Vrijeme je da se političke partije izvedu na čistac, pred građane, jer izborni proces ne služi njima već je namijenjen građanima - ocijenjeno je na konferenciji "Izborna reforma nakon jula: Završena priča ili novi početak?" Centra za demokratsku tranziciju.
Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić naveo je, na panelu "Ispunjava li ZOIP demokratske standarde i potrebe građana", da izborna reforma nije rješenje svih problema koje Crna Gora ima, ali da je važan iskorak u odnosu na ono što imamo sada.&nbsp;
Smatra, kako navode u CDT-u, da trenutno ima političke volje da se otvori ova tema, ali je skeptičan u domenu - da li će biti političke volje da se realizuje.
- Sistem otvorenih lista omogućava građanima da, osim izborne liste, zaokruže i određeni broj kandidata za poslanike, odnosno odbornike sa te izborne liste. Svaki birač bi na glasačkom listiću sa jedne strane birao izborne liste, a sa druge strane bi mogao da odabere do pet kandidata, odnosno preferencijalnih glasova. Važno je kod tog sistema, kad budemo vodili raspravu, da probamo da postignemo konsenzus da li građani mogu glasati samo sa jedne liste ili sa više izbornih lista, što su mnogo kompleksniji sistemi i obrasci - rekao je Mikić.
Dodaje da ostaju dileme poput one da li će Crna Gora ostati jedna izborna jedinica, ali poručuje da je sistem otvorenih lista prvi korak ka promjeni partitokratskih navika.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović kaže da je ova partija saglasna sa uvođenjem otvorenih lista i ističe da je prilikom postizanja političkog dogovora važno uspostaviti mehanizme zaštite za žene, manjine, ranjive grupe i za etničke grupe, prvenstveno Rome.
- Važno je da se stvore pravno-tehnički uslovi da rezultati izbora moraju biti pravedni. Veoma je teško da neko iz Podgorice glasa za nekoga u Plavu ili Herceg Novom. Dakle, moramo raditi na tome da ne dođe do grupisanja poslanika konkretno u Podgorici. Od višestranačja naovamo imali smo poslanike iz cijele Crne Gore - rekao je Dragović.
Smatra i da se mora postići dogovor o tome da li Crna Gora treba da bude jedna ili više izbornih jedinica, ali i da se ne smije doći do situacije da sistem bude toliko složen, da na kraju bude obesmišljen.
Govoreći o zaštiti izbornog sistema, poručio je da je neophodno jasno razraditi kad i u kojim slučajevima Državna izborna komisija (DIK) može preuzeti nadležnosti opštinskih izbornih komisija (OIK) i dodao da je bitno pitanje postepenosti, kao ustavne odredbe.
Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević rekla je da otvorene liste, prema svim istraživanjima, imaju podršku među građanima jer oni traže demokratizaciju izbornog procesa, ali toj ideji postoji protivljenje, poručuje. Ona ističe da praksa govori da je kosovski model nešto od čega bi trebalo da krenemo.
- To je multietnička država, mala država, kontekst je sličan, kosovsko izborno zakonodavstvo je radila međunarodna zajednica, nijesu političke partije. To onda otvara razgovore o svim ostalim temama. Svaki sistem ima svoje mane i vrline, ali postoje i mehanizmi zaštite. Nagledali smo se ljudi koji glasaju direktno protiv interesa onih koji su direktno njih birali i zato su otvorene liste važne. Ali, ovoj ideji postoji protivljenje, uprkos verbalnoj saglasnosti. Mislim da je zbog toga jako važno da nam se saopšti ko je i zašto protiv. Da li nam se zbog mira u kući saopštava da nije postojala saglasnost? Imali smo situaciju da mnoge reforme nijesu završene, a mogle su biti gotove - saopštila je Kovačević.
Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj kazao je da u ovom momentu ne možemo govoriti o potpuno otvorenim listama.
- To pitanje nije riješeno čak ni u mnogo demokratskijim evropskim zemljama, ali je riješeno sa polu-otvorenim listama. Mislim da je izuzetno važno da se građanima omogući da biraju tri, pet, sedam opcija, koliko se dogovorimo - poručio je Camaj.
On je ocijenio da političke partije nijesu na gubitku primjenom sistema otvorenih lista.
- Svakako, ne rizikujemo “sagorijevanje” glasova zato što će neko dobiti 15 hiljada, a neko dvije hiljade glasova. Stranka ne gubi, stranka dobija. Ono što je bitno za građane, za budućnost Crne Gore i bilo koje države koja teži demokratiji, jeste da sami poslanici znaju da su tu zato što su ih građani birali, a ne zato partija računa na njih - rekao je Camaj.
Kovačević je zaključila da ne smijemo dozvoliti da imamo manjkav izborni sistem sada kada govorimo o pridruživanju EU i smatra da građani imaju velika očekivanja. Dodaje i da je od političkih rovova potpuno u drugi plan pala modernizacija izbornog procesa, za koji je ocijenila da pripada muzeju i da bi mogao poslužiti kao turistička atrakcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvorene liste prvi korak ka promjeni partitokratskih navika

