Pojedini mediji i dalje su, čini se više nego ikada, u službi politike, novca, stranih uticaja i prave su fabrike dezinformacija. Institucije na njihov „rad“ okreću glavu i ne registruju ogromnu količinu dezinformacija koja se u njima stvara, a koje služe odbrani interesa pojedinaca iz politike ili partijskih struktura, kako onih iz Crne Gore tako i van nje - kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju osvrćući se na posljednjih sedam godina rada od osnivanja portala "Raskrinkavanje.me".
Društvo je, kako pokazuju istraživanja ove nevladine organizacije, svjesno da su dezinformacije problem, ali je sve više ranjivo i izloženo njihovom uticaju, jer ga institucije ostavljaju na milost i nemilost neistinama koje evoluiraju i traže pukotine u sistemu.
- Od svog osnivanja u oktobru 2018. godine Raskrinkavanje.me je objavilo skoro 3.500 tekstova u kojima smo razobličili na hiljade dezinformacija, objasnili na desetine lažnih narativa, a za borbu protiv dezinformacija obučili desetine novinara svih redakcija širom Crne Gore - ističu u saopštenju.&nbsp;
O dezinformacijama su učili i studente i đake, ali i njihove nastavnike i profesore.
- Samo u posljednjoj godini rada naša redakcija je je objavila više od 600 članaka u kojima smo analizirali širok spektar dezinformacija - od političkih, preko onih kojima se ugrožavaju nečija prava zbog pola, seksualne orijentacije, nacionalnosti, religije, pa sve do neistina koje za cilj imaju da nas ubijede da se klimatske promjene kojima svjedočimo zapravo i ne dešavaju. Nakon naših intervencija i članaka više od 50 medija je ispravilo tekstove koji su sadržali dezinformacije - naglašeno je u saopštenju.
U protekloj godini, kako dodaju, redizajnirali su sajt, uveli nove rubrike od kojih je jedna upravo vezana za dezinformacije o klimatskim promjenama, suprotstavljali se nikad jačoj reviziji istorije, a sve u saradnji sa uglednim novinarima i istoričarima iz regiona.
<h2>Provjera činjenica i odgovornost</h2>
Gostujući u rođendanskom podkastu Raskrinkavanja, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Raskrinkavanje.ba Marija Ćosić kazala je da fakt-čeking, odnosno provjera činjenica ima važnu ulogu sve dok se društva suočavaju sa “poplavom” dezinformacija.
- Integritet informacionog okruženja jedno je od ključnih premisa u demokratskom društvu. Njegovo očuvanje je zajednička, multisektorska misija. Fakt-čekinga svoju suštinu traži u držanju odgovornim medije, političare i građane i da u tome traži svoju nišu. Naša misija je da dođemo do društva u kojem nema potrebe da mi postojimo, da dođemo do toga da je društvo takvo, da se možemo ugasiti - rekla je Ćosić.
Glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanje.me Darvin Murić ukazao je na to da, iako neke dezinformacije djeluju isuviše banalno, ljudi nasjednu, a to pokazuje iskustvo iz svakodnevnog života.
- Dokle god institucije i mediji ne rade svoj posao, mi moramo raditi svoj - zaključio je Murić.
Izvršna urednica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović ocijenila je da se mnogo više ulaže u dezinformacije i dezinformativne kampanje nego u fakt-čeking. Ona je naglasila da je fakt-čeking neodvojivi dio novinarstva te da dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti, ali i šire mržnju i donose finansijsku korist onima koji ih šire.
Sagovornici podkasta saglasni su da su najbolji efekti provjere činjenica u regionu zapravo pozitivan uticaj na medije i promjenu politike u pogledu ispravki.&nbsp;
Ćosić je ukazala da mnogi mediji nijesu imali razvijenu praksu ispravki sve dok redakcije u regionu nijesu počele da se bave fakt-čekingom.
Murić je upozorio da su dezinformacije, naročito one generisane tehnologijom koja se zasniva na vještačkoj inteligenciji posebna opasnost za demokratsko društvo.
- Svaki AI sadržaj bi trebalo da bude označen, da ima vodeni žig. U suprotnom, gubi se dodir sa realnošću. Ljudi više neće znati šta je stvarno, a šta nije. Naročito je ovo opasno u kontekstu izbora, koji uskoro slijede u Crnoj Gori - ocijenio je on.
Ćosić je navela da još nije počela u tolikoj meri zloupotreba sadržaja nastalog uz pomoć AI u političkom kontekstu, ali da primjeri iz svijeta zahtijevaju veću pažnju o njihovom uticaju.
- Tehnologija juri, a mi se sve više saplićemo dok pokušavamo da je stignemo. To se ne dešava iz dana u dan, već napreduje iz minut u minut. Suština takvih modela je da oni uče iz onoga što im mi kažemo, tu je njihova najveća opasnost. Iako još uvijek nemamo toliku poplavu problematičnih sadržaja u političkom kontekstu, ipak bi trebalo da nas brine - zaključila je Ćosić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sedam godina "Raskrinkavanja": Društvo vidi dezinformacije, institucije još ne

