Crna Gora je na pravom putu i uz podršku zemalja Evropske unije (EU), među kojima su Holandija i Irska. Može uspjeti da ispuni ambiciozan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja 2026, ocijenjeno je tokom sastanaka predsjednika Vlade Milojka Spajića i ambasadora Holandije i Irske.
U razgovoru sa holandskim ambasadorom, Martijnom Elgersmanom, premijer Spajić je istakao da je potpuna posvećenost Crne Gore evropskim integracijama potvrđena i kroz Barometar 26 platformu, koja garantuje da će EU agenda biti uvijek u fokusu.
Ambasador Elgersma je poručio da je napredak zemalja Zapadnog Balkana u integracijama enormno važan i za region i za Evropsku uniju, jer će to donijeti stabilnost i prosperitet.
- Holanđani su uz vas, vrlo je jasno da je zajednički interes da uđete u Evropsku uniju i radićemo zajedno na tom putu. Srećni smo što možemo da pohvalimo vaš napredak, a posvećenost smo potvrdili i kroz to što smo podržali održavanje Međuvladinih konferencija i dajemo vjetar u leđa i za zatvaranje poglavlja - &nbsp;kazao je ambasador.&nbsp;
Dodaje da su napravljeni važni koraci, kao i da nas tek čeka naporan posao.&nbsp;
- Naročito teške reforme na polju vladavine prava i pratićemo kvalitet napretka u toj oblasti – poručio je Elgersma.&nbsp;
Na sastanku je bilo riječi i o jačanju ekonomske saradnje, a naglašeno je da ulazak u EU drastično mijenja ekonomiju i utiče na kvalitet života, što se oslikava i kroz eksponencijalni ekonomski rast brojnih država nakon uspješno završenih pregovora.
Ambasador Ragnar Almkvist je istakao da se mnogo pozitivnih trendova u Crnoj Gori vide i iz Irske.&nbsp;
- Kao što je premijer u januaru poručio Crna Gora radi sjajan posao i to je potvrđeno dobijanjem IBAR-a i sada će kroz zatvaranje poglavlja. Na pravom ste putu da ispunite plan i zatvorite sva poglavlja do kraja 2026“, rekao je Almkvist.
Premijer Spajić je naglasio da Irska može biti uzor po brojnim ekonomskim reformama, kojima je dostigla drugo mjesto u Evropskoj uniji prema BDP-u po glavi stanovnika.
- To je, kako je apostrofirao ambasador Almkvist, rezultat dobrog korišćenja resursa i svih benefita jedinstvenog evropskog tržišta – kazao je Spajić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na pravom putu ka EU, to je zajednički interes

Da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU ocijenio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom sastanka sa ambasadorom Irske u u našoj zemlji, sa sjedištem u Budimpešti, Ragnarom Almkvistom.
Kako je saopšteno iz Vlade, na sastanku je ocijenjeno da Crna Gora i Irska razvijaju prijateljske odnose na temelju zajedničkih evropskih vrijednosti, što je potvrđeno i tokom posjete bivšeg irskog premijera Lea Varadkara Crnoj Gori u januaru ove godine.
- Potpredsjednik Ivanović je izrazio zahvalnost na iskrenoj i konstantnoj podršci Irske integracionom putu Crne Gore ka EU i kazao da Irska predstavlja dobar primjer kako iskoristiti članstvo za obezbjeđivanje napretka cijele države i podizanje životnog standarda građana - navodi se u saopštenju.
Takođe je, kažu, naglasio spremnost Crne Gore za jačanje sveukupnih odnosa i konkretne bilateralne saradnje sa Irskom, posebno na planu investicija i turizma, kao i u oblastima obrazovanja, nauke, tehnologije i istraživanja.
- Ambasador Almkvist je čestitao Crnoj Gori na postignutim rezultatima, istakavši da je zvanični Dablin snažan zagovornik proširenja EU i integracije Zapadnog Balkana. Irska smatra Crnu Goru najnaprednijim kandidatom za članstvo na čijem bi primjeru trebalo pokazati da je članstvo u EU zasnovano na postignutom napretku moguće, naglasio je Almkvist. On je iskazao spremnost svoje zemlje da pruži političku, ekspertsku i tehničku pomoć Crnoj Gori na tom putu - ističu u Vladi.
Ivanović i Almkvist razmijenili su, zaključuju, mišljenja i o aktuelnim regionalnim pitanjima.

Ivanović sa ambasadorom Irske: Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU

Košarkašice Budućnost Bemaxa sa 2:0 u seriji izborile su plasman u finale I A EKO ŽCKL.&nbsp;
Podgoričanke su danas savladale Primorje u Igalu 116:55 i sa dva trijumfa potvrdile dominaciju, te ekspresno došle do finala, gdje će u dvije utakmice imati priliku da titulom stave tačku na sezonu.
„Vučice“ su već u prvoj dionici napravile razliku (38:11), do poluvremena su postigle 63 poena, pa je bilo jasno da slijedi još jedan trening meč. Šampionke su u laganom ritmu odrađivale posao, a šest minuta prije kraja nakon trojke Janje Dragišić prebacile su 100 poena, da bi konačan rezultat postavila Nikolina Ilić.
Najefikasnija bila je Nikolina Ilić sa 23 poena, Janja Dragišić postigla je 20, Marija Baošić 16, Maja Bigović imala je dabl dabl učinak sa 15 poena i 10 skokova, a dvocifrena je bila još Milena Bigović sa 10.
Kod Novljanki Maša Praščević postigla je 15, dok je Mila Kovačević dodala je 11.
Sjutra u Nikšiću u drugoj utakmici polufinala plej-ofa igraju Trebjesa i Podgorica. Nikšićanke vode u seriji 1:0 i imaju priliku da na svom terenu izbore prolaz u finale. Meč u Nikšiću počinje u 16 časova.&nbsp;

