<p>Među državama Balkana, dvije su najlošije rangirane na listi Reportera bez granica (RSF). Riječ je o Kosovu i Srbiji.</p>
<p>Reporteri bez granica su međunarodna nevladina organizacija koja se bavi zaštitom slobode medija i prava novinara. U svom redovnom godišnjem izvještaju Indeksa slobode medija za 2025. godinu, fokusirali su se na pitanje posljedica ekonomskih pritisaka na medije.</p>
<p>Prema prikupljenim podacima za 2025. godinu, u 160 od 180 ocijenjenih zemalja, mediji postižu finansijsku stabilnost „s poteškoćama“ – ili „nikako“. Štoviše, mediji se zatvaraju zbog ekonomskih teškoća u skoro trećini zemalja širom svijeta.</p>
<p>Navode da je ekonomska kriza medija vidljiva i unutar Evropske unije (EU) i na Balkanu, gdje je implementacija Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) još uvijek na čekanju.</p>
<p>U izvještaju za 2025. godinu piše da je Bosna i Hercegovina zauzela 89. mjesto, Srbija 96, Slovačka 38, Sjeverna Makedonija 42, Crna Gora 37, Albanija 80, a Kosovo 99. mjesto – što je najniža pozicija na prostoru EU-Balkana.</p>
<p>Navodi se da se u BiH, Srbiji i Kosovu javni mediji suočavaju sa egzistencijalnom krizom zbog smanjenja budžeta i političke kontrole.</p>
<p>Medijski pejzaž u Albaniji i Grčkoj (89. mjesto) obilježen je sukobima interesa. Štaviše, kada mediji u ovom regionu odolijevaju pritiscima, suočavaju se sa strateškim tužbama protiv javnog učestvovanja (SLAPP) koje iscrpljuju njihova finansijska sredstva – što je vidljivo u Hrvatskoj (60. mjesto) i Bugarskoj (70. mjesto).</p>
<p>Unutar EU, opasna bliskost između medija i vlasti vidljiva je u Mađarskoj (68. mjesto) i Kipru (77. mjesto) kroz netransparentnu i nejednaku raspodjelu državnog oglašavanja.</p>
<p>U Ukrajini (62. mjesto), gdje je ruska invazija učinila pristup pouzdanim informacijama važnijim nego ikad, oko 90 odsto redakcija opstaje zahvaljujući subvencijama, uglavnom iz SAD-a. Povlačenje te pomoći ugrozilo je pouzdano izvještavanje o ruskim ratnim zločinima i korupciji, dok Kremlj raspolaže značajnim sredstvima za širenje propagande.</p>
<p>U Moldaviji (35. mjesto), političari diskredituju istraživačke novinare na društvenim mrežama. U Kirgistanu (144. mjesto), bivši portparol predsjednika preuzeo je nezavisni medij 24.kg, što ukazuje da pouzdani izvori informacija postaju alati propagande.</p>
<p>Turska (160. mjesto) stagnira na dnu RSF indeksa zbog nastavka represije nad novinarima.</p>
<p>Lišene lokalnih prihoda i američke podrške, redakcije u egzilu sprovode masovna otpuštanja, što dodatno slabi pristup nezavisnim informacijama – naročito u Rusiji (171. mjesto) i Bjelorusiji (166. mjesto).</p>
<p>U Gruziji (114. mjesto), tržištem oglašavanja dominira oligarh Bidzina Ivanišvili, osnivač vladajuće partije – koja je suočena sa masovnim protestima – dok zakon o „stranom uticaju“ blokira alternativne izvore finansiranja.</p>
<p>U Azerbejdžanu (167. mjesto), nedostatak mogućnosti finansiranja natjerao je nezavisne medije na ćutanje ili egzil.</p>
<p>Prvo mjesto na Indeksu slobode medija zauzela je Norveška, drugo Estonija, a treće Nizozemska.</p>
<h2>SAD: Lider novinarske ekonomske depresije</h2>
<p>U SAD-u (57. mjesto, pad za dvije pozicije), gdje je ekonomski indikator pao za više od 14 poena u posljednje dvije godine, ogromni regioni postaju „novinarske pustinje“.</p>
<p>Lokalno novinarstvo trpi najveći udar ekonomske krize: više od 60 odsto novinara i medijskih profesionalaca anketiranih u Arizoni, Floridi, Nevadi i Pensilvaniji saglasno je da je „teško zaraditi pristojnu platu kao novinar“, dok 75 odsto smatra da „prosječan medij ima problema sa ekonomskim opstankom“, navodi se u izvještaju RSF-a.</p>