Saradnja ustaša i četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj predstavlja jedan od najčudnijih aspekata Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Uprkos nepomirljivom sukobu između hrvatske i srpske nacionalne koncepcije, pojava zajedničkog neprijatelja u vidu Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) dovela je do njihove zajedničke borbe protiv „komunističke opasnosti“.
Italijanski general Roatta predložio je saradnju u Ljubljani 1942. godine, istaknuvši da četnici nijesu neprijatelji Osovine i da je potrebno da NDH zaboravi na ovog svog neprijatelja, kako bi imali samo jednog neprijatelja, odnosno komuniste.1 (Fikreta Jelić-Butić, „Četnici u Hrvatskoj : 1941-1945.“, Zagreb 1986.)
Dodatni faktor koji je olakšao zbližavanje bilo je postupno povlačenje italijanske vojske s reokupiranog područja NDH sredinom 1942. godine. Četničke grupe koje su se dotad oslanjale na italijansku zaštitu našle su se u neizvjesnosti pa su bile prinuđene tražiti nova savezništva ne bi li opstale.
Prvi formalni sporazum sklopljen je krajem aprila 1942. godine između ustaških predstavnika i zapovjednika četničkih grupa u okolici Mrkonjić-Grada Uroša Drenovića, za koga je sporazum predstavljao izlaz nakon teškog poraza u sukobu s kozaračkim partizanima. Suštinu dokumenta činila je izjava da će se četnici i oružane snage NDH zajednički boriti protiv NOP-a dok su vlasti NDH jamčile zaštitu srpskih sela, materijalnu pomoć i slobodu vjeroispovijesti.
Krajem maja 1942. uslijedili su sporazumi na području sjeveroistočne Bosne, konkretno s ozrenskim, trebavskim i zeničkim četničkim grupama. Prema ovim dogovorima, četničke grupe su priznale vrhovništvo Nezavisne Države Hrvatske i obvezale se surađivati na uništavanju partizana.2 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Značajan je podatak da je područje 2. domobranskog zbornog područja u Banja Luci 1943. godine sarađivalo sa četiri četničke grupe (ozrenska, trebavska, sobotička i borjanska), jednim četničkim pukom (Manjača) i jednim četničkim bataljunom (Obilić). Ove su jedinice imale ukupno 13250 boraca, što pokazuje razmjere saradnje.3 (Mihael Sobolevski, „Uloga četnika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ Časopis za savremenu povijest, 27(3) 475-487 1995.)
Najbolja saradnja razvila se u sjevernoj Dalmaciji i Lici u organizaciji stožernika Davida Sinčića. Početkom 1942. godine Sinčić je uspostavio kontakte s četničkim vođama poput Mane Rokvića, Branka Bogunovića i Steve Rađenovića. Sinčićevi izvještaji pokazuju da je već u maju 1942. postignuta konkretna saradnja, uključujući zajedničke akcije protiv partizana i uspostavu hrvatskih upravnih organa na područjima pod četničkom kontrolom, uz pomoć četničkih vođa. Posebno je značajan bio dolazak četničkih predstavnika Slavka Bjelajca i Milana Plečaša u Knin u julu 1942. godine, kada su izrazili spremnost za saradnju uz uslov vraćanja oduzete imovine Srbima i puštanja iz koncentracijskih logora onih Srba koje zatraže četnički vođe.4 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Posebno kompleksan slučaj predstavlja Momčilo Đujić, istaknuti četnički vođa u sjevernoj Dalmaciji, koji je, uprkos početnom otporu, s vremenom prihvatio određene oblike saradnje. Najznačajnija promjena u Đujićevu ophođenju prema NDH dogodila se 10. aprila 1943. kada je poslao delegaciju koja je došla čestitati i prisustvovati zboru povodom godišnjice NDH u Kninu, što je predstavljalo jasno priznavanje ustaške države. Nakon kapitulacije Italije u septembru 1943. Đujić je potpuno prešao pod njemačko zapovjedništvo.5 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Uprkos formalnim sporazumima, saradnja je bila opterećena međusobnim nepovjerenjem i sumnjičenjima. Četničke grupe izbjegavale su potpuno priznavanje NDH kao nadležnog faktora i često su preferirale pokroviteljstvo italijanskog okupatora. S druge strane, ustaški faktori nijesu se mirili s autonomnim statusom četnika i insistirali su na potpunoj subordinaciji. Četničke jedinice kontinuirano su kršile dogovorenu saradnju, napadale manje skupine domobrana i ustaša te provodile zločine nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom. Svoje činjenje negirali su pred vlastima NDH, a svoje zločine pripisivali partizanskom pokretu. Zbog toga su vlasti NDH tokom 1944. i 1945. godine mijenjale svoja gledišta o četničkom pokretu, nastojeći ih razoružati i uništiti.6 (Sobolevski, „Četnici“)
Zanimljiv je i slučaj Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četnika koji se povlačio pred partizanskim snagama, pri čemu je u Zagrebu 16. marta 1945. sklopio sporazum sa Sekulom Drljevićem.&nbsp;
Međutim, ova saradnja završila je tragedijom: ustaške i domobranske jedinice iznenadno su napale Đurišićeve snage na Lijevča polju 4. aprila 1945. te ih u trodnevnim borbama razbile. Nakon što se predao nadajući se milosti, Đurišić se uputio u Staru Gradišku i predao. Tu su ga ustaše razoružali, a Đurišić i njegova grupa odvedeni su u Jasenovac gdje su pogubljeni. Ovaj slučaj ilustruje krajnje granice četničko-ustaškog nepovjerenja čak i u trenucima saradnje.7 (Jelić-Butić, „Četnici“)
Važnu ulogu u omogućavanju saradnje igrali su njemački i italijanski okupatori. Inicijativa za saradnju četnika i ustaša potekla je od Njemaca i Italijana, koji su već do početka 1942. godine uspostavili niz saradničkih odnosa sa četničkim pokretom.
Posljedice zaustavljanja njemačkih ispostava pred Moskvom zimi 1941. na 1942. godinu bile su potreba izvlačenja njemačkih snaga s Balkana i njihovo upućivanje na istočno bojište.
Stoga su Njemci nastojali spriječiti otvorene sukobe između četnika i oružanih snaga NDH, te ih privoljeti na saradnju protiv partizanskog pokreta.
Vlasti NDH uočile su da su postignuti sporazumi o saradnji između četnika, Italijana i Njemaca uglavnom na štetu njihovih interesa, pa su zahtijevale da prigodom pregovora bude prisutan i njihov neslužbeni promatrač. Upute poglavnika Pavelića od 26. juna 1942. godine o postupku sa četnicima razotkrivaju pragmatičnost ove saradnje. Zaključeno je da su se četnici opredijelili za saradnju jer su partizani ugrožavali njihov opstanak i da će saradnja postojati samo dok postoji opasnost od partizana, a kada ona prestane, tada četnike treba razoružati.8 (Sobolevski, „Četnici“)
Obje strane nastojale su opravdati svoju saradnju. Četničke vođe objašnjavale su saradnju kao taktičku nužnost za očuvanje srpskog stanovništva od „fizičkog istrebljenja“. U elaboratu „Četnički pokret u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji“ iz oktobra 1942. godine naglašava se da četnici moraju smanjiti broj svojih neprijatelja i da su njihovi interesi u ovom momentu identični sa interesima okupatorskih vlasti – borba protiv ustaša i komunista.9 (Jelić-Butić, „Četnici“=
Ustaše su ipak saradnju sa četnicima smatrale „državnom nuždom“ i taktičkim potezom usmjerenim protiv glavnog neprijatelja – NOP-a. Pavelić je ovu politiku odobrio okružnicom od 26. juna 1942. godine, u kojoj je naglasio četničke ponude za predaju valja prihvatiti.10 (Jelić-Butić, „Četnici“)

Saradnja ustaša i četnika u NDH

Dok građani iščekuju da li će još jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se „gađaju“ milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, ocijenili su u portalu Raskrinkavanje.me.
Kako navode u tom portalu, u susret glasanju o Prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor „buši balon“ vrijedan 35 milijardi eura, što je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore. &nbsp;
- Ipak, to što je Mohamed Alabar javno saopštio (arhivirano) da još uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najčešće pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari “ne znaju šta se sve tamo može graditi”, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i “više od 35 milijardi eura - kazala je Jelena Jovanović, izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me.
Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogrešnoj procjeni, navodi Jovanović, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.&nbsp;
<h2>Šta nam je i kad premijer saopštavao?&nbsp;</h2>
Na konferenciji za novinare (arhivirano) održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je proširen opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.&nbsp;
Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od “neopreznih i populističkih izjava” saopštio i konkretne brojke.
- Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno - pitao je Spajić.&nbsp;
Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
- Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore - poručio je Spajić.&nbsp;
Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.&nbsp;
- Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat - kazao je predsjednik Vlade.&nbsp;
Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno ponašaju, te da je loptica prebačena na njihov teren.&nbsp;
- Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni ponašati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno ponašali neka preuzmu to što su propustili i neka objašnjavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju opštinu. Neka oni nose taj teret - dodao je Spajić.&nbsp;
U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.&nbsp;
- U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas - rekao je Spajić.
Kako kaže Jovanović, ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni širi uticaj projekta, efekte koje će izazvati na tržištu, niti dugoročne projekcije.
<h2>Alabar: Iznos od 35 milijardi – ne razmatramo&nbsp;</h2>
Da sve zavisi od nas – misli i arapski investitor Mohamed Alabar. Ali, ipak ima nešto drugačiju računicu.&nbsp;
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) (arhivirano) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.
Ni u jednom trenutku, napominje Jovanović, Alabar nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saopštavao Spajić.
<h2>Ministarka demantovala – ne znamo šta</h2>
Nakon što je Alabar saopštio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je “cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono što će ona da izazove na tržištu”.
Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura “konzervativna brojka i da ona može biti i veća”.
- Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi... 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman - naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
<h2>“Kratak put od 3 do 15 milijardi”</h2>
Uoči glasanja u Skupštini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u - na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji više od 40 milijardi eura.
U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo “tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura”, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.
Spajić je naknadno u Skupštini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima…&nbsp;
Spajić je naveo da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izjašnjavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura.
- Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na tržištu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura - ocjenjuje Jovanović.
Ostaje nejasno, kaže ona, kako je uopšte moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da još uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu...&nbsp;
- Da zaključimo, nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore ne mogu imati “predstavu” o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti. Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto što ih “izluđuje” brojkama koje im ništa ne znače - zaključila je Jovanović.

