Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da radi na nastavku razmjene 1.200 ukrajinskih zatvorenika s Rusijom.
- Računamo na nastavak razmjena. Mnogi sastanci, pregovori i pozivi sada su posvećeni ovome - kazao je Zelenski.
Šef Savjeta bezbjednosti Rustem Umerov rekao je u subotu da je održao konsultacije u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz podršku kijevskih partnera, o nastavku procesa razmjene.
- Kao rezultat ovih pregovora, strane su se složile da se vrate Istanbulskim sporazumima. Ovo se odnosi na oslobađanje 1.200 Ukrajinaca - rekao je Umerov.
Dodao je da će se konsultacije održati u bliskoj budućnosti kako bi se odlučilo o proceduralnim i organizacijskim detaljima procesa.
- Radimo bez prestanka kako bi Ukrajinci koji se vraćaju iz zarobljeništva mogli proslaviti Novu godinu i Božić kod kuće - za porodičnim stolom i sa svojim voljenima - izjavio je Umerov.
Nije bilo neposrednih komentara iz Moskve na izjave Ukrajine.
Istanbulski sporazumi su dogovori o razmjeni zatvorenika postignuti uz posredovanje Turske 2022. godine, a kojima se utvrđuju pravila za velike, koordinirane razmjene između Rusije i Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina u važnim pregovorima: Uskoro bi mogli razmijeniti 1.200 zatvorenika s Rusijom

Rusija i Ukrajina razmijenile su danas po 146 ratnih zarobljenika nakon posredovanja Ujedinjenih Arapskih Emirata, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Svi oslobođeni Rusi nalaze se u Bjelorusiji gdje im se pruža psihološka i medicinska pomoć.
U saopštenju se navodi da je Ukrajina vratila u Moskvu osam ruskih državljana, stanovnika Kurske oblasti, prenosi Srna.

1084x550

Moskva i Kijev razmijenili po 146 zarobljenika

Datum treće runde rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu biće određen nakon završetka razmjene ratnih zarobljenika, kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
On je, na konferenciji za novinare u Moskvi, rekao da su trenutno Moskva i Kijev angažovani na sprovođenju humanitarnih sporazuma postignutih tokom druge runde direktnih pregovora u Istanbulu 2. juna.
- Nakon što se završe sve dogovorene procedure, uključujući razmjene, biće vrijeme da se odrede datumi za treću rundu - naveo je Peskov, prenosi Anadolija.
Nakon druge runde pregovora u Istanbulu 2. juna, Rusija i Ukrajina su se dogovorile o razmjeni zarobljenika na osnovu formule "hiljadu za hiljadu", kao i o povratku teško bolesnih i vojnika mlađih od 25 godina.
Peskov je rekao da je Moskva i dalje zainteresovana da Vašington nastavi svoje posredničke napore u rješavanju ukrajinskog sukoba.
Komentarišući izjave američkog izaslanika Stiva Vitkofa, koji je kazao da se nada da će situacija oko Irana doprinijeti rješavanju sukoba u Ukrajini, Peskov je rekao da su te dvije situacije "inherentno neuporedive".
- Izbijanje sukoba i izraelski napadi na Iran bili su potpuno ničim izazvani. Što se tiče početka specijalne vojne operacije, prethodnik ovoga je dobro poznat svima - naglasio je Peskov.
On je dodao da pristup "mir kroz snagu" vjerovatno nije primjenjiv na Rusiju i da njegova primjena neće omogućiti postizanje bilo kakvih ciljeva.
Komentirišući izjave evropskih političara o ruskoj "prijetnji", Peskov je rekao da Zapad koristi izmišljenu prijetnju koju predstavlja Rusija kako bi izvukao novac od svojih poreskih obveznika.
- Ovo je metod koji se koristi za opravdanje daljnjeg finansiranja naoružavanja Ukrajine - rekao je Peskov.