Otvorene izborne liste predstavljaju suštinsku reformu, koja omogućava da glas svakog birača ima veću težinu, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, na panel diskusiji „Otvorene izborne liste – Vratimo moć građanima", podsjetio da je u decembru podnio inicijativu Skupštini za reformu izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista.
Ta inicijativa, kako je naveo, nije samo formalni korak, ili odraz onoga što već piše u Ustavu, već odraz dubokog uvjerenja da je došlo vrijeme da demokratija evoluira i vrati se onima kojima i pripada, a to su građani Crne Gore.
- Otvorene izborne liste predstavljaju suštinsku reformu, koja omogućava da glas svakog birača ima veću težinu, dajući mu ne samo mogućnost da bira politiku partiju, već i da direktno utiče na izbor pojedinaca koji će ga predstavljati u Skupštini - rekao je Milatović.
Kako je kazao, u sistemu otvorenih lista kandidati moraju da se dokažu radom, integritetom i predanošću zajednici, jer je njihova pozicija na izbornoj listi rezultat ne volje predsjednika partija, nego direktne podrške birača.
Prema riječima Milatovića, uvođenje otvorenih lista može značajno doprinijeti smanjenju političke apstinencije.
- Kada građani vide da njihov glas može imati direkatan uticaj, ne samo na ishod izbora, već i na to ko će ih konkretno predstavljati i ko će konkretno braniti njihove interese, veća je vjerovatnoća da će se aktivnije uključiti u političke procese - naveo je Milatović.
On je poručio da kao predsjednik Crne Gore, jedini državni funkcioner izabran neposrednom voljom građana, osjeća posebnu odgovornost da se bori za promjene, koje vraćaju moć građanima.