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

Za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna država gdje prava žena, ne samo da se ne poštuju, nego se na njihov pomen sve konzervativno i patrijarhalno sjati i usprotivi nečemu što ih apsolutno ne ugrožava, kazao je glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić.
To je lako reći jer smo se, navodi Murić, bezbroj puta uvjerili da se uvijek najlakše i najgrublje targetiraju – žene, nevezano za temu i političku pripadnost.&nbsp;
- Ne moramo ići predaleko u prošlost da potvrdimo ovu tezu, dovoljno je da se prisjetimo odvratnih napada na Draginju Vuksanović Stanković, Vesnu Bratić, Vanju Ćalović Marković, Aleksandru Vuković Kuč pa i na, manje više, svaku ženu koja se usudi da uđe u muški glib politike i javnog života. Mizoginija, je, može se zaključiti, nadpartijska i nadnacionalna. Gore navedene žene su napadane zbog političkih predloga, postupaka, rasprava, istraga... Ipak, ovih dana svjedočimo novom nivou mizoginije, pa i čak i auto-mizoginije, ako nešto tako može i postojati - ističe Murić.
On podsjeća da je poslanica Jevrosima Pejović najavila je da će podnijeti inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva sa posla.&nbsp;
- Stvar je više nego prosta. Bolna menstruacija znači da se ne ide na posao. Ipak, po predanosti radu i posvećenosti poslu poznato crnogorsko društvo diglo je glas protiv ovakvog predloga. Ako uđete u komentare na Fejsbuku vidjećete da su domaći udarnici strogo protiv odustva s posla i da se zalažu za rad pod bolovima i tabletama - naveo je Murić.
<a href="https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7509811/">Medicinske studije</a> iz relevantnih krugova ukazuju, navodi Murić, da dismenoreja, ili bolna menstruacija, već predstavlja jedan od najčešćih uzroka zbog kojeg žene odsustvuju s posla. Naravno, ove studije objašnjavaju da to znači teške bolove u karlici, donjim leđima, grčeve, a naročito kod žena sa koje imaju <a href="https://www.belmedic.rs/bolesti-od-a-do-s/endometrioza">endomtriozu</a> i <a href="https://bebo.club/adenomioza-endometrioza-zidova-materice">adenomiozu</a>.&nbsp;
- Da opet uprostimo, neke žene tokom menstruacije trpe intenzivne bolove. Ali, „struka“ sa Fejsbuka misli drugačije: “Ovo samo kod nas ima. Svuda u svijetu ima budala ali definitivno kod nas je centrala”; „Vidi onda i pauzu neku za dr*anje“; „Ne sviraj Jevrosima! Zene su u tom ciklusu radile i najteze fizicke poslove pa su pretekle! Mozda to i moze ali, obzirom da to nije bolest, da vam se od plate odbiju sve dnevnice za vrijeme odsustva“; „Kakva bolesnica“; „Nijedna država u Evropi i svijetu koje su ekonomski giganti nemaju ove populističke gluposti nezna se ko šta predlaže takmičenje u populistički predlozima dok se milijarde zadužujemo kao da beremo jabuke sa grane. Kako nas vrijeme čeka jedini Bog zna s on nam jedino može i pomoći“. Ovo su samo neki od nekoliko stotina komentara - naveo je Murić.
Ukoliko se predlog poslanice Pejović usvoji, Crna Gora ne bi bila prva u Evropi koja bi uvela nešto ovakvo jer je to 2023. <a href="https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/78220/menstrualno-odsustvo-spanija-je-prva-u-evropi-omogucila-zenama-tri-do-pet-dana-odmora-zbog-bolnog-ciklusa/vest">učinila Španija</a>&nbsp;
Zakon u Španiji daje pravo na trodnevno "menstrualno odsustvo" – sa mogućnošću produženja na pet dana – moći će da ga koriste žene koje tokom ovog perioda imaju jake grčeve, mučninu, vrtoglavicu, pa čak i povraćanje. Za odsustvo je potrebna ljekarska izjava, a javni sistem socijalnog osiguranja će platiti račun.&nbsp;
- Dakle, sve po propisu, kao i kod drugih bolovanja - konstatuje Murić.
<h2>Negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje</h2>
Štaviše, ni inicijativa koju je najavila Pejović nije novost jer je, podsjeća Murić, prije tačno godinu dana Centar za ženska prava (CŽP) pozvao tadašnje Ministarstvo rada i socijalnog staranja da razmotri uvođenje minimum jednog dana koji omogućava ženama sa pojačanim tegobama tokom menstrualnog ciklusa da uzmu plaćeno “menstrualno odsustvo” sa posla.
Anita Stjepčević iz CŽP objašnjava da bi fleksibilno rješenje bi moglo da uključi rad od kuće u ovom periodu.&nbsp;
- Postoje kompanije širom svijeta koje ovaj vid odsustva koriste za promociju svojih odgovornih i inkluzivnih politika. Takvi primjeri treba da budu smjernice za domaće politike. Međutim, resorno ministarstvo je odbilo naš predlog. Ako uzmemo poslednje izračunate razlike u stopi učešća muškaraca (79,2 odsto) i žena (64,4 odsto) u radnoj snazi u Crnoj Gori onda bi mjera poput ove, pored nesporne humanizacije tržista rada koje je odavno preraslo u negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje, djelovala stimulativno i povoljnije za veće angažovanje ženske radne snage. Isključivanje žena iz radne snage, na globalnom nivou, mjeri se milijardama eura izgubljene dobiti - kaže Stjepčević za Raskrinkavanje.
Pojašnjava i da je menstrualno odsustvo dio šire priče o “menstrualnoj pravdi” i ženskom zdravlju kojom se prepoznaju specifičnosti naših tijela i iskustava, ali i diskriminatorna ekonomija, koja zarađuje na taksama na osnovne higijenske proizvode koje koriste samo žene i koja utiče na menstrualno siromaštvo.
<h2>Mizoginija umjesto ravnopravnosti</h2>
Stjepčević ističe da su komentari na portalima su još jednom pokazali kako se naše društvo odnosi prema realnim potrebama žena i onima koje se za njih zalažu.&nbsp;
- Dominira govor mržnje i mizoginija koji dodatno su osnaženi stigmom oko ženskog reproduktivnog zdravlja. Naši građani i građanke ne razumiju suštinu koncepta ravnopravnosti koja nikad nije ni bila u poništavanju razlika, u ovom slučaju bioloških, već čuči u njihovom prepoznavanju i kreiranju jednako podsticajnih mjera za sve . kaže ona.
<h2>Šta bi bilo kad bi muškarci imaju menstruaciju?</h2>
Iz CŽP posebno ističu jednu bitnu stvar, stav Grlorije Stajnam iz 1983. godine.&nbsp;
- Svim ženomrzačkim komentarima kao upućujemo odgovor Glorije Stajnam koja daleke 1983. godine odgovara na pitanje „Šta ako bi muškarci imali menstruaciju“: „Menstruacija bi postala zavidan, hvalisav, muški događaj: muškarci bi se hvalisali oko toga koliko traje i u kojem obimu. Dječaci bi obilježavali početak menstruacije, tog željenog dokaza muškosti, vjerskim obredima i momačkim zabavama. Vlada bi finansirala Nacionalni institut za dismenoreju kako bi pomogao u iskorijenjivanju mjesečnih tegoba. Menstruralni proizvodi finansirali bi se iz budžeta i bili bi besplatni…. Vojska ili političari imali bi argument da jedino muškarci mogu služiti vojsku jer da bi mogao uzeti krv moraš dati krv. Vjerski bi vođe tvrdili da menstruacija znači čišćenje te da žene, budući da je nemaju, nisu čiste - dodaje.
<h2>Lažna bolovanja manji problem od prava žena?</h2>
Murić navodi da su bolovanja nevezana za menstruacije, i to ona lažna, inače veliki problem u Crnoj Gori. &nbsp;
Zloupotreba bolovanja je, prema podacima privrednika i državnih institucija, državu koštala milione a na bolovanju je, konstantno, 15 odsto radnika. Murić pita da li su ona onda manje problematična jer nijesu vezana isključivo za žene?&nbsp;
- Autor teksta jednom nije skoro mjesec dana dolazio na posao jer ga je stegao išijas. Pored bolova u leđima, redovno se i uredno odsustvuje i zbog glavobolje, gripa, pa neko čak i zbog zubobolje. Kako to da je onda neprihvatljivo da neko sa uvjerenjem od doktora, zbog jakih bolova, odsustvuje nekoliko dana sa posla? Da ponovimo – za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna, ali i država mizoginije. Lako je, jer, ako pogledamo stavove javnog mnjenja na uzorku od 390 komentara na Fejsbuk stranicama portala <a href="https://www.facebook.com/CafeDelMontenegro/posts/pfbid02HQR2AyceAXHJu4R5GFfN26pAjaFuofxG4VBUe8QDCNw3SxZSYSDGkPwWoAS1Q3tml">CDM</a> i <a href="https://www.facebook.com/lovepodgorica/posts/pfbid0357APc8YPZ5r2a2rjkgK91srcQEJNCPAkqkAkZVKE7K263t7puFEM4FkAtwSDbTvwl">Volim Podgoricu</a>, vidimo da je to tačno - zaključio je Murić.

