Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za septembar inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša i dodao da je godišnji rast cijena kad je voće u pitanju čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 odsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto i dr.
- Inflacija u Crnoj Gori je značajno veća nego u zemljama EU (u poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo više porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda 3 puta, medicinskih usluga 4-4,5 puta, igračaka 15 puta i dr.)- poručio je Mugoša na mreži X.
Mugoša ističe da je godišnja inflacija u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, samo jedna od 7 zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) je zabilježila veću godišnju stopu rasta cijena;
- Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena nego da je značajnim dijelom posljedica nepromišljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije- kazao je Mugoša.
Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, poručio je poslanik SD-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena

Crnogorske građane od sjutra očekuje novo poskupljenje – vekna hljeba od pola kilograma koštaće 85 centi, umjesto dosadašnjih 80. Ovo je još jedna u nizu korekcija cijena osnovnih životnih namirnica, a ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuje da su ovakvi trendovi bili očekivani.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Mulešković je istakao da Crna Gora trenutno upravlja javnim finansijama kroz potrošački model, što dodatno podstiče inflatorne pritiske.
&nbsp;- Ovo smo očekivali i nakon 2024. godine, to se može vidjeti u komentarima na Fiskalnu strategiju, kad su predložene određene reforme i trebali smo da budemo pripremljeni za ovo. Crna Gora trenutno upravlja javnim finansijama kroz potrošački model, kad imate potrošački model i kad imate naplatu poreza posebno putem indirektnih poreza, jasno je da imate taj pritisak na potrošnju, a kad imate pritisak na potrošnju dolazi do rasta cijena - rekao je Mulešković.
Govoreći o najavljenom poskupljenju hljeba, Mulešković je naveo da je ono bilo očekivano imajući u vidu opšte tržišne uslove i rast troškova proizvodnje.
- Kad se uzme u obzir sve što se dešava na tržištu, kao i troškove proizvodnje, bilo je za očekivati da će doći do poskupljenja, ne samo hljeba, već se svjedoči svakodnevnom cjenovnom rastu, svih namirnica i troškova privrednim subjektima - kazao je Mulešković.&nbsp;
Podsjetio je da je inflacija u aprilu 2025. godine iznosila 3,4 odsto, što je značajna vrijednost u odnosu na prethodne godine.
&nbsp;- U aprilu mjesecu 2025. godine stopa inflacije iznosi 3,4 posto, što jeste značajna stopa ukoliko bi uzeli stope inflacije koje su bile 2024. i 2023. godine, pa kad uzmete kumulativne te stope inflacije činjenica je da smo imali veliki rast cijena. Ono što smo govorili od 2022. godine, pa i od kraja 2024. godine, kad smo imali dvije poreske reforme i kad je došlo do povećanja minimalne zarade, da upravo takav način administrativnog povećanja zarada dovodi do opšteg rasta cijena, to jest dovodi do povećane stope inflacije, pa samim tim jedan po jedan segment cjenovno će rasti - ističe on.&nbsp;
Mulešković smatra da se prilikom donošenja ekonomskih odluka često zanemaruju upozorenja stručnjaka i realni efekti tih mjera.
&nbsp;- Kad se donose odluke, često se ne slušaju ljudi na koje se odnose odluke. Donosioci odluka su tvrdili da neće doći do povećanja troškova uslijed povećanja zarada, što se pokazalo da nije tačno. Sjetimo se 2022. godine kad smo imali minimalnu zaradu 220 ili 250 eura, pričamo o neto zaradi, danas je to 600 eura i onda ćete da kažete da nije došlo do povećanja troškova. Došlo je do povećanja troškova, pa samim tim su cijene morale da se prilagode tim troškovima - navodi Mulešković.&nbsp;
Upozorio je da tržište reaguje prirodno na pritisak potrošnje, što rezultira opštim rastom cijena.
- Ovo je bilo samo usklađivanje i sve ono što se dešava na tržištu je usklađivanje. Tržište funkcioniše na taj način da dođe do rasta svih ostalih proizvoda kad imate takav pritisak na potrošnju, jer kad god imate povećanu potrošnju dolazi do rasta cijena - dodaje Mulešković.&nbsp;
Govoreći o strukturi crnogorske ekonomije, Mulešković je naglasio zavisnost od uvoza i vanjskih faktora.
- Crna Gora skoro i da ništa ne proizvodi, pa zavisi od cijena u regionu, a region i sama EU i dalje imaju problem sa inflacijom. Kad imate rast cijena u tim zemljama, naravno da će kod nas taj rast biti mnogo veći, zbog troškova prevoza i svega onoga što prati - kazao je Mulešković na Televiziji E.&nbsp;
Na kraju, Mulešković upozorava da fiskalne politike iz prethodnih godina značajno doprinose rastu cijena i inflaciji.
- Takođe, fiskalne politike koje smo imali od 2022. i 2024. godine u značajnoj mjeri su povećale cijene, jer uvođenje poreza, akciza, bilo kakvih nameta naravno da će da dovede do rasta cijena, jer ne možete da očekujete da uvijek privreda podnese troškove. Ne možete da očekujete da onaj dio ekonomije, dio društva koji puni budžet, koji radi na razvoju crnogorskog kvaliteta života, podnese taj trošak. U jednom trenutku ni oni neće moći da podnesu taj trošak i moramo da razmišljamo da jeste lijepo imati veće zarade, ali nije lijepo povećavati poreze - zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-VxIZQURO5g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Očekivan je rast cijena, jer kad god imate pritisak na potrošnju dolazi do rasta cijena

