<p>Uz 13. jul, 21. maj najznačajniji je datum istorije Crne Gore, zato što je nakon više od 80 godina državnog, nacionalnog i sveukupnog zatiranja uspjela da se izdigne i vrati svoje ime na mapu država svijeta, kaže u razgovoru za Antenu M nekadašnji premijer i aktuelni predsjednik Stranke evropskog progresa <b>Duško Marković</b>.</p>
<p>- Moram podsjetiti da smo uprkos velikim otporima unutar zemlje, regiona i u međunarodnoj zajednici uspjeli da obnovimo nezavisnost - dodao je.</p>
<p><b>Antena M: U čestitki povodom 21. Maja rekli ste da je obnova nezavisnosti bila istorijski čin odgovornosti. Mnogi, međutim, ocjenjuju da tadašnja vlast nije odgovorno pristupila očuvanju identiteta, da se nije radilo na nacionalnoj strategiji i da je nemar vodio ka sadašnjem stanju ugroženog suvereniteta. Šta bi bio Vaš komentar?</b></p>
<p><b>Marković</b>: Na ovo vaše pitanje konkretno želim da odgovorim na sljedeći način. Generalne i strateške politike su bile pravilno postavljene i u najvećoj mogućoj mjeri one su gotovo i realizovane. Spoljnopolitički kurs koji je Crnu Goru usmjerio prema Evropi i Zapadu bio je najbolji izbor. Dakle, Crna Gora kao dio evroatlantske zajednice je najbolji izbor. Takođe, dobri susjedski odnosi u regionu i regionalna stabilnost nešto je što je karakterisalo politiku tog vremena.</p>
<p>Crna Gora kao građansko i multietničko društvo takođe je vrijednost za koju smo se izborili i što je, zapravo, ključ stabilnosti i njenog opstanka.</p>
<p>Crna Gora je u ovom periodu takođe obezbijedila i svoju finansijsku stabilnost i ekonomsku samoodrživost. Crna Gora je neuporedivo razvijenije i bogatije društvo nego što je bila prije nezavisnosti.</p>
<p>Naravno, saglasan sam i sa brojnim objektivnim, ali naglašavam, objektivnim kritičarima, da je vlast koja je dovela do nezavisnosti imala slabosti na unutrašnjem planu. Nije se stiglo dovoljno uraditi na jačanju institucija, na vladavini zakona i, naravno, na standardu građana. Ali se često zaboravlja, i u ovom trenutku moramo biti fer i pitati se - je li za to bila odgovorna samo vlast?</p>
<p>Jednostavno se, ne samo zaboravlja, već i potcjenjuje otpor i destrukcija u kontinuitetu pojedinaca, političkih elita, pojedinih stranaka i njihova logistika da kompromituju nezavisnu državu, obesmisle institucije i dokažu da je referendum pokraden. Zaboravlja se da su protivnici nezavisnosti blokirali naš put ka EU u kontinuitetu, da je današnja politička elita vlasti, izuzev manjinskih stranaka, sva do jednog glasala, ne samo protiv nezavisnosti, nego i protiv učlanjenja u NATO. Često je bojkotovala parlament u jednom periodu i u cijelom mandatu, ali, naravno, i prilikom svake važne odluke za budućnost Crne Gore. Mislim da uz takvu opstrukciju i nije bilo moguće više uraditi.</p>
<p>S druge strane, Crna Gora je valjda jedini primjer u svijetu gdje bi jedan broj građana koji je nezadovoljan vlašću bio spreman da promijeni ne samo vlast, već i samu državu.</p>
<p>Svugdje u svijetu loša vlast se mijenja, a država voli i cijeni, i ne mijenjaju je za neku drugu. Zbog toga, mislim da su problemi ozbiljniji, dublji i dugo traju, i ne proizilaze samo iz nezadovoljstva vlašću.</p>
<p>Naravno, planska, organizovana kampanja protivnika države zamagljuje suštinu. U takvoj kampanji, nažalost, i neki mediji ne pronalaze pravi pristup. Ovih dana, naslovnice većine medija i povodom ove godišnjice postavljaju jedno pitanje - Jesu li se ispunila očekivanja od referenduma o nezavisnosti? Kažem, naravno da jesu.</p>
<p>Na referendumu smo glasali za Crnu Goru i njenu nezavisnost i dobili smo je. Koja bi to država bila bolja za nas? Crna Gora je zauvjek jedini i najbolji izbor za njene građane. Rekao bih da je to moj odgovor na vaše pitanje.</p>
<p><b>Antena M: Ko i kako danas najviše ugrožava nezavisnu Crnu Goru? Je li prijetnja veća u samoj državi ili van nje?</b></p>
<p><b>Marković</b>: Odgovor na to smo dobili ovog 21. maja. Jedan broj najviših državnih zvaničnika nije ni čestitao Dan nezavisnosti, nije se pojavio na državnim događajima povodom Dana nezavisnosti, čak su javno iskazana razočarajenja što je Crna Gora nezavisna.</p>
<p>Dakle, značajna većina vlasti ne poštuje ovaj datum. Neki to pokazuju otvoreno i bez imalo ustezanja, a neki se providno ukrivaju iza suvog protokola.</p>
<p>Zbog toga pod ovom vlašću Crna Gora nije bila nikada manje nezavisna i suverena. Poslije skoro pet godina svakovrsnog posrtanja, vjerujem da to uviđa i sve veći broj građana danas.</p>
<p><b>Antena M: Okolnosti su trenutno značajno drugačije nego 2006. Koje vidite kao posebno važne i, ako bi u nedjelju bio održan referendum, da li bi opet pobijedila nezavisna Crna Gora?</b></p>
<p><b>Marković</b>: Unutrašnje, regionalne i globalne prilike donose nam više nesigurnosti nego sigurnosti, rekao bih - jednu potpunu neizvjesnost, ali siguran sam i da bi na nekom novom referendumu pobijedila nezavisna i suverena Crna Gora.</p>
<p>Do njega naravno neće doći, po mom mišljenju, jer dolaze nove generacije koje razumiju koliko je važno imati sopstveni dom i biti slobodan u njemu.</p>
<p>Koliko god nam se ponekad učini da je Crna Gora olako prepustila svoju sudbinu onima koji je ne doživjavaju kao svoju jedinu domovinu, duboko vjerujem da ovo teško vrijeme neće još dugo trajati. Crna Gora će se ipak vratiti sebi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Marković: Crna Gora nikad nije bila manje nezavisna i suverena, ali i na nekom novom referendumu pobijedila bi

