<p>Ispisivanje parola na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, kojim se veliča ratni zločinac <b>Ratko Mladić </b>,osuđen od strane Haškog tibunala, predstavlja najgrublje negiranje građanskog karaktera Crne Gore i njenog evropskog puta, saopšteno je iz Saveza udruženja boraca NOR-a i Antifašista Crne Gore.</p>
<p>Kako su istakli, Crna Gora već dvije decenije ulaže napore da stane u red država EU. U trenucima kada se, ne jednom, napravi iskorak ka približavanju evropskoj zajednici , određene strukture svojim postupcima opstruiraju evropski i antifašistički pravac i pokušavaju da falsifikovanjem činjenica revidiraju istoriju.</p>
<p>- Kontinuirani ispadi kojima se podstiču podjele po nacionalnom i vjerskom osnovu, ostaju nekažnjeni od strane nadležnih institucija. Učestalost ovakvih pojava i ponašanja odslikava nemoć države da uspostavi red, mir i ostvarivanje građanskih prava u njoj. Istupi fašističkog karaktera kakve su poruke ispisane na Ambasadi susjedne prijateljske zemlje imaju za cilj narušavanje unutrašnjeg sklada u zemlji i remećenje stabilnih dobrosusjedskih odnosa u Regionu- navode u reagoavanju na jučerašnji grafit.</p>
<p>Kako u SUBNOR-u smatraju, nastojanja odgovornih državnika da, uprkos jasnom ustavnom određenju, ukažu na neravnopravnost određenog jezika koji je u upotrebi u Crnoj Gori, predstavlja podrivanje građanskog karaktera društva, sa težnjom da se Crna Gora iz građanske pretvori u državu naroda.</p>
<p>- SUBNOR i antifašisti Crne Gore osuđuje ovakve pojave, zalaže se za očuvanje Ustava i zahtijeva da nadležne institucije, u svemu obezbijede poštovanje i primjenu zakonske regulative u državi- zaključuju u reagovanju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SUBNOR: Kad smo na pragu EU, određene strukture podstiču nacionalne i vjerske podjele i opstruiraju evropski i antifasištički pravac Crne Gore

<p>Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema koji rade sve kako bi naštetili dobrosusjedskim odnosima sa nama bratskom BiH - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što su sramne poruke, kojima se veličaju genocid u Srebrenici i ratni zločinac Ratko Mladić, osvanule na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Zirojević je građanima BiH i ambasadoru Jukiću uputio iskreno izvinjenje i izrazio osjećaj najdubljeg stida zbog ovog incidenta.</p>
<p>- Nadležni organi moraju što prije rasvijetliti ovaj događaj i sankcionisati izvršioce - decidan je Zirojević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Crna Gora i BiH ostaju, poručuje on, bratske i prijateljske države, ma koliko se neki trudili da to ne bude tako.</p>
<p>- A pravi reprezent tog odnosa je upravo ambasador Jukić - dobar čovjek i iskren prijatelj - zaključio je Zirojević.</p>

Zirojević: Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema

<p>Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) kao neformalno udruženje slobodnih građana, najoštrije i bez ikakve zadrške osuđuje ispisivanje sramnog grafita na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine, kojim se izražava zahvalnost Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Veličanje genocida i njegovih izvršilaca predstavlja otvorenu provokaciju, svjesno gaženje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i jasan pokazatelj povampirenog fašizma koji se, nažalost, ponovo pokušava legitimisati kroz govor mržnje i istorijski revizionizam - poručili su u redakcija STEGA za pravo i politički sistem</p>
<p>Posebno je, decidni su oni, uznemirujuće što se ovaj čin događa u danima uoči 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice, datuma koji simbolizuje antifašističku borbu, slobodu i poraz zločinačkih ideologija.&nbsp;</p>
<p>- Ovakvi grafiti predstavljaju direktan napad na antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo i na kojima je Podgorica oslobođena. Ovaj poznati rukopis sa iste adrese se simptomatično pojavljuje uvijek kada Crna Gora napravi značajan iskorak ka EU! - jasni su u STEGA.</p>
<p>Oni su podvukli da glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca nije pitanje „mišljenja“, već brutalno negiranje sudski utvrđenih činjenica i pokušaj rehabilitacije ideologija koje su proizvele genocid, masovne zločine i patnju nevinih.</p>
<p>- Zahtijevamo hitnu reakciju nadležnih institucija, uklanjanje grafita i procesuiranje odgovornih, kako bi se poslala jasna poruka da u Crnoj Gori nema prostora za fašizam, mržnju i slavljenje zločina - jasni su u STEGA.</p>
<p>U vremenu kada se sjećamo oslobođenja Podgorice od fašizma naša je, kažu oni, obaveza da se odlučno suprotstavimo svakom njegovom novom, maskiranom obliku.</p>
<p>- STEGA ostaje čvrsto na strani istine, pravde, antifašizma i poštovanja prema žrtvama genocida - zaključili su u saopštenju.</p>