<p>Pad SAD-a za 28 mjesta u socijalnom indikatoru ukazuje da novinarstvo funkcioniše u sve neprijateljskijem okruženju.</p>
<p>Drugi mandat <b>Donalda Trampa</b> dodatno je pojačao ovaj trend. Lažni ekonomski izgovori koriste se kako bi se novinarstvo usmjerilo u željenom pravcu.</p>
<p>To je dovelo do naglog prekida finansiranja Američke agencije za globalne medije (USAGM), što je uticalo na više redakcija – uključujući Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa. Kao rezultat toga, više od 400 miliona ljudi širom svijeta odjednom je ostalo bez pristupa pouzdanim informacijama.</p>
<h2>Koncentracija medija i dominacija onlajn platformi</h2>
<p>Ozbiljni rezovi u finansiranju dodatni su udarac medijskoj ekonomiji, već oslabljenoj dominacijom tehnoloških giganata kao što su Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft u distribuciji informacija.</p>
<p>Ove platforme, koje su uglavnom neregulisane, preuzimaju sve veći dio prihoda od oglašavanja koji bi inače podržao novinarstvo. Ukupna potrošnja na oglašavanje putem društvenih mreža dostigla je 247,3 milijarde dolara u 2024. godini – što je porast od 14 odsto u odnosu na 2023.</p>
<p>Ove platforme dodatno komplikuju informativni prostor, doprinoseći širenju manipulativnog i obmanjujućeg sadržaja i pojačavajući dezinformacije.</p>
<p>Pored gubitka prihoda od oglašavanja – što je ozbiljno ograničilo i poremetilo medijsku ekonomiju – koncentracija vlasništva medija predstavlja drugi ključni faktor pogoršanja ekonomskog indikatora i ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu.</p>
<p>Podaci iz Indeksa pokazuju da je vlasništvo nad medijima visoko koncentrisano u 46 zemalja, a u nekim slučajevima potpuno pod kontrolom države.</p>
<h2>Globalna situacija slobode medija: „teška“,prvi put u istoriji</h2>
<p>Već duže od decenije, rezultati Indeksa upozoravaju na globalni pad slobode medija. U 2025. godini pojavila se nova niska tačka: prosječan rezultat svih ocijenjenih zemalja pao je ispod 55 poena – što se klasifikuje kao „teška situacija“. Više od šest od deset zemalja (112 ukupno) zabilježilo je pad ukupnog rezultata u Indeksu.</p>
<p>Po prvi put u istoriji Indeksa, uslovi za bavljenje novinarstvom su loši u polovini zemalja svijeta, dok su zadovoljavajući u manje od četvrtine njih.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kosovo i Srbija na Balkanu najlošije rangirani na listi Reportera bez granica, Crna Gora na 37. mjestu

<p>Međunarodna organizacija "Reporteri bez granica" (RSF) je danas saopštila da su politički zvaničnici EU "inertni pred sistematskom represijom nad novinarstvom u Srbiji" koje je pod prijetnjom političkih i sudskih pritisaka, te "EU više ne može da skreće pogled", prenosi N1.</p>
<p>- Vlasti Srbije se ljuljaju pod pritiskom narodnog protesta i stežu obruč oko nezavisnih i kritičkih medija- piše u saopštenju RSF.</p>
<p>RSF je pozvala Evropski parlament da osigura da Evropska komisija preuzme odgovornost zbog tih teških napada na slobodu medija, „čije poštovanje je preduslov za pristupanje Srbije Evropskoj uniji“.</p>
<p>- Vlasti stalno dovode u pitanje bezbijednost i nezavisnost medija u Srbiji koji su blizu gušenja. Zemlje članice i institucije Evropske unije ne mogu da ostanu bez stava pred tim sistematskim kršenjem prava na informisanje- smatra RSF i traži „oštro protivljenje evropskih institucija“.</p>
<p>RSF smatra da je predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen </b>poslije sastanka sa predsjednikom Srbije <b>Aleksandrom Vučićem</b> iznijela „mlaku“ opasku o potrebi preduzimanja „mjera“ za slobodu medija, a komesarka za proširenje <b>Marta Kos</b> se „zadovoljila da samo pomene nezavisne medije bez ukazivanja na teško ugrožavanje tih medija u Srbiji“.</p>
