Da bi pojačala štetu koju nanose njeni već veoma efikasni dronovi Šahed, ruska vojska ih sada oprema kompaktnim raketama vazduh-vazduh R-60, dizajniranim za napad na neprijateljske helikoptere ili vojne avione, prenio je francuski list Le Parisien i dodao da "Rusija želi da udari još jače svojim dronovima".
Prema riječima nekoliko vojnih analitičara, Moskva sada raspoređuje nadograđene dronove Šahed opremljene raketama R-60. Kao vizuelni dokaz, Sternenko, ukrajinska nevladina organizacija, podijelila je nedavno video snimke na društvenim mrežama koji prikazuje presretanje drona Šahed-136 naoružanog raketom R-60.
- Danas je, prvi put, na Šahedu otkrivena raketa vazduh-vazduh R-60- napisao je na Telegramu Sergej Beskrestnov, ukrajinski stručnjak za elektronsko ratovanje.
Primarna misija rakete R-60 je da napada helikoptere i taktičke avione kratkog dometa. Verovatno je da je Rusi integrišu u sistem Šahed kako bi neutralisali ukrajinske borbene avione, prenosi Parizien.
R-60, poznata na Zapadu kao AA-8 Afid (Aphid), raketa je kratkog dometa sa infracrvenim tragačem, a nije joj potreban radar za napadanje mete.
Procijenjena na 15.000 dolara po jedinici, to je raketa vazduh-vazduh koja se koristi za blisku borbu.
Sa brzinom od nešto više od 3.000 kilometara na sat, raketa može da nosi eksplozivni teret od oko četiri kilograma. Ostaje da se vidi da li je ovo bio test ruske vojske ili je riječ o raspoređivanju raketa na cijelu flotu dronova, dodao je francuski list.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Le Parizien: Moskva oprema raketama svoje dronove Šahed, nova prijetnja za Kijev

Visoka ukrajinska delegacija boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se sastala s predstavnicima tvrtke Raytheon, proizvođača projektila Tomahavk, čiju nabavu Kijev već dugo priželjkuje. Sastanak je dio napora Ukrajine za jačanjem odbrambenih sposobnosti, piše Ukrajinska Pravda.
Delegaciju uz Andrija Jermaka, šefa kancelarije predsjednika Ukrajine, čine i premijerka Julija Sviridenko, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umierov, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Serhij Kislitsija te ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.
Osim s Raytheonom, ukrajinski zvaničnici održali su razgovore i s predstavnicima drugog američkog odbrambenog diva, Lockheed Martina.
<h3>"Oni štite ukrajinsko nebo"</h3>
- Njihova tehnologija spašava živote: F-16 i napredni sistemi protivvazdušne odbrane štite ukrajinsko nebo, dok njihova ofanzivna rješenja snažno podržavaju naše snage na prvoj crti bojišnice- poručio je Jermak, dodajući kako saradnja između Ukrajine i američkih kompanija "nastavlja rasti".
Očekuje se da će pitanje isporuke projektila Tomahavk biti jedna od tema razgovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kasnije ove nedjelje.
Dužnosnici NATO-a smatraju da, iako isporuka projektila Tomahavk Ukrajini ne bi bila presudna za tok rata, to oružje bi moglo imati značajan uticaj na bojištu. Jedan od dužnosnika NATO-a takođe je izrazio skepsu oko potencijalnog odgovora Rusije na moguću isporuku Tomahavka, uprkos agresivnoj retorici koja dolazi iz Moskve.

610x380

500x500

Ukrajinska delegacija se u SAD-u srela s proizvođačima Tomahavka

CNN javlja da su u današnjem izraelskom napadu na Teheran pogođene gusto naseljene stambene četvrti glavnog grada Irana, uključujući tri prometna gradska čvorišta: trgovi Tajrish i Quds, Avenija Shariati te trg Valiasr.
Ovo je najveći broj napada u jednom danu dosad na Teheran i okolicu, gdje su ciljana najmanje tri dijela glavnog grada.
To su područja oko vladinih zgrada, ali uključuju i civilna područja. Teheran je vrlo gusto naseljen grad, dom za oko 15 miliona ljudi, a danas je početak radne sedmice.
Mnogi su ljudi odlučili napustiti grad, ali mnogi i ostaju, pa je vrlo zabrinjavajuće vidjeti ove napade.
Činjenica da je Izrael izdao upozorenje Irancima da ne budu u blizini vojnih zgrada vrlo je zabrinjavajuća. Ljudi ne znaju gdje se mnoge od tih zgrada nalaze.
To je ista praksa koju smo vidjeli u izraelskim ratovima u Libanonu i Gazi: izdaju upozorenja za civilno stanovništvo koje nema kamo otići. U Iranu nema skloništa od bombi niti sirena, pa ova upozorenja samo stvaraju još više panike.