Direktan napad na antifašističke vrijednosti, poznati rukopis sa iste adrese se uvijek pojavi kad napravimo iskorak ka EU

<p>Crna Gora je zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Dok pristojni, građanski i evropski orijentisani građani slave, mračna prskala i piskarala, koja imaju svoju ispostavu u vlasti nacionalista i šovinista, ostavljaju sramne pečate na licu Crne Gore - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Aleksandra Vuković Kuč</b> nakon što su sramne poruke, kojima se veličaju genocid u Srebrenici i ratni zločinac Ratko Mladić, osvanule na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Vuković Kuč da je uzalud.</p>
<p>- Za tri godine bićemo dio evropske zajednice đe će ove žvrljotine biti provincijski krik nazadnjaka i uzaludnjaka, bez značaja i odjeka. Čista petica za pet poglavlja! Prljava kampanja promovisanja genocida neće zaustaviti naše članstvo u EU - poručila je ona.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Favposlanica%2Fstatus%2F2000887816666874028%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković Kuč: Mračna prskala i piskarala, koja imaju ispostavu u vlasti nacionalista i šovinista, ostavljaju sramne pečate na licu Crne Gore

<p>Na betonskoj ogradi sjedišta Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici tokom protekle noći ispisana je skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i ratni zločinac <b>Ratko Mladić</b>, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.</p>
<p>Kako je nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.</p>
<p>Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a koji su međunarodni sudovi kvalifikovali kao genocid.</p>
<p>Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži X, pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstragaB%2Fstatus%2F2000839387584790836&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2><b>Pravno utvrđen genocid</b></h2>
<p>Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.</p>
<p>Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.</p>
<p>Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, <b>Radovan Karadžić</b>, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, <b>Vujadin Popović</b>, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, <b>Ljubiša Beara</b>, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i <b>Drago Nikolić</b>, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora</p>
<p>Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.</p>
<p>Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.</p>
<p>Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;</p>

(FOTO) Sramne poruke ispisane na Ambasadi BiH u Podgorici: „Generale, hvala ti za Srebrenicu“

<p>Predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (IRMCT), sutkinja <b>Graciela Gati Santana</b>, odbila je 11. novembra zahtjev <b>Ratka Mladića</b> za privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.</p>
<p>Bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen je 2021. godine na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Mladić je podnio zahtjev 5. novembra 2025. godine za sedmodnevno puštanje na slobodu kako bi prisustvovao četrdesetodnevnom pomenu u čast bliskog člana porodice koji je nedavno preminuo.</p>
<p>U zahtjevu je naveo da je prisustvo takvom događaju ranije smatrano opravdanim humanitarnim razlogom za privremeno puštanje drugih osuđenika, te da ne predstavlja opasnost po druge niti rizik od bjekstva, s obzirom na svoje zdravstveno stanje i spremnost da bude pod 24-satnim policijskim nadzorom.</p>
<p>Međutim, predsjednica Mehanizma je u odluci navela da je prag za odobravanje privremenog puštanja na slobodu iz saosjećajnih razloga izuzetno visok, te da takav zahtjev nikada nije bio odobren osobama koje su već pravosnažno osuđene i nalaze se u pritvorskoj jedinici UN-a.</p>
<p>Na osnovu svega navedenog, sutkinja Gati Santana zaključila je:</p>
<p>- Mladić nije pokazao da je njegovo puštanje opravdano. Ovim se zahtjev odbija- stoji u obrazloženju.</p>
<p>Mladić izdržava doživotnu kaznu zatvora, a ovo nije prvi put da je podnio zahtjev za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, pozivajući se na zdravstvene razloge.</p>
<p>Ratko Mladić, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji maja 2011. i šest dana kasnije izručen je sudu u Hagu.</p>
<p>Utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u leto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.</p>
<p>Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.</p>

