesec kasnije uslijedio je i odgovor Vlade Nizozemske na ovu inicijativu.
- Vlada je zaista zagovarala sankcije EU i istraživanje drugih opcija u kontekstu Vijeća za vanjske poslove 14. aprila, kao što je daljnja suspenzija finansiranja EU za projekte u korist Republike Srpske. U određenim slučajevima, gdje postoji opasnost po javni red, moguće je i preduzimanje nacionalnih mjera odnosno sankcija. U ovom slučaju to se ne može dovoljno potkrijepiti. Prema tome, pravac EU ostaje prioritet vlade i zbog efikasnosti mjera - naveli su u svom odgovoru.
Podsjetimo, do sada su sankcije Miloradu Dodiku uveli Njemačka i Austrija, a od ranije je predsjednik entiteta Republika Srpska i pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Nizozemska ne planira uvoditi sankcije Dodiku, tvrde da se prijetnja ne može dovoljno potkrijepiti

Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit uputio je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu, uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a koja će se održati 6. maja, u kojem je ocijenio da pokušaj usvajanja novog Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske predstavlja „posebno opasan korak“.
U pismu se navodi da je period obuhvaćen njegovim izvještajem o stanju u BiH obilježio značajan porast tenzija, što, kako je ocijenio, nesumnjivo predstavlja vanrednu krizu u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Šmit je podsjetio da je Sud BiH je 26. februara doneo prvostepenu presudu, kojom je predsjednik RS Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političke funkcije u trajanju od šest godina zbog krivičnog djela neizvršenje odluke visokog predstavnika, dodavši da su poslije presude vlasti RS odgovorile „neviđenim napadima na ustavni poredak BiH“.
Naveo je da je RS usvojila zakone kojima se zabranjuje rad pravosuđa na državnom nivou i državnih organa za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske.
Poslije toga, naveo je dalje, zvaničnici RS nastavili su sa izjavama o „mirnom raspuštanju“ i „mirnom razdruživanju“, istovremeno pozivajući na „izvorni Dejton“ ili „odvajanje“, da bi potom predsjednik RS najavio planove za podnošenje nacrta novog Ustava RS.
- Pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava je posebno opasan korak- naglasio je Šmit.
U izvještaju je, između ostalog, pohvalio rukovodstvo Brčko distrikta, koje je, kako je navedeno, uspjelo da zadrži pažnju na reformskoj agendi i da izbjegne da „bude zaglavljeno u nedavnim političkim dešavanjima“, posebno onima poslije prvostepene presude Dodiku.
Šmit je ukazao i na kadrovske probleme u policijskim organizacijama u zemlji, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i Graničnu policiju BiH.
- Trenutna popunjenost policijske strukture u cijeloj zemlji ostaje između 70 i 80 odsto njenih kapaciteta. Mnogi policajci su dostigli starosnu dob za penziju, ali izgleda da među mladima postoji mali interes za popunjavanje kadrova u ovoj javnoj službi- navedeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da „neki policajci napuštaju službu kako bi se zaposlili na bolje plaćenim poslovima“.
Poseban dio izvještaja posvećen je Dodikovim prijetnjama protjerivanjem službenika SIPA s teritorije Republike Srpske, kao i Dodikovim prijetnjama pojedinim medijima u RS, poput portala Buka, Kapital i BN televiziji, koje je optužio da su od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) primili stotine hiljada dolara da bi „uništili Republiku Srpsku“ i napali njega.

Šmit: Pokušaj usvajanja novog Ustava RS posebno opasan korak

Nezavisni poslanik u Parlamentu Mađarske Akos Hadhazi podijelio je više članaka na svojoj Fejsbuk stranici u kojima se citira zamjenik ministra vanjskih poslova Mađarske Levant Mađar, koji je izjavio da bi Mađarska intervenisala u korist predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika, ako bi u Bosni i Hercegovini izbio sukob.
Mađarska učestvuje u misiji EUFOR Althea, ali je BiH zvanično zatražila zamjenu mađarskih mirovnjaka nakon izjava zamjenika ministra vanjskih poslova Leventa Mađara.
Mađar je rekao da bi Mađarska, u slučaju sukoba, intervenisala u Bosni i Hercegovini i da bi Budimpešta podržala Dodika i Srbe. Zvaničnici BiH izjavili su da Mađarska više nije neutralna u sukobu, te da mađarski vojnici treba da napuste zemlju.
Kako piše Daily News Hungary, poslanik Hadhazi naveo je više medija koji su pisali o Mađarovoj izjavi i rekao da bi Viktor Orban mogao uvući Mađarsku u rat u BiH zato što je Dodik političar naklonjen Putinu, baš kao i Orban.
U međuvremenu, mađarska vlada redovno izjavljuje koliko je važno donijeti mir u Ukrajinu i da bez obzira na cijenu, sve članice EU i NATO-a treba da podrže Trampove mirovne inicijative.
Daily News Hungary piše da su, pored toga, mađarski specijalci već ranije stigli u BiH. Zvanično, bili su tamo da pomognu u obuci lokalnih policijskih snaga. Međutim, mediji su pisali da im je stvarna misija bila izvući Dodika iz zemlje ukoliko bi se suočio s hapšenjem nakon presude.
Portal napominje da je Orbanova vlada potpisala ambiciozan sporazum o vojnoj saradnji sa Srbijom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je čak govorio za medije o vojnom savezu s Budimpeštom, ali je mađarska strana naglasila da je granica saradnje njihova obaveza prema NATO-u. Cilj je, ipak, formirati novi vojni savez na Balkanu, navodi ovaj portal.
Hadhazi je podnio pisano poslaničko pitanje ministru vanjskih poslova Peteru Sijartu, interesujući se da li bi Mađarska zaista sprovela oružanu intervenciju u BiH. Sugerisao je da bi čak i negiranje takvog plana izazvalo bijes Vladimira Putina i Aleksandra Vučića.

