Filtersko postrojenje od 100 l/s, koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, sudeći prema informacijama zapošljenih u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje, neće biti instalirano do početka turističke sezone, pogotovo u svjetlu činjenice da je tek 24. aprila raspisan tender za izradu idejnog projekta. - To jasno znači da postrojenje neće biti izgrađeno do početka ljetnje turističke sezone ili da je sve unaprijed dogovoreno, a tenderska procedura predstavlja samo formalnost koja se (ne)mora poštovati. Na izvorište Bolje sestre još nije stigao ni šraf, a kamoli ne postrojenje i platforma – rekli su zapošljeni Portalu ETV. <h2>Radović ignoriše pitanja</h2> Direktro ove državne kompanije Krsto Radović do danas nije odgovorio na naša pitanja, upućena još 23. aprila. Pitali smo u kojoj fazi je gradnja filterskog postrojenja, hoće li biti spremno za ljetnju turističku sezonu, koliki je kapacitet, te koja je ukupna cijena ovog projekta. Regionalni vodovod i predsjednik Odbora direktora ove kompanije Zoran Lakušić bili su tema i na skupštinskom zasijedanju 16 aprila, kada je ministar održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše, između ostalog kazao, da će, nakon što Vlada konstatuje ostavku Lakušića, biti izabran novi Odbor direktora. Do danas Vlada nije konstatovala Lakušićevu ostavku.&nbsp; Portal ETV izvijestio je još 19. februara da je Lakušić podnio ostavku, ali da je Vlada neće konstatovati dok lider Demokratske narodne partije Milan Knežević ne nađe novo „uhljebljenje“ za njega. Objavili smo i da je odbijena Kneževićeva inicijativa da Lakušić uđe u Odbor direktora Monteputa. A dok čeka novu poziciju ili da bude reizabran za predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda, što je poslije svih skandala koji ga prate, malo vjerovatno, Lakušić pokušava da prikrije tragove onoga što je činio. Kako je posebnu pažnju i javnosti i zapošljenih izazvao njegov prošlogodišnji pokušaj da firmi „Exploring“ namjesti posao, kada je insistirao da umjesto filterskog postrojenja od 100 L/s na vodoizvorištu Bolje sestre bude sagrađeno stacionarno filtersko postrojenj od 500 l/s i da se za taj projekat ovoj kompaniji iz Nikšića unaprijed uplati skoro 700.000 eura, sada pokušava da se izvuče. - Lakušić od starta opstruira izgradnju mobilnog filterskog postrojenja od 100 l/s za koje je Regionalni vodovod dobio pomoć zaključkom Vlade Dritana Abazovića u iznosu od cca 577.000 eura, jer je gurao posao za izgradnju stacionarnog postrojenja kapaciteta 500 l/s koje bi koštalo 5-6 miliona eura – kažu naši sagovornici iz Regionalnog vodovoda. Podsjećaju da je sporni sastanak prošle godine u februaru sa predstavnicima firme „Exploring“ organizovao sa dijelom menadžmenta, ali su zaposleni koji su bili pozvani na taj sastanak insistirali da se pozove i tadašnji izvršni direktor kompanije Borislav Ivanković i ostatak čelnika preduzeća. - Zapošljeni su spriječili da se sklopi taj posao, jer su ukazali na zakonske procedure koje je Lakušić htio svjesno da izbjegne. Namjeravao je da ovu firmu uvede u posao preko noći, mimo obezbijeđenog projekta, građevinske dozvole, sprovedene tenderske procedure i avansnom uplatom. Zapošljeni, čija su imena navedena u službenoj zabilješci broj 24-614/2 od 13. 02. 2024. godine precizno su ukazali na zakonske procedure i kriterijume koji moraju biti ispunjeni da bi došlo do realizacije projekta – kažu za Portal ETV zapošljeni u Regionalnom vodovodu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817044_22a062bfc104773242ef511da0a3e29307cd84aa16e4107e4443dd252799f8e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042817044_22a062bfc104773242ef511da0a3e29307cd84aa16e4107e4443dd252799f8e2" data-rendition-name="original" width="1056" height="1609" loading="lazy" alt="Zapisnik sa sastanka sa firmom „Exploring“"> <figcaption>Zapisnik sa sastanka sa firmom „Exploring“</figcaption> </figure>  <h2>I Odbor o spornom sastanku</h2> Kategorični su da od kada je ova informacija izašla u javnost, Lakušić „uporno pokušava da sakrije tragove i vrši pritisak na zapošljene (koji su prisustvovali sastanku) ispitujući ih ko ih je i u kom svojstvu pozvao da prisustvuju“.&nbsp; - U tom pravcu i firma „Exploring“ dala je demant 28. 02. 2025. godine koji se može tumačiti ne kao viđenje situacije iz drugog ugla, već kao smišljeni pokušaj odbrane pozicije Zorana Lakušića koji već mjesecima upravlja Regionalnim vodovom (iako je podnio ostavku) čekajući novi mandat – ističu naši sagovornici. Kažu da je zanimljivo da „Lakušić pokušava sada da stvori sliku da je navedeni sastanak organizovao bivši izvršni direktor Borislav Ivanković, međutim zaboravio je činjenicu da je na 'čelo stola' sjedio baš on i da je prvi dio sastanka vođen bez Ivankovića i dijela zapošljenih koji su se kasnije priključili sastanku što je evidentirano i na samom zapisniku“. - Lakušić se sada pravi da sastanak čak nije ni održan, pa na raznim portalima i društvenim mrežama, vjerovali ili ne, kači objave u kojima iznosi informacije da sastanka sa „Exploringom“ nije bilo. Da stvar bude gora, od zapošljene koja je vodila zapisnik na sastanku, tražili su izjašnjenje da li je sačinjen tonski zapis, sto je obično praksa. Saznajemo da pored zavedenog i potpisanog zapisnika postoji i tonski zapis na kome se jasno čuje da Lakušić traži od zapošljenih da nađu način za avansnu uplatu prije raspisanog tendera – tvrde oni. Sporni sastanak, kako kažu, biće dio dnevnog reda i sjednice Odbora direktora koja će se održati sjutra. - Kako bi prikrio tragove i svjesno manipulišući činjenicama, pod tačkom 4 dnevnog reda sjednice delegirano je „razmatranje Informacije po odluci Odbora direktora u vezi sa 'spornim' zapisnikom“... u okviru koje bi trebalo da Lakušić raznim manipulacijama pokuša da opravda svoje nezakonito djelovanje – uvjereni su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Sastanku će, dodaju, prisustvovati i Bojana Rajković koja obavlja poslove šefice Službe za pravne i administrativne poslove. - Inspekcija rada za nju je utvrdila da nije stekla zvanje diplomiranog pravnika (a kako se imenovana uporno lažno predstavlja) i koja nastavlja da nezakonito obavlja poslove za koje nema stručna znanja i kvalifikacije – upozoravaju sagovornici Portala ETV.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Poručuju da je vrijeme da Vlada konstatuje Lakušićevu ostavku i razriješi ga, imenuje relevantan Odbor direktora i da se smijeni nezakonito izabrani izvršni direktor Krsto Radović. - Regionalni vodovod je na ivici ambisa i dok Vlada i premijer „valorizuju“ Veliku plažu, ova kompanija se davi u problemima koje, svojim nezakonitim postupcima, izazivaju Lakušić i Radović i nadamo se da ih neće spasiti „vještačko disanje“ koje im daju Demokrate i DNP – zaključili su zapošljeni u ovoj državnoj kompaniji. <h2>Nesuvisla odbrana</h2> Lakušić, s druge strane, na društvenim mrežama i pojedinim medijima negira sve tvrdnje zapošljenih i tvrdi da se radi o „prizemnoj kampanji usmjerenoj protiv“ njega, „zasnovanoj na lažima, uvredama i pokušajima diskreditacije“. Kategoričan je i kako nije on odgovoran za nezakonitu smjenu tri izvršna direktora kompanije za njegovog mandata, uz obrazloženje kako nema mogućnost da samostalno donosi takve odluke.&nbsp; - Moj glas u Odboru jednak je glasu ostala četiri člana, a sve odluke, uključujući i one o imenovanjima i razrješenjima, donose se većinom glasova, u skladu sa zakonom i statutarnim nadležnostima Odbora direktora – tvrdi Lakušić. On negira i da je firmi „Exploring“ nudio avansnu uplatu od gotovo 700.000 eura, tvrdeći da su te konstatacije „neistinite, zlonamjerne i apsurdne“, opet se pravdajući činjenicom da on i nema takva ovlašćenja. - ...niti takvu odluku može donijeti bilo ko pojedinačno, pa ni sam Odbor direktora. I sama firma „Exploring“ je zvanično demantovala ove navode – saopštio je Lakušić, uz tvrdnju da je zapisnik sa toga sastanka falsifikovan, te da ga je „nezakonito sačinio bivši, sada već smijenjeni, izvršni direktor, osoba koja nije bila ni pozvana da prisustvuje navodnom sastanku“.&nbsp; Lakušić čak tvrdi da „takav sastanak nikada nije održan“ i ističe kako je za firmu „Exploring“ prvi put čuo iz medija?! Međutim, u sljedećoj rečinici on demantuje sebe, ističući kako je „razgovoru prisustvovao konsultant iz te firme, kojeg je predložio menadžment“?! - Tokom tog razgovora nijesam ni znao da ta firma postoji, niti gdje taj konsultant radi – pravdao se Lakušić u reagovanju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>ĆUTI: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije Lakušić je imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada su nezakonito smijenjena čak tri izvršna direktora komapnije.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakušić sada tvrdi da sastanka sa „Exploringom“ nije bilo, pa onda da, ipak, jeste, ali da je zapisnik falsifikovan

Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ ovu ljetnju turističku sezonu trebalo je da dočeka sa filterskim postrojenjem od 100 l/s koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, međutim, kako tvrde zapošljeni u ovom preduzeću, postoji ozbiljna bojazan da ovaj posao neće biti na vrijeme okončan. - Zbog smanjene izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje, Vlada i stručnjaci iz ove oblasti su u proteklih nekoliko godina tražili rješenje kako bi spriječili nestašicu vode u špicu sezone. Tako je na prijedlog tadašnjeg menadžmenta Regionalnog vodovoda, na lijem je čelu bio Borislav Ivanković, Vlada Dritana Abazovića u julu 2023. godine opredjelila iznos od cca 577.000 eura za izgradnju mobilnog postrojenja od 100 l/s koje bi obezbijedilo dovoljne količine vode. Novac je uplaćena 2. avgusta iste godine, međutim, predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odjednom se predomislio i počeo da opstruira realizaciju zaključka Vlade tražeći modalitet da se preduzeće zaduži skoro šest miliona eura i da samostalno izgradi stacionarno postrojenje kapaciteta 500 l/s, pritom ne vodeći računa o zakonskim i tehničkim preduslovima za realizaciju takvog poduhvata – ističu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>I DALJE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption></figure>  Podsjećaju da je za postrojenje od 100 l/s trebalo skoro dvije godine priprema da bi dobili sve neophodne saglasnosti i dozvole za UT uslove. - Lakušić je sa svojim savjetnikom Željkom Raičevićem 14. februara prošle godine prvo pozvao na sastanak predstavnike firme „Exploring“ nudeći im avansnu uplatu od skoro 700.000 eura za početak izgradnje postrojenja - bez projekta, građevinske dozvole i bez sprovedenog postupka javne nabavke. Na taj sastanak nije bio pozvan tadašnji izvršni direktor preduzeća Ivanković, nego su ga zaposleni obavijestili i zatražili da i on prusustvuje. Lakušićev pokušaj nije uspio, ali je on nastavio da opstruira projekat, pa je skoro dva mjeseca držao u fioci saglasnost za zaključivanje ugovora sa izabranim ponuđačem za izgradnju mobilnog postrojenja čime je direktno ugrozio i sistem Regionalnog vodovoda. A onda je optužio Ivankovića da je on kriv što filtersko postrojenje nije postavljeno – kažu zapošljeni koji su se obratili Portalu ETV. Kada je Lakušić u novembru prošle godine smijenio Ivankovića i imenovao Krsta Radovića za novog izvršnog direktora, konačno je počela i realizacija ovog projekta. - Međutim, na pragu ljetnje sezone, postrojenje se ni ne nazire – upozoravaju oni. Ugovor sa izvođačem, izabranim na tenderu, kako kažu, potpisan je sredinom septembra prošle godine, a u oktobru je potpisan ankes ugovora i gradnja je trebalo da počne u decembru. Ali, nakon smjene Ivankovića, dodaju naši sagovornici, potpisana su još dva ili tri ankesa kojima su produženi rokovi, odnosno izmijenjeni projekti. - Sala za filtersko postrojenje je pripremljena, a da li je projekat gotov, da li je revidiran - pitanje je koje Lakušić, u ostavci i Radović, direktor koji ne ispunjava uslove za tu poziciju, kriju od očiju javnosti. Logično je da sumnjamo da će posao biti gotov do početka sezone, jer ovakav rukovodeći kadar nije sposoban da riješi ni druge probleme – bilo je, na primjer, više od osam slučajeva pucanja cijevi u posljednjih nekoliko mjeseci – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>NEZAKONITO IZABRAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Objašnjavaju i da je za filtersko postrojenje potrebno da se uveze neophodna oprema, da se uradi platforma na Jezeru za pumpe, da se montira oprema i poveže u cijelinu, pa da se postrojenje pušti u rad i utvrdi da li kapacitet i kvalitet vode odgovara propisanim uslovima. A sve to, dodaju naši sagovornici, pod uslovom da je projekat urađen i revidovan i da su dobijene sve saglasnosti od regultora i institucija. - Zašto resorno ministarstvo na čelu sa Damjanom Ćulafićem i Vlada ćute na sva deašavanja u Regionalnom vodovodu mi ne razumijemo. Očekuje da se okonča ova agonija, a to je moguće promijenom komplet Odbora direktora i imenovanjem novog izvršnog direktora – zaključili su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Portal ETV uputio je pitanja ovom državnom preduzeću o statusu projekta gradnje filterskog postrojenja. Iz kompanije su 28. februara saopštili kako vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo, odnosno da su počeli radovi na izvorištu Bolje sestre za gradnju filterskog postrojenja, što, kako su tada istakli, dovodi do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone. Tada su saopštili i da će Regionalni vodovod, kako bi dugoročno bio riješen problem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ove godine početi sa realizacijom projekta gradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>SAOPŠTILI DA VODODSNABDIJEVANJE NEĆE BITI UGROŽENO: Regionalni vodovod(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Regionalni vodovod bio je jedna od tema skupštinskog zasijedanja prošle sedmice kada je poslanik Boris Mugoša pitao ministra održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića, koja je tek tada i zvanično obznanjena, iako je Portal ETV još 19. februara objavio tu informaciju. Objavili smo u martu da Vlada ne stavlja na dnevni red Lakušićevu ostavku i razrješavanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda zato što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević traži novo uhljebljenje za njega, a nakon što je eksplicitno odbijeno da uđe u Odbor direktora Monteputa, - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su tada naši izvori. Vlada do danas nije konstatovala Lakušćevu ostavku. Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Sezona na vidiku, a filterskog postrojenja niđe

