“Moja majka je umrla od raka dojke. Tetke takođe. Odrasla sam pitajući se jesam li sljedeća. To vas obilježi i natjera da se borite za sebe i sve žene koje nose isti teret”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maja Gardašević iz organizacije Diši.
Zbog toga je inicirala da država ubuduće finansira genetsko BRCA testiranje i mastektomiju (uklanjanje dojke) sa rekonstrukcijom.
Predlog se nalazi pred skupštinskim Odborom za zdravstvo, ako dobije zeleno svjetlo, poslanici će o njemu odlučivati krajem mjeseca.
BRCA test otkriva mutacije koje povećavaju rizik od karcinoma dojke i jajnika. Cijena BRCA testa iznosi od 400 do 700 eura a preventivna mastektomija sa rekonstrukcijom od 6.000 pa naviše.
Crna Gora je među državama sa najvišom stopom obolijevanja i smrtnosti od raka dojke u Evropi.
Posljednji podaci su iz 2022. godine kada je registrovano više od 400 novih slučajeva.
Zašto je pokrenuta ova inicijativa?
Preventivna mastektomija kod žena koje nose BRCA mutaciju smanjuje rizik od raka dojke za preko 90 odsto, navodi Gardašević, medicinska sestra koja decenijama radi na ginekologiji.
U slučaju pozitivnog genetskog testa, navodi sagovornica RSE, žene se odlučuju na preventivnu mastektomiju i rekonstrukciju koja im je najčešće, zbog cijene nedostupna.
“Svakodnevno gledam žene koje imaju visok genetski rizik ali nemaju finansijske mogućnost da preduzmu korak koji bi im mogao spasiti život. To što znate da postoji način da spriječite bolest ali vam je nedostupan je i emocionalno ogroman teret.”
Navodi da joj se mnoge žene javljaju koje znaju da imaju rizik, ali nemaju finansijske mogućnosti da urade ni BRCA test, a kamoli preventivnu hirurgiju.
“Neke od njih čekaju, skupljaju novac, odlažu i često se u tom periodu bolest razvije.”
Najveća tragedija je, kako kaže, što se odluke o životu i smrti donose prema sadržaju novčanika, a ne medicinskoj potrebi.
Zato je, smatra, ova zakonska inicijativa ključna:
“Neophodno je da država preuzme odgovornost da prevencija ne bude luksuz, već pravo.”
Život sa fizičkim i psihičkim posljedicama nakon mastektomije
Jedna od onih kojima je rekonstrukcija nedostupna je i Jelena iz Podgorice, kojoj je prije dvije godine uklonjena cijela dojka zbog invazivnog karcinoma.
Kaže da živi sa osjećajem fizičkog nedostatka koji utiče na njeno psihičko zdravlje.
“To je kao da nemate ruku, nogu, dio tijela vam fali. Bez obzira na to koliko prekrijem, jako psihički utiče na mene ovaj nedostatak.”
Jeleni su, kaže, u Beogradu tražili 12.000 za rekonstrukciju.
“U Podgorici postoje neke jeftinije varijante ali ja imam 600 eura platu. Imam stambeni kredit. Ne mogu sebi da priuštim ovo. A boli me i opterećuje.”
Ona razmatra i preventivnu mastektomiju druge dojke zbog straha nakon prethodnog iskustva.
“Ako sam mogla oboljeti bez ikakve predispozicije, može se desiti i u drugoj dojci. Ne mogu sebi dozvoliti da opet prolazim kroz isto.”
Jelenino iskustvo u borbi protiv kancera
U razgovoru za RSE prisjeća se početka bolesti.
Imala je 38 godina kada je “napipala čvorić” na dojci. U početku je bila mirna jer je vjerovala doktorici koja je uvjeravala da je benigno.
“Govorila je da to ima svaka druga žena. Kad čuješ nekoga iz struke koji te uvjerava da si dobro povjeruješ. Tako sam i ja. A možda sam samo željela da povjerujem.”
Nakon razgovora s majkom, znala je da mora potražiti još jedno mišljenje.
“Kad je druga doktorica stavila ultrazvuk, zagledala se i rekla: ‘Ovo mi se ne sviđa, Jelena. Moramo odraditi biopsiju’.”
Nakon 10 dana stigao je nalaz – dijagnoza je bila invazivni karcinom. Operacija joj je zakazana za mjesec.
Doktor je nakon uvida u magnetnu rezonancu odlučio da joj ukloni cijelu dojku, što nije očekivala.
“Moramo da ti sačuvamo život. Uradićemo totalnu mastektomiju, ukloniti dojku a potom ćeš proći kroz najagresivniju terapiju… Ne smijemo drugačije.”
U tom trenutku joj se, kaže, srušio svijet. Operacija je prošla dobro, tako su joj rekli.
“Dan kada mi je skinuo zavoj i kad sam vidjela prazninu, da nemam dojku, da mi je rez od pola leđa bio je drugi šok. Nisam mogla da se zaustavim, tresla sam se. Doktor me je tješio kako sam živa i da ću uraditi rekonstrukciju.”
Primila je jake hemoterapije koje su joj, ispričala je, teško pale.
“To se ne može zamisliti, ni opisati. Bolesna sam bila svakodnevno. Imala rane u ustima, nosu, grlu. Malaksala, pod groznicom, u nesanicama. Kosa mi je otpala nakon 14 dana. Primala injekcije da mi povrate krvna zrnca.”
Naglašava da joj je je porodica bila najveća podrška.
“Ostao mi je upečatljiv otac…Operisan i bolestan išao je na svaku terapiju sa mnom. Njegove oči koje me gledaju kroz prozor nikada neću zaboraviti.”
Zato kaže, nema dilemu da želi da ukloni drugu dojku jer bi joj to donijelo mir.
Šta kaže struka?
Radiolog Irena Tomašević Vukmirović podržava preventivnu mastektomiju kod osoba sa dokazanom BRCA1 ili BRCA2 mutacijom.
“Jer ove genetske promjene nose izrazito visok doživotni rizik razvoja karcinoma dojke, često agresivnog biološkog profila i u mlađoj životnoj dobi.”
Iako su, kaže, radiološke dijagnostičke mogućnosti porasle, naročito redovnim magnetnim kontrolama, tumori mogu nastati i između kontrolnih pregleda.
“Preventivna mastektomija značajno smanjuje rizik pojave karcinoma, pruža dugoročnu sigurnost i predstavlja najpouzdaniji oblik primarne prevencije kod ove visokorizične populacije.”
Naglašava da je, ne manje značajan benefit i “poštedjeti ženu života u svakodnevnom strahu”.
Kakva je praksa u regionu?
Ako zakon bude usvojen, Crna Gora bi se pridružila državama regiona i EU koje već imaju ovakve programe.
U Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji BRCA testiranje i preventivne operacije su već u velikoj mjeri sistemski regulisane i finansirane iz zdravstvenog osiguranja, kaže Gardašević.
“Te zemlje su jasno pokazale da je prevencija mnogo jeftinija i humanija od liječenja uznapredovalog raka. Crna Gora ima priliku da primijeni praksu koja već funkcioniše u regionu, i da time zaštiti svoje građanke i smanji broj oboljelih.”
Na kraju, Maja ima poruku za donosioce odluka.
“Rak ne bira, ali država može da izabere da zaštiti svoje građanke. Ovaj zakon nije političko pitanje ovo je pitanje života.”
Apeluje na poslanike da glasaju srcem i razumom.
“Jer svaka žena koja se izbori za svoju prevenciju, svako dijete koje ne izgubi majku, biće posljedica njihove odluke.”
U slučajevima koji su indikovani porodičnom istorijom obolijevanja, BRCA testovi su dostupni kao dio javnog zdravstva u većini evropskih zemalja.
U nekim zemljama poput Francuske i Švajcarske i rekonstruktivna hirurgija nakon mastektomije je pokrivena javnim zdravstvenim osiguranjem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