1250x600

1084x550

Mađarski poslanik: Orban bi nas uvukao u rat zbog Dodika

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije boravi u bh. entitetu Republika Srpska gdje ga je ugostio predsjednik RS Milorad Dodik. Sudeći po objavi Dodika na mreži X, jedna od glavnih tema njihovog razgovora bila je uloga SPC u očuvanju srpskog identiteta.
- Republika Srpska i Srpska pravoslavna crkva imaju odličan odnos zasnovan na poštovanju i uvažavanju, a tako će ostati i u budućnosti. Srpska pravoslavna crkva, kao centar okupljanja i sabornosti, ima veoma značajnu ulogu u očuvanju srpskog nacionalnog identiteta -poručio je Dodik.
Dodao je da su on i Joanikije razgovarali su o obilježavanju 80 godina od srpskog stradanja u Lijevče polju te o važnosti i potrebi upoznavanja novih generacija s istorijskim činjenicama.
- Srpska pravoslavna crkva, kao centar okupljanja i sabornosti, ima veoma značajnu ulogu u očuvanju srpskog nacionalnog identiteta - istakao je Dodik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1918263498926375092%2Fphoto%2F4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Joanikije i Dodik o SPC i očuvanju srpskog identiteta

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da ne namjerava da se ponovo kandiduje za tu funkciju, dodajući da je zemlji potreban novi ustav.
- Nemam namjeru da budem ponovo izabran ili da se ponovo kandidujem za predsjednika. Nama je stalo samo do poboljšanja ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja, živimo u novoj eri - rekao je Erdogan, prenosi Tass.
- Mislite li da možemo bilo šta postići u svijetu koji se tako brzo mijenja sa ustavom stvorenim tokom državnog udara u staroj Turskoj. Turska više ne može da napreduje sa ustavom koji su napisali pučisti. Potreban nam je ustav koji su predložili civili, a ne pučisti - dodao je.
Turski lider je objelodanio da njegova Partija pravde i razvoja izrađuje novi ustav i pozvao je opoziciju da učestvuje u tome.
- Hajde da što prije formiramo komisije i da zajedno stvorimo građanski ustav koji ćemo predstaviti našem narodu. Nema razloga da to ne uradimo - rekao je Erdogan.
Osvrćući se na pozive opozicije za prijevremene izbore, Erdogan je rekao da za to nema potrebe.
- Ako pogledamo trenutnu situaciju u parlamentu, nema okolnosti koje zahtijevaju izbore. Prije dvije godine zemlja je izabrala svoje predstavnike u parlament na petogodišnji mandat - poručio je Erdogan, prenosi FoNet.

Erdogan: Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika

Novoizabrani predsjednik Rumunije Nikušor Dan obećao je danas kontinuiranu podršku Ukrajini, naglašavajući posvećenost Bukurešta zapadnim savezima.
Dan, koji je u nedjelju pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji sa 53,6 odsto glasova, potvrdio je danas na Forumu o sigurnosti Crnog mora i Balkana 2025. u Bukureštu da će Rumunija nastaviti da pomaže Ukrajini u sukobu s Rusijom.
- Pomoć Ukrajini će se nastaviti, naravno, svi želimo postići mir, ili barem primirje, što je prije moguće - rekao je Dan, prenosi Anadolija.
On je naglasio da evropske nacije, uključujući Rumuniju, moraju da pruže Ukrajini dovoljnu podršku za postizanje mira.
Dan je izrazio spremnost Rumunije da učestvuje u naporima Ukrajine za postkonfliktnu obnovu nakon što mir bude postignut.
Govoreći o ulozi Rumunije u zapadnim institucijama, Dan je potvrdio prozapadnu orijentaciju zemlje, priznajući oblasti koje zahtijevaju poboljšanje.
On je kritikovao prethodni nivo angažmana Rumunije.
- Prema mom mišljenju, nije bila dovoljno aktivna ni u jednoj od ovih struktura - rekao je Dan, izražavajući namjeru da se aktivnije angažuje sa Evropskom unijom (EU), NATO-om i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
On je izrazio optimizam u pogledu proširenja odnosa SAD-a i Rumunije.
- Imamo strateško partnerstvo koje želimo nastaviti i proširiti. Mislim da je to i želja američke strane - kazao je Dan, dodajući da je uvjeren da će partnerstvo biti nastavljeno i poboljšano.