Ovo sadašnje povećanje cijena samo po sebi govori da to nije realno i nije normalno, odnosno da su računi skoro duplo povećani. Oni na taj način, može se tako zaključiti, isplaćuju plate radnicima i pokrivaju svoje neuspješno poslovanje - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Olga Nikčević iz Centra za zaštitu potrošača.
Zakonom je bilo predviđeno da se svako povećanje ili prijedlog povećanja, cijena mora uputiti, kaže Nikčević, na saglasnost Centru za zaštitu potrošača, i to su, kako kaže, redovno radile kompanije koje pružaju javne usluge.
- Međutim, mi nijesmo mogli odgovarati na to. Njih je mnogo, nas je malo! Tako da oni povećavaju cijene po svom nahođenju, pretpostavljam da imaju sistem neki. Ovo sadašnje povećanje cijena samo po sebi govori da to nije realno i nije normalno, odnosno da su računi skoro duplo povećani - navela je ona.
Na taj način, kaže, isplaćuju plate radnicima i pokrivaju svoje neuspješno poslovanje.
- Čuli smo od predsjednika Vlade kako kaže da će da napravi juriš, je li tako?! Da će da riješi to, obzirom da je u novembru obećao da neće doći do povećanja cijena vode, konkretno, niti cijena ostalih proizvoda, međutim, ne da je došlo do povećanja, nego su to drastična povećanja, i to zaista ugrožava standard građana. Šta će predsjednik Vlade uraditi u tom smislu, pretpostavljam da nešto hoće, da bi ipak pokazao da ima mogućnost da utiče na to - rekla je Nikčević.
Tržište je slobodno, objašnjava Nikčević, te se shodno tome i slobodno formiraju cijene, dodaje ona, što se ne odnosi na Vodovod i Elektroprivreda, a poznata stvar je, ističe ona, da su uvijek uvećani decembarski računi.
- Ponašaju se tako da ako vi ne platite račun, žalite se, oni će odgovoriti isključenjem struje. Kasnije će tek njihovu komisiju koja će doći pogledati, šta god da je u pitanju oni će reći da je sve ispravno, uglavnom, i isključiće vam struju. Bilo je ljudi koji su podizali kredit da plate struju, iako nije bilo osnova, čak smo im garantovali da neće morati, ali oni ne mogu da izdrže bez struje - istakla je Nikčević.
Centar za zaštitu potrošača pomaže građanima da napišu prigovor, podsjeća Nikčević, odgovor na prigovore, zakazuje sastanke sa predstavnicima, dodaje ona, Elektroprivrede, Vodovoda, i dosta puta su bili, kako kaže, uspješni u intervencijama.
- To je dosta naporno, cijeli jedan proces, jer se oni ne daj baš lako, jednostavno su uporni u tome da naplate to što su fakturisali, bez obzira što se i sami suočavaju da nije baš realno, pogotovu ima dosta problema kada je u pitanju voda koju koriste stanari zgrada, pa imate tu ljude koje imaju svoje vodomjere, a imate opet jednu polovinu stanara koji nemaju vodomjere i oni su sa zajedničkog vodomjera, i tu imate čudne situacije da isti članovi, isti broj članova u domaćinstvu, jedni troše 5€, a drugi troše 50 eura, što je skoro nevjerovatno - naglasila je Nikčević.
Posle svih svih akcija i bojkota, kaže Nikčević, skočile su cijene drastično nekih, dodaje ona, osnovnih životnih namirnica, kao što je, kako tvrdi, ulje.
- Umjesto cijene, od prije nekoliko dana, od 1,19 eura za litar ulja sada treba izdvojiti 1,65 eura. Trgovci se dovijaju na razne načine da privole građane, i tako prave akcije, najčešće na proizvode koji su pri isteku što uopšte nije u redu, jer vi kupite neki proizvod koji ne možete potrošiti za dan dva, a njemu tada ističe rok. Povećanje plata je unaprijed pojedeno, jer cijene idu brže od plata, i to nema nikakvog efekta - istakla &nbsp;je Nikčević.
Sagovornica Budilnika smatra da prethodni jednodnevni bojkot trgovina nije imao efekta, jer građani su prethodnog dana, ističe ona, ili dan posle obavili kupovine.
- Građani moraju kupovati hranu, ne mogu da ništa ne kupuju, ili da prave rezerve hrane, i tada trgovci imaju još veći promet. Bojkot kao bojkot je u redu, ali na neki drugi način. Na primjer da se bojkotuje na drugi način - dodala je ona.
Neophodno je, smatra Nikčević, da građani istraže tržište: da vide gdje su cijene povoljnije, kvalitetniji proizvodi i kupuju tu.
- Najbolji je bojkot kad sam građanin bojkotuje te markete koji ne vode mnogo računa o potrošačima baš nimalo, nego najviše o svom prometu, i to lako može da vidi potrošač koji svaki dan ide u trgovinu - zaključila je Nikčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Nikčević: Povećanje plata je unaprijed pojedeno, cijene rastu brže od plata