<p>Bugarski predsjednik, <b>Rumen Radev</b>, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.</p>
<p>- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.</p>
<p>On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.</p>
<p>- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.</p>
<p>Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.</p>

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

<p>Švajcarska vlada predložila je održavanje neobaveznog referenduma o novom sporazumu zemlje s Evropskom unijom, saopštio je savezni kabinet, čime bi se olakšalo osiguravanje podrške za postizanje dogovora.</p>
<p>Prema švajcarskom zakonu, narodni referendum o novom međunarodnom ugovoru može se organizirati ako se u roku od 100 dana prikupi najmanje 50.000 potpisa, ostavljajući građanima da odluče o potrebi njegovog održavanja.</p>
<p>Za prolazak neobaveznog referenduma dovoljna je prosta većina birača, za razliku od obaveznih referenduma za koje je potrebna dvostruka većina - birača i svih 26 kantona.</p>
<p>Švajcarska i Evropska unija u decembru su predstavile novi okvirni sporazum za redefiniranje međusobnih odnosa. Sporazum obuhvata područja električne energije, državne pomoći, transporta, slobode kretanja te švajcarskog finansijskog doprinosa Uniji.</p>
<p>Dogovor dodatno učvršćuje veze između EU i njenog četvrtog najvećeg izvoznog tržišta, nudeći više pravne sigurnosti švajcarskim kompanijama koje u velikoj mjeri zavise o poslovanju s 27-članim blokom.</p>
<p>Prema prijedlogu, švajcarska vlada će podložiti mjere koje se odnose na bilateralne odnose, sigurnost hrane, energetiku i zdravstvo javnom glasanju.&nbsp;</p>
<p>Konačnu odluku o obliku referenduma i daljem zakonodavnom postupku donijeće parlament, navela je vlada, naglašavajući pritom svoju podršku sporazumu s Briselom, posebno u svjetlu globalnih neizvjesnosti, navodi Rojters.&nbsp;</p>
<p>- S obzirom na napetu geopolitičku situaciju, Savezno vijeće smatra da je strateški nužno da Švicarska zadrži stabilne i pouzdane odnose s EU i susjednim zemljama kako bi osigurala stabilnost, nezavisnost i prosperitet. Paket Švajcarska-EU ne predstavlja temeljnu promjenu smjera, već ciljano jačanje i dalji razvoj dobro uspostavljenog bilateralnog pristupa - zaključuje se.</p>