Predsjednik Sindikalne organizacije Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Igor Anastasov reagovao je na današnji tekst Portala ETV „<a href="https://etv.me/drustvo/zaposljeni-tvrde-da-je-ispod-zita-dogovoreno-da-lakusic-ostane-na-celu-odbora-direktora">Zapošljeni tvrde da je "ispod žita" dogovoreno da Lakušić ostane na čelu Odbora direktora</a>“ ističući da nijesu tačni navodi iz pisma zapošljenih u ovoj kompaniji da Sindikat prijeti štrajkom.
Istakao je da reaguje „u cilju zaštite od neistine ili bilo čega drugog što bi moglo da ugrozi dostojanstvo Sindikalne organizacije ili pravne interese, kao i dezavuisanje javnosti“.
U reagovanju objašnjava kako Sindikalna organizacija „nema zakonskih mogućnosti za organizovanje štrajka“ ili bilo koju drugu „reakciju sve dok nijesu ugrožena kolektivna prava zaposlenih na osnovu Zakona o radu, Kolektivnog ugovora i Zakona o štrajku“.&nbsp;
- S time, da vas podsjetim da ovim zakonima se uređuju uslovi i način organizovanja štrajka i prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih i poslodavaca u vezi štrajka – napisao je on, pored ostalog.
Atanasov se u ime Sindikalne organizacije ogradio od svih tvrdnji iz pisma zapošljenih u Regionalnom vodovodu upućenog premijeru Milojku Spajiću i Vladi, ali i Državnoj revizorskoj instituciji sa zahtjevom da predsjednik i članovi Odbora direktora kompanije budu razriješeni, kao i izvršni direktor Krsto Radović. Zaopošljeni su ustvrdili i kako će Sindikat, u protivnom, organizovati štrajk, kao i da su izloženi zastrašivanjima i prijetnjama Radovića i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića.