Peskov: Treća runda pregovora nakon razmjene ratnih zarobljenika

Rusija je predala Ukrajini tijela još 1,2 hiljade ukrajinskih vojnika poginulih u ratu s Rusijom, u okviru sporazuma o razmjeni ratnih zarobljenika i mrtvih, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Kako piše Rojters, u nekoliko razmjena ovog mjeseca, Ukrajina je preuzela više od 4,8 hiljada tijela.
- U okviru sporazuma u Istanbulu, nastavlja se repatrijacija tijela preminulih. Danas je ruska strana predala Ukrajini još 1,2 hiljade tijela - rekao je ukrajinski ministar odbrane, Rustem Umerov.
On je kazao da slijedi zahtjevan proces identifikacije, nakon kog će porodice preminulih vojnika dobiti odgovore.
Ruske državne novinske agencije TASS i RIA izvijestile su o posljednjoj primopredaji ukrajinskih vojnika, navodeći da Moskva nije primila tijelo nijednog ruskog vojnika zauzvrat.
Prema sporazumu postignutom u Istanbulu, Kijev i Moskva su se saglasili da predaju do šest hiljada tijela i da razmijene bolesne i teško ranjene ratne zarobljenike, kao i one mlađe od 25 godina.
Rusija je do sada izvijestila da je zauzvrat primila ukupno samo 27 ruskih vojnika.

Rusija predala 1,2 hiljade tijela ukrajinskih vojnika poginulih u ratu

Rusija i Ukrajina razmijenile su prvu grupu ratnih zarobljenika, uključujući mlađe od 25 godina, saopštili su u danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i rusko ministarstvo obrane. 
 
- Razmjena je počela i u narednim danima će se obaviti u nekoliko faza -napisao je Zelenski na Telegramu, dodajući da dio razmijenjenih čine teško ranjeni i mlađi od 25 godina. 
 
To je prva grupa koja je razmijenjena nakon druge runde pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu 2. juna, prenosi Hina. 
 
Dvije strane pristale su razmijeniti najmanje 1,2 hiljade ratnih zarobljenika na svakoj strani, prvenstveno mlađe borce i teško ranjene, kao i vratiti na hiljade tijela vojnika poginulih u ratu. 
 
Rusko ministarstvo obrane nije navelo koliko je ratnih zarobljenika razmijenjeno, ali je potvrdilo da su obje strane razmijenile jednaki broj vojnog osoblja. 
 
Zvaničnik Kremlja Vladimir Medinski ranije je rekao da je Ukrajini bila predata prva lista s imenima 640 ratnih zarobljenika.

Rusija i Ukrajina razmijenile prvu grupu ratnih zarobljenika

Ukrajina i Rusija dogovorile su razmjenu po hiljadu ratnih zarobljenika nakon prvih direktnih razgovora u posljednje tri godine, održanih danas u Istanbulu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov kazao je da su se Ukrajina i Rusija složile da razmijene po hiljadu ratnih zarobljenika.
On je kazao da je datum određen, ali nije javno objavljen.
Prema riječima Umerova, na sastanku je razgovarano o potencijalnom sastanku Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, a uskoro će biti objavljena i moguća nova runda razgovora.
Delegacije Ukrajine i Rusije su takođe, kako je kazao, razgovarali o mogućem prekidu vatre, u "svim modalitetima".
Šef ruske delegacije Vladimir Medinski rekao je takođe da će se razmjena zarobljenika održati u "narednim danima", a uključivaće "hiljadu za hiljadu".
On je naveo da je Rusija "primila na znanje" zahtjev Ukrajine za direktne razgovore Putina i Zelenskog, dodajući da će svaka od dvije zaraćene zemlje "predstaviti svoju viziju mogućeg budućeg prekida vatre".
Ovo su bili prvi direktni mirovni pregovori od onih neuspjelih koji su se vodili sedmicama nakon što je Rusija pokrenula invaziju na svog susjeda u februaru 2022. godine.

Ukrajina i Rusija dogovorile razmjenu zarobljenika

Rusija i Ukrajina danas su razmijenili po 246 ratnih zarobljenika, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenio je Tass.
Kao rezultat pregovaračkog procesa iz Ukrajine je vraćeno 246 ruskih vojnika, a oslobođen je isti broj ukrajinskih vojnika. Kao gest dobre volje, Kijevu je predat i 31 ranjenik, dok je u Rusiju prebačeno 15 ruskih vojnika kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, navodi se u saopštenju.
Ističe se da se ruski vojnici koji su se vratili iz zarobljeništva nalaze se na teritoriji Bjelorusije, gdje dobijaju pomoć i omogućen im je razgovor sa članovima porodice, a biće prevezeni u Rusiju na liječenje i rehabilitaciju.
Pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika posredovali su Ujedinjeni Arapski Emirati.