610x380

500x500

Švajcarska vlada predlaže neobavezni referendum o bližim vezama s Evropskom unijom

<p>Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pokrenula je kampanje pod motom „Za miran san, socijalni stan“ i „Nije sve na prodaju“, koje su proistekle iz Rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i Rezolucije o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa, usvojenih na Kongresu USSCG.</p>
<p>- Imajući u vidu da povodom upućenih inicijativa i urgencija nije bilo odgovora od donosilaca odluka, Izvršni odbor USSCG odlučio je da u nastavku kampanje, u skladu sa članom 93 stav 3 Ustava Crne Gore, pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana/ki za podnošenje Predloga Skupštini Crne Gore za raspisivanje državnog referenduma - navodi se u saopštenju USSCG.</p>
<p>Kako su kazali, da bi obavezali Skupštinu Crne Gore da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da prikupe potpise najmanje 10 odsto građana/ki koji imaju biračko pravo odnosno 54.247 potpisa.</p>
<p>- Referendumska pitanja na koje bi se građani/ke izjašnjavali u slučaju raspisivanja državnog referenduma glase: Da li ste za to Skupština Crne Gore usvoji Zakon o izgradnji stanova u državnom vlasništvu koji bi se pod povoljnim uslovima izdavali u zakup građanima/kama Crne Gore koji nisu u mogućnosti da po tržišnim uslovima riješe stambeno pitanje? Da li ste za to da Skupština Crne Gore usvoji Zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države - saopštili su iz USSCG.</p>
<p>S tim u vezi, USSCG će, kažu, otpočeti terenski obilazak opština širom Crne Gore, radi sakupljanja potpisa građana, počevši od danas u Baru.</p>
<p>Naveli su da će javna tribina biti održana u Baru od 19 sati do 21 sat u sali Skupštine opštine Bar. Štand je otvoren od 17 sati ispred sale Skupštine opštine Bar.</p>