Anastasov: Ne prijetimo štrajkom

Vlada još nije razriješila Odbor direktora državnog preduzeća Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iako mjesecima traje bura u ovoj firmi, a nakon što je, kako tvrde zapošljeni, nezakonito razriješen i treći izvršni direktor, ali i novi – Krsto Radović imenovan uz kršenje akata kompanije, što je, kako smo pisali, konstatovala i Inspekcija rada. Grupa zapošljenih, koja se urgencijama obraćala premijeru Milojku Spajiću i ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ali nijesu dobili odgovor. - Iako smo očekivali rasplet situacije u Regionalnom vodovodu, primarno vezano za rješavanje statusa izvršnog direktora Krsta Radovića i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, Vlada nije ni na posljednjoj sjednici razmatrala situaciju u našem preduzeću – kazali su oni za Portal ETV. Podsjećaju da je prema njihovim informacijama Lakušić podnio ostavku, ali sa namjerom da opet bude izabran na čelo Odbora direktora i obezbijedi novi mandat. - Demokrate su zauzvrat tražile da oni predlože dva člana Odbora, čime bi, uz Radovića kao izvršnog direktora, imali potpunu kontrolu u kompaniji. Bilo je planirano da sve bude završeno mimo KEP-a (Komisija za ekonomsku politiku) i na elektronskoj sjednici Vlade, ali je kabinet premijera Spajića to spriječio – kažu oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Kategorični su da Lakušić mora da ide iz ove kompanije i ističu da je protiv njega i članova Odbora direktora Specijalnom državnom tužilaštvu podnešeno nekoliko krivičnih prijava. U jednu od njih Portal ETV je imao uvid, a prijava je podnijeta protiv Lakušića i četvoro članova Odbora direktora (bivših i sadašnjih) – Jane Sekulić, Novice Tmušića, Zdravka Čurovića i Miloša Stankovića, koji se ovom prijavom terete da su organizovana kriminalna grupa. Piše „da je Zoran Lakušić kao predsjednik Odbora direktora Regionalni vodovod Crnogorsko primorje doo Budva organizator kriminalne grupe, sa članovima organizovane kriminalne grupe prvo Janom Sekulić i Novicom Tmušićem, a potom sa Zdravkom Čurovićem i Milošem Stankovićem protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, prekoračenjem granica svog službenog položaja postupajući suprotno odredbama Zakona o privrednim društvima Crne Gore, Zakona o radu Crne Gore i aktima Društva“, te da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika tako što su nezakonito i nesavjesno razriješili tri izvršna direktora – Gorana Jevrića 5. jula 2021, Josipa Đuraškovića 30. juna 2022. i Borislava Ivankovića 25. novembra 2024. -...i to iako je bio svjestan da je prednje postupanje nezakonito pa je to i htio, budući da je na zvanični mejl Društva par dana prije razrješenja stigao anonimni mejl sa hronologijom radnji koje Zoran Lakušić planira da sprovede sa kako se navodi članovima kriminalne organizacije i nezakonito razriješi trećeg izvršnog direktora – piše u krivičnoj prijavi dostavljenoj SDT.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>ZAPOŠLJENI ČEKAJU ODGOVOR: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Zapošljeni u Regionalnom vodovodu za Portal ETV kažu da je situacija u kompaniji alarmantna, „ne samo zbog činjenice da je Lakušić za nepune četiri godine mandata uspio da nezakonito smijeni čak tri direktora koji čekaju pravosnažne presude i isplatu otpremnine cca 200.000 eura“, nego i zbog drugih dešavanja u preduzeću. Tvrde da je Lakušić „lično preuzeo Zapisnik o inspekcijskom pregledu nakon imenovanja Radovića i nije ga dostavio arhivi na zavođenje, kao ni odgovor koji je dostavio inspekciji“. - Iako su nalazi Inspekcije rada precizni i ne ostavljaju ni najmanju mogućnost da Krsto Radović može obavljati funkciju izvršnog direktora, Zoran Lakušić je istrajan u stavu da ne poštuje odluku nadležnog organa dok ne dobije novi mandat na čelu Odbora direktora Regionalnog vodovoda – kažu naši sagovornici iz ove kompanije. Upozoravaju i da su u Ćulafićevom resoru sve više zabrinuti zbog čestih havarija na radilištu cjevovoda na bulevaru Jaz-Tivat i kašnjenja gradnje filterskog postrojenja, „jer je volšebno izmijenjen projekat izgradnje nakon sprovedenog postupka javnih nabavki i zaključenog ugovora sa izabranim ponuđačem, a što sve može ugroziti turističku sezonu“. - Čekamo rasplet i ko će prvi reagovati – ili Vlada ili Specijalno tužilaštvo – zaključuju naši sagovornici. Nedavno smo pisali da Lakušića na poziciji drži jedino to što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je i kandidovala za ovu funkciju, kako su nam rekli izvori iz Vlade, još nema drugo rješenje za njega. - Lakušić samo proizvodi probleme – rekli su oni. Tvrde i da je Knežević pokušao da „uhljebi“ Lakušića u Odbor direktora Monteputa, ali da je to eksplicitno odbijeno. - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stbilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva - kazali naši izvori iz Vlade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220340_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220340_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>STIGLO NEKOLIKO PRIJAVA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Portal ETV objavio je 1. marta da je Inspkecija rada utvrdila da Krsto Radović (funkcioner Demokrata) ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom i sistematizacijom Regionalnog vodovoda za poziciju izvršnog direktora ove kompanije „u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja (VIII)“, odnosno ne ispunjava uslov od pet godina na poslovima rukovođenja. Za Lakušića se vezuje i afera pokušaja namještanja tendera za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su ranije kazali zapošljeni u Regionalnom vodovodu, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. - Ovakav posao stopirali su savjesno zaposleni koji su od tog momenta na meti Lakušića – napisali su oni u prvoj urgenciji Vladi, uz koju su dostavili i zapisnik sa sastanka sa predstavnicima preduzeća Exploring, održanog 13. februara prošle godine.