‘Pitanje života a ne politike’: U Crnoj Gori pokrenuta incijativa za mjere u borbi protiv raka dojke

Nekoliko hiljada demonstranata, od kojih većina žena, okupilo se danas popodne u Sevilji kako bi protestovali zbog načina na koji regionalne vlasti postupaju sa kašnjenjima u skriningu za rak dojke, što je kontroverza koja se pretvorila u političku krizu.
Vlasti u južnom regionu Andaluzije, predvođene desničarskom opozicionom Narodnom strankom, navele su da najmanje 2.300 žena posljednjih godina nije obaviješteno o rezultatima svojih mamografa urađenih u javnim bolnicama, posebno u Sevilji.
U nekim slučajevima, nisu prenijeti rezultati koji upućuju da je potrebno ponoviti testiranje jer je pregled bio neuspješan.
Kontroverza je izazvala tenzije u Španiji van Andaluzije, postajući predmet kritika već nekoliko nedjelja između ljevičarske centralne vlade u Madridu i desničarskih regionalnih vlasti, koje imaju nadležnost nad zdravstvenim pitanjima.
Demonstranti su se danas okupili ispred sjedišta regionalnih vlasti na poziv Amame, udruženja koje predstavlja pogođene pacijente.
Neke žene na skupu su nosile transparente sa natpisima "Greške u testiranju su neprihvatljive" i "Naši životi ne mogu da čekaju".

