Ekološki aktivista Milorad Mitrović, govoreći o ekološkim problemima u Pljevljima, najavio je mogući referendum o izlasku tog grada iz Crne Gore.
Mitrović je gostujući u Jutarnjem programu TV Vijesti kazao da građani Pljevalja neće trpjeti ovakvo zagađenje i iživljavanje nad njima, te da su priče iz Instituta za javno zdravlja i prvog čovjeka Elektroprivrede iritantne.&nbsp;
- Ako ne preduzmu radikalne i konkretne korake možda će Pljevlja raspisati referendum, kao Botun, ali ovoga puta da izađu iz ovakve Crne Gore koja ih godinama eksploatiše - kazao je Mitrović.
Dio njegovog gostovanja, objavljen je u postu na mreži X. Pogledajte:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F2006090366181614037%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2006090366181614037%7Ctwgr%5E824890b2328b46bf9efa661cb7370e82e62cd527%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mitrović: Pljevlja će, možda, raspisati referendum o izlasku iz Crne Gore

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u izborno zakonodavstvo.&nbsp;
- Nakon brojnih radnih sastanaka sa vama širom Crne Gore, odlučio sam da Skupštini uputim prijedlog za raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih lista u naše izborno zakonodavstvo. Otvorene liste donose veliku neophodnu promjenu. Na sljedećim izborima konačno želimo da vratimo naše ustavno pravo da biramo ljude imenom i prezimenom, umjesto da zaokružujemo samo nazive partija ili koalicija - poručio je predsjednik.&nbsp;
On je kazao da na na glasačkom listiću, uz zaokruživanje naziva liste, želi da imamo pravo da glasamo za ljude koje znamo i kojima vjerujemo.&nbsp;
- Glasaćemo za ljude koji su zaslužili naše povjerenje. Skupštinska Radna grupa za izbornu reformu, poslije referenduma, više neće imati izgovore za nastavak odugovlačenja, a protivnici otvorenih lista unutar partija suočiće se s jasnom odlukom građana - istakao je Milatović.
Referendum, kako je poručio je jedini način da osiguramo sprovođenje volje i nametnemo obavezu poslanicima da rade u interesu građana, a ne za šefove svojih partija i svoje stranke.&nbsp;
- Zahtjev za raspisivanje referenduma i vaša odluka da uvedemo otvorene liste je radna akcija za demokratiju i demokratski razvoj, za poštenje i poštenu Crnu Goru. Za ljude u koje vjerujemo - zaključio je predsjednik države.

500x500

Milatović predložio referendum o otvorenim listama: Da biramo ljude imenom i prezimenom

Ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama, sa minorim budžetom, sa prljavim ulicama, lošom infrastrukturom i bez mogućnosti da se bilo šta uradi. Puko i tiho egzistiranje u fotelji ne prihvatam i to neću dozvoliti - istakao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Referendum u Zeti o izgradnji postrojenja u Botunu otvorio je dilemu o tome koliko takvo izjašnjavanje građana može imati pravnu snagu van granica opštine. Gradonačelnik Mujović u izjavi za RTV Podgorica poručuje da odluka sa referenduma ne proizvodi obaveze za Podgoricu, uz upozorenja da bi eventualno zaustavljanje projekta imalo ozbiljne posljedice.
Nakon završenog referenduma u Zeti, otvoreno je pitanje kakav pravni i politički efekat takva odluka ima na Glavni grad i državu. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović za RTV Podgorica ponavlja da rezultat ne može biti pravno obavezujući za Podgoricu.
- Mislim da stav gospodina Asanovića nije pravno utemeljen i da ovaj referendum nije obavezujući za Glavni grad. U skladu s tim ćemo se i ponašati. Ovo može biti određeni input, način razmišljanja građana Zete, ali nikako nešto što je obavezujuće za Glavni grad, a posebno ne za državu Crnu Goru - kazao je Mujović.
Projekat postrojenja ne može se posmatrati van šireg evropskog konteksta, jer je riječ o, kaže Mujović, jednom od ključnih uslova u procesu evropskih integracija Crne Gore.
- Moram reći da mi smeta to koketiranje sa demokratijom i Evropom. Kada nam nešto iz Evrope odgovara i ide u korist, tada je to afirmativno i poželjno. Međutim, kada nešto ne ide u prilog lokalnim interesima, onda se to ignoriše. Svi smo deklarativno za evropske integracije, ali ovo je projekat koji je sastavni dio tih integracija i jedan od osnovnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i elementarna civilizacijska norma - poručuje Mujović.
Ocjenjuje da se referendum, kao demokratski mehanizam, ne smije koristiti za pitanja koja imaju jasan i logičan odgovor, ali u razvijenim evropskim državama.
- Jeste, referendum jeste evropska tekovina, ali u razvijenoj Evropi se na referendumima ne postavljaju pitanja ovog tipa, jer ona imaju logičan odgovor. Ako vas neko pita da li ste za izgradnju postrojenja koje doprinosi zdravlju vas, vaše porodice, okoline i ekologiji grada i države u kojoj živite - kazao je Mujović.
U slučaju zaustavljanja projekta, upozorava prvi čovjek Podgorice, finansijski kolaps je neminovan.
- Da li želimo da pratimo volju građana Zete, ali onda moramo biti spremni da se odreknemo između 150 do 200 miliona eura i faktički potpišemo kapitulaciju Glavnog grada. Da naredne godine nema plata, nema projekata, asfaltiranja ili bilo čega - istakao je Mujović.
U tom kontekstu, ističe - odgovorno upravljanje gradom bilo bi značajno ograničeno.
- Ne mogu voditi Grad na takav način i ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama, sa minorim budžetom, sa prljavim ulicama, lošom infrastrukturom i bez mogućnosti da se bilo šta uradi. Puko egzistiranje u fotelji ne prihvatam i to neću dozvoliti - kazao je Mujović.
Poruka iz Glavnog grada je da se pitanje postrojenja u Botunu ne može svesti samo na lokalno izjašnjavanje, već da mora biti sagledano u širem pravnom, finansijskom i evropskom kontekstu.

Mujović: Ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama i koji će tiho egzistirati u fotelji

Građani Zete danas se na referendumu izjašnjavaju o tome da li su saglasni sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji opštine, u naselju Botun. Biračka mjesta otvorena su u 7 časova, a glasanje će trajati do 20 sati.
Pravo glasa na referendumu ima ukupno 12.747 građana. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je kol-centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu provjeriti da li su upisani u birački spisak, kao i informaciju o biračkom mjestu na kojem glasaju.
Na referendumu o izgradnji postrojenja do 15 sati glasalo je 37,7 odsto građana, potvrdio je Anteni M predsjednik referendumske komisije u Zeti Pavle Cavnić.
Do 13 sati glasalo je 28,1 odsto upisanih birača.
Do 11 sati glasalo je 14,8 odsto građana, rekao je predsjednik referendumske komisije.
Izlaznost građana na birališta do 10 sati bila je 5,1 odsto, rekao je &nbsp;Cavnić.
Cavnić je kazao da glasanje protiče u najboljem redu, te da je otklonjen i problem koji su imali u Gostilju, gdje jedna traka nije radila, kao što se desilo u Mahali i Bistricama.
Do 9 sati je obrađeno oko 80 posto biračkih mjesta, izlaznost je oko 4,6 odsto.
- Nikakvih nepravilnosti nema, sve teče, svi aparti rade, sve je u redu - &nbsp;naveo je.
Što se tiče poređenja izlaznosti sa posljednjim izborima u Zeti Cavnić kaže da nema podatke.
- Svi ti podaci su nam ostali u Opštinskoj izbornoj komisiji, a ovo je potouno drugačija komisija koja se zove Komisija za sprovođenje referenduma - pojasnio je on.
Podsjećamo da su građani Botuna prethodnih mjeseci organizovali više protesta, izražavajući protivljenje planiranoj izgradnji postrojenja. Dio mještana je prije mjesec dana postavio i šatore, za koje je Komunalna inspekcija donijela više rješenja o uklanjanju.
Mještani Botuna su u više navrata poručili da se protive izgradnji postrojenja na toj lokaciji, naglašavajući da će istrajati u svojim stavovima i daljoj borbi protiv realizacije projekta.

