U izazovnim društvenim okolnostima, transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nisu bili važniji, a podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse univerziteta na kojima postoje studenti koji u sebi već nose odgovore za svijet koji još nije nastao. To je poručeno na jubilarnom 10. Rektorskom forumu Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji je danas zvanično otvoren u Podgorici, a koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana. Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović poručio je da je svijet u kome živimo odavno veoma zahtjevna scena, izazova je mnogo, ali je sigurno da se niko ne može sam, bez pomoći zajednice, izboriti sa onim što živimo, a posebno ne sa onim što slijedi. - Na svakom univerzitetu u našem regionu sjede mladi koji imaju pravo na budućnost. A mi smo ti koji treba da stvorimo uslove da ta budućnost bude barem malo pravednija, pametnija i manje birokratska nego što je bila naša prošlost. U vremenu sve većeg usitnjavanja, kada se češće grade zidovi nego mostovi, ovakvi susreti su mnogo važniji nego što izgledaju. Vrijeme u kojem živimo poziva na hrabrost, na saradnju, na intelektualnu svježinu, da plivamo i grabimo naprijed, čak i kada struje teku protiv nas - rekao je Božović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Božović"><figcaption>Vladimir Božović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Siguran je da u svakoj zemlji, u svakoj učionici, u svakom amfiteatru, postoje studenti koji već nose u sebi odgovore za svijet koji još nije nastao. - Naš zadatak nije da ih oblikujemo po mjeri postojećeg, nego da im pomognemo da to novo i bolje stvore. Da budemo, ako ništa drugo, dobri saputnici na njihovom putu. Ovaj forum je i prilika da se zapitamo šta znači biti univerzitet u 21. vijeku. Jesmo li mi i dalje izvor svjetlosti, ili se samo trudimo da ne zaostanemo za tuđim sjajem? Jesmo li mjesto kritičkog mišljenja, ili smo pristali na tišinu u ime „projekata“ i „performansi“ - upitao je Božović. Predsjednica Rektorskog foruma, rektorka Univerziteta u Rijeci prof. dr Snježana Prijić-Samaržija istakla je da broj članica Rektorskog foruma kontinuirano raste i da danas obuhvata 34 univerziteta od Slovenije do Albanije i Grčke. - Rektorski forum Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana posvećen je rješavanju ključnih izazova za univerzitete, razvoju evropske politike u visokom obrazovanju i istraživanju unutar regiona, razmjeni dobrih praksi, pripremi zajedničkih projekata, podsticanju razmjene zaposlenih i studenata, a prije svega je posvećen našem uzajamnom osnaživanju, rastu i podsticanju kritičkog mišljenja, kako bismo se bolje i učinkovitije suočavali sa izazovima nemirnog vremena - rekla je Prljić-Samardžija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Snježana Prijić-Samaržija"><figcaption>Snježana Prijić-Samaržija(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Temeljna misija Rektorskog foruma je da, kako je istakla, bude glas univerziteta Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji mogu snažnije i glasnije zagovarati interese na evropskom prostoru visokog obrazovanja, evropskom prostoru istraživanja, ali i ukupno na evropskom i globalnom nivou. - U izazovnim društvenim okolnostima obilježenim geopolitičkim tenzijama i nepredvidivim posljedicama tehnološkog razvoja, izazovi za naša sveučilista postaju sve veći zbog čega je potrebno ozbiljno promišljati našu novu ulogu ne samo u našim nacionalnim i regionalnim zajednicama, već u evropskim i globalnim - kazala je Prijić-Samaržija. Prema njenim riječima, izvjesno je da transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nije bila važnija. - Zbog našeg ogromnog kolektivnog znanja i naše ogromne kolektivne mudrosti imamo dužnost djelovati, kao što je davno upozorio sve naučnike slavni Albert Ajnštajn - riječi su Prljić-Samardžije. Naglasila je da podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse svakog univerziteta. Generalni sekretar Rektorskog foruma sa Univerziteta u Ljubljani prof. dr Ivan Svetlik istakao je da je jedno od najvažnijih pitanja kvalitet visokog obrazovanja. - Ako nemamo kvalitet veoma teško konkurišemo u domaćoj okolini i na međunarodnom nivou. Zato je pitanje kako da to ostvarimo na najbolji mogući način?! Tema koja dopunjava pitanje kvaliteta je pitanje evropske diplome, jer evropska diploma može donijeti standardizaciju obrazovanja. To može bitno doprinijeti poboljšanju kvaliteta obrazovanja - rekao je Svetlik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Ivan Svetlik"><figcaption>Ivan Svetlik(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Naglasio je da će tokom trajanja Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana biti riječi o novim i tekućim projektima koji su interesantni za sve univerzitete. - Tu ćete moći vidjeti gdje može da se uključi vaš univerzitet, bilo da neke aktivnosti već postoje ili se pojavljuju kao nove - rekao je Svetlik. Najavio je da će na kraju susreta biti izabran novi predsjednik Rektorskog foruma. Događaj okuplja rektore, predstavnike evropskih univerziteta, agencija za osiguranje kvaliteta i visoke zvaničnike Evropske unije i zemalja regiona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