1084x550

Masovni protesti u Sevilji zbog kašnjenja skrininga za rak dojke

Sinoć je u atraktivnom prostoru budvanskog Mega Mall-a održana javna tribina „Snaga je u grudima“, događaj posvećen podizanju svijesti o raku dojke, jednoj od najraširenijih bolesti među ženama. Tribina je okupila brojne građane, ali i stručnjake, koji su svojim znanjem i iskustvom dali doprinos važnom cilju – edukaciji i osnaživanju žena u borbi za zdravlje.
Posebnu snagu i dubinu ovom događaju dale su četiri izuzetne gošće koje su otvoreno i hrabro govorile o svojim iskustvima i stručnim pogledima na ovu bolest.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući važnost preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
Specijalistkinja radiologije, dr Lidija Ljubiša Maslovar, pružila je stručno znanje o savremenim metodama dijagnostike i liječenja raka dojke, naglašavajući ključnu ulogu preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.
&nbsp;- Mamografija danas nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život. Rak dojke otkriven u ranoj fazi ima izuzetno visoku stopu izlječenja. Zbog toga je važno da žene ne čekaju simptome, već da redovno dolaze na preventivne preglede, posebno nakon četrdesete godine života- poručila je dr Maslovar, ističući koliko je rano reagovanje presudno u borbi protiv ove bolesti.
Dragana Dejanović, sugrađanka iz Budve, podijelila je svoju emotivnu priču o uspješnoj borbi sa rakom dojke, dajući nadu i motivaciju svima koji se suočavaju sa istim izazovom.
- Ovakve tribine su jako važne, otvoreni razgovori posebno. Ja sam se izborila sa bolešću, pobijedila sa pozitivnim stavom prema životu, ogromnom ljubavlju prema istom. Vjerujem da snaga dolazi iznutra, ali i iz podrške koju dobijamo — od porodice, prijatelja, i ovakvih događaja koji nas podsjećaju da nismo same- kazala je ona.
Glumica Branka Otašević, koja se već dugi niz godina bori s Kronovom bolešću, nedavno je prošla kroz još jednu veliku životnu bitku – operaciju karcinoma dojke. U iskrenoj ispovijesti podijelila je kako se nosi s izazovima koje joj je donijelo narušeno zdravlje, ističući koliko je u tim trenucima važna emotivna podrška najbližih, ali i osjećaj da niste sami.
- Zvuči kao floskula, ali zaista – najvažnije je sačuvati psihičku stabilnost i prihvatiti bolest. Ljudi najčešće bježe od priznanja, a upravo je to prvi korak ka ozdravljenju. Kada znaš da ti ono što jedeš direktno utiče na tvoje stanje, lako prihvatiš disciplinu. Ishrana mi je postala saveznik, a ne ograničenje. Naučila sam da slušam sebe i da ne ignorišem signale koje mi tijelo šalje- objašnjava Otašević.
Psihoterapeutkinja Tatjana Mitrović govorila je o značaju mentalne snage, emocionalne podrške i načina na koje psihološki pristup može biti ključan u procesu liječenja i oporavka.
- Već je poznato da je čak 90 odsto bolesti psihosomatskog porijekla, što dovoljno govori o tome koliko je mentalna higijena važna. Način na koji se nosimo sa stresom, emocijama i traumama direktno utiče na naše fizičko zdravlje- istakla je Mitrovićeva.
Moderaciju tribine uspješno je vodila Tijana Kotarac, koja se i sama hrabro bori sa rakom dojke. Njena otvorenost i snaga dodatno su osnažile atmosferu događaja, dajući poseban značaj poruci da nijedna žena nije sama u ovoj borbi.
- Zaista se trudim da budem u stalnom kontaktu sa ženama koje se takođe bore sa bolešću. Pomažemo jedna drugoj kroz svakodnevne razgovore – nije uvijek riječ samo o simptomima i terapijama, već o životu. Dijelimo vedre priče, bodrimo se i podsjećamo da nismo same.Važno je i da zdravstveni sistem prepozna koliko prva iskustva sa bolnicom, hemoterapijom i pregledima mogu biti traumatična. Edukovano, empatično i podržavajuće medicinsko osoblje može napraviti ogromnu razliku. Uz takav pristup, cijeli proces postaje podnošljiviji i lakši za sve nas- &nbsp;poručila je Tijana.
Ovaj događaj ostavio je snažan pečat u srcima prisutnih, i podsjetio nas da je upravo u otvorenom dijalogu, podršci i zajedništvu ključ promjene. Jer – snaga je u grudima, ali i u svakom glasu koji progovori, ruci koja pomogne i srcu koje razumije.

1250x600

''Snaga je u grudima'': Mamografija nije samo dijagnostički alat, već sredstvo koje ženama može spasiti život

Ovog oktobra govorimo jednim glasom - borba protiv karcinoma dojke je borba za pravo žene na život, zdravlje i dostojanstvo - poručila je sekretarka Ministarstva zdravlja Nada Milatović u video obraćanju povodom kampanje "Prevencija je ključ - misli na sebe", koja se realizuje povodom mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke "Ružičastog oktobra".
Ovom snažnom porukom je, kako navode iz Ministarstva zdravlja, podsjetila na važnost zajedništva, solidarnosti i međusobne podrške u borbi protiv bolesti koja svake godine pogađa veliki broj žena u Crnoj Gori.
- Ministarstvo zdravlja ovom kampanjom podstiče sve građanke da se redovno kontrolišu i koriste mogućnosti preventivnih pregleda, jer rano otkrivanje spašava živote - istaknuto je u saopštenju.
Kampanja „Prevencija je ključ - misli na sebe“ nastavlja se tokom oktobra kroz objavljivanje edukativnih video sadržaja i organizovanje promotivnih štandova u gradovima širom Crne Gore, sa ciljem da se podigne svijest o značaju prevencije i brige o zdravlju.

Milatović: Borba protiv karcinoma dojke borba za pravo žena na život, zdravlje i dostojanstvo

Ministarstvo zdravlja organizovaće u oktobru niz aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti i prevenciju raka dojke, saopšteno je iz tog Vladinog resora. 
 
Iz Ministarstva su rekli da aktivnosti organizuju povodom "Ružičastog oktobra" - mjeseca posvećenog prevenciji raka dojke. 
 
- Aktivnosti se sprovode u okviru kampanje “Prevencija je ključ – misli na sebe”, koja je posvećena podizanju svijesti građana o značaju redovnih preventivnih pregleda, koji su ključ očuvanja zdravlja- kaže se u saopštenju. 
 