Rusija i Ukrajina razmijenile po 246 ratnih zarobljenika

Palestinski Hamas predao je noćas tijela četiri izraelska taoca Crvenom krstu u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, samo nekoliko dana pred kraj prve faze sporazuma o primirju u pojasu Gaze.
Izraelski bezbjednosni zvaničnik potvrdio je da je Hamas predao tijela talaca Crvenom krstu.
Izrael je objavio da su tijela predata uz pomoć egipatskih posrednika preko izraelskog prelaza i da je počeo proces identifikacije. Otprilike u isto vrijeme konvoj Crvenog krsta je sa nekoliko desetina oslobođenih palestinskih zatvorenika napusio izraelski zatvor Ofer i uputio se ka gradu Beitunija na Zapadnoj obali gdje su ih čekale stotine ljudi.
Prijatelji i porodice su pozdravili oslobođenje palestinskih zatvorenika. Zatvorenici su nosili majice izraelske zatvorske službe, a neki su ih skinuli i zapalili čim su stigli.
Nekoliko sati kasnije autobusi sa stotinama palestinskih zatvorenika stigli su u Kan Junis u Gazi, a neki od njih su ljubili zemlju kada su izašli iz autobusa.
Sa najnovijom razmjenom ispunjene su obaveze obje strane prema prvoj fazi sporazuma o primirju koji je počeo da se primjenjuje 19. januara a tokom koje je Hamas predao 33 taoca, uključujući osam tijela, u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika.
Izrael je odložio oslobađanje više od 600 palestinskih talaca od subote iz protesta zbog, kako je ocijenio, svirepog ophođenja prema izraelskim taocima kada ih je Hamas predavao u okviru planirane razmjene prema sporazumu o primirju.
Juče je iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua rečeno da će najnovija predaja tijela talaca biti sprovedena bez ceremonije, za razliku od prethodnih oslobađanja talaca i predaja koje su bile režirane ispred velike mase ljudi. Izrael, kao i Crveni krst i UN zvaničnici, nazvali su te ceremonije ponižavajućim za taoce.
Među onima koji je trebalo rano jutros da napuste izraelke zatvore su stotine ljudi uhapšenih u Gazi i držanih zvbog sumnji na militantno ponašanje poslije napada Hamasa na Izrael 7. otobra 2023. godine, a koji su mjesecima držani u zatvoru bez optužnica.
Mđu njima je 445 muškaraca, 21 mlada osoba i jedna žena, prema spiskovima koje su dali paletsinski zvaničnici.
U ovoj rundi razmjene samo 50 Palestinaca oslobođeno je u okupiranu Zapadnu obalu i istočni Jerusalim. Desetine zatvorenika osuđenih na doživotni zatvor zbog napada na Izraelce biće izgnani van palestinskih teritorija i odvedeni u Egipat, makar privremeno, odnosno dok ih ne prihvate druge zemlje.
Prva faza primirja od šest nedjelja ističe 1. marta. Pregovori o drugoj fazi, kada treba da se pregovara o oslobađanju preostalih talaca koje drži Hamas i potpuni kraj rata, trebalo je da počnu početkom februara.
Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Bliski istok Stiv Vitkof je rekao da se zalaže za to da sve strane počnu pregovore o drugoj fazi pregovora.

Hamas predao tijela četiri Izraelca u zamjenu za stotine zatvorenih Palestinaca

Rusija i Ukrajina su danas izvršili razmjenu 150 ratnih zarobljenika sa svake strane, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Moskvi.
Navedeno je da su ruski zarobljenici oslobođeni na teritoriji Bjelorusije i da će biti prebačeni u Rusiju.
Ujedinjeni Arapski Emirati su bili posrednici u razmjeni, saopšteno je u Moskvi, javlja Rojters.