Referendum u Zeti: Do 15 sati izlaznost 37,7 odsto

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi TVCG.
Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec dana postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogonu nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Zeta: Sjutra referendum o kolektoru, pravo glasa ima 12.747 građana

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, povodom referenduma koji će se održati u nedjelju, 14. decembra, u opštini Zeta, formiralo Call centar sa jedinstvenim brojem 19820, dostupan građanima tokom cijelog izbornog dana.
Call centar će raditi u nedjelju, 14. decembra, od 7 do 20 časova, a pozivom na broj 19820 građani mogu provjeriti:
- da li su upisani u birački spisak,
- na kojem biračkom mjestu glasaju.
Operateru je potrebno saopštiti lične podatke: ime i prezime, datum rođenja i ime roditelja, ili jedinstveni matični broj.
MUP je najavio i prilagođen rad Filijale za građanska stanja i lične isprave Zeta, kako bi građani mogli blagovremeno preuzeti lična dokumenta:
- subota, 13. decembar: od 7 do 15 časova
- nedjelja, 14. decembar (dan referenduma): od 7 do 20 časova
Iz Ministarstva poručuju da je cilj ovih mjera da se građanima Zete omogući nesmetano ostvarivanje biračkog prava.

Referendum u Zeti: MUP otvorio broj 19820 za provjeru upisa u birački spisak i biračkog mjesta

Predsjednik referendumske komisije u Zeti Pavle Cavnić u izjavi za Antenu M navodi da, u toku pripreme referenduma povodom izjašnjavanja zbog planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, nijesu imali saradnju sa Državnom izbornom komisijom, zbog čega su nailazili na određene prepreke, ali da je, kako kaže, na kraju sve spremno za nedjelju.
- Državna izborna komisija, koja je obavljala veći dio posla, sada ne učestvuje. Imali smo mnogo nedoumica kada je u pitanju saradnja sa MUP-om, MPNI, savjetovanja kod DIK-a. Nama je drugostepeni organ u ovom postupku Ustavni sud, imali smo određenih nedoumica kako postupati prema licima koja se nalaze u istražnim zatvorima, ali smo naišli svugdje na korektnu saradnju i sve smo to usaglasili i tehnički sproveli, zaključili birački spisak, odredili biračka mjesta. Takođe dobili smo jutros i aparate za glasanje od MUP-a, izvode iz biračkih knjiga, glasački listići su gotovi i sve ide rutinski - kazao je Cavnić.
Cavnić ističe da su biračka mjesta određena, ali da se još radi na osposobljavanju prostora kako bi bili uslovni za referendum.&nbsp;
- Biračkih mjesta na prošlim izborima u Zeti je bilo 26. Međutim, tri biračka mjesta koja je sprovodila DIK bila su u zatvorskim jedinicama, tako da mi sada imamo tri nova biračka mjesta, gdje smo uzeli ingerencije po zakonu od DIK-a i ukupno ih sada ima 29, sa 12.747 birača - istakao je on.
Cavnić kaže da su njihova očekivanja na visokom nivou, te da će se potruditi da dan referenduma prođe u najboljem redu.&nbsp;
- Uvijek su se u Zeti održavali korektni izbori, uvijek je bilo saradnje među partijama. U nedjelju nemamo vlast i opoziciju, nemamo izborne liste, imamo referendumsko pitanje ZA i PROTIV i mislim da će to biti baš u redu - smatra sagovornik Antene M.&nbsp;
Glavni grad najavio je da bi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda trebalo da počne naredne sedmice, a Uprava za inspekcijske poslove izdala nalog mještanima Botuna da uklone šator podignut polovinom prethodnog mjeseca prekoputa industrijske zone KAP-a.
14. decembra u Zeti će se održati referendum povodom izjašnjavanja o pitanju planirane gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, a pravo glasa ima 12.747 građana.