Odbijen Mladićev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu

<p>Gradonačelnik Banja Luke <b>Draško Stanivuković</b> izjavio je da neće ukloniti mural Ratku Mladiću, osuđenom za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Mural je oslikan na zgradi u kojoj se nalazi narodna kuhinja u jednom banjalučkom naselju.</p>
<p>Kako su izjavili iz ove ustanove za Radio Slobodna Evropa (RSE), mural su primijetili kada su došli na posao u ponedjeljak, 18. avgusta. Pretpostavljaju da je naslikan noć ranije, jer kuhinja nedjeljom radi do podne.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNoK20VsQh8%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Slučaj su prijavili komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banja Luka, ali su im rekli, kako navode iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural".</p>
<p>Narodna kuhinja "Mozaik prijateljstva", nalazi se u opštinskoj zgradi, u banjalučkom naselju Mejdan.</p>
<h2>Negiranje genocida i ratnih zločina krivično djelo</h2>
<p>Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini <b>Valentin Inzko </b>je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.</p>
<p>Odlukom šefa Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.</p>
<p>Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.</p>
<p>Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.</p>
<p>Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.</p>
<h2>Od skrivanja do zatvora</h2>
<p>Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.</p>
<p>Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.</p>
<p>Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u avgustu prošle godine. Obje žalbe su odbijene.</p>
<p>Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.</p>
<p>Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.</p>
<p>Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.</p>

Stanivuković odbija da ukloni mural Ratku Mladiću uprkos zakonskim zabranama

<p>Čudno da Evropski parlament nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića - naveo je na mreži Iks (X) predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza <b>Ivan Vujović</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ta "trula Evropa" zaista i dalje ne kapira tekovine naših oslobodilaca - navodi Vujović.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, njihov 30. avgust dizajniran je da porazi naš 13. jul i 9. maj.</p>
<p>- "Malo morgen", što bi rekao onaj kome su do kraja sluẓ̌ili - zaključio je Vujović.&nbsp;</p>

