Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
<h2>TRI U JEDAN</h2>
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.
A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.
On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.
Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.
Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.
Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.
Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.
- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović najoštrije je osudio čestitku koju je predsjednik Skupštine Andrija Mandić uputio bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) povodom 9. januara, koji se proslavlja kao Dan RS, iako ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) tri puta proglasio neustavnim.
U pitanju je grubo narušavanje dobrosusjedskih odnosa, poručio je ministar Ibrahimović, rekavši da nepoštovanje suvereniteta međunarodno priznatih država i njihovih organa nije interes Crne Gore.
Mandić, lider Nove srpske demokratije, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, čestitku je uputio rukovodstvu RS.
- Neka i ovaj 9. januar bude potvrda predanosti srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde, mira i zajedničke budućnosti, koji su garant napretka svih nas na Balkanu - napisao je Mandić na mreži X.
Tročlana delegacija njegove stranke prisustvovala je u Banjaluci svečanom defileu povodom 9. januara, nakon čega je izdato saopštenje u kome s navodi da je "srpski narod širom svijeta večeras saopštio da je Republika Srpska za vječnost rođena".
Mandićeva stranka podržava ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO članstva Crne Gore, negira genocid u Srebrenici.
Za predsjednika Skupštine oktobra 2023. izabrale su ga dominantno prosrpske snage koje su 2020. pobijedile na izborima.Oktobra prošle godine njegova stranka ušla je u Vladu premijera Milojka Spajića.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj najavio je da će "odluka manjinskih partija biti jedinstvena" ako premijer Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić prećute Mandićevu čestitku.
- Mandić ima legitimno pravo na svoje djelovanje, mi imamo pravo da što prije bude moguće poništimo naš glas njemu - naveo je Đeljošaj na mreži X.
Mandić i Đeljošaj su nedavno razmijenili oštre optužbe.
I ministar javne uprave i politički direktor Albanske alternative Maraš Dukaj, pozivao je premijera Spajića da se odredi prema Mandićevom potezu i "time pojasni poziciju državne politike Crne Gore".
On je poručio da albanski narod ne podržava podrivanje dobrosusjedskih odnosa i komplikovanje evropskog puta Crne Gore.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je Mandiću da ne bi trebalo da kvari odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
Opoziciona Demokratska parija socijalista je navela da se od Mandića ne može očekivati poštovanje BiH kad on, kako su naveli, ne poštuje Crnu Goru i njen Ustav.
- To je konstanta u njegovom političkom djelovanju. Samo što to sad radi kao državni zvaničnik a u tome ga podržava premijer i veći dio vladajuće većine - saopšteno je iz DPS-a.
Osvrnuli su se i na ministre koji se, "retorički ograđuju od Mandićevih postupaka".
- Sve dok čine vladajuću većinu kojom on upravlja i manipuliše, oni dijele odgovornost za sva njegova nepočinstva - ističe se u saopštenju.
Premijer Spajić, ni ostali ministri iz Vlade nijesu reagovali na Madićevu čestitku.
Prošle godine Bosna i Hercegovina je uputila dvije protestne note Crnoj Gori zbog političkog djelovanja Mandića.
Posljednju zbog njegovog govora na "Svesrpskom saboru" u Beogradu 8. juna kada je obraćajući se liderima Srbije i bh. entiteta RS, ovaj entitet nazvao državom.
Prethodnu jer tokom posjete predsjednika RS Milorada Dodika, u Mandićevom skupštinskom kabinetu nije bila istaknuta zastava BiH, već samo srpska trobojka.
Mandić je krajem jula prošle godine proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj nakon što je, kao predsjednik parlamenta, inicirao donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, za koju su glasale i ostale partije vladajuće partije.
Pogoršanje odnosa sa susjednom Hrvatskom u odnosu na prošlu godinu konstatovala je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori i Evropska komisija.

Dio Vlade osudio Mandićevu čestitku neustavnog praznika RS, premijer ćuti

Francuski predsjednik Emanuel Makron, kojem je prijetila istorijski niska popularnost od 13 odsto koju je imao njegov prethodnik socijalista Fransoa Oland, malo je popravio popularnost koja je sa 14 odsto došla do 16 odsto, prenijeli su francuski mediji rezultate ankete koju je sproveo JuGov (YouGov).
- To se ne može smatrati nekim uspjehom, jer Makron ostaje na istorijski najnižem nivou od kada je postao predsjednik - navodi se u anketi.
Ipak, taj blagi skok može da se tumači činjenicom da su građani dobro prihvatili Makronovu odluku o dobrovoljnom, a ne obaveznom služenju vojnog roka.
Makrona najviše podržava njegov tabor sa 75 odsto, dok ga ljevičari podržavaju sa 13 odsto, a najmanje simpatizeri desnice koji ga podržavaju tek nešto više od tri odsto.
Premijer Sebastijen Lekorni je popularniji od Makrona sa 21 odsto podrške. Njega najviše podržavaju Makronove pristalice, potom socijalisti i na kraju desničari, dodaje se u anketi.
Istraživanje je sprovedeno nad 1.021 osoba iznad 18 godina, 2. i 3. decembra.

Makronova popularnost u blagom porastu, ali i dalje mala

Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Tag: reakcije