Murić: Menstrualni bolovi internet šovinista

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Portal Raskrinkavanje.me, koji se bavi plasiranjem lažnih vijesti u medijima u Crnoj Gori, sa namjerom da dezinformišu javnost, skrenuo je pažnju na vijesti koje su danas prenijeli pojedini portali, a koje se tiču inicijativa sa Pravnog i Fakulteta političkih nauka da se pruži podrška studentskoj grupi “Kamo śutra''.
- Oko toga ko stoji iza studentskih protesta “Kamo śutra” u Podgorici, od &nbsp;njihovog početka, vodi se polemika. Političke stranke, predvođene &nbsp;Demokratama tvrde da su okupljanja oganizovana uz pomoć Demokratske &nbsp;partije socijalista (DPS), a u tome im se pridružila i grupa medija koja je iskonstruisala priču o tome da je poslanik DPS Ivan Vuković &nbsp;tražio od profesora Fakulteta političkih nauka, na kojem i sam predaje, &nbsp;da pruže podršku studentima, te da je DPS zvanično stao iza protesta- navodi se iz Raskrinkavanje.me.
Oni su komentarisali vijesti koju je prenio portal press.co.me da je ''potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković Zlatku Vujoviću i ostalim kolegama &nbsp;sa Fakulteta političkih nauka uputio “prijedlog podrške zahtjevima &nbsp;studenata okupljenih oko pokreta Kamo śutra”. Potpredsjednik DPS-a je &nbsp;tako do sada neformalnu grupu studenata preimenovao u pokret”.
Isti tekst, bez dodatne provjere prenijeli su Portal Gradske TV, &nbsp;koji tvrdi kako je Ivan Vuković tražio podršku za studente iz grupe “Kamo śutra”, kao i portal Volim Podgoricu. Portali Borba i Alo onlajn su objavili kako je Ivan Vuković zvanično stao iza protesta.
Portal Adria, kako su iz Raskrinkavanje.me ispratili, objavio je da je Ivan Vuković tražio podršku za studente na FPN-u, a Aneta Spaić na Pravnom fakultetu, dok IN4s, sve to vidi kao “političku farsu koja pokušava da vrati DPS u igru”.
- Istu dezinformaciju na svojoj zvaničnoj <a href="https://ghostarchive.org/archive/V0Sny" target="_blank">i</a>nstagram stranici podijelila je Demokratska Crna Gora, &nbsp;čiji su funkcioneri Aleksa Bečić i Danilo Šaranović čije se smjene &nbsp;zahtijevaju, a upravo ova stranka je i započela narativ da iza protesta &nbsp;stoji DPS- napominju iz Raskrinkavanje.me.
Profesor Zlatko Vujović, reagujući na netačne informacije u medijima, objasnio je da on inicirao prijedlog podrške i izdao saopštenje tim povodom, koje je podijelio i na svom X nalogu.&nbsp;
- Danas su plasirane netačne informacije od strane dijela režimskih medija kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima “Kamo śutra” i njihovim zahtjevima. Danas u 11:00 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeća FPN na e-mail &nbsp;listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se &nbsp;izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan &nbsp;od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto &nbsp;precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao &nbsp;predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da &nbsp;Vijeće reaguje, lažirajući činjenicu da je on odgovorio na već upućenu &nbsp;inicijativu- naveo je Vujović na društvenoj mreži X.
Uz komentar, Vujović je priložio i skrinšot odgovora Ivana Vukovića, u kojem je poručio da se slaže i ''apsolutno podržava prijedlog da naše Vijeće stane iza zahtjeva studenata''.
Kako prenose iz Raskrinkavanje.me, ubrzo su reagovali i iz studentske grupe “Kamo śutra”.&nbsp;
- Jeftini spinovi i mentalna gimnastika, kao iz Vučićeve kuhinje. Zlatko Vujović poslao je predlog podrške Naučno-nastavnom vijeću FPN-a. Ivan &nbsp;Vuković je kao član Vijeća na taj mejl odgovorio- odgovorili su iz ove grupe.
Istraživači iz Raskrinkavanje.me poručili su da, imajući u vidu da je Vukovićev odgovor na upit kolege sa fakulteta Zlatka &nbsp;Vujovića, prilagođen narativu koji se plasira, bez provjere da li se &nbsp;zaista radi o preuzimanju protesta od strane DPS, objave pomenutih &nbsp;medija, dobijaju ocjenu lažna vijest.

Raskrinkavanje.me: Pojedini portali šire dezinformacije- podršku za studente tražio Vujović, a ne Vuković

