Objavljeni su konačni rezultati jučerašnjeg referenduma u Zeti, potvrđeno je Anteni M u Komisiji za sprovođenje referenduma.&nbsp; Podsjetimo, predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, sinoć je saopštio nakon zatvaranja referendumskih kutija da je lokalni referendum „u potpunosti uspio, te da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna, a oko 1.6 odsto bilo je za. Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta. Antena M objavila je kako se glasalo po biračkim mjestima u Zeti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215161212_afdaf385a9e2e0e236f00a53bb45e715f388b21f6c4a00baaed768b2bdf52062.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215161212_afdaf385a9e2e0e236f00a53bb45e715f388b21f6c4a00baaed768b2bdf52062" data-rendition-name="original" width="1179" height="1572" loading="lazy" alt="glasanje Zeta"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Objavljeni konačni rezultati referenduma u Zeti: 7739 protiv, 131 za izgradnju kolektora

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je istakao za Radio Crne Gore da referendum u Zeti ne smatra paznikom demokratije kako to neki karakterišu, već zloupotrebom demokratije i dobre evropske prakse.
- Tačno je da u Evropi postoje lokalni referendumi. Ali na njima se nikada ne postavlja pitanje da li ste za to da se gradi projekat koji doprinosi zdravlju građana ili očuvanju životne sredine. Takvo pitanje je nonsens - kazao je Mujović.
Pitanja koja se postavljaju na referendumima, kako je kazao u izjavi za Radio CG, uglavnom se tiču načina kako trošite novac poreskih obaveznika i naveo primjer iz Lozane (kanton Vaud) gdje je nedavni referendum bio na temu da li Vlada treba da isplati penzionerima 13. penziju.
- Ako već organizujete referendum sa temama koje se tiču tretmana otpada onda to mora biti početni korak, prije izdavanja bilo kakve dokumentacije za gradnju. Sprovoditi referendum u Zeti nakon dobijene dozvole za gradnju Postrojenja za prečišćavanje i nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju je Evropi nepoznata praksa - naglasio je Mujović.
Konačno, ističe on, lokalni referendumi su uglavnom savjetodavnog karaktera, a finalnu odluku donose gradske vlasti, vlasti kantona ili vlast sa državnog nivoa.
- Ako nam je zaista cilj da budemo dio Evrope nemam dilemu da li treba graditi kolektor na definisanoj lokaciji i da li treba postupiti onako kako se postupa u Evropi - zaključio je Mujović.

Mujović: Referendum u Zeti zloupotreba demokratije i dobre evropske prakse

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

1084x550

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Botunjani na parceli gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uz muziku čekaju rezultate referenduma.
Mještani Botuna očekuju da im se, dok čekaju rezultate sa referenduma pridruže i drugi građani Zete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8FCBmtHcKQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Građani Zete su se danas izjašnjavali na 26 biračkih mjesta u toj opštini, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u zatvoru u Bijelom Polju, da li su za ili protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Pitanje na glasačkom listiću je glasilo: ,,Da li ste za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu”, a birači su mogli da zaokruže odgovore ,,Za” i ,,Protiv”.

(VIDEO) Muzika u Botunu: Mještani okupljeni oko šatora čekaju rezultate referenduma

Biračka mjesta na referendumu u Zeti su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Kako je agenciji MINA ranije rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić, do 19 sati glasalo je 61,5 odsto upisanih birača.
On je kazao da nijesu zabilježili nepravilnosti tokom dana.
Pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Zatvorena biračka mjesta u Zeti

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 19 sati glasalo je 61,5 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 19 sati glasalo 61,5 odsto birača

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 17 sati glasalo 48,4 odsto birača