<p>Protesti pokrenuti poslije smrtonosnog pada nadstrešnice na ulazu tek renovirane Željezničke stanice u Novom Sadu proširili su se na kritiku sistema i korupcije, okupljajući stotine hiljada demonstranata, podsjeća AFP.</p>
<p>U članku Reporteri bez granica navode 14 napada na novinare u Srbiji od početka tih protesta 1. novembra.</p>
<p>RSF ukazuje da su od početka demonstrancija studenti optuživani u tabloidima da su „strani agenti“ koje plaća i opozicija da „pripreme državni udar“. Oni su, kaže RSF, i mete kampanja dezinformacija.</p>
<p>Medijskim prostorom u Srbiji u velikoj mjeri dominiraju mediji bliski režimu, među kojima brojni tabloidi i televizije, kaže RSF i dodaje da se televizije koje se smatraju kritičnim prema vlasti ne mogu vidjeti na kanalima javnog operatera Telekom Srbija.</p>
<p>Po klasifikaciji RSF o slobodi medija za 2024. godinu, Srbija je bila na 98. mjestu među 180 zemalja i teritorija.</p>

Reporteri bez granica traže od EU da reaguje na represiju prema novinarima u Srbiji

<p>Srbija ne poštuje sankcije Brisela protiv ruskih propagandnih medija i Evropska unija treba da je pozove na odgovornost tokom pregovora o članstvu - poručio je Pavol Salaj (Szalai), šef deska za Evropu i Balkan u međunarodnoj novinarskoj organizaciji Reporteri bez granica (RSF).</p>
<p>U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Salaj opisuje Srbiju kao "odskočnu dasku za rusku propagandu".</p>
<p>Reporteri bez granica 2. oktobra su <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rt-srbija-sankcije-mediji-evropska-unija-rsf/33143605.html" target="_blank">zatražili Evropske unije</a> (EU) i njenih članica da pozovu Srbiju na odgovornost jer je "domaćin" ruskom državnom mediju RT, ranije poznatom pod nazivom Russia Today.</p>
<p>RT se u <a href="https://rsf.org/en/russia-serbia-how-rt-spreads-kremlin-s-propaganda-balkans-despite-eu-sanctions" target="_blank"><b>istraživanju Reportera bez granica </b></a>naziva "fabrikom laži Vladimira Putina".</p>
<p>- Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi. Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu - opisuje Pavol Salaj.</p>
<p>Kako se navodi u istraživanju, zahvaljujući kontroli srpske vlade nad domaćim medijima i povoljnom političkom okruženju, RT koristi svoju kancelariju u Beogradu da "prilagodi narative Kremlja, pre širenja u jugoistočnoj Evropi".</p>
<p>RT i drugi mediji pod kontrolom Kremlja, poput Sputnjika, pod sankcijama su Brisela nakon ruske invazije na Ukrajinu.</p>
<p>U Srbiji, koja se sankcijama nije pridružila iako je kandidat za članstvo u EU, ovi mediji nesmetano rade.</p>
<p>RT Balkan u Srbiji je otvoren u novembru 2022, devet meseci nakon što je Rusija otpočela invaziju na Ukrajinu, a od juna 2023. je zabranjen u EU.</p>
<p>Reporteri bez granica su u svom istraživanju opisali tehnike koje RT koristi za širenje dezinformacija.</p>
<h2>Lažne optužbe</h2>
<p><b>RSE: </b><i>Reporteri bez granica su u istraživanju apelovali na EU da Srbiju pozove na odgovornost jer je domaćin RT-u, koga ste nazvali "Putinovom fabrikom laži". Da li i kakvu reakciju očekujete - i iz Brisela i iz Beograda?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Reakcija iz Beograda je već stigla. U raznim člancima, programima i medijima smo kritikovani, optuženi za nešto što ne radimo - za pokušaj ograničavanja slobode izražavanja ili slobode štampe.</p>
<p>Optuženi smo i za napad na predsednika (Aleksandra) Vučića od strane raznih komentatora bliskih vladi, što je, naravno, laž.</p>
<p>I zaista smo pozvali EU i države članice da se pozabave ovim problemom u okviru pregovora Srbije o njenom ulasku u Evropsku uniju.</p>
