Hotel Igalo danas je prodat za 11,3 miliona eura Bratislavu Pidžuli, vlasniku firme Herc gradnja, na drugoj licitaciji održanoj u kancelariji &nbsp;javne izvršiteljke Jasminke Bajović, a po pravosnažnoj presudi u korist porodice Acović.
U tenzičnoj atmosferi, nakon prodaje hotela, koja je prvi put bila sa početnom cijenom od 18,85 miliona eura, nezadovoljni su bili radnici Vektra Boke, koje zastupa bivši predsjednik Sindikata, Vojo Miljanić, kao i manjinski vlasnik, Danilo Matijašević. Isključivo zbog, kako prenosi Novski portal, nebrige Odbora direktora Vektra Boke, kao i većinskog vlasnika Vektre Montenegro, odnosno, njenog stečajnog upravnika Radojice Grbe.&nbsp;
- Oni nisu ništa za šest mjeseci uradili za radnike Vektra Boke. Propustili su zakonsku mogućnost da umanje potraživanja “Mesoprometa” prema Vektra Boki, kao i povjerilaca, advokatice Jović, Uprave lokalnih javnih prihoda i drugih. Mislili su samo na svoje visoke naknade u Odboru direktora, od 2400 eura mjesečno do 2800 eura za predsjedavajućeg Odbora direkotroa Radovana Samardžica, ukazuju oštećeni radnici – kaže Matijašević.
S obzirom da su oni u trećem isplatnom redu neće biti dovoljno novca od prodaje hotela “Igalo” da naplate svoja potraživanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hotel “Igalo” prodat za 11,3 miliona eura: Propustom Odbora direktora neće biti izmireni radnici povjerioci

Štrajk dijela zaposlenih u kompaniji Port od Adria odložen je do daljnjeg, po nalogu Osnovnog suda u Baru.
Kako Radio Bar i Bar Info saznaju od članova sindikata, sud je odlučio u korist poslodavca koji smatra da zakazani štrajk nezakonit.
U toku je elektronska sjednica sindikalne organizacije Port of Adria, nakon koje će se javnosti obratiti saopštenjem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdio-zaposlenih-u-port-of-adria-krece-u-strajk-traze-vece-plate&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ranije je najavljeno da će dio zaposlenih u Port of Adria stupiti u štrajk sjutra, da zahtijevaju povećanje zarade od 15 odsto, izradu kolektivnog ugovora kod poslodavca, kao i isplatu režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme njegovog trajanja.
Sindikalna organizacija Port of Adria Bar je najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

1250x600

1084x550

Po nalogu Osnovnog suda: Odložen štrajk dijela zaposlenih u Port of Adria

U toku 2024. godine isplaćeno je 15.728.429,71 potraživanja bivšim radnicima Radoje Dakić AD Podgorica, saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
Od toga je po osnovu presuda, koje je dostavila Kancelarija Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, sa sjedištem u Strazburu, do kraja trećeg kvartala tekuće godine isplaćeno 6.385.301,62 eura.&nbsp;
- Ministarstvo finansija je do sada isplatilo 1.556.000 eura po izvršenju odluka Ustavnog suda, dok je na račun Privrednog suda, za isplatu preostalih radnika, uplaćeno 7.787.128,09 eura - navedeno je u saopštenju tog resora.