Milatović: Otvorene liste za suštinsku reformu

Reforma izbornog zakonodavstva ključni je test spremnosti Crne Gore da prihvati i ispuni evropske standarde, poručila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović.
Vuksanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je sprovođenje izborne reforme obaveza Crne Gore i ocijenila da će tu Evropska unija (EU) odigrati centralnu ulugu i „pogurati nas u narednu fazu razvoja“.
Upitana kako vidi najavu Pokreta Evropa sad (PES) da će tražiti drugi model funkcionisanja Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko opozicija nastavi da bojkotuje rad tog tijela, ona je rekla da je apsolutno saglasna sa stavom koji opozicija ispoljava – da će onda šanse za saradnju biti još manje.
- To je logično, to onda nije dijalog koji parlamentarna većina pokušava da uspostavi sa opozicijom, nego izigravanje postojećih pravila - navela je Vuksanović, ocjenjujući da to nije pametno rješenje.
Ona je kazala da pretpostavlja da će PES od EU dobiti savjet da se time ne bavi.
- Predstavnici EU su rekli da Crna Gora, u ovom momentu, nipošto ne smije dozvoliti bilo kakav vid stagnacije na pitanjima koja su važna u pretpristupnom periodu - dodala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, izborna reforma nije novo, već staro pitanje.
- Koje se svakim novim političkim obrtom započne time da se formira odbor za izbornu reformu, ali da u svom sazivu taj odbor zapravo nema gotovo nikakvu učinkovitost - navela je Vuksanović.
Izborna reforma, kako je kazala, podrazumijeva mnogo toga, a opozicija i vlast saglasne su samo oko jednog pitanja, da lokalni izbori budu u jednom danu.
- Oko svega ostalog, mislim čak i oko pitanja otvorenih lista, koje Crna Gora nije dužna da uvede, nemamo apsolutnu saglasnost - rekla je Vuksanović.
Ona je navela da iz EU stižu vrlo jasne poruke – da se saglasnost mora postići.
- Mislim da smo i izvještajem Evropske komisije dobili vrlo jasan signal da od ulaska u EU nema ništa, ukoliko naša politička scena ne realizuje izbornu reformu. Ukoliko ne realizujemo reformu izbornog zakonodavstva, mislim da će to biti crveni signal za EU - kazala je Vuksanović.
Upitana da li postoji politička volja za sprovođenje izborne reforme, ili se partije samo deklarativno zalažu za to, ona je ocijenila da je to odvijek bilo pitanje oko kojeg nije bilo istinske političke volje.
To se, kako je dodala Vuksanović, vidi po tome što nijedan saziv odbora za izbornu reformu nije donio ništa novo, niti išta bolje.
- Mislim da je pritisak sad značajno veći, jer su u ovom momentu svi politički subjekti, bilo parlamentarne većine, bilo opozicije, svjesni da smo pod budnim okom EU i da će oni morati da naprave rezove u svim onim segmentima u kojima se ni jednoj, ni drugoj strani taj rez ne pravi - rekla je Vuksanović.
Prema njenim riječima, izostanak političke volje nema veze sa tim da li je neko opozicija ili pozicija.
Vuksanović je kazala da bi održavanje izbora u jednom danu bilo zrelo za politički sistem Crne Gore i da bi to predstavljalo korak naprijed, ali da to nije korisno političkim partijama.
S druge strane, kako je navela, uvođenje otvorenih lista smanjilo bi ulogu i važnost partija.
- To bi za građansko usmjerenje Crne Gore bio odličan put naprijed, u smislu demokratičnosti, transparentnosti, kao i učešća građana u demokratskim procesima, ali za same političke partije to nije nužno dobro rješenje - smatra Vuksanović.
Komentarišući predlog EU za konsultovanje Venecijanske komisije u cilju rješavanja političke krize, ona je kazala da je jasno da će, kad dvije strane ne mogu da riješe neki spor, taj spor riješiti treća strana.
- Možda bi u ovom slučaju sveopšteg političkog nesaglasja bilo korisno da probamo involviranjem treće strane. Vidjeli smo i na primjerima lokalnih izbora da politički subjekti na crnogorskoj političkoj sceni, ipak, nijesu u stanju da dođu do dogovora - rekla je Vuksanović.
Ona je ocijenila da samostalno neće doći do dogovora između opozicije i vlasti.
- Opozicija opravdano, sa tačke, kako su oni to normirali, kršenja ustavnih načela, ne želi da pređe preko nečeg što je principijalno njen stav i vrlo legitimno u ovom momentu koristi mehanizam političke opstrukcije, bilo odbora, bilo parlamenta - kazala je Vuksanović.
Prema njenim riječima, povećan broj sastanaka i posjeta predstavnika EU pokazatelj je nemogućnosti vlasti i opozicije da samostalno dođu do dogovora.
Ona je istakla da bi za građane bilo značajno da se ovo pitanje riješi.
Na pitanje može li se očekivati da manjinske partije napuste izvršnu vlast, imajući u vidu određene izjave lidera tih stranaka, Vuksanović je odgovorila da je mala vjerovatnoća da će se to desiti.
Time bi, kako je dodala, izgubili svoju poziciju u istorijskoj šansi da budu dio vlasti koja će Crnu Goru uvesti u EU.
Vuksanović je kazala da da ne misli da je kriza vlasti realna do 2027. godine.
- Mislim da će se PES i te kako držati svog evropskog ustrojstva, jer je to zadatak koji su oni dobili, a da će probati da „kontrolišu“ Mandića u ovom periodu - rekla je Vuksanović.
Upitana da prokomentariše inicijativu za održavanje bilateralnih konsultacija između Crne Gore i Hrvatske u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dvije države, ona je navela da je to bilo potrebno i da Crna Gora mora popraviti odnose sa Hrvatskom.
- Jedno poglavlje nije moglo biti zatvoreno upravo zbog loših susjedskih odnosa sa Hrvatskom. Generalno ni sama EU neće blagonaklono gledati na to da susjedski odnosi utiču na politiku proširenja - kazala je Vuksanović.
Susjedski odnosi, kako je dodala, čine dio paketa proširenja, ali ne smiju biti segment koji će na kočiti određenu zemlju da pristupi EU.
- To ne znači da je to naša srećna okolnost i da smo se mi izvukli jer će EU stati na našu stranu - rekla je Vuksanović.
Crna Gora, kako je poručila, mora prestati da narušava odnose sa Hrvatskom.
- Ne mislim da će Hrvatska do te mjere zategnuti odnose – da će negodovati i onemogućavati bilo koji naredni korak Crne Gore na putu ka EU, ali nam to može definitivno značajno otežati - kazala je Vuksanović.
Ona smatra da je izuzetno važno da se otpočne razgovor sa Hrvatskom, kako bi se minimizirala šteta koja je već napravljena.

