Mojkovački odbor Socijalističke narodne partije (SNP) pozvao je predsjednika Vlade Milojka Spajića da predloži razrješenje Dragoslava Šćekića sa dužnosti ministra sporta i mladih i da to mjesto pripadne kandidatu SNP-a, u skladu sa koalicionim sporazumom.
Iz Opštinskog odbora (OO) SNP-a u Mojkovcu saopštili su da ostaju posvećeni jačanju stranke, principima koje zastupa i iskrenom radu za dobrobit svih građana.
Obraćajući se prisutnim članovima OO, Miloš Rajković je istakao da je SNP u Mojkovcu u teškim vremenima pokazao solidarnost, odgovornost i humanost, kao i brigu za sve građane.
- Članove OO pozdravio je predsjednik stranke Vladimir Joković, naglašavajući da je SNP i na državnom nivou pokazao svoju snagu, za razliku od onih koji su pokušali da stranku predstave u lošem svjetlu kako bi sebi pribavili korist - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mojkovački SNP pozvao Spajića da predloži razrješenje Šćekića

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tamara Klikovac

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Odbor za ljudska prava i slobode na današnjoj sjednici usvojio je zaključak kojim Skupštini predlaže razrješenje predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Željka Rutovića i člana Savjeta Zorana Vujičića.
Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj sa Predlogom zaključaka (12) sa kontrolnog saslušanja Rutovića, Vujičića i članice Tatjane Topalović na temu: „Odgovornost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog pasivnosti u slučajevima zloupotreba i nepostupanja po preporukama EU”, održanog 1. oktobra 2025. godine i podnijeće ga Skupštini na usvajanje.
U usvojenim zaključicma se navodi da je ukazano na brojne probleme i izazove u radu Agencije, među kojima su: netransparentnost rada, mogućnost nedozvoljenog uticaja na odluke Savjeta Agencije, nedovoljna proaktivnost po pitanju zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama, problemi u radu Savjeta i odnosima između organa Agencije, kao i da do održavanja kontrolnog saslušanja, Skupština Crne Gore tokom mandata ovog savjeta Agencije nije prihvatila izvještaje o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. i 2023. godinu.
- Skupština predlaže radnom tijelu nadležnom za izbor i imenovanja da, shodno svojoj nadležnosti, razmotri pokretanje inicijative za postupak razrješenja predsjednika i članova Savjeta Agencije prije isteka vremena na koje su imenovani - navodi se u zaključcima.

1250x600

1084x550

Predloženo razrješenje Rutovića i Vujičića

Građani Crne Gore i dalje plaćaju cijenu kadrovskih i pravnih promašaja bivše ministarke Vesne Bratić – i, prema svemu sudeći, nastaviće da je plaćaju još dugo. Na to ukazuje i slučaj Gorana Danilovića, direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, koji je najprije nezakonito imenovan, zatim nezakonito razriješen, pa ponovo vraćen na funkciju.
Danilović je razriješen u januaru ove godine, a vraćen u junu – za to vrijeme nije radio nijedan dan, ali mu je, na osnovu rješenja Vladine kadrovske komisije, mjesečno isplaćivano oko 1.300 eura, ukupno preko 7.000 eura.
Dok većina građana sabira svaki cent, Danilović je u punom iznosu primao zaradu zahvaljujući sistemu koji, umjesto da sankcioniše nezakonitosti – nagrađuje ih novcem građana. Zanimljivo, ista ta Vlada koja ga je razriješila zbog nezakonitog imenovanja, nastavila je da mu isplaćuje nadoknadu – i to prema sopstvenom rješenju.
Nakon što je Televizija E od Vlade zatražila pojašnjenje zakonitosti tih isplata, upit je preusmjeren na Agenciju – koja, očekivano, tvrdi da su isplate „zakonite jer ih je Vlada odobrila“.
– Obavještavamo vas da je Goran Danilović naknadu primao mjesečno, u visini zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije. Isplate su zakonite jer su vršene na osnovu rješenja Vlade Crne Gore od 28. januara 2025. Agencija je, po rješenju o nastavku mandata direktora od 9. juna 2025, nastavila isplate redovne zarade – naveli su iz Agencije.
Međutim, odgovori na ključna pitanja iz Vlade su izostali. Televizija E tražila je pojašnjenje: da li su isplate zakonite ako je Danilović bio nezakonito imenovan, da li mora vratiti novac, i da li je nezakonita smjena dovoljna da „poništi“ nezakonito imenovanje. Bez odgovora.
Osim nadoknada, Danilovićevo nezakonito upravljanje Agencijom državu je koštalo dodatnih 45.000 eura. Zakon koji omogućava primanje naknade po prestanku funkcije ne pravi razliku između zakonitog i nezakonitog imenovanja.
Advokat Mihailo Volkov za Televiziju E pojašnjava da, iako ove isplate nijesu protivpravne, one otvaraju ozbiljna pitanja etičnosti, zloupotrebe sistema i političke odgovornosti.
– Ako se nezakonit rad nagrađuje novcem građana, sistem ne kažnjava grešku – već je podstiče. Krajnje je vrijeme da se odgovori na pitanje: kada će se stati na kraj ovakvom ponašanju i ko će odgovarati za materijalnu štetu? – poručuje Volkov.
Danilović, međutim, nije izolovan slučaj – već simptom sistemske prakse. Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vlada Milojka Spajića je za 15 mjeseci imenovala 836, a razriješila 615 javnih funkcionera. I oni koji su na funkciji bili jedan dan, ostvaruju pravo na platu narednih godinu dana. Račun za to, očekivano, ne stiže Vladi – već građanima.
Podsjetimo, Danilovića je 2021. na funkciju imenovala tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić, nakon što je smijenila tadašnjeg direktora Srđu Popovića. Bratić je ostala upamćena po talasu sličnih kadrovskih odluka, koje su, prema procjenama, građane Crne Gore do sada koštale oko 400.000 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUi1YiMCwf4Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Danilović primao platu i nakon razrješenja: Više od 7.000 eura bez dana rada

