Muškarac koji je u nedjelju uhapšen pod sumnjom da je htio da izvrši atentat na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u ponedjeljak je prvi put izveden pred sud. Rajan Vesli Rut, 58-godišnjak sa Havaja, optužen je u dvije tačke za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.
Tužilac u federalnom sudu u Vest Palm Biču na Floridi predočio je Rutu da je optužen za nelegalno posjedovanje oružja jer je ranije osuđivan za krivična djela, i za to što je kod sebe imao oružje sa serijskim brojem koji ne može da se prati.
Rutu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice i još pet godina po drugoj tački.
Protiv Ruta će vjerovatno biti podignute i druge oputžbe, ali za sada ove dvije tačke omogućavaju vlastima da ga drže u pritvoru dok se istraga nastavlja, piše Glas Amerike.
Ročište o određivanju kaucije zakazano je za 23. septembar.
<blockquote>Prema navodima iz optužnice, podaci sa mobilnog telefona pokazuju da je Rut proveo više od 11 sati blizu Trampovog terena za golf prije nego što su ga spazili agenti Tajne službe, piše Rojters. Njegov mobilni telefon je lociran na tom području od 2 sata ujutro do 13.30 popodne u nedjelju 15. septembra.</blockquote>
Tokom sudskog pretresa, Rut je dao rutinske informacije o zaposlenju i prihodima. Tihim glasom rekao je da je zaposlen i da zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno i da nema ušteđevinu.
Kaže da nije vlasnik nekretnina i da na Havajima posjeduje dva kamiona u vrijednosti oko 1.000 dolara.
Takođe je rekao da ima 25-godišnjeg sina kojeg ponekad finansijski pomaže.
On ima najmanje dvije presude u Sjevernoj Karolini, navodi se u optužnici. Prvo je 2002. godine osuđen na uslovnu kaznu zbog posjedovanja mitraljeza, koji je zabranjen u SAD. Tada je bježao od policije jer nije stao na crveno svjetlo i zabarikadirao se na tavanu prije nego što je uhapšen. Potom je 2010. osuđen zbog posjedovanja ukradenog oružja.
Rut je uhapšen u nedjelju u Vest Palm Biču zbog navodnog atentata na Donalda Trampa, kako je to definisao FBI.
Lokalne vlasti su saopštile da su agenti američke tajne službe koji su štitili Trampa pucali na čovjeka koji je uperio automatsku pušku dok je Tramp igrao golf na jednom od svojih terena na Floridi u Vest Palm Biču.
Jedan od agenata je vidio automatsku pušku čiji je vrh virio iz žbuna blizu golf terena, pa je uslijedila pucnjava na osumnjičenog. Rut je onda bacio svoju pušku, dva ranca i druge predmete i pobjegao u crnom sportskom automobilu.
Jedan očevidac je uspio da fotografiše automobil i registarske tablice, saopštio je lokalni šerif. Organizovana je brza potjera i osumnjičeni je uhapšen u susjednom okrugu.
Tramp se u nedjelju, nedugo poslije incidenta, oglasio da je dobro i da nije povrijeđen.
U ponedjeljak je za atentat okrivio predsjednika Džoa Bajdena i njegovu demokratsku rivalku Kamalu Haris. Tvrdio je da je osumnjičeni bio podstankut „veoma zapaljivom retorikom“, iako njegov motiv još nije poznat.
- Njihova retorika je uzrokovala da pucaju na mene, a ja sam jedini koji će spasiti ovu zemlju. Oni su ti koji zemlju uništavaju, spolja i iznutra - rekao je Tramp.
Tajnoj službi, koja obezbjeđuje predsjedničke kandidate, „potrebna je dodatna pomoć“ što podrazumijeva i eventualno veći broj ljudi, rekao je predsjednik SAD Džo Bajden i dodao: „Hvala Bogu da je predsjednik dobro“.
Trampova demokratska protivkandidatkinja Kamala Haris je na Eksu napisala da „u Americi nema mjesta za nasilje“.
Ovo je drugi pokušaj atentata na bivšeg predsjednika. Prvi put na njega je pucao Tomas Metju Kruks na mitingu u Batleru, Pensilvaniji, 13. jula. Metak je tada okrznuo Trampa po desnom uhu, a napadača je ubrzo pošto je ispalio hice, ubila Tajna služba. Motiv tog atentata i dalje nije poznat.
Incident u nedjelju ponovo je pokrenuo pitanje bezbjednosti republikanskog kandiata za predsjedničke izbore.
Tajna služba je već bila u fokusu javnosti nakon prethodnog atentata na Trampa, što je dovelo i do ostavke direktorke te agencije. Trampovo obezbjeđenje je potom pojačano, ali se opet postavlja pitanje kako je osumnjičeni za pokušaj napada mogao da mu priđe tako blizu.
Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, koji je ranije formirao dvostranačku radnu grupu koja istražuje prvi atentat na Trampa, rekao je da Kongres treba da istraži i posljednji incident.
- Neko treba da odgovara. Moramo insistirati na tome da svi rade svoj posao - rekao je Džonson za Foks njuz.
Vtšilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou otputovao je na Floridu, prenose mediji.
Rou je preuzeo dužnost poslije ostavke direktorke Kimberli Čitl u julu, nakon prvog atentata, i u Kongresu u julu izjavio da ga je „sramota“ zbog propusta tokom tog napada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Osumnjičeni za pokušaj atentata na Trampa proveo skoro 12 sati na njegovom golf terenu