MF: Bivšim radnicima Radoja Dakića isplaćeno 15,7 miliona eura potraživanja

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević saopštila je da je stav tog resora da se moraju potpisati aneksi koji garantuju bezbjednost željezničkog saobraćaja.
- Danas sam sa svojim saradnicima u Ministarstvu saobraćaja održala sastanak sa predstavnicima sindikata mašinovođa Željezničkog prevoza Crne Gore, kojem je prisustvovao i gospodin Srđan Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, kao i glavni inspektor za željeznicu Veselin Mandić i izvršna direktorica Željezničkog prevoza Dragana Lukšić. Nakon višečasovnog razgovora i iznošenja argumenata stav ministarstva je bio da se moraju potpisati aneksi koji garantuju bezbjednost željezničkog saobraćaja, i koji podrazumijevaju da poslodavac mora znati da li se radnici Željezničkog prevoza CG angažuju na istim poslovima kod drugih poslodavaca - navela je Vukićević na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2682%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fradnici-zpcg-postigli-dogovor-sa-ministarstvom-saobracaja-otpusteni-se-vracaju-na-posao-aneksi-ugovora-ce-se-mijenjati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je rekla da su predložili da se sadržina aneksa izmijeni na način da zaposleni ima pravo da ostvari dopunski rad kod drugog poslodavca u istoj djelatnosti pod uslovom da takvim radom ne krši odredbe Zakona o bezbjednosti, organizaciji i efikasnosti željezničkog prevoza, uz prethodno pribavljenu saglasnost poslodavca.
Takođe, ostavljeno je, navodi ona, da uprava Željezničkog prevoza razgovara sa otpuštenim radnicima i da ukoliko postoji volja uz potpisivanje aneksa ugovora budu vraćeni na posao.&nbsp;
- Ono što je jasan stav svih u Ministarstvu saobraćaja je da ćemo nastaviti da na svaki način u okviru svojih nadležnosti pružamo punu podršku Željezničkom prevozu Crne Gore, ali i da očekujemo da se nakon inspekcijske kontrole i unutrašnje kontrole unutar same kompanije utvdi da li je bilo namjernog izbacivanja vozova iz upotrebe i da se lica za koja se utvrdi da su u tome učestvovala sankcionišu u skladu sa zakonskim propisima - naglasila je Vukićević.
Što se tiče zahtjeva za povećanjem zarada, Vukićević kaže da je jasan stav da o tome sa radnicima treba da pregovara menadžment Željezničkog prevoza, da treba uzeti u obzir situaciju u kojoj se ŽPCG trenutno nalazi, i to ostaviti za neki naredni period.
- Zajednički cilj u narednom periodu treba da bude oporavak ove državne kompanije i u tom pravcu stav je da ne treba povećavati plate menadžmentu kompanije, jer je bilo i takvih predloga - poručila je Vukićević.

Vukićević: Potpisati anekse koji garantuju bezbjednost željezničkog saobraćaja, povećanje plata ostaviti za naredni period

Dio radnika Željezničkog prevoza traži da danas menadžment te kompanije do sjutra povuče anekse ugovora koje su ponudili radnicima, kao i otkaze dvojici radnika koji su juče tpušteni zbog nepotpisivanja aneksa, jer će u suprotnom tražiti radikalnije mjere. Oni su istakli da će, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni tražiti ostavke izvršne direktorice i Odbora direktora. Najkasnije sjutra sastaće se sa ministartkom saobraćaja Majom Vukićević.
Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milan Usančević kazao je da su jutros uputili ministarki urgentzno pismo kojim su tražili sastanak te da su dobili odgovor da bi on mogao da se održi danas u popodnevnim časovima ili eventualno sjutra.&nbsp;
- Mi to prihvatamo. Mi striktno tražimo od menadžmenta da povuče nezakonite anekse koji su podijeljeni radnicima, da se ponište rješenja o otkazima. Ukoliko danas ne povuku anekse tražićemo radikalnije mjere to će biti ostavka izvršne direktorice i Odbora direktora - rekao je on na konferenciji za medije.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je situacija u ŽPCG zabrinjavajuća budući da smo zemlja u kojoj skoro pa ne funkcioniše Željeznički prevoz.&nbsp;
- Ono što Zakon o radu kaže i nalaže to je da poslodavac ima pravo da ponudi unošenje u Ugovor o radu takve klauzule, ali isto tako Zakon kaže da poslodavac ne može da obaveže zaposlenog da takvu klauzulu prihvati. Zakon je isti za sve, tako da nije propisao mogućnost poslodavcu da može da da otkaz zaposlenom ako ne potpiše klauzulu - kazao je Keković.&nbsp;
Za njega su izjave menadžmenta na konferenciji za novinare vrlo zabrinjavajuće jer su se ticale, ne samo činjenice da se zaposleni nijesu izjasnili o predlogu, nego da oni sabotiraju rad ŽPCG, a da ni jednom riječju nije objašnjen zašto je to tako.&nbsp;
- Takvo ponašanje menadžmenta smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim. Nije nam jasno šta stoji iza toga, ako uopšte nešto stoji. U svakom slučaju, na nama je da ne dozvolimo i zbog kolega koji ostaju bez posla nezakonito, da taj menadžment ne uspije u nezakonitim namjerama - kazao je on.

Radikalnije mjere ako menadžment ŽPCG ne povuče anekse i otkaze radnicima

Najmanje 13 radnika nestalo je zbog urušavanja tla na željezničkoj konstrukciji u provinciji Guangdong na jugu Kine.
Prema saopštenju Biroa za upravljanje vanrednim situacijama okruga Bao’an, grada Sinđijanga, došlo je do kolapsa na gradilištu izgradnje željezničke pruge Sinđijang – Sjandžmin.
Najmanje 13 radnika koji rade na tom području zarobljeno je u urušenom dijelu.
Prekinuta je komunikacija s njima. Lokalni službenici za hitne slučajeve i jedinice za pomoć u katastrofama upućene su u region. U toku su akcije traženja i spasavanja.