1084x550

Za miran san, socijalni stan: USS prikuplja potpise za raspisivanje referenduma

<p>Rani rezultati pokazuju da je 50% Moldavaca glasalo "da" na nedjeljnom referendumu o aspiracijama zemlje ka Evropskoj uniji, čime se ova mala nacija, pod pritiskom između Istoka i Zapada, našla na putu ka pridruživanju jedinstvenom tržištu uprkos pritiscima iz Rusije, piše Reuters.&nbsp;</p>
<p>U ponedjeljak, prema podacima saopštenim u 3:00 ujutro na 97,66% prebrojanih glasova, 50% Moldavaca glasalo je "da", prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije. Međutim, konačan rezultat još uvijek nije bio siguran. Ranije su djelimični rezultati pokazivali da 57% birača nije spremno da podrži pridruživanje EU.&nbsp;</p>
<p>Analitičari su objasnili da su glasovi uglavnom pro-EU dijaspore prebrojani kasnije, što je dalo kampanji za "da" posljednji podsticaj. Iako daleko od velikog uspjeha, rezultati idu u prilog aktuelnoj pro-EU predsjednici <b>Maiji Sandu</b>, koja se kandidovala na nedjeljnim izborima da zadrži svoju poziciju. Do ranih sati ponedjeljka, imala je 41,91% glasova sa 97,7% prebrojanih glasova.</p>
<p>Referendum i predsjednički izbori smatraju se testom spremnosti duboko podijeljene nacije da održi bliske veze sa Rusijom ili da se upusti u potencijalno dugotrajan proces pridruživanja Evropskoj uniji.&nbsp;</p>
<p>Sanduin glavni rival na predsjedničkim izborima, bivši generalni tužilac <b>Aleksandr Stoianoglo</b>, osvojio je 26,32% glasova, što otvara put za drugi krug izbora 3. novembra u ovoj siromašnoj bivšoj sovjetskoj zemlji u jugoistočnoj Evropi. Glasanje ide u drugi krug ako nijedan kandidat ne pređe prag od 50 odsto.</p>
<p>Sandu je u nedjelju naveče izjavila da postoje "jasni dokazi" da su kriminalne grupe, u saradnji sa stranim snagama neprijateljskim prema interesima Moldavije, pokušale da kupe 300.000 glasova, što je nazvala "prevarom neviđenih razmjera".&nbsp;</p>
<p>- Njihov cilj je bio podrivanje demokratskog procesa. Njihova namjera bila je da šire strah i paniku u društvu... Čekamo konačne rezultate i odgovorićemo odlučnim potezima - rekla je Sandu.</p>
<p>Pripreme za glasanje zasjenjene su brojnim optužbama za miješanje u izbore od strane bjegunca tajkuna <b>Ilana Shora</b>, koji živi u Rusiji. Moskva je negirala uplitanje, dok Shor negira krivicu.</p>
<p>Moldavska policija ranije ovog mjeseca optužila je Shora, koji je u odsustvu osuđen za prevaru i krađu, da je pokušao da podmiti mrežu od najmanje 130.000 birača da glasaju "ne" i podrže "našeg kandidata" na izborima.&nbsp;</p>

Rani rezultati: Polovina Moldavaca glasalo "da" na referendumu o aspiracijama zemlje ka EU

<p>Građani Moldavije glasaju danas na predsjedničkim izborima i istovremeno na referendumu o tome da li da se put ka pridruživanju Evropskoj uniji (EU) unese u Ustav kao državni cilj.</p>
<p>Istraživanja javnog mnjenja daju prednost proevropskoj liberalnoj predsjednici Maji Sandu koja pokušava da obezbijedi drugi mandat, prenose agencije.</p>
<p>Ankete pokazuju da će, ukoliko dođe do drugog kruga izbora, najveći protivnik Sandu biti bivši državni tužilac Aleksandru Stojanoglo, kandidat Socijalističke partije.</p>
<p>Što se ustavnih amandmana tiče, oni bi između ostalog u njegovoj preambuli trebalo da potvrde moldavski "evropski identitet", a evropsku integraciju kao nacionalni "strateški cilj", piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.</p>
<p>Takođe bi pristupanje EU bilo moguće na bazi većinskog glasanja u državnom parlamentu, koji ima 101 poslanika.</p>
<p>Na referendumu je potrebna izlaznost najmanje trećine ljudi s popisa birača, odnosno 1,1 milion građana, da bi se smatrao važećim.</p>
<p>Uoči glasanja, stizala su upozorenja kako iz Moldavije tako i iz inostranstva, o navodnom ruskom uplitanju, od kupovine glasova do podsticanja nemira nakon izbora.</p>