-Pravnik koji kaže da se deklaratorna odluka ne može pobijati pred sudovima, odnosno da protiv deklaratorne odluke nema pravnog lijeka, očigledno da nikada u sudnicu nije ušao a pitanje je i kako je završio fakultet. U našem pravnom sistemu ne postoji aktivnost protiv koje nije dozvoljena žalba, odnosno neki pravni lijek – decidan je u izjavi za Portal ETV poznati crnogorski advokat Nikola Martinović, koji u &nbsp;potpunosti odbacuje stavove koje su &nbsp;predstavnici parlamentarne većine plasirali kroz današnji tekst u dnevnom listu Vijesti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131244_3bed3b337a73b5d909ac22c6619df26d2c21a91ad830863a2d571b2449cb6000.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241222131244_3bed3b337a73b5d909ac22c6619df26d2c21a91ad830863a2d571b2449cb6000" data-rendition-name="original" width="1266" height="876" loading="lazy" alt="Advokat Nikola Martinović"> <figcaption>ODLUKE SE UVIJEK MOGU POBIJATI PRED SUDOVIMA: Advokat Mikola Martinović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ključna teza, koju u tekstu obrazlažu ,,neimenovani pravnici” - očito bliski stavovima premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko - svodi se na stav da nije moguće poništiti ,,konstataciju predsjednika Skupštine o prestanku mandata jer je riječ o deklaratornom aktu koji se ne može poništiti”. <h2>SPINOVANJE PARLAMENTARNE VEĆINE&nbsp;</h2> Kao potvrdu teze tih neimenovanih pravnika, Vijesti se pozivaju i na izjavu premijera Spajića koji je u petak, nakon burnog dana u Skupštini Crne Gore, na konferenciji za medije kazao da je odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda Dragane Đuranović ,,prošla u plenumu i da ne postoji mehanizam za njeno povlačenje”. &nbsp;&nbsp; Ujedinjena crnogorska opozicija je prekinula plenarno zasijedanje Skupštine, zahtijevajući da se, zbog kršenja člana 154 Ustava Crne Gore, kao i više članova Zakona o Ustavnom sudu, ponište zaključci Ustavnog odbora da je sudiji Ustavnog suda Đuranović istekao mandat jer je stekla uslove za starosnu penziju.&nbsp; Na taj zahtjev danas su, kroz tekst u Vijestima, reagovali predstavnici parlamentarne većine, naglašavajući nemogućnost pravnog djelovanja protiv zaključaka Ustavnog odbora i konstatacije predsjednika Skupštine Mandića.&nbsp; -Sagovornici ,,Vijesti” ističu da se dešavalo da se poništavaju odluke Skupštine pred sudovima, ali u konkretnom slučaju se postavlja pitanje ,,koji je sud nadležan i gdje je pravni osnov za poništavanje nešega što je deklarativnog karaktera”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131248_05172a8fa50112c6929e42a986cc9e6745f9ffd1f4fe12245290114770a4b77a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241222131248_05172a8fa50112c6929e42a986cc9e6745f9ffd1f4fe12245290114770a4b77a" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Odluka Mandića o penzionisanju sudije Đuranović"> <figcaption>NEZAKONITO I MIMO USTAVA: Odluka Mandića o penzionisanju sudije Đuranović(Photo: Ilustracija: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>PRAVNI ODGOVOR</h2> Advokat Martinović nema dilemu da postoji pravni osnov i da svaka odluka, pa i deklaratorna, podliježe provjeri. &nbsp;&nbsp; -Vidite, rješenja o nasljeđivanju su takođe deklaratornog karaktera, ali se na sva ta rješenja ima pravo žalbe i vođenja sudskog postupka. Ako deklaratornu odluku nije moguće žalbom pobijati, značilo bi da sud može da konstatuje nasljednike iako osoba nije umrla i da ne postoji pravo žalbe na tu odluku?! Naravno da to ne može biti validan pravni zaključak – ističe Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131252_97c496e14f980b0b10cc344dcf2e6430d8c0a3844712f087886f0f74ea8882eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241222131252_97c496e14f980b0b10cc344dcf2e6430d8c0a3844712f087886f0f74ea8882eb" data-rendition-name="original" width="1003" height="563" loading="lazy" alt="Sudija Dragana Đuranović"> <figcaption>PENZIONISANJE PO DIKTATU POLITIKE: Sudija Dragana Đuranović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Potom pravi paralelu sa dešavanjima u crnogorskom parlamentu gdje je Ustavni odbor usvojio zaključke, a predsjednik Skupštine konstatovao da je sudiji Dragani Đuranović prestao mandat, iako nije bilo obavještenja sa plenarne sjednice Ustavnog suda. -Protiv te odluke svakako ima zakonsko pravno sredstvo i ishod tog postupka je za svakog pravnika, koji je iole ozbiljan, vrlo jasan: ta odluka ne može ostati na pravnoj snazi. No, očito da je ovdje riječ o političkim, a ne pravnim akcijama ili dilemama – zaključuje Martinović.