Novoizabrani predsjednik Rumunije obećao kontinuiranu podršku Ukrajini

Demokratska partija socijalista neće podržati Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima pri ponovnom glasanju u Skupštini koje je zakazano za 29. maj.
To je poručio lider te stranke Danijel Živković, navodeći kako je sve u vezi sa tim sporazumom urađeno "naprečac, u suprotnosti sa našim zakonodavstvom i bez poštovanja procedura koje garantuju transparentnost".
- Govorilo se kako Demokratska partija socijalista neće da glasa protiv tog sporazuma jer se navodno iza toga krije neki kapital Mila Đukanovića. Pa zamislite slučaj da Andrija Mandić glasa za sporazum iza kojeg se krije kapital Mila Đukanovića - rekao je on za TVCG.
Priča o Đukanovićevom kapitalu, dodao je, poslužila je dijelu NVO sektora da "dodatno pokuša da okupi jedan dio javnosti koji vjerovatno glasa DPS, kako bi im ponovo širili neke intrige i sumnje".
<h2>"Mnogi u vlasti i dalje ne priznaju rezultate referenduma"</h2>
Kaže da u vlasti mnogi i dalje ne priznaju ishod referenduma.
- Mi danas u vlasti suštinski imamo faktore koji I dalje nijesu priznali rezultate referenduma iz 2006. godine. Oni do današnjeg dana spore rezultate - smatra on.
Živimo u institucionalnom haosu i narušavanju ustavnog poretka, naglasio je on.
- Ova vlast se pokazala u pravom licu i pozicije su jasnije - istakao je Živković.
<h2>"Zadužuju se po ekstremnim stopama, rastjerali su investitore"</h2>
Vlada se zadužuje po ekstremnim kamatnim stopama, rastjerala je investitore, zatvorila više preduzeća, ali zato otvara nova ministarstva.
- Ovo je Vlada koja nema jasnu orijentaciju, koja je heterogena i koja ne vodi Crnu Goru u pravom smjeru - navodi on.
Pokušava se, smatra Živković, falsifikovati istorija i pokušavaju se rehabilitovati zločinci.
O periodu kada je DPS bio na vlasti, kazao je kako se moglo voditi više računa o ekonomsko-socijalnoj komponenti koja se odnosi na građane.
<h2>"Ne idealizujem doba vladavine DPS-a, ali..."</h2>
Podsjetio je da je u to doba, ipak, realizovano niz velikih stranih direktnih investicija, ali i da je napravljena prva dionica autoputa, podmorski kabl, uz brojne druge projekte.
- Ne idealizujem doba vladavine DPS-a, ali Crna Gora je tada bila lider u integracijama, od najnerazvijenije države iz devedesetih došla je do toga da predvodi procese - kazao je Živković.
Dodao je kako je od 2006. do 2020. otvoreno više od 250 hotela sa četiri i više zvjezdica, a da je u turističkoj privredi zaposleno više od 20.000 ljudi.
- Sjećate se da im je autoput bio "od niđe do ništa", a sad im je odličan i žele da se nadovežu na taj projekat - ocijenio je lider DPS-a.
<h2>"Mandić vječiti gubitnik; Đukanovićev autoritet nesporan"</h2>
O Andriji Mandiću ističe kako je "vječiti gubitnik".
- Bio je dva puta predsjednički kandidat, oba puta je izgubio. Mislite li da je ijednom pomislio da snosi odgovornost? Ne, nastavljao je kao da ništa nije bilo" - naglasio je on.
Što se Mila Đukanovića tiče, kako dodaje Živković, kada je izgubio na predsjedničkim izborima - odmah je podnio ostavku.
- Autoritet Mila Đukanovića je nesporan. Čim se oglasi i danas, odmah kreću salve komentara od strane naše konkurencije. Ne znam šta bi oni radili i da li bi imali drugu političku platformu da on nije tu - kazao je on.
Đukanović je na poziv partijskog rukovodstva bio uključen u kampanju uoči lokalnih izbora u Nikšiću, precizirao je Živković.
<h2>"U PES-u neka se zapitaju zašto gube glasove"</h2>
U Evropi sad, smatra on, treba da se zapitaju zašto gube glasove.