Udruženje podstanara Crne Gore, u okviru svojih aktivnosti na izradi registra podstanara i u svakodnevnoj komunikaciji s podstanarima širom zemlje, primijetilo je zabrinjavajući trend ponovnog rasta cijena kirija.
Iz Udruženja su naveli da iako je trenutno riječ o manjem obimu povećanja, indikatori jasno ukazuju na mogućnost daljeg eskaliranja tog problema.
- U situaciji gdje životni troškovi u Crnoj Gori kontinuirano rastu, a stanovanje predstavlja jedan od najvećih finansijskih tereta, ovakva kretanja cijena kirija mogu imati katastrofalne posljedice po podstanarske porodice i pojedince. Posebno je zabrinjavajuće što se većina rentijerskih aktivnosti odvija u sivoj zoni, gdje država nema adekvatnih mehanizama niti volje da ovu situaciju preventira i uvede u zakonodavne i poreske okvire - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara nedavno je predstavilo svoj projekat Platforma za zaštitu prava podstanara, koji ima za cilj jačanje materijalnog statusa podstanara i uvođenje reda u oblast rentijerstva. Ova platforma predviđa konkretne korake i rješenja za unapređenje položaja podstanara i suzbijanje nelegalnih aktivnosti na tržištu iznajmljivanja nekretnina.
- Nažalost, do sada smo svjedočili nespremnosti i potpunoj nebrizi političkih subjekata i donosioca odluka da se podstanarima pruži konkretna podrška. Ovakav odnos prema jednom od najugroženijih slojeva stanovništva šalje poruku zapostavljanja osnovnih potreba građana - rekli su u tom Udruženju.
Subvencioniranje najugroženijih podstanarskih porodica, kako smatraju, predstavlja opravdano, nužno i prioritetno rješenje koje država mora odmah razmotriti. Takva mjera bi direktno olakšala egzistencijalni teret mnogim porodicama i pojedincima koji su na rubu siromaštva, omogućila dostojanstveniji život, te smanjila rizik od socijalne isključenosti. Subvencije nijesu samo humanitarna nužnost, već i ekonomski racionalna odluka koja pomaže stabilizaciji društva i tržišta nekretnina.
- Ovakav scenario ne ugrožava samo egzistenciju podstanara, već dodatno produbljuje socijalnu nejednakost, destabilizuje tržište nekretnina i koči ekonomski razvoj naše zajednice. Neophodno je hitno reagovati kako bi se spriječilo dalje narušavanje već teške materijalno-finansijske situacije naših građana - smatraju u Udruženju.
Stoga oni su apelovali na nadležne institucije da hitno krenu u rješavanje problema sive zone rentijerstva kroz uvođenje i primjenu adekvatnih zakonskih i poreskih mehanizama.
Apel je upućen i političkim akterima da u svojim programima i djelovanju prioritet daju pitanjima stanovanja, uključujući subvencioniranje najugroženijih podstanarskih porodica kao hitnu mjeru, kao i široj javnosti da pruži podršku u borbi za pravednije tržište nekretnina i zaštitu podstanara.