Dezinformacije, teorije zavjere, mizoginija, izražena pristrasnost i direktni napadi na organizatore i učesnike – samo su neke od metoda kojima pojedini mediji brane vlasti u Crnoj Gori ali i Srbiji od protesta koje organizuju studenti, kazao je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me. Murić konstatuje da su protesti u Srbiji i ovdje su dosta različiti. Studenti u Srbiji blokiraju univerzitete, protesti su i masovniji, blokiraju se ulice u mnoštvu gradova, a sa protestima u Crnoj Gori vežu ih dvije činjenice - studentski pokret i uzrok, odnosno inicijalna kapisla – stradanje građana. - Postupanje portala iz Crne Gore u čijim smo objavama pronašli dezinformacije vezane za proteste je prema oba pokreta, pak, dosta slično, ili, moglo bi se reći i identično. Narativi koje ovi portali koriste su dobro poznati – proteste organizuju bivša vlast i kriminal, odziv građana je slab, a ide se i dotle da se tvrdi da sve spolja organizuju „moćni zlikovici“ - naveo je Murić. On je podsjetio da su nakon prve reakcije studenata, sa prvim saopštenjem <a href="https://mina.news/vijesti-iz-crne-gore/demokrate-poteste-ne-organizuju-studenti-nego-dukanovic/">„iskočili“ poslanici Demokratske Crne Gore</a> jer se traže ostavke njiihovih ljudi koji vode sektor bezbjednosti. Tvrde da je protest zbog stradanja 13 nedužnih građana organizovao Milo Đukanović i kriminalni klanovi. - Pridružila im se i poslanica PES-a <a href="https://www.in4s.net/nedovic-pes-dijeli-misljenje-demokrata-da-iza-protesta-ne-stoji-neformalna-grupa-studenata-kamo-sjutra/">Jelena Nedović</a> koja tskođe tvrdi da se konci vuku od iza rešetaka – odnosno da protestima orkestrira bivši čelnik policije Zoran Lazović. Ona, doduše, nije javnosti objasnila kako to zatvorenik iz UIKS-a, koji je pod kontrolom Ministarstva pravde, koje je pod kontrolom vlasti čije je ona dio, a bogme i spomenute Demokrate, uspijeva da orkestrira išta iz istražnog zatvora? Ako kojim slučajem i koordinira iz zatvora onda je to propust vlasti koja bi morala da čovjeka osumnjičenog za jako ozbiljne stvari malo bolje pripazi - podsjeća Murić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Darvin Murić"><figcaption>Darvin Murić(Photo: CDT)radekoprivica.com</figcaption></figure>  Kako svaki narativ ide odozgo naniže, stepenica ispod vlasti su, kaže Murić, mediji koji ih svim silama brane od protesta. - Tako su <a href="https://borba.me/nedoumice-razjasnjene-vesko-barovic-javno-podrzao-proteste-kamo-sjutra-procitajte-ostala-zanimljiva-imena/">Borba i društvo</a> jedva <a href="https://aloonline.me/crna-gora/milov-kontroverzni-pajtas-veskobar-javno-podrzao-proteste-kamosjutrasa/">dočekali</a> da na spisku onih koji podržavaju studente ugledaju određena imena neslavne prošlosti slavodobitno ustvrde da je ama baš sasvim dovoljan dokaz za teorije koje su iznijeli poslanici vlasti. Osnivači ovih i ovakvih portala pokušali su da mlade ljude bez iskustva o javnim nastupima uvuku u debatne emisije i suoče ih sa političarima, članovima Odbora za bezbjednost i inače ljudima koji se ne skidaju sa televizije, a nakon što su iz grupe Kamo sjutra to odbili i odlučili, ispravno ili neispravno, za nastup na TV E, krenulo se sa tvrdnjama da studenti <a href="https://borba.me/ipak-gostuju-samo-na-dps-televiziji-organizator-protesta-ne-zna-ni-ciju-ostavku-trazi-video/">„gostuju samo na DPS televizijama“</a>, da im je <a href="https://borba.me/ekskluzivno-predstavnici-kamo-sjutra-prihvatili-pa-odustali-od-gostovanja-na-tv-prva-urednik-objavio-prepisku-rekli-da-ne-zele-suceljavanje-sa-becicem-i-saranovicem-urednik-i-to-prihvatio-ali/">TV Prva ispunila praktično</a> svaku životnu želju a da oni opet nisu htjeli da dođu. Naravno, ostalo je bez pomena to što su studenti gostovali na više televizija i nekim podkastima kojima se nikako ne može zalijepiti etiketa saradnje sa prethodnim režimom - istakao je Murić. Studenti su iznijeli zahtjeve, odbili mogućnost da pregovaraju o njima sa premijerom. Murić navodi da je to legitiman izbor taktike, osim ako ste portal čija je svrha da brani vlast. Onda ćete, kaže Murić, tvrditi da su studenti <a href="https://borba.me/apoliticni-studenti-izgubili-kompas-prvo-odbili-sastanak-sa-premijerom-a-sada-traze-od-spajica-da-sazove-konferenciju-za-medije-i-izjasni-se-o-njihovim-zahtjevima/">„izgubili kompas“</a> jer traže od Spajića da organizuje pres i kaže prihvata li zahtjeve ili ne. - Borba čak pokušava da poveže proteste sa dešavanjima u Skupštini tvrdeći da je „simptomatično i to da se tzv. studentski i građanski protesti u Crnoj Gori poklapaju i sa bojkotom sjednica Skupštine Crne Gore od strane opozicije“. Borbi je sve jasno – „opozicija pokušava na dva fronta (na ulicama i unutar institucija) protestima i bojkotom da blokira državu i pokuša da zaustavi ekonomske i sve druge reforme, kao i rad bezbjednosnog sektora, sudstva i tužilaštva“. Dakle – ako pitate Borbu, studenti žele da unište ekonomiju i bezbjednosni sektor, sudstvo i tužilaštvo - naglašava Murić. Prostor na portalima se daje i <a href="https://borba.me/vukicevic-skromna-masovnost-sinocnjeg-protesta-rezultat-spoznaje-da-iste-organizuju-zarad-politickih-ciljeva-dps-a-i-ostalih-snaga-koje-su-porazene-30-avgusta/">Fejsbuk statusima</a> u kojima se, primjećuje Murić, bez ikakvih dokaza tvrdi da je Darko Ivanović Skočko preuzeo koordinaciju kompletne akcije od studenata. <a href="https://aloonline.me/crna-gora/vrela-podrska-teta-severina-iz-zagreba-razgalila-kamosjutrase/">Novonagrađeni portal Alo onlajn</a> ide u mizoginiju i objavu hrvatske pjevačice Severine vezanu za proteste u Crnoj Gori i, kako kaže ironično Murić, vrlo inventivno se referiraju na njen poznati video. Podršku profesora srpskih univerziteta, naročito Dinka Gruhonjića su dočekali sa nizom uvreda i teorijom zavjere da profesor vodi obojene revolucije po regionu. <h2>Štite nas i od studenata iz Srbije</h2> Ovaj <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/vise-nema-dileme-goran-jesic-je-vodja-na-studentskim-protestima-u-srbiji/">portal</a> se, dodaje Murić, <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/profesor-antic-odgovorio-je-na-sramnu-izjavu-vladike-grigorija-video/">više potrudio</a> da <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/profesor-antic-iznio-zapanjujuce-tvrdnje-pojedini-studenti-vrse-pritisak-na-mene-kucaju-mi-na-vrata-i-prate-sa-kim-se-sastajem-video/">odbrani vlast</a> u <a href="https://aloonline.me/srbija-i-srpska/u-drzavi-sve-funkcionise-normalno-propala-ideja-generalnog-strajka-u-srbiji/">Srbiji</a>, nego funkcije čelnika sektora bezbjednosti u Crnoj Gori. - <a href="https://borba.me/krvava-ruka-je-sorosev-simbol-za-rusenje-vlasti-video-kao-dokaz/">Borba tu diže stvari na regionalni nivo</a> – brani zajedno Crnu Gori i Srbiju i to, ni manje ni više nego od – Soroša, „otkrivajući“ publici da je „krvava ruka“ njegov simbol za rušenje vlasti, ignorišući smrt ukupno 28 građana u obje države i simboliku krvave ruke vlasti. <a href="https://borba.me/ko-destabilizuje-srbiju-i-crnu-goru-krvave-ruke-uz-nadu-opozicije-da-se-moze-vratiti-na-vlast/">U tekstu naslovljenom</a> – „Borba objavljuje poduži spisak – Dragana Đilasa, Mariniku Tepić, Mila Đukanovića, poslanički klub DPS-a ali i razne „lazović i katniće koji su slobodne građane razvlačili po ulicama“ - konstatuje Murić. Napadaju se <a href="https://borba.me/naslovna-strana-danasa-na-kojoj-vucica-porede-sa-hitlerom-je-sramotan-cin-u-istoriji-novinarstva/">drugi mediji</a> i <a href="https://borba.me/skandal-u-reziji-eurosportovog-komentatora-politicki-zloupotrijebio-djokovica-pa-nastavio-da-prijeti-preko-iksa-video/">novinari</a> koji kritikuju Vučića, <a href="https://borba.me/isplivao-tajni-plan-koji-su-tajne-sluzbe-napravile-za-studente-ozbiljna-logistika-i-obilan-propagandni-materijal/">krive se strane tajne službe</a> i otkrivaju se tajni planovi, <a href="https://borba.me/hrvati-sad-gadjaju-srbiju-protestnom-notom-zbog-privedenih-nvo-hrvatica-koje-ucestvuju-u-studentskim-protestima/">hapse se Hrvati</a>. Sve je, kaže Murić, <a href="https://www.in4s.net/crnogorska-zaba-koja-je-vidjela-da-potkivaju-konje-u-srbiji/">na kraju začinio pop</a> – koji crnogorske studente naziva žabom koja je digla nogu jer je vidjela da se u Srbiji konj potkiva. Pop u svojoj kolumni za IN4S, doduše, ide u drugu krajnost, pa vidi proteste u Crnoj Gori i Srbiji kao udar na Srbe, crkvu, i Ruse. - Ono što se jasno vidi je da ovi, dvorežimske portali, dezinformativnim narativima pokušavaju da podriju proteste i prikažu ih kao sve osim onoga što, za sada, zaista i jesu – bunt građana i traženje odgovornosti za sve što ih je snašlo - zaključio je Murić.