Dojučerašnji član Glavnog odbora Socijalističke narodne partije Radisav Nikić, koji je razriješen sa svih funkcija u stranci, kazao je da je predsjednik SNP-a Vladimir Joković, sazivanjem jučerašnje elektronske sjednice, demonstrirao "neviđenu političku kukavicu i ličnu nesigurnost“ i da na takav način postupaju samo oni koji „nemaju hrabrosti da ljude pogledaju u oči“.
Na elektronskoj sjednici GO SNP donešena je odluka o raspuštanju hercegnovskog ogranka partije i razrješenju Nikića sa svih funkcija u stranci.
Iz SNP-a su obrazložili da se te dvije odluke tiču unutarpartijske discipline i odgovornosti i da su donešene sa više od 75 odsto glasova za, od ukupnog broja članova koji su glasali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgo-snp-raspustio-opstinski-odbor-herceg-novi-i-razrjesio-radisava-nikica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- OO SNP Herceg Novi je raspušten, uz ocjenu da dosadašnji rad tog odbora nije bio u skladu sa politikom i vrijednostima koje SNP njeguje, što se posebno odrazilo na posljednje rezultate na lokalnim izborima, gdje SNP prvi put u ovoj opštini nije ostvarila parlamentarni status – saopšteno je iz SNP-a.
Kada je riječ o Nikiću, koji se na subotnjem zasijedanju GO verbalno sukobio sa Jokovićem, iz SNP-a navode da mu je izglasano nepovjerenje i da je razriješen, jer je grubo prekršio demokratska načela na kojima počiva djelovanje stranke.
- Svojim javnim istupima iznosio je neprovjerene i neistinite informacije, kompromitovao funkcionere partije i narušavao njen ugled u javnosti, što predstavlja grubo kršenje Statuta partije – dodali su u saopštenju.
Zaključuju i da SNP ostaje dosljedna očuvanju unutarpartijske discipline, transparentnosti i odgovornosti svih članova i da će i ubuduće odlučno reagovati na svako ponašanje koje odstupa od osnovnih principa djelovanja partije.
Nikić je juče, u izjavi za Pobjedu, kazao da se Joković panično plaši istine i bilo kakve konfrontacije sa argumentima.&nbsp;
- Njegova nespremnost da se suoči sa realnošću i otvorenim dijalogom samo potvrđuje njegovu slabost i nedostatak liderskih sposobnosti. Ovo je taktika prepoznatljiva za autokrate koji se boje svake opozicije unutar sopstvenih redova - smatra Nikić i dodaje kako Joković ne preza ni od čega u pokušaju da sebi obezbijedi treći mandat.
Jokovića je pitao i gdje mu je bila politička odgovornost kada SNP nije prošao cenzus na podgoričkim izborima nakon kojih je, kako je rekao, prihvatio mrvice i poniženje u koaliciji sa DF-om.
- Tada Jokoviću nije smetalo raspuštanje odbora, jer mu je odgovaralo da se podgorički odbor žrtvuje za širu sliku. Ovo nije pokušaj reorganizacije, ovo je sramni pokušaj slamanja jedinstva SNP-a. Poenta je ugušiti svakoga ko se usudi da misli drugačije od Jokovića. Ovo je otvoreni lov na neistomišljenike, sproveden po nalogu jednog čovjeka, koji je očigledno zaboravio da partija pripada članstvu, a ne pojedincu - naveo je Nikić.
Jokovića je pozvao i da se osvrne na to kako je SNP na parlamentarnim izborima 2023. godine prošao u gradovima iz kojih potiče.