Vujović: Čudno da EP nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića

<p>Čekalo se na ovo, čekalo, najavljivalo i pripremalo; jedino se nije znalo ko je glavni glumac... &nbsp;</p> <p>Sad ga znamo: <b>Milan Paunović</b>, nekadašnji šef policije Crne Gore, policijski penzioner koji i nakon penzionisanja radi dvije decenije u policiji, dragovoljno se prijavio za svjedoka. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ne, ne za svjedoka pokajnika. Već tobože za - svjedoka pravednika. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Tačno tako! Milan Paunović je na Anketnom odboru odglumio čovjeka koji je, <i>jedini i uvijek</i>, bio pravednik u vremenu sile i nepravde; koji je, <i>jedini i uvijek</i>, ustajao da se bori protiv opakih kriminalaca na vlasti iz vremena <b>Mila Đukanovića</b>. &nbsp;</p> <p>Preživio je Đukanovićevu vlast u kojoj je, na raznim odgovornim funkcijama, bio pune tri decenije. &nbsp;</p> <p>Ali kako?</p> <p><b>SELEKTIVNO SJEĆANJE </b>&nbsp;</p> <p>Bilo je teško, baš teško?! &nbsp;</p> <p>Jer, Milan Paunović je – bar tako reče na Anketnom odboru - bio nesrećni policijski funkcioner, a vrlo često i nevina žrtva kriminala pod okriljem države. I ne samo on, nego i njegova porodica. Posebno sin kojeg su zbog oca, policajca-pravednika, pretukle ,,crne trojke“ posred Podgorice.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0" data-rendition-name="original" width="1043" height="729" loading="lazy" alt="NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović "> <figcaption>NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Baš one ,,crne trojke“ što su tukle i ubile Duška Jovanovića, što su - na jedan mig svog tvorca <b>Veselina Veljovića </b>- u kam zatucale srpske pjesnike i srpske političare u Crnoj Gori... I sve one koji se drznu da misle svojom glavom...</p> <p>O srpskim paravojnim formacijama, o Sedmom bataljonu, o <b>Miloševićevim</b> i <b>Šešeljevim</b> hordama zla - Paunović nije ni zucnuo. Ili ih nije vidio, ili mu nijesu smetali radikali iz bratske Srbije. &nbsp;&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine "> <figcaption>SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Zašto se onda javio nakon toliko vremena, zbog čega je naprasno odlučio da govori o tom zlom dobu? &nbsp;</p> <p>Kaže da je imao samo jedan – sveti i časni - motiv da progovori nakon tri decenije. &nbsp;</p> <p><i>,,Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori“,</i> prozborio je drhtavim glasom Milan Paunović... &nbsp;</p> <p><b>PAUNOVIĆEVA BRIGA O SUZAMA </b>&nbsp;</p> <p><i>Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori...</i></p> <p>Stvarno, to je bio motiv? &nbsp;</p> <p>A što je sa majkama koje su plakale dok je Paunović ćutao i čuvao svoj policijski posao? Đe su se to, u kom kraju srca ili duše Milana Paunovića - iz ponosne i mučeničke Velike - sakrile emocije kada su plakale neke majke iz Bosne i Hercegovine? &nbsp;&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH"> <figcaption>ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>One majke nesrećnih Bošnjaka i Muslimana - izbjeglica - koje je crnogorska policija 1992. godine, baš kad je Milan Paunović bio načelnik uprave milicije, deportovala vojsci koljača <b>Radovana Karadžića</b> i <b>Ratka Mladića</b>. &nbsp;</p> <p>Jesu li njihove suze bile manje važne od Paunovićevog opstanka na poslu? &nbsp;</p> <p>O tome nije bilo ni riječi, niti su ga prijatelji iz vlasti - <b>Andrija Mandić</b> i <b>Milan Knežević</b> pitali, niti su se poslanici opozicije dosjetili da pitaju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Pustili su da Milan Paunović crnogorskoj javnosti ponudi priču da je on, baš on – koji je svojevremeno postavio <b>Veselina Veljovića</b> za komandanta specijalaca – tek kasnije saznao da je baš Veljović organizovao ,,crne trojke“. I da je Paunović, kao šef crnogorske policije koji je angažovao Veljovića, sve vrijeme ćutao. &nbsp;</p> <p>Zašto je on tada ćutao, ako je sve znao? &nbsp;</p> <p>U ta surova vremena, priznao je Paunović, zamuckujući a glumeći neprijatnost, u ta mučna vremena nije bilo pametno da priča, ako želi da zadrži posao koji je godinama ćuteći radio. A sada bi Paunović – opet po svaku cijenu, valjda ostanka na poslu i neke nagrade - da priča nove priče iz starih vremena. &nbsp;</p> <p>Svake vojske vojnik danas priča o moralu, principima i poštenju. &nbsp;</p> <p><b>MRTVI NE GOVORE &nbsp;</b>&nbsp;</p> <p>Čovjek koji je decenijama ćutao pred živima, sad priča o njima - kad su mrtvi. &nbsp;</p> <p>Kaže Paunović da je svašta govorio ministru <b>Vukašinu Marašu</b>. Ali, Maraš odavno nije među živima, ne može da mu odgovori. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3" data-rendition-name="original" width="1772" height="942" loading="lazy" alt="ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora"> <figcaption>ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Svašta je, kaže aunović, pričao i sa <b>Goranom Žugićem</b>. Ali i Žugić ne može da progovori. Ne može da svjedoči i javnosti saopšti: da li je tog 14. januara 1998, kada su bataljoni <b>Momira Bulatovića</b> krenuli da osvajaju staru zgradu Vlade u ulici Jovana Tomaševića, da li je te večeri baš Paunović policajcima sugerisao da spuste oružje? &nbsp;</p> <p>Tobože da bi sačuvali mir, a stvarno da bi puštili Bulatovićeve ljude da zauzmu zgradu Vlade. Da, bilo bi to uzbudljivo svjedočenje da Žugić može koju riječ da kaže Paunoviću I da pojasni kako su baš specijalci Veselina Veljovića spasili i spriječili upad u zgradu Vlade. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ali, ne, ne mogu mrtvi da progovore. I Paunović to zna. I sebe prikazuje kao heroja mira. Ovako, ispada kako je on, a ne pokojni <b>Bobo Bogdanović</b>, na Cetinju u doba NATO intervencije, pokazao kuraž da se, predvodeći Cetinjane i brojne građanske aktiviste, na Ivanovim koritima odupre invaziji Sedmog bataljona. &nbsp;</p> <p>Bobo Bogdanović danas ne može da govori. A pričao bi, kako mu je vazda I bastalo. &nbsp;</p> <p><b>ISTINA NAĐE PUT</b></p> <p>Oni koji su živi, pokazali su koliko je čvrsta istina Milana Paunovića. &nbsp;</p> <p>Eto, upravo smo juče saznali da je <b>Bato Vujošević</b>, crnogorski pjevač, bio pripadnik ,,crnih tojki” koje su, po verziji Paunovića, prebili njegovog sina. Svi koji poznaju Bata Vujoševića znaju koliko je istine u Paunovićevim tvrdnjama kada govori o ,,crnim tojkama”. &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p>Baš kao što sam Paunović zna zašto ćuti o aferi S.Č. Ni glasa da pušti o sramnom namještanju i uništavanju života, ne samo tadašnjeg tužioca <b>Zorana Piperovića </b>i njegove porodice, već i porodica svih drugih koje je targetirao. &nbsp;</p> <p>Ali, zna se zašto Milan Paunović ćuti o živima. Jer se - baš kao u aferi S.Č. - pokazala podlost postupanja visokog policijskog funkcionera. &nbsp;</p> <p>Jasno je svima koji malo znaju što se zbivalo u Crnoj Gori tokom posljednje tri decenije. Zato je priča Milana Paunovića, osim vlastite želje da se prikaže herojem iz sjenke, bila jedna - velika, osmišljena, predstava za javnost. &nbsp;</p> <p><b>MUČNA PREDSTAVA ZA JAVNOST</b></p> <p>Da, Paunović je bio glumac u komadu koji su osmislili vođe parlamentarne većine, oni koji su 21. maja 2006. godine – tugovali što je Crna Gora postala nezavisna država. &nbsp;</p> <p>Samo se tako, kao prizemna režija, može tumačiti da je onaj Momčilo Leković, vječiti student prava, mogao da spremi slike Veselina Veljovića u A4 formatu i prije nego je Paunović davao iskaz. Ili da je Paunović čitao odgovore na pitanja Milana Kneževića...</p> <p>Da, sve je bio političko pozorište, da bi javnosti poslali poruku pni isti, sada političari na vlasti, koji su nekad &nbsp;su nekad bili vojnici i <b>Slobodana Miloševića</b> i sada <b>Aleksandra Vučića.&nbsp;</b></p> <p>I koji žele da se ponovi ona &nbsp;predreferendumska mantra: da je Crna Gora država kriminala i da zato ne zaslužuje da postoji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene"> <figcaption>REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>To je bila ključna uloga Milana Paunovića. Da pljune na svoj policijski posao koji je obaljao duže od trideset godina, da krivicu prebaci na one koji mu ne mogu odgovoriti i da podrži priču svojih novih političkih mentora: avgustovske vlasti koja ga je – preko <b>Alekse Bečića </b>- odlikovala prošle godine. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3" data-rendition-name="original" width="526" height="643" loading="lazy" alt="SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću "> <figcaption>SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću<span>(Photo: Fejsbuk)</span></figcaption> </figure>  <p>Da li će Paunović dobiti nakon jučerašnjeg istupa još neku nagradu? Viđećemo, ali – ako ćemo pravo – sve što dobije zaslužio je.&nbsp;</p> <p>Baš kao i Crna Gora u kojoj kojoj ovakvi ljudi postaju svjedoci pravdenici. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br/> <br/> &nbsp;</p> <p><br/> <br/> &nbsp;</p> <p><br/> <br/> &nbsp;</p> <p><br/> <br/> &nbsp;</p>