&nbsp; <h2>ŠTO KAŽE ZAKON&nbsp;</h2> Teza koja se danas, kroz riječi neimenovanih sagovornika, plasirala u dnevnom listu Vijesti – da je nemoguće poništiti zaključke Ustavnog odbora i kasniju Mandićevu ,,deklaratornu odluku” o penzionisanju sudije Ustavnog suda - nema pravnu zasnovanost gledajući ključne odredbe Zakona o opštem upravnom postupku.&nbsp; -Javnopravni organ će pokrenuti upravni postupak po službenoj dužnosti kada je to propisano zakonom ili drugim propisom i kad utvrdi ili sazna da obzirom na postojeće činjenično stanje postupak treba pokrenuti radi zaštite javnog interesa - piše u članu 100 Zakona o upravnom postupku.&nbsp; Već iz ove odredbe jasno je da - ,,radi zaštite javnog interesa” - osim sudije Dragane Đuranović kojoj su povrijeđena prava, mogu uslijediti i predstavke građana, pa i opozicionih partija koje su jedinstvene da je, u slučaju penzionisanjea sudije, riječ o pravnom nasilju koje sprovodi parlamentarna većina.&nbsp; Kao jedan od uporednih pokazatelja da je nemoguće poništiti odluku predsjednika Skupštine, u Vijestima se navodi slučaj Irene Radović, aktuelne guvernerke Centralne banke Crne Gore koja je 2018. godine bila razriješena funkcije viceguvernerke.&nbsp; -Jedan od sagovornika ,,Vijesti” pojašnjava da je Ireni Radović prekinut mandat, a da je sutkinji Đuranović mandat prestao pu Ustavu – navodi se u tekstu, bez preciziranja na osnovu čega neimenovani pravnik zaključuje da je sudiji prekinut mandat ,,po Ustavu”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241222131252_615ce4f3cd302c96bda1c412d5b253b0ddec8becaeb4332f52ffd66fed5375a9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241222131252_615ce4f3cd302c96bda1c412d5b253b0ddec8becaeb4332f52ffd66fed5375a9" data-rendition-name="original" width="1472" height="514" loading="lazy" alt="Zakon o upravnom postupku "> <figcaption>ODREDBE KOJE OBARAJU PRIČU O NEMOGUĆNOSTI POVRAĆAJA U PREĐAŠNJE STANJE: Član 142 Zakona o upravnom postupku(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  No, pozivanje na slučaj Irene Radović je bez ikakvog značaja I nemoguće za poređenje jer je u slučaju penzionisanja sudije Đuranović Ustavni odbor prekršio član 154 Ustava Crne Gore, kao i Zakon o Ustavnom sudu I time izazvao političku, ali i ustavnu krizu.&nbsp; Zato i postoji javni interes, shodno Zakono o upravnom postupku, da se poništi akt po službenoj dužnosti, upravo po odrebama člana100 tog zakona. &nbsp; I zbog toga djeluju potpuno legitimna traženja opozicije da se poništi zaključak Ustavnog odbora jer je posljedica tog zaključka - odluka Skupštine o prestanku funkcije, iako bi iz njenog teksta proisticalo da je donio lično Andrija Mandić, glumeći nekog suverena.&nbsp; Posljedice poništenja zaključka Ustavnog odbora, posmatrajući član 142 Zakona o upravnom postupku, odnose se na sve odluke koje su iz nje proistekle, pa, u ovom slučaju, i na Mandićevu ,,deklaratornu” odluku.&nbsp; Očito, priča o komparaciji penzionisanja sudije Đuranović sa ranijim penzionisanjem sudije Draškovića nije urodila plodom, pa su iz vrha parlamentarne većine posegnuli sa novim priomjerom – slučajem Irene Radović, iako ema dodirnih tačaka sa penzionisanjem sudije Đuranović. Niti se na taj način može spriječiti prvana akcija poništenja neustavne odluke.&nbsp; -Poništavanjem rješenja poništavaju se i pravne posljedice koje je to rješenje proizvelo – zapisano je u članu 142 Zakona o opštem upravnom postupku. Očito je da Mandić i Spajić, nakon konsultacija sa njihovim pravnim timovima, strahuju od ove mogućnosti koju zakon otvara – prava na povraćaj u pređašnje stanje kao posljedice ispravljanja nezakonitosti i zaštita ustavnog poretka. Jer je kršenje pravnog poretka kada nezakoniti akti - Zaključak Ustavnog odbora i Odluka koju potpisuje predsjesjenik Skupštine - budu dalje u pravnom prometu i u njemu egzistiraju.&nbsp;