Kina: Srušila se željeznička konstrukcija, nestalo 13 radnika

Španska ljevičarska vlada odobrila je "plaćeni klimatski dopust" do četiri dana kako bi radnicima omogućila da izbjegnu putovanja tokom vanrednog stanja zbog vremenskih nepogoda, mjesec nakon što su poplave usmrtile najmanje 224 osobe.
Nekoliko se firmi našlo na meti kritika nakon 29. oktobra jer su naredile zaposlenima da nastave da rade uprkos crvenom upozorenju koje je izdala nacionalna meteorološka agencija. Firme su rekle kako ih vlasti nisu dovoljno informisale i prekasno su poslale telefonska upozorenja tokom najsmrtonosnijih poplava u zemlji posljednjih decenija.
Nova mjera ima za cilj da "u skladu s klimatskim vanrednim stanjem" osigura da "nijedan radnik ne smije biti izložen riziku", izjavila je ministarka rada Jolanda Dijaz za javni servis "RTVE".
Ako se proglasi vanredno stanje, "radnik se mora suzdržati od odlaska na posao", rekla je Dijaz. Zaposleni mogu raditi skraćeno nakon prva četiri dana, što je mehanizam koji već postoji za hitne slučajeve, saopštila je vlada.
Zakon je inspirisan sličnim zakonima u Kanadi, izvijestio je "RTVE". 
- Suočena s poricanjem klime s desnice, španska vlada predana je zelenoj politici - rekla je Dijaz, piše "El País".
Ministar privrede Karlos Kuerpo upozorio je da bi se troškovi ekstremnih vremenskih prilika mogli udvostručiti do 2050. godine nakon što je vlada potvrdila da za žrtve poplave daje nove 2,3 milijarde eura pomoći, prenosi Index.