SDT-u podnešeno više prijava protiv Lakušića i ostalih članova Odbora direktora

Zbog obima posla i loših vremenskih uslova, produžiće se radovi na saniranju štete, nastale na magistralnom cjevovodu Regionalnog vodovodnog sistema – saopšteno je iz ovog preduzeća.
- Podsjećamo, prilikom izvođenja radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz, nepažnjom od strane izvođača radova, došlo je do oštećenja magistralnog cjevovoda Regionalnog vodovodnog sistema. Svi raspoloživi kapaciteti su angažovani – ističu iz RVCG.
Uspostavljanje redovnog vodosnabdijevanja očekuje se u jutarnjim časovima.
Građanima zahvaljuju na razumijevanju.

Portal ETV

Oštećenje cjevovoda na bulevaru Tivat-Jaz: Uspostavljanje vodosnabdijevanja tek u jutarnjim satima

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u okviru IPA Intereg projekta CrossWater+, uz finansijsku podršku Evropske unije organizovao je radionicu pod nazivom „Razvoj sektora voda i njegov uticaj na biodiverzitet“.
Radionica je okupila stručnjake i predstavnike partnera na Projektu CrossWater+ iz Crne Gore, Italije i Albanije kao i brojne predstavnike institucija iz Crne Gore, kako bi se zajedno osvijetlile ključne teme vezane za vodne resurse i zaštitu životne sredine, a u kontekstu postignuća na CrossWater projekta.
- Ovaj događaj predstavlja važan korak u jačanju saradnje između zemalja regiona i šire, s ciljem zajedničkog osvrta na ključna pitanja upravljanja vodnim resursima i zaštite biodiverziteta. Kao što smo svjesni, voda je jedan od najdragocjenijih resursa našeg doba, a njeno očuvanje i održivo upravljanje zahtijevaju integrisan i odgovoran pristup. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje posvećen je unapređenju efikasnosti u upravljanju vodnim resursima, a naš današnji susret daje poseban značaj razmjeni znanja i iskustava, kao i osmišljavanju strategija koje će doprinijeti zaštiti vodnih ekosistema i očuvanju bioraznolikosti - kazao je predsjednik Odbora direktora DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Zoran Lakušić.
Posebno je istakao da bi u okviru IPA Interreg projekta CrossWater+, kao i u drugim regionalnim projektima prioritetno pitanje trebalo da bude borba protiv ilegalnih aktivnosti, poput eksploatacije u koritu Morače.&nbsp;
- Razvoj sektora voda u Crnoj Gori mora biti pažljivo usklađen sa očuvanjem biodiverziteta i prirodnih resursa, jer se u suprotnom suočavamo sa ozbiljnim posljedicama. Primjer takve neadekvatne prakse je ekocid koji se dogodio u koritu rijeke Morače, tačnije u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre. Nepovratno oštećenje koje je nastalo uslijed nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, poput pijeska i šljunka, uništilo je prirodno stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje su zavisile o stanju ovog vodenog ekosistema. Procjene stručnjaka ukazuju na to da će oporavak biodiverziteta i prirodne ravnoteže u ovom području trajati preko 100 godina. Gubitak koji je pretrpljen nije samo ekološki, već i društveno-ekonomski, jer se uništavanjem korita Morače narušava održivost lokalnih zajednica koje zavise od ovog resursa, kao i potencijal za buduće generacije da uživaju u blagodatima čiste vode i bogatog biodiverziteta - naveo je Lakušić.&nbsp;
Upravo zbog toga, Lakušić je pozvao državne institucije i lokalne samouprave da prepoznaju važnost očuvanja prirodnih resursa kao jednog od ključnih stubova održivog razvoja.&nbsp;
U uvodnom dijelu radionice direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković govorio je o važnosti partnerske saradnje za realizaciju razvojnih projekata.&nbsp;
- Programi evropske teritorijalne saradnje kao jedinstveni instrument omogućavaju našim zemljama harmonizovano djelovanje u rješavanju zajedničkih izazova. Projekti nastali na inicijativu Evroposke komisije predstavljaju finansijsku podršku EU saradnji pograničnih, teritorijalnih, susjednih država. Projekti u okviru Evropske teritorijalne saradnje kao što je ovaj naš konkretni su dokazi da granice nisu prepreke za zajedničke inicijative i upsješnu saradnju. Mi u Regionalnom vodovodu smo izuzetno zadovoljni dosadašnjom partnerskom saradnjom i očekujemo da će se kroz realizaciju kako postojećih, tako budućih IPARD projekata ona unapređivati i razvijati. Uvjeren sam da takvo mišljenje dijele i naši partneri iz Italije i Albanije - kazao je Ivanković.
Podsjetio je da je Regionalni vodovod 2018. po prvi put iskoristio priliku da aplicira za dobijanje bespovratnih sredstava za implementaciju projekata u okviru IPA fondova u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, te se apliciralo za implementaciju aktivnosti u okviru prekograničnog Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora programa sa ciljem unapređenja upravljanja rizicima u oblasti kvaliteta podzemnih voda i zaštiti samog izvorišta Bolje sestre.&nbsp;