Iz MZ su naveli da će u oktobru svake sedmice biti objavljena tri informativna i edukativna video snimka, i pozvali su medije da podrže kampanju, kako bi što veći broj žena i muškaraca podstakli da obave redovne preglede. 
 
U prvoj sedmici oktobra, kako su rekli iz tog resora, u centru Glavnog grada biće postavljen promotivni štand sa informativnim materijalom, dok će on tokom druge sedmice biti ispred Atlas Capital centra. 
 
- Predviđeni su promotivni štandovi i u jednoj opštini na sjeveru i jednoj na jugu Crne Gore, kako bi zajedno poslali poruku solidarnosti i važnosti prevencije širom države- navodi se u saopštenju.

MZ: U oktobru niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju raka dojke

Mjesec oktobar je mjesec borbe protiv karcinoma dojke, a mi svake godine sprovodimo kampanju koja traje tokom cijelog mjeseca - saopštila je spec. zdravstvene njege Bojana Tomović iz savjetovališta za reproduktivno zdravlje Doma zdravlja u Kolašinu. Kampanja je, napominje ona, počela 5. oktobra i trajaće do kraja mjeseca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="KL Dom Zdravlja"> </figure>  - Svakog radnog dana od sedam do 15 sati tu smo za naše drage građane u prostorijama Doma zdravlja Kolašin - poručila je Tomović. Do sada su, kaže, odradili 20 ultrazvučnih pregleda u saradnji sa &nbsp;radiologom Dr Aleksandrom Knežević iz Bijelog Polja.&nbsp; - A u saradnji sa IJZCG našim ženama omogućen je mamografski pregled starosne dobi od 40 do 49 godina samo u mjesecu oktobru i od 50 do 72 godine tokom cijele godine kroz skrining program. Do sada je mamografski pregled kroz kampanju ružičastog oktobra odradilo 10 žena - saopštila je Tomović.&nbsp; Interesovanje je, cijeni ona, dosta veće u odnosu na prethodne godine. - Cilj nam je da se građanima podigne svijest o tome koliko su preventivni pregledi bitni za zdravlje svakog pojedinca jer uvijek je bolje spriječiti nego liječiti - istakla je Tomović. Ona je svim damama poručila da nijesu same. - I da smo 365 dana u godini tu za njih a ne samo u oktobru. Bolje da reaguju &nbsp;dok su na vrijeme - zaključila je Tomović.

Mjesec borbe protiv karcinoma dojke: U Kolašinu više interesovanja za preglede nego ranije

Bilo je i crnih misli, &nbsp;dešavalo se i da pomislim da se neću izvući, ali onda pomislim na svoju djecu, koja su bila jako mala, trudila sam se da im pružim svu ljubav i u svemu tome shvatila da niko ne bi mogao da zauzme moje mjesto u njihovim životima, i da ja moram nastaviti sa svojom djecom, da se ne smijem predati - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, bivša onkološka pacijentkinja Jela Mihailović.
Samopregledom je uočila kvržicu, kaže Mihailović, i odmah je otišla kod ljekara, na vrijeme, kako kaže, što je doprinijelo tome da je danas živa i izliječena.
- Žene i muškarci, kod kojih se javlja isti problem, uvijek kažu imamo vremena, a vrijeme je ključno. To je onaj momenat kad čovjek dođe na vrijeme, ili zakasni. Uvijek treba preventivu raditi, čak i od ranih dvadesetih godina, jer se karcinom javlja sve ranije - rekla je Mihailović.
Ljekar, Aleksandar Čelebić, je veliki stručnjak, ali i, navodi Mihailović, veliki čovjek koji je bi njen, kako kaže, vjetar u leđa, i dobar dio snage koja joj je bila potrebna za izlječenje duguje njegovom pristupu.
- Ne sazna čovjek prvo od onkologa, u ovom slučaju je to radiolog. Radiolozi nemaju tu empatiju prema ljudima, oni to kažu na poprilično surov način, tako je bar bilo u mom slučaju, ali i kod većine drugih slučajeva - naglasila je Mihailović.
Najveća podrška ljudima koji su oboljeli su upravo pacijenti koji su se izliječili, smatra Mihailović, kad se osoba &nbsp;&nbsp;koja se oporavila od karcinoma nađe u okruženju oboljelih je najbolja poruka, je uliva nadu, dodaje ona, da kad se jedna oporavila mogu i drugi.
- Psihološka podrška je svakako dobrodošla, kako za pacijenta, tako i za porodicu. Nekad porodica može da bude uplašenija od samog pacijenta. Neko bude u depresivnom stanju kad sazna za bolest, onda to utiče i na pacijenta negativno po dalje liječenje, ali na samu porodicu - istakla je Mihailović.
Sagovornica Budilnika kaže da se razboljela prije trinaest godina, te da tada nije bilo informacija koje su sada dostupne, ali, kako kaže, kad bi čula u neformalnom razgovoru da je neki pacijent dobro, ili da se izliječio, to je, kako kaže, veoma dobro uticalo na nju.
- Imate i one informacije kad se neko liječi sa vama, i izgubi bitku, to je mnogo stresno. U tom trenutku on vam je kao član porodice, jer ako prolazite borbu sa njim, onda to jako teško padne. Ljudi ranije nijesu pričali o tome, a nažalost i danas ima ljudi koji ne pričaju o tome, što je po meni pogrešno, jer kad čovjek ispriča, kad izađe iz njega, mnogo mu lakše bude. Ljudi često i kriju svoju bolest, a karcinom je kao i svaka druga bolest, i to je nešto, što je, nažalost, svakodnevica. Mislim da ljudi ne treba toga da se stide, treba da budu u koraku s vremenom, da ne stoje u jednom mjestu nego da idu dalje, da koračaju kroz svoj život normalno, sa pobjedom - poručila je Mihailović.
To što je preživjela bolest je njena pobjeda, poručuje Mihailović, i ponosi se svojom ranom, ističe, te iz tog razloga nije htjela da ugradi silikonsku protezu.
- Moj ožiljak je moja pobjeda. Napisala sam i knjigu o tome, da bih pomogla ženama koje se susreću sa istim stvarima, i poklanjam tu knjigu često i dosta sam ih poklonila. Snimila sam dokumentarni film o tome, kako bi se ljudi fokusirali i išli na vrijeme kod doktora - istakla je Mihailović.
Kad joj je saopšteno da ima kancer nije pomislila zašto se baš njoj fo desilo, ali je, kako kaže, razmišljala je li pogriješila prema nekome.
- Nije bilo jednostavno, bila su tri karcinoma na dojci. Bilo je komplikovano, kao i što je svakome njegova bolest, ali, ti trenuci su nekako posebni. Dešavalo se da pomislim da neću da se izvučem, ali sam se trudila da ostavim taj neki osmijeh iza sebe, da moja djeca osjećaju majčinsku ljubav. Djeca su mi bila jako mala, šest i tri godine, željela sam da im pružim svu svoju ljubav, i onda sam shvatila da niko ne bi mogao da zamijeni moje mjesto i da moram da nastavim sa svojom djecom, da je to to i da ne smijem da se predam, da su oni fokus mog života - rekla je Mihalović.
Na preglede se čeka dugo, podsjeća Mihailović, i to često djeluje obeshrabrujuće, i zna, dodaje ona, da demotiviše ljude da urade taj prvi kontrolni pregled.
- Žene koje idu svakog mjeseca na pedikir i manikir, mogu da odvoje jedan mjesec da ne pođu u salon, već da pođu da se prekontrolišu. Ne treba &nbsp;da se čeka, jer dosta znači. Kod mene je sve to ubrzano bilo, ali na vrijeme, jer je moglo da me košta glave - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFws6ac6CMfI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Vrijeme je ključno, onaj momenat kad čovjek stigne na vrijeme ili zakasni

Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2022. godinu broj novih slučajeva raka dojke kod žena u Crnoj Gori je iznosio 416 (ukupno 2.739 novih slučajeva raka kod oba pola), saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
U IJZ-u navode da je rak dojke veoma ozbiljno oboljenje i najučestalija maligna neoplazma od koje žene obolijevaju i umiru.&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2022. godini registrovano je oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke u svijetu i oko 670.000 umrlih od ove bolesti. Najčešće se javlja nakon 40.godine života, ali od raka dojke mogu oboljeti i mlađe osobe.
- Od svih slučajeva raka kod oba pola učešće raka dojke čini 15,2 odsto (skoro svaka sedma osoba oboljela od raka oboljela je od raka dojke). Učešće raka dojke od svih slučajeva raka kod žena je 31,4 odsto (skoro svaka treća žena oboljela od raka, oboljela je od raka dojke) - navedeno je u saopštenju IJZ-a.
Uzrasno standardizovana stopa obolijevanja od raka dojke iznosila je 76,5/100.000 žena, po čemu je Crna Gora svrstana na 20. mjestu u Evropi. Najveći broj oboljelih žena registrovan je u starosnoj grupi između 55 i 74 godine što čini više od polovine novih slučajeva raka dojke kod žena (54,1 odsto).
Prema istom izvoru, broj umrlih žena od raka dojke u 2022. godini je 154, sa učešćem od 10 odsto od svih umrlih od raka u Crnoj Gori (svaka deseta osoba umrla od raka, umrla je od raka dojke).
- Iste godine 22,4 odstosvih umrlih žena od raka, umrlo je od raka dojke (svaka peta žena umrla od raka, umrla je od raka dojke). &nbsp;Uzrasno standardizovana stopa umiranja od raka dojke iznosila je 23,3/100 000 žena, što je najviša stopa umiranja od raka dojke u Evropi - kažu u IJZ-u.
Ističu da ove brojke opominju i ujedno ukazuju na ozbiljnost problema obolijevanja i umiranja od raka dojke, naglašavajući značaj kontinuirane brige o zdravlju.
Za pojavu raka dojke postoje određeni faktori rizika: pol, starost, porodična i lična istorija bolesti, rana prva menstruacija i kasna menopauza, kao i drugi faktori rizika kao što su: žene koje nisu rađale ili su prvi porođaj imale nakon 30. godine života, žene koje nisu bile u mogućnosti da doje djecu, upotreba hormonske terapije, loše životne navike (prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost i prekomjerna konzumacija duvana i alkohola).
Prisustvo faktora rizika ukazuje na veći rizik od obolijevanja i ne znači nužno da će žena i da oboli od raka dojke i zato se preporučuju redovni kontrolni pregledi prema preporukama stručnjaka.
Kontrolnim pregledima dojki omogućava se otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada postoje odlične šanse za potpuno izlječenje.
Preporuka je da svaka ženska osoba poslije 20. godine života jednom mjesečno pregleda dojke u okviru samopregleda dojki u periodu od petog do desetog dana od početka menstrualnog ciklusa. Žene u menopauzi samopregled planiraju i izvode uvijek istog datuma u mjesecu. Ukoliko tokom samopregleda dojki otkrijete promjenu potrebno je da se hitno, bez odlaganja javite izabranom doktoru.
Ultrazvučni pregled dojki i digitalna mamografija su veoma važne metode pregleda, jer se pomoću njih mogu otkriti tumori i druge promjene premale da bi se mogle napipati i otkriti samopregledom.
Ultrazvučni pregled dojki je metoda izbora za mlađe žene i trudnice. Preporuka je da žena jednom godišnje uradi ultrazvučni pregled dojki.
Iz IJZ-a kažu da je digitalna mamografija široko prihvaćena kao zlatni standard za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi kada je u velikom procentu izlječiv. Podrazumijeva rendgenski pregled dojki uz upotrebu malih i neškodljivih doza zračenja. Preporuka je da žena nakon 40. godine života u skladu sa anamnezom i u dogovoru sa radiologom uradi mamografiju.
Skrining raka dojke predstavlja veoma značajan preventivni program kojim se otkriva rak dojke u ranoj fazi, a namijenjen je ženama od 50-69 godina života. Cilj skrininga je identifikovanje promjena u dojkama, prije pojave simptoma i znakova bolesti. Primarni skrining test je digitalna mamografija.
. Žena brine o zdravlju dojki tako što svakodnevno praktikuje zdrave životne navike, jednom mjesečno obavlja samopregled dojki, redovno odlazi na preporučene kontrolne preglede i učestvuje u organizovanim pregledima za rano otkrivanje i prevenciju raka dojke - poručuju iz IJZ-a.