U derbiju 2.kola Meridianbet prve crnogorske fudbalske lige fudbaleri Sutjeske su u Podgorici savladali domaću Budućnost autogolom Piščevića. Nikšićani su upisali drugu pobjedu, dok je ovo prvi poraz Podgoričana.
Gosti su imali napad preko desne strane, lopta je zatim ubačena u peterac gdje nije bilo nikoga osim Piščevića, a on iz nekog razloga nije uspio da iskontroliše tu loptu koja završava u mreži.
Pobjednika nije bilo u Baru, Kotoru i Petrovcu.
Rezultati:
Budućnost – Sutjeska 0:1
(Piščević ag. 62)
Mornar – Arsenal 2:2
(Sekulić 59, Zorić 61 – Bošnjak 26, Ražnatović 38)
Bokelj – Mladost 2:2
(Balić 59, Nišimura 75 – Knežević 38)
Petrovac – Jezero 1:1
(Živojinović 53 – Maksimović 64)
Jedinstvo – Dečić 0:0 (poluvrijeme)

Sutjeska srušila Budućnost u Podgorici, bez pobjednika u tri meča

Prema policijskim podacima, polovina osoba uhapšenih tokom jučerašnjih protesta u Londonu u vezi sa palestinskom organizacijom koja je proglašena terorističkom, bila je starija od 60 godina.
Ukupno 532 osobe su uhapšene na najvećim demonstracijama povezanim s tom grupom otkako je prošlog mjeseca zabranjena.
Svi, osim 10 osoba, uhapšeni su prema članu 13 Zakona o terorizmu zbog isticanja transparenata ili znakova podrške.
Prema podacima policije, skoro 100 pritvorenih bilo je u sedamdesetim, a 15 u osamdesetim godinama.
Od 519 uhapšenih osoba sa potvrđenim datumima rođenja, 49,9 odsto imalo je 60 ili više godina.
Stotine ljudi prisustvovalo je događaju na Trgu parlamenta koji je organizovala organizacija „Defend our juries“, a na kojem je od učesnika zatraženo da drže transparente na kojima je pisalo:
- Protivim se genocidu. Podržavam Akciju za Palestinu - navodi se.&nbsp;
Među uhapšenima je bio i Džonaton Porit (75), bivši vladin savjetnik, koji je rekao da je dugo bio zabrinut zbog erozije građanskih sloboda pod uzastopnim vladama.
- Ovo je bio apsolutno jasan slučaj Vlade koja koristi svoje ovlašćenja da uguši glasove neistomišljenika, dok je sama Vlada najodgovornija za ono što i dalje predstavlja apsolutnu horor priču u svijetu - rekao je.
Porit je kazao da nema pritužbi na to kako su se prema njemu postupali, opisujući policajce kao ljubazne.
Neki su, međutim, rekli da je starijim osobama koje su uhapšene uskraćen pristup vodi i da su dugo čekale na suncu kako bi bile procesuirane.