<p>Kroz naše kanale komunikacije sa Evropskom komisijom i državama članicama pokrenućemo ovo pitanje. Ovo je bio javni apel, ali takođe imamo institucionalne načine da ga iznesemo.</p>
<h2>U očekivanju reakcije vlasti</h2>
<p><b>RSE: </b><i>Pomenuli ste medije bliske vlastima, ali da li očekujete reakciju srpskih vlasti, zvaničnu reakciju?</i></p>
<p><b>Salaj:</b> Da, očekujemo reakciju. Mislim da ova situacija, činjenica da je suverena i ponosna zemlja poput Srbije domaćin Putinovoj fabrici laži i da je Rusija koristi za širenje ruske propagande, nije prihvatljiva ni za Srbiju ni za Evropsku uniju.</p>
<p>Dakle, ako se digla tolika buka oko onoga što smo napisali, očekujemo da će se o tome diskutovati i učinićemo sve da dobijemo reakciju i mere od strane srpskih vlasti.</p>
<h2>RT je propagandna platforma</h2>
<p><b>RSE: </b><i>Pomenuli ste reakciju u medijima. Nakon vašeg istraživanja, usledio je odgovor na sajtu RT Balkan.</i></p>
<p><i>Citiraću njihovog urednika, koji je naveo da im je "čast što su se našli na vašoj meti".</i></p>
<p><i>Optužuju vas da sprovodite, kako kažu, cenzuru.</i></p>
<p><i>Urednik RT Balkan kaže i da "zahvaljujući vlastima, u Srbiji postoji slobodno medijsko okruženje", pominjući da ovde pored ruskih medija, radi i Radio Slobodna Evropa.</i></p>
<p><i>Kako vi gledate na njihovu reakciju?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Prvo što želim da kažem je da izgleda da su zaista detaljno proučili naše istraživanje. Pročitali su ga od A do Š.</p>
<p>Drugo, RT nije medij. RT je propagandna platforma.</p>
<p>Kontroliše je Kremlj. Ona širi narativ Kremlja.</p>
<p>I to nije tajna. Čak je i Margarita Simonjan [glavna urednica RT] priznala koja je prava misija RT Balkan.</p>
<p>RT Balkan je kontaktiran od strane Reportera bez granica i nisu odgovorili na naša pitanja o njihovom odnosu sa vladom, o njihovoj nezavisnosti i slično.</p>
<p>Tako da ovo jasno pokazuje da imaju nešto da sakriju ili da postoji nešto o čemu ne žele da razgovaraju.</p>
<p>A trebalo bi da budu transparentni kao nezavisni medij, ako tvrde da to jesu. Dakle, oni nisu medij.</p>
<p>A mi ne pokušavamo da ograničimo slobodu štampe. Pokušavamo da zaustavimo propagandu, jer propaganda podriva pravo građana na pouzdane informacije. Mi na to gledamo iz ugla građana.</p>
<p>A oni [RT] stvaraju haos u kojem kao propagandu tretiraju verodostojne, pouzdane informacije iz medija poput KRIK-a, N1, RSE, Cenzolovke i tako dalje.</p>
<p>Mi imamo dva stuba odbrane prava na informacije - braniti one koji šire pouzdane informacije i boriti se protiv onih koji šire propagandu.</p>
<h2>Fabrika laži</h2>
<p><b>RSE: </b><i>RT Balkan u svom istraživanju nazivate "fabrikom laži Vladimira Putina". Koje ste tehnike širenja propagande i dezinformacija uočili u njihovom radu?</i> <i>Kojim se sredstvima služe u širenju dezinformacija?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi.</p>
<p>Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu.</p>
<p>I zatim to RT Balkan distribuira širom regiona - u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, Crnu Goru i šire, čak i do zemalja članica EU koje se graniče sa Srbijom.</p>
<p>I ovo nije samo na sajtu RT Balkan. Oni takođe koriste, kako ih mi zovemo, influensere.</p>
<p>Nikola Vrzić [urednik RT Balkana] i drugi novinari, kolumnisti, urednici, istaknute ličnosti RT Balkana sagovornici su u srpskim medijima sa nacionalnom frekvencijom. Takođe su prisutni na društvenim mrežama.</p>
<p>Na kraju, elemente [ovog narativa] koriste i političari u Srbiji u svojim javnim obraćanjima.</p>
<p>Dakle, RT Balkan je apsolutno neophodan za Moskvu da širi svoju propagandu i prilagođava je publici na Balkanu.</p>