Vuksanović: Izborna reforma test spremnosti države da prihvati evropske standarde

Pljevljaku Dž.I. (28) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je počinio krivična djela nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode.
Dž.I. (28) se sumnjiči da je namamio maloljetnicu u svoje vozilo, nakon čega ju je neprikladno dodirivao. Uprkos njenom insistiranju da napusti vozilo, osumnjičeni joj to nije dozvolio, već ju je protiv njene volje određeni vremenski period zadržavao u automobilu.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni ostajanjem na slobodi mogao uticati na svjedoke - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljaku pritvor do 30 dana: Namamio maloljetnicu u vozilo i dodirivao je

Novo istraživanje međunarodnog portala Camping.info, koje je analiziralo cijene više od 23.000 kampova širom Evrope, pokazuje da je Crna Gora i ove godine među najpovoljnijim kamping destinacijama u regionu, saopštili su iz Kamping asocijacije Crne Gore (KACG).
Prosječno noćenje za dvije osobe sa parcelom, vozilom, strujom i taksama iznosi 15,58 eura. Iz KACG ističu da to našu zemlju svrstava u grupu pristupačnijih evropskih destinacija.
- Potražnja za kampovanjem u Evropi nastavlja da raste, posebno na Jadranu, pa ovakvi podaci dodatno dobijaju na značaju jer jasno pozicioniraju Crnu Goru na regionalnom tržištu. U poređenju sa zemljama sa izuzetno razvijenom kamping infrastrukturom, poput Hrvatske i Slovenije, Crna Gora ostaje znatno povoljnija. Hrvatska je među najskupljim destinacijama u Evropi, dok i Slovenija bilježi visoke prosječne cijene - navodi se u saopštenju.
Prema iskustvima crnogorskih kampova i povratnim informacijama gostiju tokom ljeta upravo je razlika u cijeni jedan od glavnih razloga zbog kojih se sve veći broj putnika koji kampuju odlučuje da posjeti Crnu Goru, a posebno oni koji putuju cijelom jadranskom rutom, smatraju iz KACG.
- S druge strane, iako su Albanija i Sjeverna Makedonija cjenovno niže, njihov ograničen broj kampova i neujednačen nivo infrastrukture doprinose tome da Crna Gora za mnoge predstavlja privlačniju, sigurniju i kvalitetniju opciju. Gosti cijene bolji odnos cijene i kvaliteta, stabilniju ponudu i veću dostupnost kamping kapaciteta. Zanimljivo je da su, prema objavljenim podacima, i Bosna i Hercegovina i Srbija – uprkos manje razvijenom tržištu – skuplje od Crne Gore, što dodatno potvrđuje konkurentnu poziciju naše zemlje - pojašnjavaju iz KACG.
Naglašavaju da kamperi nijesu gosti koji troše samo na noćenje. Naprotiv, u prosjeku izdvajaju značajan dio budžeta na lokalne proizvode, restorane, izlete, aktivnosti u prirodi i obilazak više destinacija tokom boravka. Zbog toga razvoj kamping ponude ima snažan ekonomski efekat na lokalne zajednice i doprinosi produženju sezone van najprometnijih mjeseci, tvrde iz KACG.
Prema njihovom mišljenju, analize poput ove pokazuju koliko je važno da Crna Gora nastavi da jača vidljivost na evropskom kamping tržištu.
Naša zemlja će i ove godine biti predstavljena na CMT sajmu u Štutgartu, najvećem evropskom događaju posvećenom kampingu, karavaningu i putovanjima.
- Na takvim specijalizovanim sajmovima, gdje dominiraju posjetioci iz Njemačke, Austrije, Švajcarske i Holandije, posebno dolazi do izražaja kombinacija pristupačne cijene i prirodnih prednosti koje Crna Gora nudi. U trenutku kada kamping turizam bilježi stalni rast u Evropi, Crna Gora ima realnu šansu da dodatno učvrsti svoju poziciju zahvaljujući pristupačnim cijenama, jedinstvenim prirodnim ambijentima i sve modernijoj ponudi kampova - uvjereni su u Kamping asocijaciji Crne Gore.