Udruženje podstanara Crne Gore: Ponovni rast cijena kirija

Dom zdravlja Budva raspisuje konkurs za zaposlenje još jednog radiologa, a krajem godine očekuju povratak njihovog ljekara sa speijalizacije.
U prethodnoj godini Dom zdravlja Budva unaprijedio je dijagnostičke kapacitete nabavkom novog mamografa što, kako je rečeno iz te ustanove, predstavlja značajan iskorak u pružanju zdravstvene zaštite na primarnom nivou.
- On je u sklopu RTG službe, a da bi neko ostvario pravo na mamografski pregled potreban mu je uput, od izabranog ljekara, javlja se odgovornoj sestri na odjeljenju RTG službe i svaki dan se vrši odrđeni broj snimanja nakon 12 h, ne posotiji zastoj i radi se određeni broj snimaka svaki dan - istakao je direktor Doma zdravlja Budva, Blažo Radoman.
On ističe da je pored savremene opreme potrebno i jačanje stručnog kadra kako bi se zdravstvo podiglo na viši nivo.
- Mi smo angažovali i specijaliste radiologije iz susjednih opština, a što se tiče tog odjeljenja uskoro ćemo biti i kadrovski ojačani, radiće se u dvije smjene, kontaktirao sam Ministarsvo zdrvalja radi dobijanja saglasnosti za dobijanje javnog poziva za zaposlenje još jednog specijaliste radiologije i imamo već jednog kandaidata a očekujemo i povratak sa speicjalizacije ljekara iz Doma zdravlja Budva - kazao je Radoman.
Digitalni mamograf namijenjen ženama određenih starosnih grupa u skladu sa važećom preporukom čime se omogučava pravovremena i ciljana dijagnostika.
- Kada smo radili akciju "Ružičasti oktobar" tu granicu smo sveli na preko 50 godina, ali ona je spušetna na žene preko 40 godina i slučajeve koje uputi izabrani doktor shodno njegovoj procjeni. Tu nema čekanja i takvi slučajevi se odrade u par dana - objasnio je Radoman.
Kako je kazao, izrada projektne dokumentacije i adapatcaije pomenutog odjeljenja je u toku, a završetak radova se očekuje tokom 2026. gdine.

DZ Budva dobija još jednog radiologa, mamografski pregledi prioritet

Evropska komisija je pokrenula novu istragu protiv platforme Iks u okviru Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Istovremeno je proširena i istraga koja je protiv ove kompanije otvorena još u decembru 2023. godine.
Nova istraga treba da utvrdi da li je Iks, prije nego što je počeo da koristi Grok na svojoj platformi u Evropskoj uniji, razmotrio moguće posljedice i preduzeo mjere da spriječi širenje štetnog i nelegalnog sadržaja.
Komisija posebno ispituje da li su se na platformi pojavljivali manipulisani seksualno eksplicitni sadržaji i materijali koji mogu predstavljati seksualno zlostavljanje djece.
Prema navodima Evropske komisije, postoje indicije da se takav sadržaj već pojavljivao, zbog čega su korisnici u Evropskoj uniji mogli biti izloženi ozbiljnoj šteti. Zbog toga će Komisija provjeriti da li je Iks postupio u skladu sa pravilima i da li je na vrijeme procijenio moguće probleme, kao i da li je o tome obavijestio Evropsku komisiju prije nego što je Grok uveden.
Pored toga, Komisija je proširila postojeći postupak kako bi dodatno provjerila kako Iks bira i preporučuje objave koje korisnici vide, odnosno da li je razmotrio posljedice promjena u načinu na koji se sadržaj prikazuje, uključujući prelazak na sistem koji koristi Grok.
Evropska komisija navodi da će istragu voditi prioritetno, uz napomenu da njeno pokretanje ne znači da je odluka već donijeta.