<p>I dok to rade, krše srpski zakon i krše sankcije EU. Sankcije EU koje Srbija nije uvela - jer je EU zabranila RT Balkan, a Srbija to nikada nije sledila.</p>
<h2>Poštovanje sankcija - u EU operativni, u Srbiji politički problem</h2>
<p><b>RSE:</b> <i>Više puta ste pomenuli RT Balkan pod sankcijama Brisela. U vašem tekstu takođe citirate istraživanje RSE, gde smo mogli videti da je, ranije ove godine, pristup sajtu RT bio moguć čak i iz sedišta EU institucija u Briselu</i></p>
<p><i>Imajući to u vidu, kakvu reakciju možete očekivati od EU i zvaničnika EU?</i></p>
<p><b>Salai:</b> Prvo želim da naglasim da su EU članice jednoglasno odlučile da zabrane RT Balkan.</p>
<p>Dakle, sve države članice su se usaglasile sa sankcijama protiv RT-a, i kasnije protiv RT Balkan.</p>
<p>Druga stvar je da ove sankcije nisu adekvatno sprovedene u EU.</p>
<p>Dok smo radili ovo istraživanje, uvideli smo da je RT France dostupan u Francuskoj putem "kopija" sajtova [engl. mirror websites].</p>
<p>Dakle, to je isti problem na koji je i Radio Slobodna Evropa ukazao i koji smo citirali u istraživanju.</p>
<p>Uputili smo poseban apel i zatražili od francuskih medijskih regulatora da budu efikasniji u sprovođenju ovih sankcija. Ovo je verovatno problem u nekoliko država članica.</p>
<p>Ali velika razlika u odnosu na Srbiju je u tome što Srbija nikada nije zabranila RT Balkan.</p>
<p>Dakle, dok je u EU to operativni, administrativni problem, u Srbiji je to politički problem.</p>
<p>I na kraju, Srbija želi da uđe u EU. Ulazak u EU znači poštovanje određenih pravila, a ona uključuju usklađivanje sa bezbednosnom i spoljnom politikom EU.</p>
<p>A sada je situacija jasna - Srbija ne poštuje ovo pravilo. I zbog toga smo rekli da bi Srbija trebalo da bude pozvana na odgovornost od strane EU institucija i država članica tokom pregovora u članstvu.</p>
<p>Dobro, Srbija može raditi šta god želi, ali pod ovim uslovima ne može ući u EU.</p>
<h2>RT u Beogradu - provokacija srpskih vlasti protiv EU</h2>
<p><b>RSE:</b> <i>RT Balkan je svoj rad u Beogradu otpočeo u novembru 2022, nekoliko meseci po otpočinjanju ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je RT u tom momentu izabrao Srbiju i zašto Srbija do danas njima ostaje "dobar domaćin"?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Tačno kako ste rekli, a to je bilo i svega nekoliko meseci nakon što je EU uvela sankcije RT-u.</p>
<p>Dakle, mogli bismo reći da su, dozvolivši RT-u da otvori kancelariju u Srbiji, srpske vlasti učinile provokaciju protiv EU.</p>
<p>Kada je reč o vezama sa Rusijom, Srbija je istorijski zemlja sa pravoslavnom verom. Takođe, deo stanovništva je kritičan prema EU i NATO-u, što datira od NATO bombardovanja SR Jugoslavije tokom rata na Kosovu 1999. godine.</p>
<p>Predsednik Vučić pokušava da balansira između dve strane, da sedi i na EU i ruskoj stolici.</p>
<p>Međutim, ne vidim da postoji proces integracije sa Rusijom. Proces integracije je sa EU.</p>
<p>Dakle, pravila EU ovde treba da se poštuju.</p>
<p>I, znate, mislim da bi Srbija mogla da ima veoma važnu ulogu u Evropi i regionu, ako ne bi dozvolila da je Rusija zloupotrebljava i iskorišćava.</p>
<p>Nažalost, to čini Srbiju dobrom odskočnom daskom za rusku propagandu na Balkanu.</p>
<p>Znamo da još uvek postoji plan da se otvori televizijski kanal RT.</p>
<p>Ne znamo da li će kanal RT Balkan biti otvoren u Srbiji, Republici Srpskoj ili negde drugde, ali to bi ponovo bila provokacija i još jedan razlog da EU pozove Srbiju na odgovornost.</p>
<h2>Uticaj RT u Republici Srpskoj je za posebno istraživanje</h2>
<p><b>RSE:</b> <i>Koji su dometi uticaja RT Balkan kada je reč o širenju propagande Kremlja – u Srbiji, na Zapadnom Balkanu, ali i šire? Koje su razlike kada poredite njihov uticaj u Srbiji i, primera radi, drugim državama Zapadnog Balkana?</i></p>