Mandić i Spajić medijskim i političkim spinovima pokušavaju da spriječe poništenje zaključka Ustavnog odbora

Prorežimski list "Novosti" nezvanično saznaje da će vlasti tokom sedmice pred nama proglasiti ništavnim sve odluke i ingerencije MUP BIH, pravosudnih organa i Državne agencije za istragu i zaštitu na teritoriji Srpske, što bi faktički značilo otcjepljenje.
Istovremeno, Dragan Vučičević u kolumni za Informer kaže da blokade u Srbiji neće proći, da Aleksandra Vučića neće srušiti kako kaže "zločinački plan za rušenje Srbije". Isti Vučičević je prije samo dva dana pisao da se Vučić sprema da napusti politiku.
Ugledni hrvatski politički analitičar Davor Đenero za Antenu M kaže da ga sve podsjeća na 9. mart 1991. kada je Slobodan Milošević bio na staklenim nogama pred demonstracijama i pribjegao otvorenoj represiji.
- Onog momenta kad je dobio prećutnu podršku među drugim jugoslovenskim liderima, tadašnjima za svoju politiku, prećutnu ali evidentnu, počelo je razdobje pripreme za ono najgore što je uslijedilo - njegovu agresiju najprije malo na Sloveniju, Hrvatsku, pa onda i Bosnu i Hercegovinu. Ovog puta mi se čini da Vučić računa na svojevrstan blic-krig i, iako se neko vrijeme činilo kako je koncentrisan na pravljenje nemira i nestabilnosti na Kosovu, jasno je da Kosovo ne može biti po svom potencijalu ono što bi ozbiljno zatreslo ovo područje - pojašnjava Đenero.
Sagovornik Antene M podsjeća da je kompletna međunarodna zajednica od petka u božićnim praznicima, te da je očigledno da on priprema vrlo tvrd udar koje će uslijediti u sedmici između Božića i Nove godine, a računa da će sve otpore koje ima moći da slomi do 7. januara.
- Dakle, u odnosu na Ameriku on mora iskoristiti priliku prije investiture predsjednika Trampa kao što to čini i njegov prijatelji i istomišljenik Vladimir Putin. Zanimljivo je da je neki dan Srbija donijela odluku o raspuštanju djece iz škole što isto tako olakšava nekakav udar unutra.
Istovremeno se sprema politički udar u BiH. Još prije 4-5 dana su mediji pod njegovom kontrolom bili rezignirani i govorili o Vučićevoj rezignaciji, o tome kako se namjerava povući. Sad je očito da je donesena odluka da se režim brani pod svaku cijenu.
Svaka cijena može biti, s jedne strane ponavljanje represije otvorene prema svakome ko pokaže kakvu spremnost da dovodi u pitanje njegov režim u Srbiji. A, s druge strane je trenutno ključni udar na integritet BiH. Treba znati da Dodikov režim, koji je bankrotirao, potpuno zavisi od transfera koje se obavljaju preko banke u vlasništvu Republike Srbije, koja otkupljuje njihove trezorske zapise.
Što znači da nema nikakve mogućnosti bilo kakve autonomne volje unutar manjeg entiteta u BiH. I čini se da je sve spremno za iskakanje manjeg entiteta u BiH iz zadnjih, pomaknutih crvenih linija koje je međunarodna zajednica zadavala i to očito, ne slučajno, u trenutku kad je međunarodna zajednica za to najmanje spremna - zaključuje Đenero za Antenu M.