Od raka dojke oboljelo 416 žena, umrlo njih 154

Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje realizovali su osam do 10 preporuka Državne revizorske institucije u cilju unaprjeđenja upravljanja Nacionalnim programom za rano otkrivanje raka dojke u Crnoj Gori. Dvije preporuke su u fazi realizacije, saopšteno je iz DRI.
Preporuke su date u Izvještaju o reviziji &nbsp;„Uspješnost sprovođenja Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke“.
One koje su u fazi realizacije odnose se na uspostavljanje razrađenih i funkcionalnih Registra za rak i Registra skrininga raka dojke i unošenje u sistem potrebnih podataka od strane zdravstvenih ustanova.
- Institut za javno zdravlje je izradio dokument "Nacrt projektnog predloga skrining registra raka dojke" u kome je pojašnjen sadržaj i struktura skrining registra. U Odjeljenju za maligne neoplazme je zadovoljen broj zaposlenih u odnosu na mjesta predviđena sistematizacijom. Organizovane su edukacije na kojima su prisustovali zaposleni iz Registra malignih neoplazmi. Zahtjev za dostavljanje podataka o pacijentima oboljelim od malignih neoplazmi upućenih na liječenje u inostranstvo (za Registar malignih neoplazmi Crne Gore) je upućen Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore &nbsp;je od strane IJZCG poslat 13.06.2019. godine, ali nije dobijen zvanični odgovor. Zahtjev je ponovljen 18.07.2024. godine - navedeno je u saopštenju DRI.
Nadležni Kolegijum je zaključio da subjekti revizije treba da, za preporuke koje su u fazi realizacije, DRI dostave novi Izvještaj o realizaciji preporuka, do 30. oktobra 2025. godine.
Izvještaj o realizaciji preporuka DRI će se dostaviti subjektima revizije i skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Radi se na uspostavljanju razrađenih i funkcionalnih registara za rak i skrininga raka dojke

The Centre for Democratic Transition (CDT) is calling on the members of parliament who make up the Committee for Comprehensive Electoral Reform to urgently create the formal conditions for the continuation of its work and to finally begin serious and high-quality work on advancing this reform, in line with the decision establishing the committee and international recommendations - said Executive Director of this non-governmental organization Dragan Koprivica.
He stressed that if politicians continue to constantly postpone serious and dedicated work and keep wasting valuable time on the implementation of this reform, the country will very soon reach a point of no return.
- It is an electoral standard that electoral legislation should not be amended within a year prior to elections. Given that the general local elections were scheduled by previous amendments for 13 June 2027, and that the expected date of regular parliamentary elections falls within the same period, the reform must be completed by June of this year - Koprivica emphasized.
This means, he added, that the draft amendments to the laws must be finalized no later than 15 April, in order to correct the major mistake made during the July round of electoral reform.
- In July, we neither had a quality public debate nor obtained opinions from relevant international institutions, which, according to established practice, requires a longer period of time. Only three months remain for us to formulate all the remaining solutions - Koprivica pointed out.
What CDT stated in July was, as he said, confirmed by the European Commission (EC) in November, when it noted in its report that the electoral reform had been carried out without substantive consultations and with only partial implementation of the recommendations of the Venice Commission, OSCE/ODIHR, and GRECO, and pointed to the need for further improvements to the legislation through an inclusive and transparent process.
- We remind that it is necessary to continue work on a series of interrelated processes - from introducing open lists, enabling individual candidacies, and the direct election of local community bodies, through ensuring a transparent and accurate voter register, to regulating a second round of presidential elections, addressing the problem of disinformation in the electoral process, strengthening sanctions for abuses, and protecting voting rights in accordance with international standards. Only when all these measures - which by their nature are complex, institutionally demanding, and impossible to implement overnight - are taken into account, can we speak of a truly comprehensive, high-quality, and sustainable electoral reform - Koprivica assessed.
He believes it is clear to everyone that there is no longer a single day to waste, and that any failure to continue this reform would represent a new blow by partitocracy to democracy and democratic processes in Montenegro.
- We hope that politicians will finally abandon the policy of relativizing the importance of this reform, inaction, and constant delays in fulfilling one of the most important obligations of this society - Koprivica concluded.