1250x600

1084x550

Nove eksplozije potresaju Teheran, Iran lansirao rakete na Izrael

NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija lansirala 120 raketa i 90 dronova u opsežnom napadu širom cijele teritorije Ukrajine ciljajući energetsku infrastrukturu.
Zelenski je rekao da je Rusija koristila različite vrste dronova, uključujući Šahed dronove, krstareće i balističke rakete i balističke rakete lansirane iz aviona. 
- Ukrajinske vazduhoplovne snage oborile su 140 vazdušnih meta - saopštio je Zelenski preko Telegrama.
Kombinovani napad dronovima i raketama najsnažniji je u posljednja tri mjeseca, rekao je šef gradske vojne uprave Kijeva Serhij Popko.
- Cilj neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost načinjena je šteta na objektima od udara i pada krhotina. U Mikolajevu u napadu dronom poginule su dvije osobe, a šest je ranjeno, uključujući dvoje djece - rekao je Popko.
Eksplozije su se danas čule širom Ukrajine, uključujući i u glavnom gradu Kijevu, ključnoj luci Odesi, kao i u zapadnim i cenralnim oblastima zemlje, javljaju lokalni zvaničnici.
Energetsku infrastrukturu Ukrajine Rusi su gađali od početka invazije u februaru 2022. godine što je dovodilo do čestih hitnih prekida struje širom zemlje.
Podsjećamo, nakon ruskog masovnog napada na Ukrajinu, Poljska je digla svoje avione, kako bi zaštitila pograničnu teritoriju.

Zelenski: Rusija lansirala 120 raketa i 90 dronova na ukrajinsku infrastrukturu

U ruskom raketnom udaru na Odesu poginule su najmanje četiri osobe, saopštile su danas regionalne vlasti.
U četiri ruska raketna napada na oblast Odesu ove nedjelje poginulo je 14 ljudi, a ranjeno oko 20, saopštili su lokalni zvaničnici.
Udari su pogodili trgovačke brodove i oštetili lučku infrastrukturu u regionu, koja je vitalno čvorište za ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora.
U napadu na Odesu u srijedu uveče poginulo je devet ljudi, a pogođen je i kontejnerski brod koji je plovio pod panamskom zastavom, rekao je regionalni guverner Oleh Kiper.
Ruski napori koji za cilj imaju da osujete ukrajinski izvoz, koji donosi vitalne prihode za nacionalnu ekonomiju pogođenu više od dvije godine rata, poklopili su se sa ponovnim nastojanjem ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da obezbijedi stalnu vojnu i finansijsku podršku zapadnih partnera svoje zemlje.
Ukrajinska vojska je trenutno pod velikim pritiskom u istočnom regionu Donjecka.
- Ruske snage su je nedavno potisnule iz donjeckog grada Vuhledara i sada kontrolišu oko polovine obližnjeg Torecka - rekao je danas šef lokalne administracije Vasil Činčik.
Da bi zaustavio gubitke, Zelenski mora da obezbijedi dodatnu pomoć.
Rusija je prošle godine raskinula sporazum koji je Ukrajini, koja je jedna od najvećih svjetskih dobavljača žitarica, omogućio da bezbjedno izvozi proizvode preko Crnog mora.
Nekoliko mjeseci kasnije, usred uspješnih ukrajinskih napada na rusku crnomorsku flotu, koji su primorali njenu mornaricu da se udalji od obale, Ukrajina je uspostavila pomorski koridor koji obuhvata obalu do Turske i otvara put do Sredozemnog mora.

Ruska vojska ponovo raketama gađala Odesu

Nakon što su objavljene informacije o tome kako su Iranci isporučili Rusima balističke rakete postavlja se pitanje - kakav će to uticaj imati na rat u Ukrajini?
Iz Bijele kuće su se već ranije oglasili, te su naveli kako su uznemireni informacijama o tome da je Iran poslao svoje rakete u Rusiju.
Još u oktobru 2022. godine, Vašington Post objavio je izvještaj o tome kako se Iran sprema na prvu pošiljku balističkih projektila kratkog dometa Fateh-110 te Zolfaghar.
U februaru ove godine, Rojters je izvijestio o tome kako je Rusija već primila najmanje četiri pošiljke projektila iz Irana.
Do danas, nije poznato da je Rusija ispalila iranske balističke rakete na Ukrajinu, iako su u napadima korišćeni iranski dronovi samoubice Shahed.
Ono što dodatno zbunjuje u cijeloj priči jeste i to da nove informacije govore o tome da Iran isporučuje dvije vrste projektila - Ababil i Fath-360.
- Još ima puno otvorenih pitanja. Veliko je pitanje koju vrstu sistema bi Iran isporučio. Da li bi oni bili više strateški ili taktički. Odgovor na ovo pitanje ima duboke implikacije po Ukrajinu - rekao je istraživač Fabian Hinz.

Potez koji je zabrinuo Zapad: Kakve rakete Iran isporučuje Rusiji i da li će stvoriti glavobolju Ukrajini?

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: rakete