Đenero: Vučić sprema blic-krig protiv protesta u Srbiji i haos u BiH

Iz Akcije za ljudska prava poručeno je da u Crnoj Gori treba hitno, cjelovito i trajno riješiti problem prestanka funkcije sudija Ustavnog suda. U HRA navode da su u Ustavnom sudu sudije koje nemaju više pravo da obavljaju funkcije.
"Ustavni sud Crne Gore nije zasnovan na Ustavu i zakonu, jer ga čine i sudije koje više nemaju pravo da obavljaju tu funkciju. Istovremeno, ovim, već bivšim, sudijama, dozvoljava se da učestvuju u radu sjednica Ustavnog suda koje o njihovom prestanku mandata treba da obavijeste predlagača (Skupštinu i predsjednika Crne Gore). Dakle, dopušta im se da odlučuju o sopstvenim pravima i, u krajnjem, onemogućavaju izbor novih sudija. Ako se ovaj pravni skandal nastavi, sve sudije Ustavnog suda se jednostavno mogu smatrati i doživotno vezanim za svoje fotelje, a integritet tog suda sasvim urušenim", saopšteno je iz HRA.
Posljednju odluku da razriješi sutkinju Draganu Đuranović koja, kako smatraju u HRA, nema pravo da obavlja funkciju Skupština Crne Gore nije donijela u skladu sa postupkom propisanim Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu jer je ,kako navode, postojala odluka Ustavnog suda iz juna da se Skupština ne obavještava da je ova sutkinja ispunila uslove za penziju.
Međutim, tvrde u ovoj nevladinoj organizaciji, ta odluka Ustavnog suda, koja je inače grubo kršenje Ustava Crne Gore, nije regularno donijeta, jer je u njenom donošenju učestvovala i sama sutkinja o čijem se prestanku funkcije odlučivalo, iako je morala biti izuzeta.
"Temeljno pravno načelo Nemo iudex in causa sua (niko ne može biti sudija u svojoj stvari) važi i za Ustavni sud Crne Gore. O tome se mora voditi računa na sjednici na kojoj će se naredne nedjelje odlučivati o prestanku funkcije ostalim sudijama Ustavnog suda kojih se to pitanje neposredno tiče i koji se moraju izuzeti iz odlučivanja", istakli su.
Akcija za ljudska prava (HRA) već godinama ukazuje da sudijama Ustavnog suda Crne Gore funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istom ustavnom pravilu po kojem je propisano da prestaje i svim drugim sudijama u državi. Ustav Crne Gore u članu 154 stav 3 jasno propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad “ispuni uslove za starosnu penziju” (čl. 121 st. 2 isto pravilo propisuje za ostale sudije). Te uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO) i oni podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
"U Ustavu ne piše da javna funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje “kad im radni odnos prestane po sili zakona” (sa 66 godina), kao što tvrde sudije tog suda. Takvo stanovište, očigledno neutemeljeno u tekstu Ustava, motivisano je isključivo što dužim ličnim zadržavanjem javne funkcije, i to je dovelo do teškog urušavanja ustavno pravne zaštite koja je temelj pravnog poretka", navode u saopštenju.
Dvoje sudija Ustavnog suda je još u maju, odnosno u junu ove godine navršilo 65 godina života i/ili 40 godina staža i tada su im morale prestati funkcije na osnovu Ustava i ZPIO. Radi se o Budimiru Šćepanoviću i Desanki Lopičić.