Rusija i Ukrajina razmijenili ratne zarobljenike

Predsjednik Udruženja prevoznika Srbije Neđo Mandić izjavio je da će večeras biti održan sastanak prevoznika iz Srbije i BiH, na kojem će biti razmatran prekid blokada teretnih terminala na prelazima, nakon što je Evropska komisija najavila da će vozačima omogućiti boravak u zoni Šengena duži od 90 dana.
- Mi smo za obustavu blokada, ali nam ostaje da vidimo stavove bosanskih prevoznika kako bismo donijeli definitivnu odluku. Nakon sastanka, oko 21 čas, iznijećemo zajedničko saopštenje za medije - rekao je Mandić.
Dodao je da prevoznici iz BiH pristižu u Srbiju, gdje će biti održan sastanak, prenosi RTS.
Mandić je rekao da su srpski prevoznici zadovoljni danas iznetom viznom strategijom Evropske unije, koja predviđa uvođenje novog zakonodavstva sa specifičnim pravilima o produženom kratkom boravku na nivou EU, ali da ima još problema koje treba riješiti.
- Zakazali smo za sjutra sastanake sa važnim institucijama kako bismo radili na rješavanju problema, mada ovo je već dovoljan razlog da kažemo da imamo dobro rješenje - ocijenio je Mandić

Prevoznici iz Srbije i BiH večeras razmatraju prekid blokada

Članovi Senata SAD iz opozicione Demokratske stranke zaprijetili su da će danas izazvati djelimičnu blokadu finansiranja federalne vlade ako vladajući republikanci i Bijela kuća ne pristanu da ograniče mjere protiv imigranata koje sprovodi predsjednik Donald Tramp.
Demokrate u Senatu, gornjem domu Kongresa SAD, zaprijetile su da će danas blokirati usvajanje zakona o finansiranju Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko vladinih agencija, što bi vladu dovelo korak bliže djelimičnoj blokadi finansiranja, navodi Asošiejted pres.
Dok atmosfera u zemlji ključa zbog nedavnih ubistava dvoje demonstranata u Mineapolisu, koje su počinili pripadnici Imigracione i carinske službe (ICE), gnjevni senatori demokrata traže da policajci budu bez maski i da moraju da se predstave i da imaju sudske naloge sa razlozima za hapšenje.
Ako ti zahtjevi ne budu ispunjeni, demokrate navode da su spremne da blokiraju usvajanje zakona o budžetu Ministarstva unutrašnjih poslova i nekoliko agencija, tako što neće dati glasove koji su republikancima potrebni, usljed čega bi sutra u ponoć počela djelimična blokada finansiranja federalne vlade.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je sinoć da demokrate neće dati neophodne glasove za usvajanje tog akta dok se Imigraciona i carinska služba „ne obuzda i ne reformiše“.
- Američki narod podržava sprovođenje zakona i podržava bezbjednost granica, ali ne podržava da ICE teroriše naše ulice i ubija američke građane - kazao je Šumer.

SAD: Demokrate prijete blokadom finansiranja vlade zbog ICE-a

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da su 21. januara podnijeli zahtjev, za inspekcijski nadzor gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, glavnom državnom inspektoru Novaku Lakušiću.
On je večeras došao ispred gradilišta postrojenja za prečičćavanje otpadnih voda u Botunu, koje je Građevinska inspekcija Ministarstva urbanizma, prostornog planiranje i državne imovine zapečatila.
Asanović tvrdi da su „uočene mnoge manjkavosti“.
- Oni su danas oko 13 časova izvršili inspekcijski nadzor i naložili zatvaranje ovog gradilišta. Ovdje su uočene mnoge manjkavosti, ovdje su pogaženi i zakon i Ustav Crne Gore. Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati – rekao je Asanović.
Predsjednik Optine Zeta je pozvao Tužilaštvo da ispita slučaj.
–Pozivam tužilaštvo da ispita kako je neko dozvolio turskoj kompaniji da uđe u radove bez dozvole i sa mnogim manjkavostima. Tražimo od tužilaštva da procesuira odgovorne za ovo, a to su direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović – izjavio je Asanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 57vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 176.4706%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fr%2F1CrYvG1E7J%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Asanović ispred gradilišta u Botunu: Oni koji su odgovorni za ovo moraju odgovarati

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Tag: razmjena-zarobljenika