1250x600

Moldavija bira predsjednika i glasa na referendumu o EU

<p>Švajcarski birači glatko su odbacili na referendumima inicijativu koja je predviđala bolju zaštitu biodiverziteta, kao i predlog o reformi finansiranja penzija, pokazuju prve projekcije rezultata objavljene posle zatvaranja birališta 22. septembra.</p>
<p>Projekcija rezultata nije iznenađenje pošto su ankete objavljene pre održavanja glasanja već ukazivale da će dva predloga biti odbačena. To da su odbačeni potvrdile su prve projekcije instituta za ankete gfs.bern objavljene odmah po zatvaranju glasačkih mesta u podne.</p>
<p>Inicijativa o biodiverzitetu, koju podržava više organizacija za odbranu prirode i pejzaža kao što su Pro Nataura, BirdLife, Švajcarska baština (Patrimoine Suisse) traži više sredstava i površina za bolju zaštitu biodiverziteta i prirode čak izvan zaštićenih zona, kao i bolju zaštitu pejzaža i izgrađene baštine. Predlog je dobio podršku 37 odsto glasača.</p>
<p>Prema delimičnim rezultatima koje objavljuje savezna Vlada na posebnoj aplikaciji, tekst je odbacilo gotovo 66 odsto glasača već u 8.30 po lokalnom vremenu.</p>
<p>Švajcarci su na referendumu 22. septembra takođe odbacili reformu finansiranja penzija koju je želela Vlada, pokazuju prve projekcije prema kojima je ta inicijativa dobila podršku samo 31 odsto birača.</p>
<p>Protiv inicijative je bilo 67 odsto prema aplikaciji savezne vlade, na osnovu delimično prebrojanih glasova u 8.30 po lokalnom vremenu.</p>
<p>Tako su levica i sindikati osvojili pobedu nad projektom koji su nazivali izdajom i zamkom.</p>
<p>U Švajcarskoj finansiranje penzija se zasniva na tri "stuba", državno izdvajanje, profesionalno izdvajanje i privatno izdvajanje. Samo su prva dva obavezna.</p>
<p>Reforma je predviđala da zaposleni daju više sami za penzije.</p>

Švajcarci na referendumu odbacili prijedloge o biodiverzitetu i reformi penzija

<p>Danas će na poslanička pitanja u crnogorskom Parlamentu odgovarati ministar financija <b>Novica Vuković</b> u nastavku sjednice Skupštine koja je započela još 28. marta kada je bio i posljednji Premijerski sat. &nbsp;</p>
<p>Na dnevnom redu je, između ostalog, i rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Vlada je juče povukla sporne članove zakona o zabrani izvještavanja o zaduženjima države iz prijedloga izmjena i dopuna zakona nakon konsultacija sa Evropskom komisijom.</p>
<p>Početak zasjedanja zakazan je za 12 sati.</p>

Skupština nastavlja zasjedanje: Vuković odgovara na pitanja

<p>Vrhovni sud Crne Gore održaće svečanu akademiju pod nazivom „Put crnogorskog sudstva od tradicionalnog do evropskog“,povodom obilježavanja jubileja –<b> 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda Crne Gore.</b></p>
<p>Program svečanosti obuhvata uvodna izlaganja predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore <b>Valentine Pavličić</b>, ministra pravde <b>Bojana Božovića</b>, ambasadorke Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori <b>Don Meken</b> i šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, <b>ambasadora Johana Satlera</b>, saopteno je iz tog suda.&nbsp;</p>
<p>U cilju daljeg unapređenja rada najviših sudskih instanci i usklađivanja sudske prakse sa savremenim evropskim pravnim standardima, počasni govornik biće predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva <b>Lord Reed.</b></p>
<p>Nakon svečanog dijela uslijediće panel diskusija <b>„Na putu ka efikasnom, transparentnom i nezavisnom sudskom sistemu“, </b>u kojoj će učestvovati visoki predstavnici sudstva, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore <b>Radoje Korać</b> i predsjednik Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva <b>Lord Reed</b>, a moderiraće je direktorka Programa za Zapadni Balkan AIRE Centra <b>Biljana Brajtvajt</b>.</p>
<p>Svečanost će se održati u <b>petak, 20. juna 2025. godine</b>, u <b>Kristalnoj dvorani hotela Hilton u Podgorici,</b> sa početkom u <b>10.00 časova.</b></p>

