Visoka stopa dezerterstva i dva miliona ljudi koji izbjegavaju regrutaciju su među nizom izazova sa kojima se suočava vojska Ukrajine dok Rusija nastavlja invaziju posle gotovo četiri godina borbi, izjavio je danas novi ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov.
On je u Parlamentu rekao da su među problemima sa kojima se suočavaju oružane snage Ukrajine i preterana birokratija, „pristup sovjetskog tipa“ upravljanju i poremećaji u snabdijevanju vojske na liniji fronta dugačkoj gotovo 1.000 kilometara.
- Ne možemo voditi rat sa novim tehnologijama, a sa starom organizacionom strukturom - rekao je Fedorov.
On je rekao da je iz vojske dezertiralo oko 200.000 ljudi i da oko dva miliona ljudi izbjegava regrutaciju.
Parlament je danas Fedorova postavio za novog ministra odbrane, a on se zakleo da će podsticati inovacije i reforme kako bi ojačao vojsku u ratu sa Rusijom.
Novi 34-godišnji ministar, ranije je bio prvi zamjenik premijera i ministar za digitalnu transformaciju.
Njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane, Denis Šmihal je sada ministar energetike i prvi zamenik premijera. Šmihal je svega nekoliko mjeseci bio ministar odbrane – od jula 2025. do pre neki dan, a prije toga je bio premijer s najdužim stažom u istoriji Ukrajine – od 2020. do jula 2025, kada je na molbu predsjednika Volodimira Zelenskog podnio ostavku da bi omogućio rekonstrukciju Vlade.
Tom rekonstrukcijom Zelenski želi da Vladu više usmjeri na bezbjednost, razvoj odbrane i diplomatiju, usred novog zalaganja SAD za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom.
Fedorov je rekao da Ministarstvo odbrane ima manjak od 300 milijardi hrivni (6,9 milijardi eura) za svoje potrebe.
Evropska unija će najveći dio velikog novog programa zajma dati da pomogne da se finansira ukrajinska vojska i privreda tokom naredne dvije godine, rekla je danas predsjednica Evropske unije Ursula fon der Lajen.
Fedorov je rekao da se ukrajinski odbrambeni sektor znatno proširio od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Na početku rata, rekao je, njegova zemlja je imala sedam privatnih kompanija za dronove i dvije firme koje su razvijale elektronske sisteme za ratovanje, a danas gotovo 500 proizvođača dronova i oko 200 kompanija za elektronsko ratovanje.
On je dodao da su neki sektori nastali od nule, uključujući privatne proizvođače raketa kojih je sada oko 20, i više od 100 kompanija koje proizvode kopnene robotske sisteme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novi ministar odbrane Ukrajine: Milioni izbjegavaju regrutaciju ili dezertiraju

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Ukrajinske oružane snage se suočavaju s nedostatkom regruta u trenucima kada se vode neke od najtežih bitki od početka ruske agresije.
Kako piše "The Wall Street Journal", u raznim ukrajinskim gradovima se traže muškarci za mobilizaciju, a tim povodom se organiziraju provjere u klubovima, na koncertima, u trgovinama u Kijevu, kao i ulici s popularnim restoranima u Odesi.&nbsp;
Ukrajinska vojska se muči s popunjavanjem redova još od ljetne ofanzive prošle godine. U njoj su izgubili brojne vojnike, a napredak je bio minimalan, pa je zbog toga Kijev spustio dob za obaveznu vojnu službu i uveo dodatne kazne za izbjegavanje regrutacije.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAJEnglish%2Fstatus%2F1846723786806104068%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1846723786806104068%7Ctwgr%5E8126d6e6dca45782a3466f66222f44a7238db70c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Broj regrutacija je na početku utrostručen, ali se u međuvremenu smanjio.
Broj vojnika na obuci je nedavno pao na 20.000 mjesečno u poređenju s 35.000 nakon što je usvojen zakon o mobilizaciji.
Vlasti su pojačale provjere na javnim mjestima. Prije su regrutni oficiri ciljali manja mjesta i sela, kako bi izbjegli izazivanje društvene napetosti, ali je nedavna prisutnost na luksuznim mjestima u glavnom gradu sugerisala promjenu pristupa.
Prilikom koncerta Okeana Elzyja, jednog od najpopularnijih ukrajinskih bendova, regrutni oficiri su čekali na izlazima.
Policija je čak snimljena kako privodi mladića koji je vikao: "Zašto me hvatate?"
Neki vide pravdu u provjerama na popularnim mjestima, gdje život teče normalno, uprkos teškoj situaciji na frontu.
U maju je dobna granica snižena s 27 na 25 godina, a zapadni saveznici pozivaju ukrajinsku vladu da dodatno snizi dobnu granicu, Međutim, protivnici ove mjere upozoravaju na to da će se demografska kriza dodatno pogoršati.
"WSJ" piše da ukrajinski vojnici na prvoj lini kažu da im očajnički nedostaje ljudi. Ofanzivna operacija na Kursk je dovela do većeg iscrpljivanja snaga, a podaci pokazuju da je povećan broj vojnika koji napuštaju položaje i dezertiraju.
Kako "WSJ" primjećuje, rat traje gotovo tri godine, a većina Ukrajinaca koji su željeli da se pridruže Oružanim snagama Ukrajine već su to učinili, pa je sve teže privući nove regrute u vojnu službu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAaijSjaak%2Fstatus%2F1846269796939108354%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1846269796939108354%7Ctwgr%5E8126d6e6dca45782a3466f66222f44a7238db70c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Mnogi koji su podložni su u bijegu ili su uspjeli ilegalno da napuste zemlju. Nedostatak muškaraca spremnih za borbu znači da će oni koji već služe vjerovatno biti razriješeni dužnosti samo u slučaju povrede ili smrti.
Nedostatak regruta nije samo problem za Ukrajinu, već je društveni i politički. U oktobru je glavni tužilac Ukrajine Andrij Kostin podnio ostavku nakon što je Volodimir Zelenski kritikovao zvaničnike koji su dobili "lažne invaliditete" kako bi izbjegli vojnu službu.
Prema zapadnim analitičarima, i Rusija gubi vojno osoblje brže nego što ga može zamijeniti, ali "WSJ" napominje da je stanovništvo Rusije nekoliko puta veće od ukrajinskog.
Ukrajina na različite načine pokušava da motiviše Ukrajince da se uključe u rat, a planira se i reforma sistema obuke regruta.
Međutim, kako priznaje instruktor u jednom od centara za obuku, regruti ne žele da učestvuju u borbenim operacijama.&nbsp;
 
&nbsp;

Mladi Ukrajinci između ljubavi prema domovini i golog života: Hvataju ih na koncertima, klubovima i vode u rat

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: regrutacija