- Od partnera iz Italije čija se zemlja nalazi u Evropskoj uniji, a za koju bih rekao da bolje od drugih poznaje istoriju i razumije sadašnjost ovog regiona očekujemo da nama kao partnerima prenese svoja iskustva i pruži snažnu podršku za naša dvije zemlje kako bi Albanija i Crna Gora napravile završne korake na putu ka EU - istakao je Ivanković.&nbsp;
Ispred partnerske organizacije iz Italije Acquedotto Pugliese na današnjem skupu je govorila Serena Zonno.&nbsp;
- Acquedotto Pugliese je fokusiran na optimizaciju troškova struje i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjio emisiju ugljen dioksida i kako bi dostigao održivost. Acquedotto Pugliese je ušao u CrossWater projekat kako bi stvorio intergrisani prekogranični plan. Fokusirali smo se na optimizaciju i zaštitu vodnih resursa uz implementaciju automatizovanog mjerenja i sistema za monitoring - pojasnila je Zonno.&nbsp;
U ime partnera sa albanske strane prisutnima se obratila Esmeralda Halo, specijalista u Direktoratu za upravljanje vodama u okviru Agencije za vodne resurse (AMBU).&nbsp;
- AMBU je centralna institucija oformljena pod okriljem ministarstva zaduženog za upravljanjem, razvojem i implementacijom sektora vodnih resursa u Albaniji. Glavni instrument za upravljanje vodnim resursima u Albaniji je Nacionalna strategija za integrisano upravljanje vodnim resursima koja osiguirava zaštitu ekosistema i biodiverziteta. Glavni cilj je osigurati adaptaciju EU standarda za upravljanje vodama, otpuštanje voda kao i za kvalitet vode - navela je Halo.&nbsp;
Na današnjoj radionici predstavljeni su i ključni rezultati CrossWater projekta. Profesor dr Goran Sekulić se ovom prilikom osvrnuo na tehno-ekonomsku studiju rađenu u okviru ovog projekta.&nbsp;
- Tehno-ekonomska studija je izrađena iz problematike koja se pojavila zbog početka pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre koji se već nekoliko godina događao. Cilj je bio utvrditi šta je razlog toj pojavi i kako bi se taj problem mogao riješiti. Kao jedan od ključnih problema ispostavilo se da je neplanska eksploatacija prirodnih sirovina, prije svega pijeska iz korita rijeke Morače, pa je studija dala prijedloge kako na to uticati kao što je izgradnja privremene brane koja bi usporila rijeku Moraču i doprinijela da se njen nivo podigne, što je i realizovano. Danas kao rezultat studije imamo privremenu branu koja se pokazala kao zadovoljavajuće rješenje, te mogu reći da je spasila izdašnost i to baš u onom periodu kada su najkritičnije prirodne suše i kada je najveća potražnja vode u primorskim mjestima, a to je tokom ljetnje turističke sezone - naveo je Sekulić.&nbsp;
Jedan od rezultata istraživanja takođe je i uspostavljanje monitoring mreže u samom slivu vodoizvorišta Bolje sestre.&nbsp;
- Jedan od osnovnih uslova za zaštitu i korištenje podzemnih i površinskih voda je vršenje kontinuiranog monitoringa kako bi se sve pojave i procesi koji se javljaju u jednom složenom sistemu kakav je sistem vrulje Bolje sestre na adekvatan način uspostavio i na osnovu svih tih dobijenih rezultata mjerenja donijeli adekvatni zaključci i na osnovu njih mogli da se predvide neke odgovarajuće mjere koje bi u budućnosti dale što bolje rezultate za što bolje održivo upravljanje ovim sistemom - naveo je hidrolog, Golub Ćulafić.&nbsp;
Rukovodilac tehničkog sektora DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”, Aleksandar Cerović istakao je da je jedna ideja kako poboljšati izdašnost izvorišta Bolje sestre dopuna koja bi se radila filtracijom jezerske vode iz područja Malog blata.&nbsp;
- Voda bi se na nekih 150 metara od prelivnog praga pumpala u filtersku salu gdje bi prolazila kroz filtere i posle toga se puštala u sistem. Za postrojenje kapaciteta do 100 l/s je trenutno potpisan ugovor, radi se projekat tog postrojenja, trebalo bi u narednom periodu da se krene sa naručivanjem opreme i da se uredi postrojenje. Takođe postoje planovi za postrojenje kapaciteta 200 l/s sa svom pripadajućom opremom za koje su procijenjeni troškovi oko 1.800.000 eura, kao i za postrojenje kapaciteta 500l/s sa svom pripadajućom opremom čiji troškovi bi iznosili oko 4.500.000 eura - najavaio je Cerović.&nbsp;
Nakon uvodnih obraćanja uslijedile su radionice na tri postavljene teme: „Održivost upravljanja vodnim resursima“, „Razvoj sektora voda” i “Industrijski i privredni razvoj u područjima sanitarnih zona zaštite“ tokom kojih je otvoren konstruktivni razgovor svih učesnika koji bi mogao doprinijeti kvalitetnijem i održivijem upravljanju vodama u Crnoj Gori, Albaniji i Italiji.