Koprivica: The last chance for electoral reform

Prije oko godinu američka Imigraciona i carinska služba (ICE) spadala je među manje poznate agencije Sjedinjenih Država. Međutim, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp počeo drugi mandat, službenici ICE učestvuju u sprovođenju masovnih deportacija po nalogu vlade. Ukupno je, prema Trampovoj administraciji, između 20. januara i 10. decembra 2025. deportovano 605.000 ljudi, a dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno je dobrovoljno napustilo SAD, piše Dojče vele. To stalno vodi konfliktima, kao ovih dana u Mineapolisu. Službenici ICE su tu usmrtili već drugu osobu u nekoliko sedmica. Snimci sugerišu da je Američki državljanin ubijen pucnjima iz blizine u leđa. <h2>Skraćeno trajanje obuke</h2> Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, koje traži „kvalifikovane patriote Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE od početka prošle godine više je nego udvostručen – sa 10.000 na 22.000. Tako obimno jačanje je bez presedana u istoriji imigracione službe, osnovane 2002. godine. Ono otvara pitanja o provjeri i podobnosti kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126130140_26379601785eac8c09623cce8ed7df6b597969174e78e4c48cece85d424bfa84" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>S protesta protiv ICE-a u Mineapolis(Photo: AP Photo/Adam Gray)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa šesnaest na osam sedmica za potrebe kampanje zapošljavanja. Sasvim je ukinuta obaveza učenja španskog jezika, jezika većine ilegalnih imigranata u zemlji. Na pitanja Dojče velle o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila. <h2>Smrtonosni incidenti</h2> Zabrinutost u vezi sa kvalifikacijama pripadnika ICE-a i navodnom politizacijom agencije porasla je nakon smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu. Sedmog januara jedan agent ICE-a ubio je vatrenim oružjem Amerikanku Rene Nikol Gud, što je izazvalo proteste širom zemlje. Na ulice Mineapolisa izašlo je više od 10.000 ljudi koji su protestovali protiv više incidenata u koje je bio umiješan ICE – od ubistva Nikol Gud, preko odvođenja jednog američkog državljanina, pa sve do pritvaranja djece. A ionako napetu situaciju dodatno je pogoršalo ubistvo Amerikanca Aleksa Pretija. Njega su u subotu (24.1.) u Mineapolisu hicima iz vatrenog oružja ubili agenti ICE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126130140_b78de87b522b1678082a3ccc3800c10daaba255948890d4724b24760dec96ffd" data-rendition-name="original" width="2273" height="1515" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Član ICE-a u Mineapolisu, 26. januar(Photo: AP Photo&amp;Adam Gray)ADAM GRAY</figcaption> </figure>  <h2>„Naglasak stavljen na kvantitet“</h2> - ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene zahtjeve kada je riječ o podobnosti i kvalifikacijama. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, bezbjednosne provjere i, za određene zadatke, obrazovanje ili iskustvo u oblasti sprovođenja zakona - rekla je u razgovoru za Dojče vele američka advokatica Melisa Hamilton, koja je ranije radila i kao policajka i kao zatvorska čuvarka. Ona objašnjava da je istovremeno u nedavnim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na kvantitet nego na kvalitet, pri čemu su značajna sredstva potrošena kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta i stvorili podsticaji koji bi trebalo da privuku što veći broj kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260126130140_c9774c6857ca79ef057d8d0aea93ef99897194cdb9e9911e40b8ec000b4d2ea5" data-rendition-name="original" width="8002" height="5335" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> </figure>  Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Sari u Engleskoj, kaže da ICE traži kandidate na neuobičajen način. - Trenutni pristup razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Kroz neuobičajeno visok budžet za oglašavanje i široku javnu promociju pokušava se stvoriti veliki basen kandidata - ističe Hamilton. Vašington post imao je uvid u dokument od 30 stranica koji troškove kampanje, koju Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost naziva „regrutovanjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuje na 100 miliona dolara. U tim razmjerama kampanja bi trebalo da se nastavi, jer Trampov „Big Beautiful Bill“ daje ICE-u budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine za obezbjeđenje granice i sprovođenje zakona unutar zemlje. <h2>Kampanja usmjerena na Trampovu bazu</h2> Međutim, važnija od plakata i slogana čini se „javna kampanja utemeljena na podacima“. Mnogi posmatrači pretpostavljaju da ICE koristi savremene metode i algoritme kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trampovu ideologiju. Hamilton ukazuje na praksu ciljanja ljudi na osnovu geografske lokacije. Recimo, Gugl ili ono što ljudi vide na Fejsbuku i drugim mrežama prilagođava se tome gdje su. Pa ako su u blizini vojnih baza, određenih sportskih događaja ili sajmova oružja, onda mogu dobijati oglas da se pridruže ICE. Vašington post piše da ICE preplavljuje tržište oglasima na društvenim mrežama i da koristi influensere na platformama poput Rambla, popularnog među pristalicama političke desnice. - Poruka ICE djeluje u posljednjim kampanjama posebno usmjereno na ljude koji su osjetljivi na patriotske teme i teme nacionalne bezbjednosti. Čini se da je osmišljena kako bi privukla Trampove pristalice i implicitno prenosi poruku "America First" - smatra Hamilton.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260126130140_145848c53b06792a5b57348b85fb6582a53276a82a6d53742437bec3363f1904" data-rendition-name="original" width="5712" height="3808" loading="lazy" alt="SAD, ICE, Mineapolis, Minesota"> <figcaption>Sa protesta protiv ICE-a u Mineapolisu(Photo: AP Photo/Jack Brook)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Međutim, materijali ne navode direktne političke kriterijume za kandidate. Novi zaposleni privlače se bonusima do 50.000 dolara i pomoći pri otplati studentskih kredita. - Kampanja je posebno usmjerena na ljude koji nemaju posao ili imaju nesigurno zaposlenje, kao i na pripadnike radničke klase - kaže Hamilton. <h2>Koliko je nova strategija uspješna?</h2> Osim toga, od početka godine ukinute su starosne granice. Time se može crpjeti iz većeg basena potencijalnih kandidata. Do sada su kandidati morali da imaju najmanje 21 godinu. Gornja starosna granica, u zavisnosti od zadatka, iznosila je između 37 i 40 godina. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost tvrdi da njegovi postupci zapošljavanja garantuju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“. A Hamilton o uspjehu kampanje kaže da "uspjeh zavisi od primijenjenih kriterijuma". - Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, onda se čini da je bilo uspješno. Ako je cilj bio privući službenike sa velikim iskustvom, rezultat je mješovit. Kada je riječ o iskustvu novih zaposlenih, postoji zabrinutost s obzirom na zahtjeve složenog rada u oblasti imigracione kontrole - ističe on. Tu zabrinutost Ministarstvo smatra neopravdanom.&nbsp; - Sa ovim novim patriotama u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trampa da će Amerika ponovo biti bezbjedna - saopšteno je početkom ovog mjeseca.