Cavnić: DIK ne učestvuje na referendumu u Zeti, imamo 29 biračkih mjesta

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila prijedlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švajcarskih franaka ili više.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog prijedloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švajcarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama, prenose agencije.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Prijedlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Slovenci su u nedjelju na referendumu odbacili zakon o potpomognutom okončanju života koji je njihov parlament usvojio u julu.
Protiv zakona glasalo je 53,07 odsto birača i time je ostvaren kvorum za njegovo odbacivanje, prema djelimičnim, nezvaničnim rezultatima na osnovu većine prebrojanih glasačkih listića.
Za zakon je glasalo 46,93 odsto birača.
Zakon se na referendumu odbacuje ukoliko protiv njega glasa većina birača, pod uslovom da je protiv najmanje petina svih upisanih birača. Prema posljednjim podacima o broju birača, ovog puta je protiv moralo glasati najmanje 339.205 građana, dok je, prema djelimičnim nezvaničnim rezultatima nakon 95 odsto prebrojanih listića, protiv glasalo 346.815 birača.
Prema posljednjim nezvaničnim podacima, na referendumu je učestvovalo 40,31 odsto birača sa pravom glasa.
Birači su danas odlučivali o sudbini zakona o potpomognutom dobrovoljnom prekidu života, koji bi lucidnim, terminalno oboljelim pacijentima, čije je zdravstveno stanje ili patnja nepodnošljiva, dao pravo da okončaju život, isključujući slučajeve mentalnih bolesti.

Pao zakon o eutanaziji u Sloveniji: Građani glasali protiv odluke parlamenta

U Sloveniji će sjutra biti održan referendum o potpomognutom samoubistvu, drugi u prethodne dvije godine.
Prvi referendum, održan prošle godine i koji je bio savjetodavne prirode, pokazao je da je 55 odsto birača izrazilo podršku uvođenju Zakona o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života.
Nakon što je ovaj zakon usvojen u Slovenskom parlamentu, pojavila se peticija za održavanje novog referenduma o ovom pitanju. Peticiju je potpisalo više od 46.000 građana Slovenije.
Vlasti su zbog toga odlučile ssa sazovu referendum kako bi građani imali posljednju riječ u vezi s potpomognutim samoubistvom.
Za odbacivanje zakona potrebno je ispuniti dva uslova: da većina birača koji izađu na referendum glasa protiv i da najmanje 20 odsto svih registrovanih birača glasa protiv.
S obzirom na to da Slovenija ima 1.696.025 registrovanih birača, najmanje 339.205 birača mora glasati protiv zakona da bi on bio odbijen.
Prema Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji mogli bi dobiti pristup potpomognutom samoubistvu. Ako se zahtjev pacijenta odobri, pacijent bi dobio supstancu kojom bi sam mogao da okonča život.
Pacijenti će morati dva puta da izraze svoju namjeru svom doktoru prije podnošenja formalnog zahtjeva, koji mora odobriti još jedan, nezavisni doktor. Njihovu sposobnost donošenja odluke procijeniće i psihijatar.
Zdravstveni radnici zadržavaju pravo da odbiju da učestvuju u proceduri, dok pravo neće moći da koriste osobe mlađe od 18 godina i pacijenti čija neizdrživa patnja proizlazi isključivo iz mentalne bolesti.

1250x600

1084x550

Građani Slovenije izlaze na referendum: Da li će potpomognuto samoubistvo ostati legalno?

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: referendum