Da bi sudijama Ustavnog suda funkcije kako kažu i formalno prestale, potrebno je da o tome Ustavni sud donese odluku, o kojoj obavještava Skupštinu, koja je državni organ ovlašćen da konstatuje prestanak funkcije. Ustavni sud odluku donosi većinom glasova svih sudija (čl. 151, st. 1 Ustava), što znači da najmanje četiri sudije treba da budu “za” da bi se odluka donijela.
"Međutim, postavlja se pitanje šta ako većina od 4 glasa ne može da se postigne, npr. nema dovoljno sudija ili se ne slažu pa odluku ne mogu da donesu. Ovaj drugi slučaj se već dogodio kada je trebalo odlučiti o prestanku funkcije sudije Dragoljuba Draškovića, kako su podsjetile Vijesti. Tada je sudija u Ustavnom sudu bilo pet, od kojih je troje bilo za tumačenje da funkcija treba da prestaje na osnovu Zakona o radu (Drašković, Lopičić, Šćepanović), a dvojica da treba da prestaje na osnovu ZPIO (Gogić, Iličković). Tada je Budimir Šćepanović, tadašnji predsjednik, na zahtjev Ustavnog odbora Skupštine, obavijestio taj odbor da odluka nije donijeta I dostavio im informacije o godinama rođenja i staža, pa je Odbor pristupio utvrđivanju prestanka sudijske funkcije. I sve je prošlo bez dimnih bombi i bez protivljenja bilo koje političke stranke", kazali su iz HRA.
U junu ove godine, prilikom glasanja o tome da li da Skupština bude obaviještena o ispunjavanju uslova za penziju kao obaveznom uslovu za prestanak funkcije sutkinje Dragane Đuranović ili ne, rezultat glasanja je bio 4:2, i Ustavni sud, naizgled regularno, nije odlučio da Skupština bude obaviještena da raspiše konkurs za izbor novog sudije umjesto Đuranović.
Međutim, u donošenju te odluke je učestvovala i sama sutkinja Đuranović, kojoj je dopušteno da “odlučuje u svojoj stvari”, tj. o tome treba li ona ili ne duže da ostane na funkciji. Ovo pravo – da odlučuje o primjeni prava u svojoj stvari, nema nijedan drugi sudija, niti bilo ko drugi u državi, pa ne bi smjeli da ga imaju ni sudije Ustavnog suda. To pravilo (Nemo iudex in causa sua) propisano je i članom 43 Zakona o Ustavnom sudu.
Činjenica da ovo pravilo nije primjenjeno na Đuranović u junu, a ni ranije, kada je sam o sebi glasao i sudija Dragoljub Drašković, Ustavnom sudu ne služi na čast, uostalom, kao ni ponešto drugo.
"Sjetimo se kako je sutkinja Desanka Lopičić 27. januara 2020. godine postavljena takođe većinskim glasovima četvoro sudija (među kojima i njenim) i punih 10 mjeseci zadržana na neustavnoj, izmišljenoj, funkciji predsjedavajuće Ustavnog suda, samo zato što po drugi put zakonito nije mogla da bude predsjednica tog suda, a u izbornoj godini je očigledno bilo vrlo bitno da na čelu suda bude sudija naklonjen vlasti (DPS). Kada je konačno takvo stanje proglašeno neustavnim, pod pritiskom i Evropske komisije, zahtijevali smo mi iz nekoliko NVO da sudije koje su takvo neustavno stanje omogućavale, Desanka Lopičić, Budimir Šćepanović", istakli su.
Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović kako navode, podnesu ostavke i da im se onemogući da ikada više obavljaju bilo koju javnu funkciju.