Traže se "patriote": Kako Trampova vlast vrbuje ljude u ICE

Regionalna muzička zvijezda Seka Aleksić u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E otvoreno je govorila o svojim stavovima, zabranama i tome koliko cijena iskrenosti može da bude visoka u muzičkoj industriji.
Dok mnogi kolege biraju ćutanje kada je politika i društvena situacija u pitanju, Seka je odlučila da govori otvoreno.
- Misliti svojom glavom danas spada u skup sport - kaže ona, “posebno kada mnogi znaju da niko ne može da te kupi ili da naplati da razmišljaš drugačije".
Pjevačica je otkrila i posljedice svog stava.
- Baš dok sam se spuštala niz stepenice, saznala sam da sam zabranjena na Radiju S - moja muzika se ne može puštati jer nismo politički istomišljenici. Ali to mi ne smeta - što više zabranjuju, više ljudi voli. Ne možete ljudima zabraniti da nekoga vole - navela je.
Na pitanje o koncertima, Seka ističe da je rasprodala drugu Zagrebačku Arenu, ali zbog svojih stavova još uvijek ne može da održi koncert u Beogradu.
- Ne možete biti javna ličnost a da nemate mišljenje ili stav. Nije mene Beograd zabranio, nego par ljudi koje ja javno ne podržavam. Ali desiće se i taj Beograd, ne brinem se - kaže ona.
Naša novinarka Adela Mulić je pitala i o uticaju supruga Veljka na njene javne nastupe i stavove.
- On stalno kaže ‘ma nemoj, pusti’, ali pola ni ne zna šta pišem. Utiče na mene, a da ne utiče, Bog zna šta bih tek pisala - smije se Seka.
Kompletan intervju ne propustite večeras od 23:20 na programu Televizije E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDT-WsQ9jItk%2F%3Figsh%3DMXNyajdxM2hiZWlzag%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Seka Aleksić o zabranama i stavovima: Ne možete zabraniti da me ljudi vole

Iz Ustavnog suda je saopšteno da su sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore potpisali memorandum o saradnji kojim se studentima omogućava praktično osposobljavanje u Ustavnom sudu.
To je, kako su naglasili, učinjeno u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Memorandum su potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta prof. dr Vladimir Savković.
Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - istakla je Armenko.
Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za crnogorsku državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu Evropske unije.
- Uloga ustavnih sudova u državama članicama Evropske unije posebno je osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još uvijek otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima. S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od strane Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije - naveo je Savković.
On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu Evropske unije, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
Memorandumom je predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
- Najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu - naveli su u saopštenju.

Tag: rak-dojke