Dvorežimski portali protiv studenata: Uvrede, laži, teorije zavjere i mizoginija

Širom Srbije ljudi su na ulicama, brojne ustanove i objekti su zatvoreni, a sve je dio akcije “generalni štrajk”, odnosno opšte građanske neposlušnosti, na koju su pozvali studenti. &nbsp;
Međutim, kako prenosi Raskrinkavanje, srpski mediji, uglavnom tabloidi, kao da izvještavaju iz paralelne stvarnosti. Samo neki od naslova koji su se mogli pročitati u medijima kao što su <a href="https://www.novosti.rs/vesti/politika/1453260/propao-generalni-strajk-novosti-ulicama-beograda-srbija-jutros-normalno-funkcionise-ljudi-idu-posao-rade-prodavnice-video" target="_blank">Novosti</a>, <a href="https://www.alo.rs/vesti/politika/1012963/ljudi-idu-na-posao-guzve-u-saobracaju-redovi-u-pekarama-u-srbiji-se-sve-odvija-normalno-propao-generalni-strajk/vest?fbclid=IwY2xjawIAZe1leHRuA2FlbQIxMQABHUfl-YME8lW-UNIlLaqr6dyw3PJda3ORAVM2Xw2fMSwJCVIWg-Mrtnl4nw_aem_evuTCaHNpyMUCUJdO1WLGA" target="_blank">Alo</a>, <a href="https://www.kurir.rs/vesti/politika/9566265/srbija-nije-stala-propao-generalni-strajk?fbclid=IwY2xjawIAZg1leHRuA2FlbQIxMQABHdynkPrSJBTFSxoED0sJGHtgUGdpLdnyldQ5LTpSsH_VAPk2ZElH6yAHBg_aem_oVrDTneNO_VNMx-vjYTezw" target="_blank">Kurir</a>, <a href="https://informer.rs/politika/vesti/983479/generalni-antistrajk?fbclid=IwY2xjawIAZitleHRuA2FlbQIxMQABHQ9eBXPDwJN8VVaOM9t4KpAnZtQFOS5XH46faArr28E6v3cM22xvF0s22w_aem_SXSi09bTcm4SyThdzKU0fg" target="_blank">Informer</a>, <a href="https://www.b92.net/info/politika/97389/beograd-normalno-funkcionise-generalni-strajk-propao-marinika-tepic-blokirala-auto-put-u-novom-sadu/vest" target="_blank">B92</a>, kao i portala <a href="https://borba.me/nista-od-generalnog-strajka-srbija-od-jutros-normalno-funkcionise-ljudi-idu-na-posao-rade-prodavnice/" target="_blank">Borba</a> su: "PROPAO GENERALNI ŠTRAJK: “Novosti” na ulicama Beograda – Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice"; &nbsp;“LJUDI IDU NA POSAO, GUŽVE U SAOBRAĆAJU, REDOVI U PEKARAMA” U Srbiji se sve odvija normalno, propao generalni štrajk"; "KURIR NA ULICAMA BEOGRADA – DAN KAO I SVAKI DRUGI! Poziv na generalni štrajk propao! Sve radi i funkcioniše uobičajeno"; &nbsp;"PROPAO GENERALNI ŠTRAJK! Informer od ranog jutra na ulicama glavnog grada – Sve radi!"; "Beograd normalno funkcioniše, generalni štrajk propao; Marinika Tepić blokirala auto-put u Novom Sadu"; "Ništa od generalnog štrajka: Srbija od jutros normalno funkcioniše, ljudi idu na posao, rade prodavnice"...
Potom su ovi tekstovi krenuli da se šire po društvenim mrežama.
Iz svih navedenih medija stiče se utisak da je situacija u Beogradu, ali i drugim srpskim gradovima potpuno uobičajena, da se život odvija kao i svakog drugog normalnog dana. Simptomatično je i to što većina pomenutih portala ima istu rečeničnu konstrukciju, koja glasi da generalni štrajk nije uspio jer “većina građana Srbije/ljudi ne podržava ovu akciju”. Na sve to treba dodati da većina njih na naslovnicama drži potpuno benigne stvari, poput prijedloga za ljetovanje 2025.&nbsp;
- Ali, to je daleko od istine. Beograd je blokiran na više lokacija. Na hiljade ljudi je izašlo na ulice u znak podrške opštoj građanskoj neposlušnosti na poziv studenata, širom zemlje - konstatuju iz Raskrinkavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNn2EphqRiPE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
O tome pišu mediji kao što su <a href="https://n1info.rs/vesti/blog-generalni-strajk-u-srbiji-zakazan-i-protest-advokata/" target="_blank">N1</a>, <a href="https://www.vijesti.me/svijet/balkan/742140/uzivo-hiljade-studenata-i-gradjana-sirom-srbije-odalo-postu-stradalima-na-zeljeznickoj-stanici-u-novom-sadu" target="_blank">Vijesti,</a> <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/liveblog/2025/1/24/generalni-strajk-u-srbiji" target="_blank">AlJazeera Balkans</a>, <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/srbija-generalni-strajk-protest-studenti-nadstresnica-novi-sad/33287286.html" target="_blank">Radio Slobodna Evropa</a>. Njihovi naslovi su: "Generalni štrajk u Srbiji – protestne šetnje đaka i studenata, odata pošta u 11.52"; "Hiljade studenata i građana širom Srbije odalo poštu stradalima na Željezničkoj stanici u Novom Sadu"; "U Srbiji protesti i generalni štrajk na poziv studenata"; "Katanci na mnogim vratima širom Srbije u akciji ‘Generalni štrajk’ na poziv studenata"...&nbsp;
Samo jedan segment iz Beograda iz svih tih tekstova, koji govore da su se ljudi u Srbiji masovno odazvali opštoj građanskoj neposlušnosti kaže: &nbsp;
“Više hiljada studenata i građana blokiralo je raskrsnicu Nemanjine i Ulice kneza Miloša ispred Vlade Srbije a kolona učesnika protesta prostirala se do raskrsnice Kneza Miloša i Trga Nikole Pašića s jedne, i od raskrsnice Nemanjine do Savskog trga s druge strane. &nbsp;
Okupljeni su nosili zastave Srbije i transparente s natpisima „Generalni štrajk“, „Od tvojih laži načisto umrećemo“, „Čoveče, naljuti se“. &nbsp;
Oni su poslije odavanja pošte krenuli ka Ušću gde bi trebalo da se sretnu sa srednjoškolcima koji su prethodno blokirali kružni tok kod zgrade Opštine Novi Beograd…”&nbsp;
Iz objektivnih medijskih izvještaja je jasno da su centralne gradske ulice i dio Novog Beograda blokirani, te da definitivno u pitanju nije “dan kao svaki drugi” kako žele da ga predstave pojedini mediji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW0OxEoxRrT8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Raskrinkavanja podsjećaju da su studenti <a href="https://www.instagram.com/p/DFHtn90MI89/?utm_source=ig_embed&amp;ig_rid=b5bc7c74-a286-4d71-8bb3-49c1b58a5d06&amp;img_index=8" target="_blank">pozvali</a> građane Srbije na totalnu obustavu svih aktivnosti u petak 24-og januara i apelovali da se ne ide na posao, predavanja, u prodavnice, kafiće, tržne centre, noćne lokale i sl. Pod terminom “generalni štrajk”, kako su pojasnili, misli se na opštu građansku neposlušnost.&nbsp;
- Sudeći po slikama iz Beograda i drugih gradova u Srbiji, kao i brojnim svjedočenjima, čini se da je apel studenata upalio, iako neki mediji pokušavaju to da predstave na potpuno drugačiji način - navode u Raskrinkavanju.
Sporne objave dobile su ocjenu – pristrasno izvještavanje.&nbsp;
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.&nbsp;
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.&nbsp;

Raskrinkavanje: “Generalni štrajk” u Srbiji nije propao, tabloidi izvješavali kao iz paralelne stvarnosti