"Da zaključimo, Akcija za ljudska prava smatra da u junu Ustavni sud nije smio da dozvoli da sutkinja Đuranović glasa u svojoj stvari, o pravnom pitanju od koga je neposredno zavisila njena funkcija, jer je načelo Nemo iudex in causa sua temelj pravne civilizacije, a važi i u Crnoj Gori. Da je tako postupljeno, da je tada izuzeta iz odlučivanja o tome hoće li joj funkcija prestati u decembru ili ne, odluka o tome ne bi mogla biti donijeta, jer bi odnos glasova bio 3:2, pa je o tome trebalo obavijestiti Skupštinu, kao u prethodnom slučaju, i omogućiti Skupštini, kao i prije, da odluči o prestanku funkcije (u protivnom bi sudije Ustavnog suda na funkcijama mogle da ostaju i do kraja životnog vijeka)", kazali su.
Međutim, kako se to nije desilo, i Đuranović nije izuzeta, kako kažu, činjenica je da je odluku da se Skupština ne obavještava Ustavni sud formalno donio potrebnom većinom, pa je činjenica i da je sada Skupština pristupila donošenju odluke o prestanku sudijske funkcije Đuranović bez odluke Ustavnog suda i suprotno većinskom stavu Ustavnog suda iskazanom u junu, suprotno Ustavu (čl. 154 st. 3) i Zakonu o Ustavnom sudu (čl. 7). Ipak treba primjetiti da je taj većinski stav donijelo čak troje sudija o čijim se funkcijama suštinski odlučivalo – iako se formalno odlučivalo samo o Dragani Đuranović, glasali su i Lopičić i Šćepanović, sudije kojima su funkcije u tom trenutku već morale da prestanu.
"Istu grešku ne treba ponavljati. Ustavni sud ne treba da dozvoli da sudije o čijem prestanku funkcije se odlučuje odlučuju u svojoj stvari. Ako nema većine potrebne za donošenje odluke, onda je na Skupštini, odnosno predsjedniku Crne Gore da odluče da li da pokrenu proceduru izbora novih sudija ili ne. HRA apeluje da sjednica Ustavnog suda na kojoj će se odlučivati o pitanju prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda 25. decembra bude otvorena za javnost (čl. 7 st. 2, čl. 29 Poslovnika)", istakli su.
HRA ukazuje da Ustavni sud može organizovati i posebnu javnu raspravu (čl. 45 Zakona o Ustavnom sudu) i u prisustvu istaknutih pravnih stručnjaka, profesora radnog i ustavnog prava, raspraviti pitanje kada funkcija sudijama Ustavnog suda mora da prestaje, jer je to pitanje očigledno među sudijama Ustavnog suda u kontinuitetu izazivalo podjeljena mišljenja. (HRA se potrudila da obezbijedi takva mišljenja profesora Zorana Ivoševića i Vesne Rakić-Vodinelić.)
Takođe, HRA smatra da prilikom predstojeće izmjene Ustava (kada je planirano isključenje ministra pravde iz članstva Sudskog savjeta) treba povesti računa i o tome da se pravni okvir za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda i redovnih sudova, a i državnim tužiocima uredi na način koji obezbjeđuje pravnu sigurnost i načelo stalnosti funkcije tako da ne zavisi od čestih izmjena zakona, kao do sada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuljevic-armenko-prekrsila-ustav-dozvolila-da-bude-instrumentalizovana-zarad-politickih-interesa&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.7346%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjasavic-vdt-mora-da-ispita-radnje-predsjednice-ustavnog-odbora-i-predsjednice-ustavnog-suda&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fudruzenje-pravnika-armenko-nema-ovlascenja-da-sama-preuzima-radnje-u-pogledu-utvrdivanja-uslova-za-prestanak-funkcije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