Evropska komisija pokrenula novu istragu protiv Iksa zbog Groka

Indija će spustiti carine na evropske automobile sa 110 odsto na 40 odsto u trgovinskom sporazumu s EU.&nbsp;
&nbsp;Carine bi bile niže za ograničen broj evropskih automobila koji koštaju više od 15 hiljada eura, a u početku bi se primjenjivale samo na one s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Indija planira da smanji carine na automobile uvezene iz EU, što je dosad najveće otvaranje ogromnog indijskog tržišta u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Indije koji bi se mogao zaključiti u utorak.
&nbsp;Vlada indijskog premijera Narendre Modija dogovorila se s EU da odmah smanji porez na ograničen broj automobila s uvoznom cijenom većom od 15 hiljada eura, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima. Stopa će se na kraju dodatno smanjiti na samo deset odsto. Takav sporazum bi evropskim proizvođačima automobila poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a znatno olakšao pristup indijskom tržištu.
&nbsp;Smanjenje carina od 40 odsto u početku bi se primjenjivalo na oko 200 hiljada automobila s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem godišnje, rekao je jedan od izvora, ali ta bi se brojka mogla promijeniti. U međuvremenu, električni automobili biće isključeni iz smanjenja uvoznih carina prvih pet godina.
&nbsp;Očekuje se da će Indija zaštititi ulaganja domaćih kompanija poput Mahindre &amp; Mahindre i Tata Motorsa, rekli su izvori. Nakon pet godina očekuje se da će električna vozila imati koristi od sličnih smanjenja carina.
&nbsp;Indija je treće najveće svjetsko tržište automobila po prodaji, iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Do sada je domaća automobilska industrija bila među najzaštićenijima, s carinama od 70 do 110 odsto na uvozne automobile, potez koji je izazvao kritike izvršnog direktora Tesle Ilona Maska.
Očekuje se da će Indija i EU u utorak zaključiti dugotrajne pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini.&nbsp;
Trgovina između Indije i EU iznosila je 115 milijardi eura u fiskalnoj godini do marta 2025, što Uniju čini jednim od najvećih trgovinskih partnera. Indija je četvrta najveća i najbrže rastuća ekonomija na svijetu, s BDP-om od gotovo 3,5 biliona eura u prošloj godini.

Indija snižava carine na uvoz evropskih automobila

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da se izvini zbog izjava u kojima je sugerisao da su američki NATO saveznici u Avganistanu izbjegavali službu na prvim linijama fronta, pridruživši se talasu kritika evropskih političara i vojnih veterana.
Tramp je izazvao duboku uvrijeđenost među američkim saveznicima kada je prošle sedmice za Fox Business Network rekao da Sjedinjene Američke Države „nikada nijesu trebalo“ da imaju transatlantski savez, optužujući saveznike da su u Avganistanu ostajali „nešto dalje od prvih linija“.
- Jednostavno nije u redu i predstavlja nepoštovanje govoriti o žrtvama iz redova vaših saveznika na takav način. Svi su oni stajali uz Sjedinjene Američke Države. Tvrditi danas nešto drugo jednostavno nije istina - rekao je Pistorijus u tok-šou emisiji na njemačkoj javnoj televiziji ARD, u nedjelju uveče.
Hiljade njemačkih vojnika učestvovalo je u NATO misijama Operacija Trajna sloboda i Odlučna podrška u Avganistanu, a 59 ih je poginulo. Operacije su pokrenute nakon napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Pistorijus je kazao da će to pitanje pokrenuti prilikom narednog razgovora sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, te je direktno pozvao Trampa da se izvini.
- To bi bio znak pristojnosti, poštovanja, ali i uvida - rekao je on.
Njegovi komentari uslijedili su nakon sličnih reakcija drugih evropskih političara, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, koji je Trampove izjave nazvao „iskreno užasnim“, odstupajući od dosadašnje prakse izbjegavanja direktne kritike američkog predsjednika.
Tramp je u subotu pohvalio „hrabre“ britanske vojnike, ali se nije izvinio zbog ranijih komentara, niti je pomenuo žrtve drugih NATO saveznika. Velika Britanija je u Avganistanu izgubila 457 vojnika.
Zvaničnici Trampove administracije u više navrata kritikovali su evropske zemlje zbog neispunjavanja NATO ciljeva u vezi sa izdvajanjima za odbranu i zbog prevelike zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država.
Pistorijus, koji predvodi kampanju za obnovu njemačkih oružanih snaga, poručio je da Evropa mora prihvatiti činjenicu da se više ne može oslanjati na Sjedinjene Američke Države kao tokom posljednjih 70 godina, ali je dodao da je njemačka vojska na „odličnom putu“ da do 2029. godine ponovo ispuni zadate ciljeve i povrati snagu.

Tag: rast-cijena