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će ukrajinska delegacija, koja se vraća iz Abu Dabija, podnijeti izvještaj o najosjetljivijim aspektima pregovora, napominjući da se detalji razgovora ne mogu razmatrati na daljinu.
U video-obraćanju, Zelenski je rekao da će se delegacija vratiti kasno naveče i da će ga narednog dana informisati o pitanjima o kojima se raspravljalo tokom razgovora u Abu Dabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
- Zakazao sam sastanak sa našom delegacijom za sjutra. Momci se večeras, kasno naveče, vraćaju u Ukrajinu, a sjutra će biti izvještaja o onim osjetljivim aspektima razgovora u Abu Dabiju o kojima se ne može govoriti telefonom - &nbsp;rekao je Zelenski.
Kazao je da se Ukrajina priprema za sljedeću fazu pregovora, uključujući trilateralne sastanke, te naveo da su planirani i razgovori sa evropskim partnerima.
Zelenski je podvukao da diplomatski napori ostaju prioritet uporedo sa vojnim i energetskim izazovima, naglašavajući da se sve državne institucije moraju fokusirati na podršku stabilnosti, odbrani i nezavisnosti Ukrajine.
Zelenski se takođe osvrnuo na parlamentarnu diplomatiju Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama, pohvalivši rad predsjednika Parlamenta Ruslana Stefančuka, koji je održao sastanke sa američkim zakonodavcima, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Majka Džonsona, kao i drugim pristalicama Ukrajine.
- Podrška Ukrajini znači približavanje uslova u kojima će rat izgubiti smisao za Rusiju - rekao je Zelenski.
Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održale su dvodnevni sastanak o ukrajinskom rješenju u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak. Na kraju, strane su se saglasile da sprovedu prvu razmjenu zatvorenika u posljednjih pet mjeseci, koja je odmah i realizovana.
Zajedničko saopštenje o rezultatima sastanka razgovore je opisalo kao "konstruktivne" i "usmjerene na pronalaženje načina za stvaranje uslova za postizanje trajnog mira".

Zelenski: Ukrajinska delegacija će sjutra podnijeti izvještaj o "osjetljivim" pregovorima u Abu Dabiju

Zbog lošeg vremena koje nam nije dalo da abrumamo fetive kotorane i furešte i učinimo đir po gradu sa Gradskom muzikom, svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti održano je večeras u Domu kulture u Škaljarima. Zbog lošeg vremena đir po gradu sa Gradskom muzikom nije bilo moguće održati. Na svečanom otvaranju u ime organizatora prisutne je pozdravila Radmila Beća Radulović, koja je istakla da Zimske karnevalske fešte nijesu samo događaj u kalendaru, već živa tradicija koju Kotor s ponosom čuva, njeguje i prenosi s generacije na generaciju. Kako je istakla, karnevalske fešte predstavljaju duboko ukorijenjen dio identiteta grada i njegovog kulturnog naslijeđa. Fešte je zvanično otvorila kraljica karnevala Tea Grgurović, istakavši da se istinska vrijednost karnevala ogleda u trenucima kada se njegova radost, toplina i duh Kotora tiho, ali trajno utiskuju u mala dječja srca, jer upravo ona nose obećanje da će fešte živjeti i u vremenima koja dolaze. U svečanom programu učestvovale su predkadetkinje mažoretki „Fešta“, čiji je nastup označio početak karnevalskih dešavanja. Odmah nakon svečanog dijela programa održan je dječji maskenbal, uz animatore i feštađunsku muziku. Dom kulture ispunili su smijeh, veseli žamor i razigrani poklici princeza, vila, hobotnica, strašila, kauboja i drugih, pretvarajući prostor u mjesto iskrene radosti i bezbrižnosti. Upravo najmlađi, svojim osmijesima, igrom i čistom radošću, nastavljaju karnevalsku tradiciju dugu više od 500 godina, čuvajući duh Kotora i njegovih fešti – onako kako se čuvaju najljepše uspomene.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206230216_7325958750de34556e11baa2453f99e98c6795b1f65356775e36aa8bd6ec1fe0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="fešta"></figure>  Iduće sedmice u najavi je bogat karnevalski program na Prčanju i u šoping centru “Kamelija”. Poseban dio programa posvećen je obilježavanju stogodišnjice prvog izdanja „Karampane“, humorističko-satiričnog lista koji izlazi jednom godišnje, upravo na dan karnevala. Tim povodom, u Kinu „Boka“, 11. februara u 18 sati održaće se prigodan multimedijalni program, dok će u Gradskoj galeriji posjetioci moći da pogledaju izložbu starih izdanja, zavire u bogatu arhivu lista i isprate razvoj karnevalske satire kroz različite istorijske i društvene epohe. Dan kasnije, u četvrtak 12.februara Srednja pomorska škola i Gimnazija uz podršku Turističke organizacije, organizuju Školski maskenbal, dok će stariji moći guštat u tripama na Škaljarskoj večeri. Veliki maskenbal, uz Kiru bend i Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom i specijalnom gošćom Jelenom Pajić, održaće se u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak, 13. februara, sa početkom u 20 sati. Dan zaljubljenih obilježiće se u toploj i humanitarnoj atmosferi –u kafani „Dojmi“ sa Ljubavnom tombolom, 14. februara od 11 sati. Završnica karnevalskih fešti zakazana je za nedjelju, 15. februara, kada će od 14 časova glavnom gradskom saobraćajnicom proći velika karnevalska povorka. Nakon tradicionalnog suđenja i spaljivanja karnevala, slavlje se nastavlja koncertima na Trgu od oružja, gdje će nastupiti The Grupa i Bruno Rački sa bendom. Organizator tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Zlatni sponzor je Hyatt Regency Kotor Bay Resort, a prijatelj karnevala Resursni centar za sluh i govor Kotor. Medijski sponzori: DNEVNI LIST “POBJEDA”, RTCG, PRVA TELEVIZIJA, PLAY RADIO, RADIO KOTOR, RADIO DUX Portali : TRAVEL MONTENEGRO, SHARE MONTENEGRO, KOTOR.INFO, CULTURE CORNER, FERAL BAR.