- Gube li povjerenje birača zbog koalicije sa DF-om? Ne dešava se to samo u Nikšiću, nego i u Podgorici. U Budvi su prošli katastrofalno, u Andrijevici isto. Je li put kojim žele da idu - Marko Kovačević? Ako jeste, srećno bilo - dodao je.
Oni, ocjenjuje Živković, slijepo prate Mandićev i DF-ov put.
- Uostalom, oni su ih i uveli u Vladu. Svako ko je bio u zagrljaju DF-a, nestao je - pogledajte PZP, pogledajte kuda ide URA... Sa DPS-om nije tako, sa kim god smo koalirali i dalje su tu - i SDP i SD i BS i DUA i HGI... - rekao je Živković.
<h2>"Zašto tužilaštvo ćuti povodom Bratić, Rudnika uglja, Željezare, kalašnjikova, varijabila...?"</h2>
On smatra kako je tužilaštvo instruirano.
- Sud je dokazao da je nastala šteta po budžet. Zašto tužilaštvo ne reaguje? Šta je sa varijabilama u ministarstvima, to je milionska šteta… Šta je sa nabavkom mašina u Rudniku uglja, za koji je ovaj menadžment rekao da je promašena investicija? Šta je sa nabavkom trajekta, putem Meljine – Petijevići, kupovinom Željezare, nabavkom kalašnjikova pred izbore? Ne vidim da se ijedan od tih slučajeva istražuje, a prošle su tri ili četiri godine”
Ko god radi po zakonu, nema potrebe da brine
- Ako neko misli da će vlast sačuvati od odgovornosti tako što neće pokretati procedure – grdno se vara. Zašto tužilaštvo ne pokreće procedure - upitao je on.
Podsjetio je i da aktuelna većina ne želi da skine imunitet Marku Kovačeviću, iako je to još prošle godine tražilo tužilaštvo.
- Sjetite se – mi smo skidali uvijek imunitet svakom od poslanika DPS-a kada je to traženo - kazao je Živković.
<h2>"Ne postoji osjećaj odgovornosti, bezbjednosni sektor ide potpuno krivim putem"</h2>
Kazao je i da u vlasti niko nema osjećaj odgovornosti.
- Što se bezbjednosnog sektora tiče - rat klanova je bio i u doba DPS-a, a traje i danas. To nije pojava koja nastaje ili nestaje smjenom vlasti. Čini mi se da bezbjednosni sektor ide potpuno pogrešnim putem - smatra Živković.
On je podsjetio da su, zbog objektivne odgovornosti, u doba DPS-a ostavke podnosili brojni kadrovi, te je podsjetio da su to učinili Pavle Radulović, Miodrag Radunović, Jovica Rečević, Slavko Stojanović...
- Danas imamo potpuno odsustvo objektivne odgovornosti za ono što se desilo. Pa, samo na Cetinju je u ove dvije godine stradala ukupno 31 osoba. Zašto niko ne osjeća objektivnu odgovornost za to - upitao je.
<h2>"Ne mogu iznositi podatke, ali vjerujte - bezbjednosni sektor je potpuno urušen"</h2>
Kazao je kako ga ono, što se dešava u bezbjednosnom sektora, podsjeća na "staljinistički sistem".
- Ne kažem da je u doba DPS-a sve bilo sjajno. Ali ovaj put kojim su oni krenuli je potpuno pogrešan. Kao član Odbora za bezbjednost i odbranu, zbog tajnosti ne mogu iznositi kakve informacije imam i šta se sve dešava u UP i ANB, ali vjerujte mi - taj sistem je potpuno urušen - zaključio je on.

Živković: Ne mogu iznositi podatke zbog tajnosti, ali vjerujte - bezbjednosni sektor je potpuno urušen

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa u četvrtak je donijela šokantnu odluku kojom je Harvardu ukinuta mogućnost upisa stranih studenata.&nbsp;
Ova mjera označava dramatičnu eskalaciju u sukobu koji se već neko vrijeme vodi između Bijele kuće i jednog od najpoznatijih univerziteta na svijetu, piše CNN.&nbsp;
U službenom saopštenju američkog Ministarstva državne sigurnosti (Department of Homeland Security), navodi se: “Harvard više ne može upisivati strane studente, a oni koji već studiraju na tom sveučilištu moraju se prebaciti na drugo ili će izgubiti svoj legalni status u Sjedinjenim Državama.”

Tramp zabranio Harvardu upis stranih studenata

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: republika-srpska