Svečana akademija povodom 80 godina od osnivanja Vrhovnog suda Crne Gore

<p>Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore duelom sa Češkom u Brnu danas će početi takmičenje na Evropskom prvenstvu.<br/>
<br/>
Početak duela zakazan je za 17 sati i 30 minuta.<br/>
<br/>
Dan kasnije rival crnogorskim selekcijama biće Belgija, dok je za 22. jun zakazan duel protiv Portugala.<br/>
<br/>
Prema propozicijama, po dvije najbolje selekcije iz grupe izboriće plasman u četvrtfinale.</p>

Crnogorske košarkašice na startu sa Češkom

<p>- Halo, sekretare, ovdje premijer Milojko. Je li sve spremno da ‘pretrčimo’ ove tačke i to izglasamo na WhatsApp-u?<br/> - Jeste, sad ide notifikacija ministrima.<br/> - Prva tačka: Izbor NN za vršioca dužnosti…<br/> - Dovoljan broj glasova, glasanje zaključeno. Ko nije stigao da glasa – više sreće drugi put. Za danas završeno.</p> <p>Ovo je možda karikatura, ali nije daleko od stvarnosti. Tako danas često izgledaju sjednice Vlade Crne Gore. Umjesto rasprave za stolom, odluke o bezbjednosti, pravosuđu, obrazovanju… donose se putem mobilnih aplikacija – bez ličnog prisustva, bez javne debate i bez traga ozbiljne institucionalne odgovornosti.</p> <p>Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), više od 58 odsto sjednica Vlade Crne Gore od oktobra 2023. godine održano je telefonskim putem, uglavnom preko WhatsApp-a. U pitanju su odluke koje zadiru u ključne oblasti državne politike – bezbjednost, budžet, obrazovanje – a donose se elektronskim putem, često u tišini, bez sučeljavanja mišljenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250619070636_720992f3e3674d2b033ccbcef5636e9f91cd49cbf18a28864b2492e77e4588eb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250619070636_720992f3e3674d2b033ccbcef5636e9f91cd49cbf18a28864b2492e77e4588eb" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Online Sjednice Vlade"> <figcaption>Online sjednice Vlade<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <h2>Sezonska pojava dominantan faktor u Vladi&nbsp;</h2> <p>Da način održavanja sjednica Vlade najbolje oslikava karatker ove Vlade i parlamentarne većine – neozbiljnost, diletantizam i odsustvo svijesti da rade u javnom interesu, u izjavi za Portal ETV poručuje <b>Ivan Vujović</b>, lider SDP i jedan od lidera Evropskog saveza.&nbsp;</p> <p>- Ako znamo ko je na čelu Vlade i ako znamo strukturu Vlade, onda sve to i ne treba da nas puno čudi. Radi se uglavnom o ljudima i strukturama koje su pukim sticajem, za njih srećnih, okolnosti dospjeli na pozicije vlasti i moći. Partija koja je klasična politička sezonska pojava je dominantan faktor u Vladi i njen lider koji je na bezbroj primjera pokazao da nema, u prvom redu, svijest što posao koji obavlja znači i kakve sve obaveze i ponašanje podrazumijeva - navodi Vujović.</p> <p>Prema njegovim riječima, Spajić dolazi iz jednog potpuno drugačijeg profesionalnog miljea i iskreno nije imao gdje naučiti državnički posao, a tragedija Crne Gore je što smo došli u situaciju da svi budemo taoci njegovog poimanja javne odgovornosti.&nbsp;</p> <p>- Spajić ne samo što nema osjećaj odgovornosti već se ni ne trudi da ga stekne i prihvati dobronamjerne kritike demokratske javnosti. On državu posmatra kao brokersku kuću, a pravila, institucije i procedure kao zlo koje treba pošto-poto zaobići - ili kao barijeru za ostvarenje njegovih biznis kratkoročnih ambicija - ističe Vujović.