Draško Đuranović

Milan Paunović, lažni svjedok-pravednik?!

<p>Iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) je saopšteno da je <b>Ratko Mladić</b>, preko punomoćnika, podnio zahtjev u kojem se, između ostalog, navodi da je medicinska služba UNDU obavijestila Mladića i njegovu porodicu da se njegovo zdravstveno stanje ne može izliječiti i da "prelaze na palijativnu njegu i razmatranje kraja života".</p>
<p>Bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je u Haškom tribunalu na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992-1995.</p>
<p>U Zahtjevu se navodi i "da se njegov preostali životni vijek mjeri u mjesecima".</p>
<p>Takođe se kaže "ovaj zahtjev se podnosi, alternativno, ili kao zahtjev za privremeno puštanje na slobodu, ili kao uslovno privremeno puštanje na slobodu, u mjeri u kojoj je sudska praksa ICTY/IRMCT smatrala bilo koji od njih odgovarajućim sredstvom za traženo olakšanje".</p>
<p>Na osnovu oba pravila odbrana tvrdi da je ograničeni životni vijek Mladića "centralno humanitarno pitanje kojem treba dati presudnu težinu".</p>
<p>Dodaje se da, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, ne postoji rizik od bjekstva.</p>
<p>"S obzirom na ozbiljnost i hitnost situacije, Mladić shodno tome zahtijeva da se prijem svih medicinskih dokaza koje traži predsjednik ubrza i da se ne odlaže, te da se donese brza odluka o ovom zahtjevu", navodi se u dokumentu.</p>
<p>U privremenom medicinskom izvještaju, podnesenom 24. maja, koji je pripremila medicinska služba UN-a, je, između ostalog, navedeno da "uprkos optimalnom liječenju, proces propadanja i starenja se nastavlja kod pacijenta Mladića i u jednom trenutku će preći granice medicinske intervencije, što će dovesti do konačnog kraja života, za koji se ne može dati jasna prognoza", ističe se u saopštenju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.</p>
<h2>Za šta je osuđen Mladić?</h2>
<p>Ratko Mladić osuđen je pred Haškim tribunalom 2021. godine na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.</p>
<p>Sudsko vijeće je potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Ratko Mladić oslobođen krivice za genocid u šest bh. opština i to u Foči, Vlasenici, Ključu, Sanskom Mostu, Kotor Varoši i Prijedoru.</p>
<p>Kao bivši ratni komandant Vojske Republike Srpske osuđen je u prvostepenoj presudi 2017. godine na kaznu doživotnog zatvora prvostepenom presudom ICTY.</p>
<p>Utvrđeno je da je kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.</p>
<p>Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.</p>
<p>Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.</p>
<h2>Mladić se skrivao u Srbiji 16 godina</h2>
<p>Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.</p>
<p>Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.</p>
<p>Rođen je 1943. godine u Božanovićima kod Kalinovika. Od kada je završio Vojnu akademiju u Beogradu bio je u aktivnoj vojnoj službi Jugoslovenske narodne armije (JNA).</p>
<p>Pred početak ratova na području bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), 1991. godine, Predsjedništvo SFRJ unaprijedilo je Mladića u general-majora, a u aprilu 1992. godine, na samom početku rata u Bosni i Hercegovini, u general-potpukovnika.</p>
<p>U maju 1992. godine je imenovan za komandanta Glavnog štaba novoformirane Vojske Republike Srpske.</p>

Ratko Mladić zatražio privremeno puštanje na slobodu zbog kritičnog zdravstvenog stanja

<p>Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.</p>
<p>- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.</p>
<p>Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.</p>