Članovi Vlade i poslanici iz tri političke partije a naročito mediji, kroz medijsku kampanju relativizuje slučaj seksualnog uznemiravanja i fokusira se na političku odbranu funkcije direktorke Gimnazije „Slobodan Škerović“. 
Ovo je zaključak analize izvještavanja, koje je platforma Centra za demokratsku tranziciju, Raskrinkavanje, sprovela od momenta kada su u javnost izašle poruke seksualnog sadržaja koje je profesor Gimnazije, Radoman Čečović, slao svojoj bivšoj učenici, koja je to prijavila direktorici Biljani Vučurović, a koja je postupila tako što je profesora kaznila sa 30 odsto plate.
Prateći izvještavanje medija, redakcija Raskrinkavanja je uočila da se ovaj slučaj prenio na partijski, nacionalni i lični nivo, uz zapostavljanje suštinskog problema a sve to uz mizoginiju, relativizovanje istinskog problema i izraženu pristrasnost. 
- Bitno je naglasiti da su najuticajniji i najčitaniji mediji u Crnoj Gori o ovom slučaju izvještavali objektivno i poštujući standarde, dajući prostor prije svega djevojci koja je prijavila slučaj, a onda i direktorici škole i svim državnim i partijskim činovnicima koji su stali u njenu odbran. Ipak, portali koji su otvoreno naklonjeni pojedinim partijama iz vlasti su zapostavili suštinu i pokušali da u drugi plan stave cijeli slučaj i reakciju javnosti predstave kao atak na direktoricu, partije, političke partija i nacije - kazao je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me.
Tako su, kaže Murić, <a href="https://ghostarchive.org/archive/6iOow">mediji bliski partijama</a> iz vlasti izvještavali da se slučaj pretvorio u „organizovani atak“ na ćirilicu i aktuelnu direktorku podgoričke Gimnazije, Biljanu Vučurović. 
- Uslijedilo je <a href="https://ghostarchive.org/archive/mhpNk">izvještavanje</a> da profesor koji je slao poruke seksualnog sadržaja radi u privatnoj gimnaziji, što jeste relevantno, ali ipak, ti portali su i u tom slučaju ignorisali problem uznemiravanja i činjenice da je problem mogao biti i veći, a u prvi plan stavljali to ko je u „upravljačkoj strukturi“ te privatne gimnazije, uz potenciranje ko je <a href="https://aloonline.me/crna-gora/profesorsko-zastidje-radoman-cecovic-kadar-socijaldemokrata-zaposlio-ga-sehovic-dva-dana-prije-izbora-2020/">zaposlio profesora</a> i čiji je on kadar, umjesto da se bave problemom uznemiravanja - dodao je Murić.
Tema se prenijela na nacionalno-partijski teren, opet uz izostavljanje onoga što je djevojka koja je dobijala seksualne poruke rekla. 
Krenulo se, ističe Murić, u kampanju objavljivanja izjava i stavova <a href="https://ghostarchive.org/archive/WRodM">predsjednika parlamenta</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20241211131258/https:/borba.me/zasto-cute-bivsi-ministar-prosvjete-i-rezim-sporni-profesor-clan-sd-a-u-gimnaziji-zaposlen-protivzakonito-dva-dana-pred-izbore-2020/">glumaca</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/ZHCBt">ministara</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/KWoPM">ministarki</a> čiji resori pritom nemaju nikakve veze sa slučajem. 
Kampanja se nastavila objavljivanjem izjava <a href="https://ghostarchive.org/archive/MP0XC">poslanika</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/xM0Pw">poslanica</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/AnpaB">dva</a> <a href="https://ghostarchive.org/archive/9DRTw">gradonačelnika</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/DAWVt">anonimnih pisama</a> bivših đaka Gimnazije koja su navodno stigla na adresu jedne od redakcija, a sve uz pozive na smjenu <a href="https://ghostarchive.org/archive/4ZkW6">ministarke obrazovanja</a> Anđele Jakšić-Stojanović. 
Nastavilo se i izvještavanjem sa protesta ispred Gimnazije kada su portali bliski partijama iz vlasti <a href="https://ghostarchive.org/archive/m44jX">koristile ispade pojedinaca</a> da „dokažu“ da je protest organizovala bivša vlast. 
Svi nabrojani članci, konstatuje Murić, nijesu ni pomenuli čitav slučaj, žrtvu, profesora, već su isključivo govorili o navodnim napadima na direktoricu Gimnazije. 
- Podržavanje politika, partija i njihovih stavova nije strano ni uglednim medijima u inostranstvu, ali izvještavanje o slučaju seksualnog uznemiravanja gdje se ono apsolutno ne pominje već se pominju javni funkcioneri, partijske i nacionalističke politike, predstavlja apsolutno kršenje svih novinarskih standarda i manipulaciju javnošću - zaključio je Murić.

Izvještavanje o slučaju u Gimnaziji: Odbrana funkcije umjesto ukazivanja na problem

Pomjene vlada u posljednje četiri godine nijesu donijele promjene u načinu na koji se predstavnici vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju. 
To je generalni zaključak istraživanja „<a href="https://www.cdtmn.org/analize/targetiranje-prijetnje-i-napadi-kako-mocnici-guse-slobodu-medija-i-aktivizam/?preview_id=12685&amp;preview_nonce=95c878363e&amp;_thumbnail_id=12687&amp;preview=true">Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija i aktivizam</a>“, čiji su autori redakcije <a href="https://www.raskrinkavanje.me/">Raskrinkavanja</a> i hrvatskog <a href="https://faktograf.hr/">Faktografa,</a> a u kojem se analiziraju verbalni napadi i kampanje koje protiv medija i novinara vode predstavnici vlasti. 
Glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me Darvin Murić istakao je da su se u prošlosti novinari u Crnoj Gori ubijali, tukli, ranjavali i hapsili, te da ovo istraživanje ne tretira te, najteže slučajeve, već samo način na koji se nosioci javnih funkcija odnose prema medijima koji ih kritikuju. 
- Model za napade na kritički nastrojene medije, ako i nije uspostavljen, onda jeste učvršćen i nadograđen za vrijeme vladavine DPS-a. Tadašnji premijer/predsjednik Milo Đukanović medije koji su bili kritički nastrojeni prema njegovom režimu nazivao „medijskom mafijom“, „monstrumom“, njihove osnivače „galopirajućom upalom mozga“, a novinare „pacovima“. Njegovi najbliži savjetnici za novinare su govorili da su „bolesna bagra“ i da su „gluplji od goveda“, a iz DPS-a su novinarku „Vijesti“ nazivali i „glavnim perom Škaljarskog klana“. Da promjena vlasti ne znači i promjenu odnosa prema kritički nastrojenim novinarima uvjerili smo se nakon smjene DPS-a kada je tadašnji premijer Dritan Abazović samo nastavio da po istom napada novinare tvrdeći „da nanose štetu Crnoj Gori“, da „šire govor mržnje“, a čak je i prijetio gašenjem pojedinih medija, a nijesu mu bili strani ni napadi na nevladine organizacije - naveo je Murić.
Ni naredna Vlada, ističe on, nije se proslavila u odnosu prema medijima, novinarima i aktivistima. 
- Tako je potpredsjednik Vlade Dragoslav Šćekić govorio da veliki pritisak na zdravstveni sistem prave „taster i džepni novinari“, da mediji „spinuju javnost i zlonamjerno iznose neistinite informacije zarad neke svoje lične, male, jadne koristi“. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je „Pobjedu“ sa kriminalnim ili obavještajnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje. Još jedan potpredsjednik Vlade, , direktno je napadao novinare nazivajući novinara TV Vijesti “novinarom u pokušaju” i korumpiranim nakon priloga o odluci poslanika vladajuNik Đeljošajće većine da Skupština Đeljošaju ne skine poslanički imunitet - istakao je Murić.
On podsjeća da je i predsjednik Jakov Milatović pokazao nepoštovanje prema medijima omalovažavajući novinarku Javnog servisa tvrdeći da joj je pitanja pisao neko drugi. 
Kako kaže, posljedice ovakvog odnosa prema medijima i novinarima su očigledni. 
- Slučajevi, u kojima oni koji treba da budu primjer poštovanja medija, novinara i aktivista crtaju mete kritičarima, direktno su doveli do toga da i drugi targetiraju predstavnike medija o čemu nam govore slučajevi kampanje portala Aktuelno protiv dopisnice Vijesti iz Kolašina i fizički napad suvlasnika tog medija, Zorana Bećirovića, na novinarku Pobjede - dodaje Murić.
On je napomenuo da na sličan način nosioci funkcija tretiraju i civilne aktiviste. 
- Najave Zakona o agentima stranog uticaja novi su nivo pritiska na civilni sektor u Crnoj Gori, ali svakako da taj pritisak na NVO nije nova pojava u Crnoj Gori. Od poziva na “deratizaciju” u doba vlasti DPS-a do post-DPS vlada čiji su članovi za su civilne aktiviste govorili su “prepreka na evropskom putu Crne Gore”, “kočničari razvoja”, “da rade za tuđe interese”... - kazao je Murić.
Prema njegovim riječima, situacija nije puno bolja ni u Hrvatskoj u kojem političari redovno verbalno ponižavaju novinare i novinarsku profesiju, a određene društvene grupe novinare nazivaju “stranim agentima”, “plaćenicima”, “dnovinarima” ili “crvima”, a neki pozivaju na ukidanje javnog finansiranja medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti i desničarima. 
- Kada je u pitanju civilni sektor, hrvatske vlasti od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju primarno provode strategiju administrativnog iscrpljivanja organizacija civilnog društva, odnosno mrtljavanja tijela kao što je Savjet za razvoj civilnog društva te administrativnog opterećivanja u sprovođenju projekata finansiranih iz Europskih fondova - rekao je Murić-
O drugim slučajevima zabilježenim u Crnoj Gori, ali onima u Hrvatskoj, može se pročitati u zajedničkom istraživanju Raskrinkavanja i Faktografa koje je dostupno <a href="https://www.cdtmn.org/analize/targetiranje-prijetnje-i-napadi-kako-mocnici-guse-slobodu-medija-i-aktivizam/?preview_id=12685&amp;preview_nonce=95c878363e&amp;_thumbnail_id=12687&amp;preview=true">ovdje.</a>

Murić: Vlade se mijenjaju, ali targetiranje novinara opstaje

Pred Višim sudom u Bijelom Polju okončano je suđenje Aliji Balijagiću za krivična djela koja je počinio u Srbiji – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i krađa.
Prema optužnici, on je ta krivična djela izvršio u periodu dok se skrivao nakon što je, kako se navodi u drugoj optužnici protiv njega, ubio Jovana i Milenku Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Vijeće sudije Radomira Kljajevića presudu će izreći 12. decembra.&nbsp;
Zastupnik optužnice Danilo Mrdak kazao je da je djelo dokazano i zatražio da sud Balijagića oglasi krivim i izrekne mu maksimalnu kaznu za predmetna krivična djela. 