U Kotoru svečano otvorene tradicionalne Zimske kotorske karnevalske fešte

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Teško je zamisliti da u punopravnom članstvu u Evropskoj uniji ili u “light” verziji, zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa, kaže za N1 Marko Todorović iz Centra za evropske politike (CEP).
Evropska komisija ponudila je rješenje “light” članstvo u EU za Ukrajinu, a Todorović kaže da bi to podrazumijevalo, na primjer, pristup djelovima jedinstvenog tržišta ili neke beneficije u okviru poljoprivredne politike.
- Vjerovatno bi bilo ukinuto pravo veta za Ukrajinu, ali i vjerovatno za druge buduće članice EU. To je nešto o čemu se mnogo razgovara u poslednje vrijeme, s obzirom da su mnoge države članice zabrinute oko funkcionisanja EU u situaciji u kojoj bi ona obuhvatala više od 30 država, gdje svaka ima pravo veta. Ideja je da se na određeno vrijeme, ugovorom kojim država pristupa, unaprijed dogovori period u kojem nova država članica ne bi mogla da blokira odluke - navodi Todorović.
Na pitanje da li u taj paket “light” članstva može ući i Zapadni Balkan, on kaže da je vjerovatno da sve ono što se bude primjenjivalo na Ukrajinu, da će naći način da se to primijeni i na zemlje Zapadnog Balkana.
- Vjerovatno je takođe, da će postojati određena diferencijacija koja ima veze sa stepenom napretka u pregovaračkom procesu. Vidimo da je Crna Gora zemlja koja bi trebalo da do kraja godine zatvori sva poglavlja, a u Albaniji su sva poglavlja otvorena, ali se sporije zatvaraju. Neko buduće proširenje bi trebalo da obuhvati Crnu Goru i potencijalno Albaniju - kaže Todorović.
On kaže da ne vjeruje da će Srbija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija moći tek tako da uđu, a da određene reforme koje se očekuju ne budu ispunjene.
- Tako da, siguran sam da će cio proces ići tako da te predpristupne beneficije povećavaju i da se nastavlja taj koncept postepene integracije. Ako govorimo punopravnom članstvu, pa čak i light verziji, teško mi je da zamislim da zemlje na Zapadnom Balkanu, sem Crne Gore mogu da postanu profiteri od cijelog tog procesa - navodi Todorović.
Evropa u dvije brzine je koncept koji potiče još iz devedesetih godina i predviđa da one zemlje koje su spremne za dublju integraciju međusobno tome i pristupe, a da druge zemlje koje ostaju u EU i imaju probleme sa tim da pristupe dubljoj integraciji – to ne moraju da učine u tom trenutku.
- Ideja je da u okviru EU postoji jedna grupa zemalja koje će ići dalje i predstavljati pozitivan primjer za druge zemlje članice, kako bi i one mogle poslije da se uključe u dublju integraciju - navodi Todorović.
Važno je da Evropa ostane značajan geopolitički igrač, kaže on, te je samim tim neophodno da možda se neke odluke u industrijskoj politici, odbrambenoj politici donose brže nego što se to do sada činilo.
- U EU, kako se to sada čini, pitanja poput spoljne politike može da blokira bilo koja od država članica, a ideja je da Evropa, odnosno države koje bi ušle u dublju integraciju, da djeluju zajednički i da ne budu blokirane od strane drugih, manjih država - objašnjava Todorović.

Tag: referendum-u-zeti