- Gdje su tada bile njegove ostavke, njegova politička i moralna odgovornost? Jokovićevi rezultati su katastrofalni, a njegovo liderstvo je partiju dovelo na ivicu propasti. Umjesto da preuzme odgovornost za debakl, on se krije iza elektronskih sjednica i pokušava da eliminiše svakoga ko mu ukazuje na sopstvene greške. Ovo je klasičan primjer kada nesposobni lideri pokušavaju da sakriju svoje neuspjehe optužujući druge - istakao je on.
Nikić poručuje da ga Jokovićevi „poltroni koji se iz lične koristi drže uz njega“, ne mogu izbrisati iz SNP-a.
- Ljudi koji me znaju, znaju da sam svoj život posvetio ovoj partiji i to kada je bilo najteže. Tako će biti i dalje, bio ja član Jokovićevog Glavnog odbora ili ne. Nikakve manipulacije, nikakva isključenja, nikakvi diktatorski potezi neće me spriječiti da se borim za principe i ideale na kojima je SNP osnovan. Ja sam dio ove partije srcem, a ne funkcijom, i moja lojalnost je članstvu, a ne nekom pojedincu koji je zloupotrijebio povjerenje - poručio je Nikić.
Dodao je kako mu snagu i ponos daje činjenica da je najjači mjesni odbor SNP-a u Beranama, sa najboljim rezultatima u kontinuitetu, jednoglasno odbacio Jokovićeve prijedloge.
- To je dokaz da istina i pravda uvijek nađu put i da časni članovi partije neće dozvoliti da se ona uruši zbog ambicija jednog čovjeka - zaključio je Nikić.
<h2>"Masovno zapošljavanje članova SNP-a"</h2>
Nikić je optužio Jokovića za i za „brutalnu zloupotrebu“ Ministarstva poljoprivrede i Uprave za šume, gdje se ovih dana, kako tvrdi, masovno zapošljava „svako ko se izjasni kao član SNP-a i obeća da će biti delegat na predstojećem kongresu“.
- Cilj je osigurati potpunu kontrolu i ugurati većinu silom i manipulacijama. Ovo nije samo neetično, već je i kriminalno, jer se javni resursi koriste za lične i partijske interese, dok se istovremeno gazi princip zasluga i kompetencija - rekao je Nikić Pobjedi.
<h2>Jančić: Posljednji čin slabosti</h2>
Reagovao je i predsjednik hercegnovskog odbora SNP-a Milan Jančić koji je ocijenio kako Jokovićev prijedlog da GO odlučuje o raspuštanju tog lokalnog odbora predstavlja posljednji čin političke slabosti i pokušaj bjekstva od lične odgovornosti.
Jančić tvrdi da loš izborni rezultat stranke u Novom nije proizvod rada jednog odbora, već višegodišnjeg političkog zanemarivanja, odsustva vizije, autoritarnog rukovođenja i urušavanja ugleda SNP-a, za što je optužio Jokovića.
- Ne može se lokalni odbor smatrati odgovornim za pad podrške partiji čiji predsjednik mjesecima izbjegava komunikaciju sa članstvom i građanima, ne vodi kampanje, ne okuplja ljude, niti pokazuje energiju dostojnu liderske funkcije. SNP u Novom nije imao resurse, nije imao podršku, nije imao čak ni osnovne poruke iz centrale. A sada, kada treba preuzeti odgovornost, Joković skida glavu svima osim sebi - naveo je Jančić.
Za njega je, kako je rekao, simptomatično i to što nijedan drugi lokalni odbor SNP-a, koji je ostvario loš izborni rezultat, nije raspušten.
Jančić je zaključio da SNP, „dok ne promijeni sebe i predsjednika koji izbjegava odgovornost, nema budućnost“.