Ojačana saradnja Crne Gore, Italije i Albanije po pitanju upravljanja vodnim resursima

Saobraćajna policija uhapsila je u Budvi M. M. (41) iz Podgorice za kog je testiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom šest vrsta opojnih droga.
Kako su precizirali iz Uprave policije na mreži Iks, radi se o kokainu, metamfetaminu, marihuani, benzodijazepinu, opijatu i buprenofinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1922536242534621389%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšen Podgoričanin u Budvi: Vozio pod dejstvom šest opojnih droga

Poliklinika Medikol uspješno je počela sa sprovođenjem PET/CT dijagnostike u Podgorici, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO).&nbsp;
Prvi pacijenti su, kako je istaknuto u saopštenju, snimljeni prošle sedmice, a svi termini prvog radnog dana bili su popunjeni - što potvrđuje veliki interes i stvarnu potrebu za ovim oblikom savremene dijagnostike u Crnoj Gori.
- Uređaj za snimanje je potpuno funkcionalan, a ključni radioizotop FDG, neophodan za izvođenje pretraga, redovno je obezbijeđe. Dijagnostičke nalaze očitava iskusan tim stručnjaka Poliklinike Medikol, specijalista iz oblasti radiologije i nuklearne medicine - istaknuto je u saopštenju.
Direktorica Poliklinike Medikol dr Ivanka Trstenjak-Rajković kazala je da je ovo veliki iskorak za crnogorski zdravstveni sistem i još veća podrška onkološkim pacijentima koji više ne moraju putovati van zemlje radi ove ključne dijagnostike.&nbsp;
- Ponosni smo što možemo doprinijeti boljim ishodima liječenja kroz dostupniju i pravovremenu medicinsku uslugu - navela je Trstenjak-Rajković.
Zadovoljstvo nisu krili ni pacijenti koji su među prvima obavili snimanje:
- Bila sam spremna da idem u Tursku, jer mi je kao onkološkom pacijentu PET/CT od presudnog značaja. Neizmjerno sam zahvalna što sam pregled mogla da obavim ovdje, bez dugih putovanja i dodatnog stresa. Osoblje je izuzetno ljubazno, sve je odlično organizovano i bez čekanja - izjavila je pacijentkinja iz Bara.
PET/CT dijagnostika se obavlja u prostoru bolnice Codra u Podgorici i dostupna je pacijentima uz medicinsku indikaciju ljekara specijaliste putem odobrenja Konzilijuma KC i uputnica Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO).
Pacijenti svoje termine mogu zakazati telefonom na broj 067 072 700, putem imejla info@medikol.me ili lično na šalteru u bolnici Codra na prvom spratu.