London: Skoro polovina uhapšenih na jučerašnjim protestima starija od 60 godina

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović boravio je danas u Kaknju povodom obilježavanja 35. godišnjice SDA Kakanj, a tom prilikom poslao je jasne poruke u vezi sa trenutnom političkom situacijom u Bosni i Hercegovini.
Izetbegović je kazao da će im za tešku političku krizu koja je nastala u Bosni i Hercegovini, ako osvoje izbore 2026. godine, trebati pomoć Međunarodne zajednice.
- Mi smo pozivali Međunarodnu zajednicu, Kancelariju visokog predstavnika (OHR) i Savjet za sprovođenje mira (PIC), ali i domaće institucije, da se zaustave ta kola koja idu nizbrdo dok nisu dobila zamah. Dopustili su da neke stvari metastaziraju. Nije ni sada kasno to presjeći, jer su interesi onih koji žele mir na Balkanu daleko jači od onih koji žele nered - kazao je Izetbegović, aludirajući na krizu koja je rezultirala današnjim ponašanjem Milorada Dodika.

Bakir Izetbegović kaže da je Dodik "metastazirao i da treba jaku terapiju"

Ženska seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore sa prve pozicije plasirala se na Evropsko prvenstvo.
Crnogorske odbojkašice su večeras u Kolašinu, u posljednjem kolu D grupe, savladale Letoniju 3:1 (20:25, 25:20, 25:23 i 25:19).
Do pobjede i prvog mjesta došle su nakon sat i 41 minut igre.
Crna Gora je plasmanom na šampionat, koji će biti odigran u Turskoj, Češkoj, Švedskoj i Azerbejdžanu, ostvarila je najvećeg uspjeha u istoriji crnogorske ženske odbojke.
Fenomenalnom završnicom drugog seta Crna Gora je uspjela da se vrati u meč. Letonija je u drugoj polovini seta uspjela da preokrene, vodila i tri razlike, 17:14, kada je naš tim prikazao sjajnu igru. Uz odlično izdanje Saške Đurović i važne poene Nikolete Perović, te odličnu odbranu, naš nacionalni tim prepustio je rivalu samo tri poena i izjednačio, 25:20.
Perfektnim servisima Gordane Madžgalj, koju je Caković uveo u posljednja tri poena trećeg seta, Crna Gora je preokrenula. Mlada primačica servisa ostvarila je dva asa, uključujući i servis na set loptu, za 25:23. Do tada naš tim je jurio gošće, koje su uspjele da se vrate nakon minusa 4:1, poslije sjajnih servisa Tijane Tvrdišić. Održavala je Crna Gora prednost tokom 35 poena trećeg seta, ali je u završnici morala da stiže rivala. Na herojski način došla je do vođstva i stekla psihološku prednost pred četvrti set.
Završni dio utakmice „crvene“ su odigrale na najvećem nivou, odmah stekle 5:1, i tokom cijelog toka seta diktirale tempo igre, odgovorile i na pritisak u završnici i u pojedinim trenucima igrale kao u transu. Za upornost stigla je nagrada u finišu i odlična reakcija na tajm-aut selektora Cakovića nakon serije rivala od pet poena, prvi vođstvu 19:18. Do kraja meča Letonija je osvojila samo poen, a naš nacionalni tim odgovorio je uvjerljivim trijumfom na poraz u Jelgavi i osvojio prvo mjesto u grupi.
Još jednom ubjedljiva bila je Nikoleta Perović sa sjajna 33 poena, a dvocifrene su ponovo bile srednje blokerke, Saška Đurović sa 15 i Mina Dragović sa 11. Kod Letonije 22 poena imala je Marta Kamelija Levinska.
Evropsko prvenstvo u Azerbejdžanu, Češkoj, Švedskoj i Turskoj igra se od 21. avgusta do 6. septembra 2026. godine, a gradovi domaćini biće Baku, Brno, Geteborg i Ankara.

Odbojkašice se plasirale na EP

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Tag: rektorski-forum

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Sutjeska srušila Budućnost u Podgorici, bez pobjednika u tri meča

London: Skoro polovina uhapšenih na jučerašnjim protestima starija od 60 godina

Bakir Izetbegović kaže da je Dodik "metastazirao i da treba jaku terapiju"

Odbojkašice se plasirale na EP

PRATITE TVe UŽIVO