Nikić: Joković je autokrata i plaši se istine

Tužilački savjet je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, donio odluku o razrješenju Lidije Mitrović sa funkcije specijalne državne tužiteljke. Mitrović je prethodno bila privremeno udaljena iz službe, a odluka o razrješenju uslijedila je nakon što je pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora.
U saopštenju Savjeta podsjeća se da Ustav Crne Gore propisuje razrješenje rukovodilaca i državnih tužilaca u slučaju kada su pravosnažno osuđeni na bezuslovnu kaznu zatvora, te da je Tužilački savjet nadležan za njihovo imenovanje i razrješenje.
Na sjednici su, pored ove odluke, usvojene izmjene i dopune Poslovnika Tužilačkog savjeta, kao i razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.
- Tužilački savjet je dao mišljenje da je 10 pritužbi bilo neosnovano, dvije osnovane, dok se u još dva slučaja nije radilo o pritužbama koje se odnose na zakonitost rada tužilaca - saopšteno je iz Savjeta.

Tužilački savjet razriješio Lidiju Mitrović dužnosti specijalne tužiteljke

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK-a.
Odluka, koja je danas objavljena na sajtu suda, donijeta je 16. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.
Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.
- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.
Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.
Podsjećamo, Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.
Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio Savjet Agencije. Istakla je da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila.

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović: Povrijeđeno njeno pravo na izjašnjenje

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Savjet Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice razriješio je direktoricu ove ustanove Ivanu Vukčević Ćupić, na sjednici koja je danas održana po hitnom postupku, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora. 
Prijedlog o razrješenju upućen je Skupštini Glavnog grada, koja će na predstojećoj sjednici najvjerovatnije usvojiti odluku Savjeta.
Po saznanju da zasijeda Savjet o njenom razrješenju, Vukčević Čupić je za TVE rekla da nema problem sa tim da više ne bude na rukovodećoj funkciji, ali zahtijeva da njena smjena bude zakonski korektna i opravdana.
Ona je to okarakterisala kao brutalni revanšizam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove.
- Dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk... - ocijenila je Vukčević Ćupić.
Ona bez dileme smatra da je u pitanju politička igra.
- Što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja izvještaj o finansijskom poslovanju. Bitno je podsjetiti da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena, pa uopšte nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran. Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja - istakla je ona.
 Stoji, podvlači ona, iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu.

Razriješena Ivana Vukčević Ćupić

Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) danas će, zajedno sa kolegama iz Socijaldemokrata (SD), predati inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića - potvrđeno je Portalu ETV.
Oni su se na ovaj potez odlučili nakon što je Mandićev bratanić, Danilo Mandić, koji je angažovan kao njegovo obezbjeđenje - a ima kriminalni dosje, uhapšen pod sumnjom za pokušaj dvostrukog ubistva - a u kojem je koristio službena kola Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mandić se sumnjiči da je 19. aprila oko tri sata i 40 minuta izjutra u blizini raskrsnice ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću i nakon toga ispalio više hitaca od kojih su zadobili prostrijelne rane u nogama. Mandić se, nakon toga, predao policiji u pratnji advokata Miroja Jovanovića. Sudija Višeg suda u Podgorici mu je 21. aprila odredio jednomjesečni pritvor.
Policija tada nije imala sumnje da posjeduje snimke Mandićevog napada.
- Preduzimajući policijsko-tužilačke aktivnosti pregledan je i izuzet veći broj nadzornih kamera uužem i širem licu mjesta, prikupljena su obavještenja od više lica, utvrđen boravak oštećenih i osumnjičenog lica tokom kritične večeri u jednom ugostiteljskom objektu, kao i kretanje vozila ,,range rover” za koje se sumnja da je korišćeno prilikom izvršenja krivičnog djela od strane lica M.D. - saopšteno je ranije iz policije.
Međutim, kako je Portal ETV ranije objavio, kasnijim pregledom izuzetih video snimaka sa objekata u blizini mjesta navodne pucnjaveutvrđeno je da je najveći dio video nadzora zatečen isključen ili da nedostaje resiver na kojem se obavlja snimanje?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fima-li-video-zapisa-da-je-danilo-mandic-pucao-na-darka-perovica-i-arisa-turkovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim toga, simptomatična je i činjenica da je jedan od ranjenih, Darko Perović, na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu, rekao da Mandić nije pucao u njega - te da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da bi ga za to optužio. Policija je zbog toga protiv njega podnijela krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje uz navode da je Perović imao namjeru da ih diskredituje i abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića.
Opozicija je već tražila i kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. DPS, SD i Građanski pokret URA podnijeli su 24. aprila tu incijativu skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu ukazujući da način na koji su nadležni reagovali u slučaju Danila Mandića budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.
Oni, kako je ranije saopštio predsjednik DPS-a Danijel Živković, traže odgovor na tri pitanja: kako je Uprava policije dozvolila da bezbjednosno interesantno lice bude obezbjeđenje štićenog, ko je dozvolio upotrebu skupštinskog vozila i zašto tužilac nije bio na licu mjesta događaja.
Ime Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih.
Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegne.
Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića.
U pitanju je bio pištolj „frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?!
Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Anja Ivanović

DPS i SD danas predaju inicijativu za razrješenje Andrije Mandića

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: razrjesenje