HRA: Hitno, cjelovito i trajno riješiti problem prestanka funkcije sudija Ustavnog suda

22.12.
12:20h
Orkestar Henrija Mancinija izvodio je instrumental legendanre pjesme Moon river, ustao sam iz kreveta, preskočio Prustovu knjigu koja je poluotvorena ležala na podu, ušao u dnevni boravak i kroz stakleni zid ugledao i more i nebo - tužnih boja.
Daleko je maestral.
Spajke, moj drug, čestita sutkinji odlazak u penziju i pominjanjem DPS šalje poruku omiljenom mu Milatoviću.
Vidim i da se neki pitaju može li da se ispravi odluka Skupštine CG oko prestanka funkcije te sutkinje Ustavnog suda - bez suda.
Može, naravno. Jer joj predhodi pravno Ništa.
Potvrdu koju, recimo, treba da da Ministarstvo zdravlja, ne može da izda Dom zdravlja u Bloku 5, a da se sve to ulazi u ingerentnost Ministarstva pravde.
Nedoumice u pravu ove vrste najbolje se objašnjavaju po malo tupavim primjerima.
Ljekoviti su.
P.S. Recite da se sa neba i površine mora, nijesam odmah prebacio na maglu kod ušća Ribnice u Moraču.
P.S. 1 Pošto je Marko Miljanov kazao da je skromnost vrlina djevojaka i žena - evo da i njega ispoštujem a glede (izvinjavam se mojim Srbima na izrazu) nekih komentara da sam onomad mogao i po DPS.
Da su oni (DPS) pročitali pažljivo svaku petu kolumnu u kojima sam ih redovno ribao - sad bi vlast bili.
100 posto.
P.S. 2 Da li me previše ima? 
Ima. 
Meni samome, najviše.

Spajketova čestitka

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: rajan-vesli-rut

Osumnjičeni za pokušaj atentata na Trampa proveo skoro 12 sati na njegovom golf terenu

Mandić i Spajić medijskim i političkim spinovima pokušavaju da spriječe poništenje zaključka Ustavnog odbora

Đenero: Vučić sprema blic-krig protiv protesta u Srbiji i haos u BiH

HRA: Hitno, cjelovito i trajno riješiti problem prestanka funkcije sudija Ustavnog suda

Spajketova čestitka

PRATITE TVe UŽIVO