PET/CT dijagnostika u Podgorici uspješno počela s radom

Radovi na Bulevaru Vojisavljevića nijesu ni mogli početi jer nije izvršena eksproprijacija - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući to što mašine od juče više nijesu na toj lokaciji u Glavnom gradu.
Premijer Milojko Spajić najavio je rekonstrukciju Bulevara Vojislavljevića prije dvije dana, kada se počelo se sa radovima, a već od juče mašine više nijesu na toj lokaciji. Klikovac kaže da je to "bilo samo fotografisanje".
- Mašine koje su se nalazile na Bulevaru Vojislavljevića nalaze se na gradilištu u izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu. Spajić od onog ašova kada je najavio za izgradnju autoputa više nije spominjao nikakve ašove, pa je ovoga puta odlučio da se ipak negdje slika da se vidi da su krenuli neki radovi, a vidimo ti radovi definitivno neće krenuti vjerovatno ni u junu. Gotovo sva gradilišta u Podgorici koja je započela ova ili prethodna gradska uprava Pokreta Evropa sad ne da kasne jedan mjesec, nego njima tri mjeseca kasni uređenje parka pored hotela Hilton. Zamislite sad za neke ozbiljnije projekte kolika će ta kašnjenja biti. Ono što je sigurno jeste da Bulevar Vojislavljevića vjerovatno neće biti završen u mandatu ove Vlade - rekao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocetak-rekonstrukcije-ulice-vojislavljevica-tek-nakon-15-juna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U budžetu ima novca da se realizuju i radovi na Gradskom pozorištu, ističe on, ali nema ljudi koji bi realizovali te projekte jer gradska vlast troši novac građana na službena putovanja i studijske posjete.
Vjeruje da radovi na kolektoru neće krenuti u predviđenom roku, a predstavnici KFW banke su jako zabrinuti zbog odlaganja početka izvođenja radova na finalnom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda.
- Na sastanku predstavnika KFW banke sa gradonačelnikom Sašom Mujovićemi predstavnicima Vodovoda poručeno im je da ukoliko ne budu utrošena sredstva iz kredita ove banke i ovih dijela sredstava koja su grant Evropske komisije da Glavni grad u narednom periodu ne može očekivati tu vrstu podrške iz međunarodnih fondova za razvoj, što je posebno zabrinjavajuće. Imate jednog gradonačelnika koji se kocka sa sudbinom razvoja Podgorice za projekat koji je gotovo doveden pred svršen čin. Večeras ću ponoviti da ukoliko propadnu ta sredstva, Klub odbornika Demokratske partije socijalista podnijeće krivične prijave i protiv rukovodstva dok je vodila Glavni grad Olivera Injac, protiv svih direktora Vodovoda u periodu od ove dvije godine, kao i gradonačelnika Mujovića - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQPm2Eo5212k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klikovac: Radovi na Bulevaru Vojisavljevića nijesu ni mogli početi jer nije izvršena eksproprijacija

Viši sud u Podgorici blokirao je imovinu češkog ljekara Pavela Budinskog, koji je centralna je figura u jednoj od najvećih korupcionaških afera u češkom zdravstvu, u primorskoj opštini Tivat na zahtjev Kancelarije evropskog javnog tužioca, jer postoji osnovana sumnja da je ova imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
Rješenjem sudije tog suda određena je privremena mjera zabrana raspolaganja - otuđenjem i opterećenjem kao i korišćenja nepokretnosti navodi se u odgovoru tog suda na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).
Sud se pozvao na "Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ... jer postoji osnovana sumnja da je navedena imovina stečena kriminalnom djelatnošću".
Kancelarija evropskog javnog tužioca (EPPO) i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji i 22. septembra 2022. u Luksemburgu.
Član 5 ovog sporazuma omogućava zamrzavanje imovine.
EPPO se bavi istraživanjem i podizanjem optužnica u slučajevima krivičnih djela koja su na štetu finansijskih interesa Evropske unije.
Budinskog, koji je bivši zamjenik direktora Univerzitetske bolnice Motol u Pragu, policija sumnjiči za višegodišnje primanje mita, pranje novca, subvencione prevare i oštećenje finansijskih interesa Evropske unije. Istraga je obuhvatila 17 osoba, uključujući i bivšeg direktora bolnice Miloslava Ludvíka.
Zamrzavanje se odnosi na vilu Budinskog u naselju Bogišići u opštini Tivat i akcije u kompaniji, ACROS MB koja je registrovana u tom gradu.
EPPO je zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći u krivičnim slučajevima 4. marta poslala Ministarstvu pravde i tužiteljki Ani Radović koja je njihov kontakt u Crnoj Gori. Potom je zahtjev preko Specijalnog tužilaštva proslijeđen Višem sudu 8. aprila koji je postupio po zahtjevu i zamrznuo imovinu.
Postupk protiv Budinskog vodi Nacionalna policija za borbu protiv organizovanog kriminala.
<h2>Šta pišu Češke novine</h2>
Budinski koji je već pod istragom zbog korupcije, sada se, po pisanju Čeških novina, sumnjiči i za navodno neprijavljivanje imovine.
Motolska bolnica je državna institucija i njeni rukovodioci su po zakonu javni funkcioneri i stoga u obavezi da podnose imovinske prijave.
Prema riječima portparola ministarstva pravde Češke, Vladimira Repke, postoji mogućnost da u prijavama nisu navedeni svi podaci.
Budinski je, prema navodima, sakrio vlasništvo nad raznim nekretninama.
Istraga je otkrila da je posedovao oko 270 parcela, dvije kuće i druge nepokretnosti u Češkoj, Crnoj Gori i Kostariki, ukupne vrijednosti preko 53 miliona čeških kruna, što je više od dva miliona eura.
Ova imovina nije prijavljena u njegovim imovinskim kartonima.
On je navodno primao mito od brojnih firmi i preduzetnika koji su dobijali bolničke ugovore za usluge poput čišćenja, molerskih radova, održavanja i pranja veša.
Zbog optužbi, Budinski je smijenjen sa funkcije zamjenika direktora bolnice.
Policija je zaplijenila dio njegove imovine, uključujući nekretnine, vozila, s obzirom na sumnju da potiču iz nezakonitih aktivnosti.
Budinski se trenutno nalazi u pritvoru.
Ukoliko bude osuđen prijeti mu kazna do 12 godina zatvora.

Imovina češkog doktora blokirana u Crnoj Gori po zahtjevu evropskog tužioca

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: regionalni-vodovod-crnogorsko-primorje