<p><b>Salaj: </b>Srbija se graniči sa mnogim zemljama, članicama EU i kandidatima za članstvo.</p>
<p>Uticaj RT-a u Republici Srpskoj, na primer, koja takođe ima prorusko rukovodstvo i vrlo povoljno medijsko okruženje za rusku propagandu, zaslužuje posebno istraživanje. Tu nismo ulazili u detalje.</p>
<p>Međutim, bliskost između, na primer, srpskog, hrvatskog, bosanskog, makedonskog, pa čak možda i bugarskog jezika omogućava da se propaganda koju pakuje RT Balkan širi po regionu.</p>
<p>Mislim da je postojanje sajta ključno za regionalni domet.</p>

Reporteri bez granica: Srbija je odskočna daska za rusku propagandu na Balkanu

<p>Policija je u Herceg Novom, po nalogu i u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u tom gradu, podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora JZU Dom zdravlja Herceg Novi <b>Alekse Đekića </b>zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.&nbsp;</p>
<p>- Sumnja se da je A.Đ. (44), koji je obavljao funkciju v.d. direktora JZU Dom zdravlja Herceg Novi u periodu od 2022. do 2023. godine, a funkciju direktora od 2023. do 2024. godine, u kojem je periodu i izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja pribavio sebi i drugim licima korist, a nanio štetu JZU Dom zdravlja Herceg Novi – navodi se u saopštenju Uprave policije.&nbsp;</p>
<p>Đekić je u novembru prošle godine pravosnađno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela - povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>On je tada oglašen krivim jer je u martu 2023. godine, kao v.d. direktora Doma zdravlja u Herceg Novom medicinsku sestru T.Đ. zaposlenu u toj zdravstvenoj ustanovi onemogućio da koristi pravo na podnošenje podneska.</p>
<p>To je, kako se navodi u presudi Osnovnog suda Herceg Novi, uradio na način što je, nakon što je izvršio uvid u podnesak oštećene, naredio sekretarici N.L. da ne zavede podnesak oštećene označen kao 'prigovor', zbog čega je sekretarica obavijestila oštećenu T.Đ. da podnesak nije zaveden jer joj je tako naredio direktor, te ga vratila oštećenoj bez prijemnog pečata i djelovodnog broja.</p>
<p>Njega je na čelo Doma zdravlja u Herceg Novom imenovao tadašnji ministar zdravlja SNP-ov <b>Dragoslav Šćekić, </b>koji mu je i bliski rođak, iako je Đekić prije toga radio kao komunalni policajac.</p>
<p>Đekića je u februaru ove godine Vlada, i pored činjenice da je pravosnažno presuđen, na prijedlog ministra <b>Vladimira Jokovića</b> &nbsp;prvo imenovala za vršioca dužnosti direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali je tu skandaloznu odluku ipak naknadno povukla.</p>

Policija tereti bivšeg direktora Doma zdravlja u Herceg Novom za zloupotrebu službenog položaja

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> napisao je večeras na X-u da je očekivanje od Samita u Hagu da bude istorijska prekretnica za NATO, kako po pitanju povećanja izdvajanja za odbranu, tako i zajedničkog odgovora na aktuelne bezbjednosne izazove.</p>
<p>Milatović je, uoči sjutrašnjeg NATO samita u Hagu, prisustvovao &nbsp;svečanoj večeri koju je za lidere država saveznica priredio kralj <b>Viljem Aleksander</b>.</p>
<p>- Zahvalnost domaćinu na gostoprimstvu i snažnoj poruci jedinstva i zajedničkih vrijednosti koje dijelimo unutar Alijanse - poručio je Milatović.</p>
<p>&nbsp;</p>

Milatović: Samit u Hagu istorijska prekretnica za NATO

<p>Bilans ratne štete koju je Izrael nanio Iranu uključuje i ciljana ubistva najmanje 14 naučnika, što predstavlja dosad nezabilježen napad na umove koji stoje iza iranskog nuklearnog programa. Stručnjaci smatraju da to može program samo usporiti, ali ne i zaustaviti.</p>