– Sam je priznao, tako da je sve jasno – kazao je Mrdak.
Tokom sudskog postupka, Balijagić je kazao da mu nije jasno zbog čega mu se za pomenuta djela nije sudilo u Srbiji, s obzirom na to da ih je počinio na teritoriji te države.
– Trebalo je prvo da mi sude u Srbiji, gdje sam inače bio dva i po mjeseca u istražnom zatvoru, a prethodno sam osuđen na dva mjeseca zbog nelegalnog prelaska granice. Bio sam pristupačan organima u Srbiji. Oni su jedva čekali da me se oslobode i izruče me Crnoj Gori – rekao je Balijagić.
On je saopštio da mu je sasvim svejedno kad je u pitanju suđenje za krađu i nošenje oružja.
Predmet je crnogorskim pravosudnim organima ustupljen na osnovu sporazuma o međunarodnoj krivičnoj pomoći, nakon što je Balijagić izručen Crnoj Gori za drugo krivično djelo.
Balijagiću je optužnicom na teret stavljeno da je neutvrđenog dana, nakon 25. oktobra 2024. pa do 20. novembra iste godine, na teritoriji Srbije, opštine Prijepolje i Priboj, neovlašćeno, bez odgovarajuće isprave o oružju, nosio pušku marke "crvena zastava", tzv. petometku, koju je nelegalno pribavio.
Optužen je i da je 20. novembra prošle godine, u jednom selu na području Srbije, uz kuće u vlasništvu B.B. i D.B. otuđio oružje.

Okončan postupak protiv Balijagića za djela počinjena u Srbiji: Presuda 12. decembra

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo ambasadoru Turske u Crnoj Gori Barišu Kalkavanu u kojem od njega traži da "svojim autoritetom i diplomatskom mudrošću" apeluje na turske kompanije Kuzu i Alkatraš da odustanu od izgradnje postrojenja za prečišćavanje voda u Botunu i da svoja prava traže na arbitražnom sudu ili kroz aneks postojećeg ugovora.
Pismo, koje je Knežević objavio na Facebook-u, prenosimo integralno:
"Vaša ekselencijo, gospodine Kalkavan,
prinuđen sam ovim putem da Vam se javno obratim u ime 16 hiljada građana Zete koji imaju samo jednu želju: zdravu životnu sredinu za sebe i svoje potomke. Uvjeren sam da ovih mjeseci pomno pratite institucionalnu borbu građana Botuna i Zete protiv namjere Glavnog grada da na teritoriji zetske opštine instalira postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda sa spalionicom.
Ova borba traje dvije i po decenije, u tom periodu mnogi od građana Botuna i Zete ostali su bez svojih najbližih zbog pogubnog uticaja KAP-a koji je trajno devastirao životni prostor na ovom lokalitetu. Takođe vjerujem da ste upoznati i sa činjenicom da je Skupština Zete raspisala referendum za 14. decembar na kome bi trebalo svi punoljetni građani ove opštine da se izjasne jesu li za ili protiv instaliranja ovog postrojenja u Botunu.
Imajući u vidu sve gore navedene činjenice i odlučnost Zećana da svojim životima brane svoje pravo na zdravu životnu sredinu, slobodan sam da Vas zamolim sljedeće. Da svojim autoritetom i diplomatskom mudrošću doprinesete smirivanju tenzija na način što ćete apelovati na turske kompanije Kuzu i Alkatraš da odustanu od ovog aranžmana i da svoja prava traže na arbitražnom sudu ili kroz aneks postojećeg ugovora. Složićete se da nijedan projekat bez obzira ko je investitor, a ko izvođač, nije važniji od jednog ljudskog života. Mi želimo najbolje odnose sa Republikom Turskom, zato Vam se i obraćam molbom da zajednički doprinesemo tom cilju. A možemo doprinijeti ako kompanije Kuzu i Alkatraš odustanu od izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vjerujem da je taj cilj dostižan, i da je u obostranom interesu Crne Gore i Turske.
Nakon jučerašnjeg veličanstvenog skupa u Botunu koji je bio i svojevrsni plebiscit, jasno Vam je da građani Zete ni po koju cijenu neće odustati od pružanja pasivnog otpora ovom zlokobnom naumu protiv njihovog zdravlja. Zbog toga Vas i molim da doprinesete zaustavljanju ovog naopakog mehanizma koji nas sve može uvesti u nesagledive posljedice.
Spreman da dam doprinos u traženju realnog kompromisa, srdačno Vas pozdravljam, uvjeren da ćete ovo moje obraćanje shvatiti kao dobronamjerno i prijateljski intonirano.''

Knežević pisao Kalkavanu: Turske kompanije da odustanu od izgradnje kolektora u Botunu

Udruženje podstanara Crne Gore predalo je inicijativu za donošenje zakona o zaštiti prava podstanara, kao prvi korak ka uspostavljanju reda u oblasti zakupa i obezbjeđivanju osnovnog evropskog standarda – sigurnosti stanovanja.
Iz Udtuženja su rekli da su inicijativu predali Skupštini, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Ombudsmanu.
- Projekti poput Veljeg brda i Gradskog stana nijesu dio socijalnog stanovanja niti sprovode obaveze iz Strategije socijalnog stanovanja. Naprotiv, riječ je o projektima komercijalnog karaktera koji ne doprinose rješavanju položaja podstanara niti stvaranju sistema priuštivog zakupa- navodi se u saopštenu.
Crna Gora se, kako se dodaje, opredijelila za evropski put.
&nbsp;- Ali evropski standardi počinju od doma – od toga kako država štiti one koji žive kao podstanari. Pozivamo institucije da hitno pokrenu izradu zakona o zaštiti prava podstanara, kako bi Crna Gora konačno počela da primjenjuje ono što Evropa već decenijama smatra osnovnim standardom modernog društva- navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara je upozorilo da je položaj podstanara u našoj državi u potpunoj suprotnosti sa evropskim standardima.&nbsp;
&nbsp;- Dok gotovo sve evropske zemlje imaju jasan i strogo definisan zakon o zakupu stanova koji štiti podstanare i uređuje tržište zakupa, Crna Gora je jedna od rijetkih država u Evropi koja nema niti jedan zakon koji reguliše ovu oblast- navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
U evropskim državama, od Austrije i Njemačke do Holandije, Francuske i Švedske, podstanar ne može biti izbačen bez sudske odluke, cijene zakupa su regulisane ili ograničene, ugovori su obavezni, tržište je nadzirano, a socijalni i priuštivi zakup čine osnov stambene politike. U mnogim državama čak 40 do 60 odsto stanova nalazi se u sistemu neprofitnog ili priuštivog zakupa.
- U Crnoj Gori ništa od toga ne postoji. Tržište zakupa je neregulisano, cijene rastu bez kontrole, ugovori ne postoje, podstanari su bez pravne zaštite, a država nema registar, nadzor ni institucionalnu podršku. Podstanari se i dalje nalaze u položaju koji je Zaštitnik ljudskih prava opisao kao „institucionalno nevidljiv i sistemski nepravedan- navodi se u saopštenju.

Udruženje podstanara Crne Gore predalo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.
Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.
Makron je poslije zvanične posjete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug.
- Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu- rekao je Macron po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.
Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
- To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište- kazao je Macron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.
Tokom posjete Kini, Macron je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.
&nbsp;- Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu- poručio je Macron.
On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.
U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata.
Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

Makron zaprijetio tarifama Kini ako ne smanji trgovinski deficit sa EU

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: raskrinkavanje