&nbsp;</p> <p>Lider SDP za Portal ETV kaže da se to najbolje vidi po činjenici da se oko 60 odsto sjednica Vlade organizuje tzv. elektronskim putem preko raznih aplikacija.&nbsp;</p> <h2>Online ćaskanje</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911220912_d22db893b4d3ea2f68ee4751d22efb083bd3e2c8ca37352a2aaf95ccee5ffc11.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240911220912_d22db893b4d3ea2f68ee4751d22efb083bd3e2c8ca37352a2aaf95ccee5ffc11" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivan Vujović"> <figcaption>Ivan Vujović<span>(Photo: SDP)</span></figcaption> </figure>  <p>Možemo, dodaje, da zamislimo kvalitet odluka ili rasprave na tako održanim sjednicama Vlade gdje se cjelokupna aktivnost svodi na emitovanje lajkova, emotikona i ostalih elemenata iz repertoara neobaveznog onlajn ćaskanja.&nbsp;</p> <p>- Njegov odnos prema Skupštini, gdje ignosriše svoje demokratske u poslovničke obaveze u vezi sa Premijerskim satom, najbolje pokazuju stepen svijesti crnogorskog premijera i njegovu percepciju ključnih državnih institucija i političkog sistema u cjelini. Nedavno glasanje oko direktora policije koje je trajalo dok se nije namakla mršava većina za produženje njegovog v.d. mandata možda najslikovitije govori o nivou ove Vlade koji je najblaže rečeno skandalozan - poručuje jedan od lidera ES-a.&nbsp;</p> <h2>Svijet „nema ovakvog premijera“</h2> <p>Siguran je Vujović da ovakvog primjera teško možete da nađete u demokratskom svijetu.&nbsp;</p> <p>- Sve je to više nego porazno i posebno uvredljivo i ponižavajuće za demokratsku javnost. Naravno možemo i da zamislimo kakvu poruku šaljemo na vanjskom planu kao država koja je navodno na putu prema članstvu u EU, a ima ovakve prakse - podvlači Vujović.</p> <p>Zaključuje da je tužno je da smo kao država došli do toga da je vode ovakve ličnosti i strukture - sve je to na neki način, pa i ovo kako Vlada radi, dio ukupnog konteksta pokušaja obesmišljavanja i uneozbiljavanja države.&nbsp;</p> <p>- Kao da nam oni poznati vanjski kreatori političkih promjena iz 2020. godine, a čiji su favoriti ovi koji dominantno čine Vladu, žele poručiti – kad vam je ovako „ozbiljna“ vlast. onda kao država i ne treba da postojite - upozorio je Vujović u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;</p> <h2>Glasanje je zaključeno&nbsp;</h2> <p>Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da ovakva praksa obesmišljava osnovnu svrhu sjednica izvršne vlasti: otvorenu raspravu, javno iznošenje argumenata i preuzimanje odgovornosti za izgovoreno i odlučeno. Sve to se sada svodi na potvrdu poruke, emoji palac gore – i to je to.</p> <h2>Gdje je nestala odgovornost?</h2> <p>Elektronsko odlučivanje ne bi samo po sebi bilo problematično da ne služi kao sredstvo izbjegavanja transparentnosti. Zatvorene poruke zamjenjuju javne rasprave, a „notifikacije“ – ministarske argumente.</p> <p>Ko kontroliše tempo ovakvog odlučivanja? Ko vodi raspravu? Ko garantuje da su odluke zaista donešene uz razumijevanje njihovih posljedica?</p> <p>Odgovora nema – samo poruka da je „glasanje zaključeno“. A ko nije stigao, više sreće drugi put.</p>

Halo, premijeru, da li se čujemo - Vlada vodi državu preko WhatsApp-a; Vujović: Dilentatizam i odsustvo svijesti

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: referendum