<p>U intervjuu za agenciju Associated Press, ambasador Izraela u Francuskoj, <b>Jošua Zarka</b>, rekao je da će ta ubistva učiniti „gotovo“ nemogućim za Iran da proizvede oružje na osnovu onoga što je preostalo od nuklearne infrastrukture i materijala nakon skoro dvije sedmice izraelskih vazdušnih udara i masovnog bacanja bunker-buster bombi američkih nevidljivih bombardera.</p>
<p>- Činjenica da je cijela ta grupa nestala u suštini vraća program unazad za priličan broj godina - rekao je ambasador Zarka.</p>
<p>Međutim, nuklearni analitičari upozoravaju da Iran ima druge naučnike koji mogu preuzeti njihovu ulogu. Evropske vlade poručuju da se vojnom silom ne može uništiti nuklearno znanje koje Iran posjeduje, zbog čega insistiraju na pregovorima kao jedinom putu da se razriješe zabrinutosti u vezi sa iranskim programom.</p>
<p>- Napadi ne mogu uništiti znanje koje je Iran sticao decenijama, niti mogu eliminisati ambicije bilo kog režima da to znanje iskoristi za pravljenje nuklearnog oružja - rekao je britanski ministar vanjskih poslova <b>Dejvid Lami</b> pred poslanicima u Donjem domu britanskog parlamenta.</p>
<p>Iran već dugo tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe, a američke obavještajne agencije su procijenile da Teheran aktivno ne radi na izradi nuklearne bombe. Ipak, izraelski lideri smatraju da Iran može vrlo brzo sklopiti nuklearno oružje.</p>
<h2><b>Detalji o ubistvima</b></h2>
<p>Zarka je za AP rekao da su izraelski napadi ubili najmanje 14 fizičara i nuklearnih inženjera - najviše iranske naučne lidere koji su, kako kaže, „sve to imali u svojim glavama“.</p>
<p>- Nisu oni ubijeni zato što znaju fiziku, već zbog njihove lične uloge u razvoju, konstrukciji i proizvodnji nuklearnog oružja - kazao je Zarka.</p>
<p>Izraelska vojska je saopštila da je devet njih ubijeno u prvom talasu napada 13. juna. Ti naučnici su, kako se navodi, imali decenijsko iskustvo u razvoju nuklearnog oružja, a među njima su bili stručnjaci iz oblasti hemije, materijala, eksploziva i fizike.</p>
<p>Zarka je razgovarao sa AP-om u ponedjeljak, a već u utorak iranska državna televizija je potvrdila smrt još jednog iranskog nuklearnog naučnika, <b>Mohameda Reze Sedigija Sabera</b>, u izraelskom napadu, nakon što je ranije preživio napad u kojem mu je 17-godišnji sin ubijen 13. juna.</p>
<h2><b>Ciljane likvidacije da obeshrabre nasljednike</b></h2>
<p>Stručnjaci smatraju da decenije iranskog rada na nuklearnoj energiji i, kako Zapad tvrdi, nuklearnom oružju, daju Iranu dovoljno znanja i stručnjaka da mogu nastaviti projekte razvoja bojevih glava za iranske balističke rakete.</p>
<p>- Planovi će i dalje postojati, nova generacija doktora nauka će to kad-tad shvatiti - rekao je <b>Mark Ficpatrik</b>, bivši američki diplomata specijalizovan za nuklearnu neproliferaciju. Po njemu, bombardovanje nuklearnih postrojenja „ili ubistva ljudi mogu odložiti program na neko vrijeme. Kombinacija oba može ga usporiti još više, ali će se on obnoviti.“</p>
<p>- Oni imaju zamjene, možda slabije kvalifikovane, ali će oni kad-tad završiti posao - rekao je Ficpatrik, sada analitičar u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.</p>
<p>Koliko brzo se nuklearni rad može nastaviti zavisi i od toga da li su izraelski i američki udari uništili zalihe obogaćenog uranijuma i opremu potrebnu da se on preradi do vojne upotrebljivosti.</p>
<p>- Ključ je materijal. Kad imate materijal, ostatak je prilično dobro poznat - kaže <b>Pavel Podvig</b>, analitičar iz Ženeve specijalizovan za ruski nuklearni arsenal. On vjeruje da su ubistva naučnika imala za cilj „da zastraše ljude da ne žele raditi na tim programima“.</p>