Košarkašice Budućnost Bemaxa izborile finale I A EKO ŽCKL

U tunelu Vrmac danas je došlo do samozapaljenja jednog vozila.&nbsp;
Kako saznaje Radio Kotor u kotorskoj Službi zaštite i spašavanja, na mjesto incidenta poslata su tri vozila.&nbsp;
U OB Kotor su u 12:42 sati kazali tom mediju da je, nakon što se saobraćaj naizmjenično odvijao jednom trakom, tunel u potpunosti prohodan.

Samozapaljenje vozila u tunelu Vrmac, saobraćaj normalizovan

Japansko regulatorno tijelo je danas optužilo američkog tehnološkog giganta Gugl za kršenje antimonopolskih zakona, ponavljajući slične poteze u SAD i Evropi.
Gugl Japan je saopštio da je ovaj potez „za žaljenje“ i da su, kao tehnološki, mnogo investirali u Japan radi promocije inovacija.
Japanska komisija za fer trgovinu naložila je Guglu da obustavi instaliranje Gugl pretraživača u android pametnim telefonima, tvrdeći da se time praktično gasi konkurencija.
Nije jasno da li će Gugl pravnim sredstvima da se bori protiv ovog naloga.
Jedan sudija je prošle godine u Americi presudio da je Guglov pretraživač nelegalno iskorišćavao svoju dominaciju sa ciljem rušenja konkurencije. Gugl je odbacio te navode, braneći se da mu je popularnost ogromna zato što ljudi vole ono što nudi. Žalbeni proces će najvjerovatnije trajati godinama.
Japansko regulatorno tijelo je počelo istragu o Guglu 2023. Saopštili su da su se konsultovali sa drugim zemljama koje su imale slične slučajeve.
Evropska regulatorna tijela takođe su kritikovala ono što vide kao monopolsku dominaciju Gugla.
Japanska komisija za pravednu trgovinu je prvi put ovakvim potezom obilježila preduzimanje mjera protiv neke velike globalne tehnološke kompanije.

Japan optužio Gugl za kršenje antimonopolskih zakona

Nevladine organizacije zabrinute su zbog netransparentnog odnosa vlasti kada je u pitanju Sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je danas održao sastanak sa predstavnicima nevladinog sektora, a tema je bila nedavno potpisani Sporazum između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata. - Predstavnici nevladinog sektora i različitih udruženja su iznijeli svoje stavove, pokazali jednu zabrinutost kada je u pitanju sam sporazum. Želim prije svega da im se zahvalim na jednoj aktivnoj ulozi koju imaju u ovom do sada poprilično netransparentnom odnosu vlasti prema samom sporazumu. Volio bih danas, nakon ovog sastanka, da pošaljem apel da se diskusija u odnosu na sam sporazum, koji je sada već u formi zakona došao u Skupštinu, ne desi dok ne dobijemo jasne stavove od strane Evropske komisije, ali i od strane nadležnih agencija u Crnoj Gori, poput Agencije za sprječavanje korupcije i Agencije za zaštitu konkurencije u odnosu na sam sporazum - naveo je Milatović. On je rekao da važno ispoštovati te pravne preduslove i dobiti vrlo jasne stavove od ovih agencija, ali i od same Evropske komisije, prije nego što poslanici počnu diskusiju o samom sporazumu u Skupštini Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041516048_4a0a2845b80df2bda64f32d125b262afe24d3bb7140a691a4ae20d794544245d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041516048_4a0a2845b80df2bda64f32d125b262afe24d3bb7140a691a4ae20d794544245d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa predstavnicima NVO"> <figcaption>Milatović sa predstavnicima NVO(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je to fer, da je to jedan demokratski način diskusije o samom sporazumu, i upravo to stanovište sam danas i prenio predstavnicima nevladinog sektora, i negdje smatram da je i moja obaveza kao predsjednika države da čujem ovaj iskren apel predstavnika nevladinog sektora, civilnih udruženja, i zaista ovih pravih boraca za ekološku i održivu Crnu Goru. I mislim da je ovaj glas upravo i onaj koji naši poslanici u Skupštini Crne Gore moraju čuti - poručio je predsjednik Milatović. Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, CEE Bankwatch, Martin Schneider Jacoby Association, Green Home, Ecopatriotizam, Centra za građansko obrazovanje, Građanske alijanse, Unije slobodnih sindikata i Centra za razvoj nevladinih organizacija. Jedna od predstavnica NVO sektora, Jovana Janjušević ukazala je da ovaj Sporazum u potpunosti degradira nacionalno zakonodavstvo. - Pored toga što govorimo o području od međunarodnog značaja, davanje plaže će omogućiti da se postane ne samo zakupac nego će se prenijeti pravo vlasništva. Ovdje nemamo samo primjer davanja u dugoročni zakup, ovo je spomenik prirode. Postavlja se pitanje da li Vlada Crne Gore stremi ka EU i ovim putem pozivam poslanike da ne glasaju sporan Zakon o Sporazumu sa UAE - kaže Janjušević.

Milatović sa predstavnicima NVO: Rasprava o sporazumu sa UAE da sačeka mišljenje Evropske komisije i nadležnih agencija u Crnoj Gori

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.