Pošta ne osjeća posledice blokade

<p>Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa Aktivnim centrom – Organizacijom osoba s invaliditetom, organizovalo je radionicu o prihvatanju različitosti kod mladih pod nazivom „Udahni toleranciju, izdahni predrasude“, koja je održana u JU Dom učenika i studenata Cetinje.</p>
<p>Ciljnu grupu činili su srednjoškolci Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i Srednje stručne škole JU Gimnazija Cetinje.</p>
<p>Trenerica radionice bila je sociološkinja <b>Ana Kavaja.</b></p>
<p>Na početku radionice, predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić ukazao je na značaj pravilne terminologije u javnom diskursu kada je riječ o osobama s invaliditetom, kao i na razliku između medicinskog modela i modela zasnovanog na ljudskim pravima.</p>
<p>Tmušić je naveo i brojne probleme sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, posebno u ostvarivanju osnovnih prava i aktivnosti.</p>
<p>Sociološkinja Ana Kavaja govorila je o istorijskom razvoju prava osoba s invaliditetom, sa posebnim osvrtom na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Povelju Evropske unije o temeljnim pravima, kao i na domaće propise, uključujući Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i strategije inkluzivnog obrazovanja.</p>
<p>Istakla je da su društvo i država u obavezi da stvaraju uslove za dosljednu primjenu modela zasnovanog na ljudskim pravima, koji podrazumijeva jednakost i ista prava za sve građane i građanke, uključujući učenike i studente s invaliditetom u obrazovnom sistemu.</p>
<p>Tokom interaktivne radionice, uz aktivno učešće srednjoškolaca, diskutovalo se o stepenu senzibilisanosti zajednice za društvo jednakih šansi i mogućnosti za sve.</p>
<p>Posebno su naglašene ključne barijere koje otežavaju punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, među kojima su arhitektonske i psihološke prepreke, kao i prenaglašeni zaštitnički odnos porodice.</p>
<p>Radionica je realizovana u okviru projekta „Javno zastupanje i kreiranje javnih politika za OSI“, koji je odobrila Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava i zaštite lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>

Mladi na Cetinju učili o toleranciji i prihvatanju različitosti

<p>Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke - poručio je resorni ministar <b>Danilo Šaranović</b> nakon što je premijer <b>Milojko Spajić</b> saopštio da će večeras inicirati sastanak sa njima kako bi se utvrdilo kako je došlo do propusta i ko mora snositi odgovornost za to što policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda <b>Milošem Medenicom</b> koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Šaranović je dodao da očekuje da će sastanku o predmetnoj temi prisustvovati i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSaranovicDanilo%2Fstatus%2F2016601823126102297&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> prethodno je poručio da je neprihvatljivo što je Medenica, koji je danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama.</p>
<p>Spajić je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.</p>
<p>- Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori - poručio je Spajić.</p>

Šaranović: Uvijek se odazivamo pozivu na sastanke, očekujem da prisustvuju i ministar pravde, predstavnici sudstva i direktor ANB-a

<p>Ne sumnjam da će gospodin (Miloš) Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić reagujući na informaciju da policija traga za sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda koji je danas osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je implicirao na predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) koje nijesu usvojene u Skupštini.</p>
<p>- Kada smo prije godinu i po predložili izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kojim bi uveli mogućnost da se za najteža krivična djela, za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, uvede mogućnost produženja maksimalnog pritvora za još dvije godine, kao argumentaciju za to smo naveli naveli rizik od bjekstva okrivljenog, rizik od ponovnog vršenja krivičnog djela i uticaja na svjedoke i ugroženu bezbjednost samog okrivljenog (naročito kada se okrivljeni dovodi u vezu sa organizovanom kriminalnom grupom) - napisao je Čarapić u objavi na meži Iks.</p>
<p>Tada je ovaj predlog, ističe on, brutalno sasječen od strane opozicije i dijela većine uz nikad glasnije apele civilnog sektora da se time krše ljudska prava.</p>
<p>- Taj zakon je pao u plenumu prije godinu dana, a od tada se svaki od ovih rizika materijalizovao, zaključno sa današnjim bjekstvom Miloša Medenice kog je sud osudio na 10 godina zatvora - blago u odnosu na težinu izvršenog krivičnog djela. Ne sumnjam da će gospodin Medenica uputiti zahvalnice onima koji su mu danas pomogli da pobjegne pravdi, a koji se vjerovatno i ne osjećaju odgovornim za ovo što se desilo i koji su vjerovatno ponosni na to što su odbranili “ljudska prava” onima koji su ugrozili ili oduzeli ista ta prava drugima - naveo je Čarapić.</p>
<p>Oni su, kaže, nikad odlučniji.</p>
<p>- Zaključno, danas su nas okolnosti, koje su za nas bile predvidive, možda obeshrabrile ali smo nikad odlučniji da se do kraja mandata ne pomjerimo ni milimetar, budući da vrijeme iznova i iznova pokazuje da su naše namjere i ideje ispravne - naveo je Čarapić.</p>

Tag: ratko-mladic