<p>- A onda se postavlja pitanje - gdje se tu staje? Počinjete li da ubijate studente fizike? - pita se Podvig i dodaje da je to onda „veoma opasna i klizava staza“.</p>
<p>Ambasador Zarka smatra da će „oni koji budu pozvani da učestvuju u budućem nuklearnom programu Irana dobro razmisliti prije nego što na to pristanu“.</p>
<p>Inače, Izrael se široko smatra jedinom bliskoistočnom zemljom koja posjeduje nuklearno oružje, iako to nikada zvanično nije potvrdio.</p>
<h2><b>Raniji napadi na naučnike</b></h2>
<p>Izrael se dugo sumnjičio za ubistva iranskih nuklearnih naučnika, ali do sada nije preuzimao odgovornost kao što je to sada slučaj.</p>
<p>Iran je 2020. godine optužio Izrael za ubistvo svog najistaknutijeg nuklearnog naučnika <b>Mohsena Fakrizadea</b>, za kojeg se tvrdi da je ubijen daljinski upravljanim mitraljezom.</p>
<p>- To je usporilo program, ali Iran i dalje ima nuklearni program. Dakle, to ne funkcioniše - kazala je <b>Lova Rinel</b>, analitičarka sa pariškog Instituta za strateška istraživanja, dodajući da je to više simbolički nego strateški udar.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Zarka nije direktno potvrdio da je Izrael ubio Fakrizadea, ali je rekao da bi Iran „već odavno imao bombu“ da nije bilo niza sabotaža koje su imale za cilj usporavanje programa, a koje Teheran pripisuje Izraelu.</p>
<h2><b>Pravno siva zona</b></h2>
<p>Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje namjerno ubijanje civila i neboraca. Međutim, pravni stručnjaci ističu da se te zabrane možda ne odnose na nuklearne naučnike, ako su bili dio iranskih oružanih snaga ili su direktno učestvovali u neprijateljstvima.</p>
<p>- Moj lični stav je da su ti naučnici radili za režim koji otvoreno poziva na uništenje Izraela, pomažući mu da razvije oružje koje bi tu prijetnju omogućilo. Kao takvi, oni su legitimne mete - smatra <b>Stiven R. Dejvid</b>, profesor političkih nauka na Univerzitetu Džons Hopkins.</p>
<p>On je dodao da lideri nacističke Njemačke i Japana u Drugom svjetskom ratu „ne bi oklijevali da ubiju naučnike koji su radili na Menhetn projektu“, programu koji je doveo do prve atomske bombe.</p>
<p><b>Lori Blank</b>, stručnjakinja za humanitarno pravo sa Pravnog fakulteta Emori, smatra da je prerano suditi o zakonitosti izraelske kampanje likvidacija.</p>
<p>- Kao posmatrači sa strane, mi nemamo sve relevantne činjenice o ulozi i aktivnostima tih naučnika, niti o obavještajnim podacima kojima Izrael raspolaže. Zbog toga nije moguće donositi konačne zaključke - napisala je Blank u mejlu agenciji AP.</p>
<p>Ambasador Zarka je pravio razliku između civilnog nuklearnog istraživanja i naučnika koji su bili meta Izraela.</p>
<p>- Jedna je stvar učiti fiziku i znati kako funkcioniše jezgro atoma i šta je uranijum - rekao je on.</p>
<p>Međutim, pretvaranje uranijuma u bojeve glave koje mogu biti postavljene na rakete, kako kaže, &nbsp;„nije tako jednostavno“.</p>
<p>- Ti ljudi su imali znanje kako se to radi i razvijali su ga dalje. Zbog toga su eliminisani - zaključio je Zarka.</p>

Bilans napada Izraela na „nuklearno znanje“ Irana: Ubijeno najmanje 14 naučnika

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano i veoma toplo, a najviša temperatura iznosiće 38 stepeni.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne je na sjeveru mjestimično moguć slab razvoj oblačnosti.<br/>
<br/>
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura vazduha od deset do 23, najviša dnevna od 28 do 38 stepeni.</p>
<p>I u Glavnom gradu će sjutra biti vrelo, sa uglavno slabim vjetrom &nbsp;promjenljivog smjera.. Jutarnja temperatura vazduha će biti oko 23, najviša dnevna 38 stepeni.</p>

Sjutra do 38 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: reporteri-bez-granica