Crna Gora među najkonkurentnijim kamping destinacijama regiona, glavni razlog cijene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da su se lideri Tajlanda i Kambodže saglasili da okončaju granična neprijateljstva i vrate na prekid vatre kojem je on posredovao ranije ove godine.
Tramp je na mreži Trut soušal /Truth Social/ napisao da je jutros telefonski razgovarao sa premijerom Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom i premijerom Kambodže Hunom Manetom, u vezi sa ponovnim rasplamsavanjem njihovog dugotrajnog rata. &nbsp;
- Saglasili su se da prestanu sa svakom pucnjavom, sa dejstvom već od večeras, i da se vrate originalnom mirovnom sporazumu. Obje zemlje su spremne za mir i nastavak trgovine sa SAD - rekao je Tramp, prenosi agencija Rojters.
Premijeri Kambodže i Tajlanda potpisali su mirovni sporazum 26. novembra uz prisustvo Trampa na samitu Saveza država jugoistočne Azije u Kuala Lumpuru.&nbsp;
Nakon nešto više od mjesec, 7. decembra, vojni sukobi su nastavljeni na tajlandsko-kambodžanskoj granici.
Granični spor datira još od demarkacija iz kolonijalnog doba. U središtu sukoba je stogodišnji hram, UNESCO-ov lokalitet svjetske baštine od 2008. godine, posvećen hinduističkom bogu Šivi.

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Evropska unija (EU) je u petak postigla dogovor da trajno zamrzne sredstva ruske Centralne banke koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka za korišćenje tog novca u svrhu pomoći Ukrajini.
EU želi da Ukrajina ostane u borbi, jer smatra da ruska invazija predstavlja prijetnju sopstvenoj bezbjednosti, prenosi Rojters.
Kako bi finansirala podršku, države članice namjeravaju da iskoriste dio ruskih suverenih sredstava koja su blokirana nakon invazije 2022. godine.
Prvi veliki korak, o kojem su se vlade EU dogovorile u petak, jeste da se imobilizuju ruska suverena sredstva u vrijednosti od 210 milijardi eura koliko god bude potrebno, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produženju zamrzavanja.
Time se uklanja rizik da bi Mađarska i Slovačka, koje imaju bolje odnose sa Moskvom od većine drugih članica EU, mogle da odbiju produženje zamrzavanja, što bi primoralo Uniju da vrati novac Rusiji.
<h2>Planirani kredit za Ukrajinu</h2>
Trajno zamrzavanje sredstava trebalo bi da pomogne u uvjeravanju Belgije da podrži plan EU da se zamrznuti ruski novac iskoristi za kredit Ukrajini do 165 milijardi eura, kako bi se pokrili vojni i civilni budžetski troškovi u 2026. i 2027. godini.
Kredit bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što ovaj aranžman praktično čini grantom unaprijed obezbijeđenim budućim ruskim reparacijama.
Lideri EU – Evropsko vijeće – sastaju se 18. decembra kako bi finalizovali detalje kredita i riješili preostala pitanja, uključujući garancije svih vlada članica za Belgiju, kako ona ne bi ostala sama da snosi troškove u slučaju eventualno uspješne ruske tužbe.
Njemačka ne vidi alternativu ovom kreditu i spremna je da obezbijedi garancije u vrijednosti od 50 milijardi eura, navode evropski diplomatski izvori.
Danska ministarka finansija Stefani Loze, čija zemlja trenutno predsjedava EU, kazala je novinarima da „neka zabrinutost“ još postoji, ali da se „nada da će biti moguće pripremiti put ka odluci na Evropskom savjetu naredne nedjelje“.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se priprema set čvrstih garancija za Belgiju.
U međuvremenu, Rusija pokreće tužbe.
<h2>Ruske tužbe</h2>
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je na Fejsbuku da vjeruje kako će potez EU da trajno zamrzne ruska sredstva putem kvalifikovane većine (podrška 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU) nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.
- Mađarska će učiniti sve što može da vrati zakonito stanje stvari - poručio je Orban.
Ruska Centralna banka saopštila je da su planovi EU nezakoniti i da zadržava pravo da koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zaštitila svoje interese.
Takođe je navela da tuži briselskog centralnog depozitara hartija od vrijednosti Juroklir (Euroclear) – koji drži 185 milijardi eura od ukupno zamrznutih sredstava u Evropi – pred moskovskim sudom zbog, kako navodi, štetnih postupaka koji utiču na njenu sposobnost raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti.
Juroklir je predmet ruskih tužbi pred moskovskim sudovima još od 2022. godine, kada je EU zamrzla ruska sredstva.

EU postigla dogovor da trajno zamrzne ruska sredstva

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: reforma-izbornog-zakonodavstva