Španija uvodi plaćeni klimatski dopust

Nezadovoljni radnici Aerodroma Tivat obratili su se dopisom crnogorskim medijima, Bordu direktora, Unutrašnjoj kontroli i Kontroli poslovanja zbog problema na tivatskom Aerodromu. Direktor Vladimir Praščević za Analitiku tvrdi da su njihovi navodi neosnovani.
Ljetnja IATA sezona je završena, pa radnici Aerodoroma Tivat smatraju da je došlo vrijeme da se nagomilani problemi rješavaju.
Kako tvrde, direktor Vladimir Praščević najgori je rukovodilac kojeg je Aerodrom Tivat ikada imao i dodaju da je oštetio firmu za ogromne iznose.
<h2>Radnici: Praščević ništa nije unaprijedilo od kada je direktor</h2>
- O tome koliko je važan Aerodorom Tivat Vladimiru Praščeviću najbolje pokazuje stanje na ATV i činjenica da se ništa nije unaprijedilo od kada je on direktor. Pod njegovim rukovođenjem dva puta su asfaltirane dvije parking pozicije za avione i oba puta asfalt je nakon šest mjeseci korišćenja u gorem stanju nego prije sanacije. Naravno, za to niko ne odgovara, a potrošeno je skoro 100 hiljada eura - tvrde radnici. 
Prema njihovim riječima, prilikom izvođenja radova na tamponiranju puta uz ogradu Aerodroma u januaru ove godine, nije odrađeno skidanje sloja zemlje kubikaže 1.300 metara kvadratnih niti je ona rasuta u prilaz, ali je, kako tvrde, taj posao naplaćen oko 6.000 eura sa PDV-om.
- Nije nasut pravi tampon koji je naplaćen 17 eura već mješavina gline, zemlje i tampona, koja košta oko 10 eura p je i na toj stavci od 1600 metara kubnih plaćeo više nego je trebalo –sa PDV-om 13.550 eura. Iz navedenog proizilazi da je iz samo ovog jednog posla direktor oštetio Aerodrome Crne Gore za više od 20.000 – 25.000 eura što svaki građevinski inženjer lako može procijeniti - ističu radnici.
<h2>Praščević: Nijesam bio član bilo koje od komisija za javne nabavke</h2>
U odgovoru Portalu Analitika, direktor Vladimir Praščević kazao je da on, kao direktor aerodroma, nije ovlašćen da zaključuje nijednu vrstu ugovora niti je, tvrdi, bio član bilo koje od komisija za javne nabavke.
Takođe, radnici tvrde da direktor Praščević, uprkos sudskoj odluci, odbija da vrati na posao bivšeg šefa službe bezbjednosti Aerodroma Tivat.
- Ovim čini štetu Aerodromima Crne Gore jer se novom šefu Službe bezbjednosti Ivanu Medenici već tri godine plaća smještaj u Tivtu što je do sada koštalo 15.000 eura. Ako se bude pitao Praščević, ova nadoknada će se plaćati do penzionisanja Medenice, a to je još 4.800 eura godišnje narednih 20 godina - navode radnici. 
Dodaju da se uz to plaća i razlika u zaradi bivšem šefu službe koja iznosi 5.000 eura godišnje.
- Polovina kolega iz te službe sumnja da je direktor raznim koordinatorima Službe bezbjednosti, koje je zaposliood kada je na funkciji, u više navrata uplaćivao 20% na platu, a da su oni poovinu njemu vraćali - kažu nezadovolijni zaposleni.
Ističu i da postoje sumnje da se direktor ugradio u posao ugradnje elektromotora na kapiji E, koji je izvodio, kako navode,njegov kum, inače zaposlen u Službi bezbjednosti.
- On je tu uslugu naplatio 1500 eura, a naše kolege, koje se razumiju u taj posao jer su majstori, tvrde da ugrađeni BTF motor i letva ne mogu koštati više od 500 eura. I tu je direktor dobar 1000 eura. Najčudnije od svega je što su domari dan nakon ugradnje morali da prepravljaju kapiju, naravno o trošku Aerodroma Crne Gore - stoji u dopisu koji su radnici tivatskog aerodroma dostavili Portalu Analitika. 
<h2>Kumovske veze </h2>
Tvrde da je Praščević zaštićen jer je u kumovskim vezama sa bratom sveštenika Mijaila Backovića te da je zahvaljujući njemu i postavljen na funkciju.
Praščević ove navode odbacuje kao neosnovane.
- Ti navodi nijesu tačni. Inače, moji privatni odnosi nemaju nikakvog uticaja na poslove koje sada obavljam ili koje sam ikada ranije obavljao u karijeri - kazao je Praščević.
Radnici Praščeviću zamjeraju i što je, kako tvrde, zaposlio veliki broj svojih drugova iz bivše nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines, kao i kumove iz Tivta, tvrdeći da su oni povlašćeni u odnosu na radnike koji su godinama dio kolektiva Aerodroma Tivat.
- Direktor Praščević je uspio da poremeti sve međuljudske odnose u kolektivu i oni su sada najgori otkad aerodrom postoji. Među radnicima vlada ogromno nezadovoljstvo i konstatno smo na ivici obustave opsluživanja aviona. Radna atmosfera je užasna, a direktor to zanemaruje i, čak, podstiče vodeći se onom starom 'zavadi pa vladaj'. Voljeli bismo da novinari dođu na aerodrom i na licu mjesta se uvjere u naše navode - poručuju radnici.
Ističu da je, od kada je Praščević na čelu Aerodroma Tivat, mnogi radnici traže otpremnine kako bi, kažu, napustili brod koji tone. 
Praščević tvrdi da ništa od navedenog nije tačno.
- Od imenovanja za direktora Aerodroma Tivat, prije tri godine, suočavam se sa brojnim izazovima koji uključuju i anonimne prijave određenih pojedinaca. Takve nepotpisane prijave uvijek su procesuirane interno, a ne, kako bi se moglo očekivati da su iole ozbiljne, nadležnim državnim organima. Razumljivo je da ovi pojedinci postupaju na taj nečastan način jer su sve njihove teze neosnovane, proizvoljne i bez ijednog dokaza - kaže Praščević. 
Radnici, pak, poručuju da priželjkuju dolazak koncesionara jer, kao kažu, strahuju da ovakvo rukovođenje može dovesti do urušavanja cijelog sistema i zatvaranja Aerodroma Tivat što bi, zaključuju, bilo ravno katastrofi.

Dio zaposlenih na Aerodromu Tivat: Direktor nanosi ogromnu štetu, štiti ga SPC; Praščević: Moji privatni odnosi ne utiču na posao

Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet u slučaju povišenog nivoa olova u krvi radnika lučke kompanije Port of Adria i izviđaj je u toku, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužilaštva.
Naime, kod 58 od 63 testirana radnika utvrđeno je povećano prisustvo olova u krvi. Šestorica onih sa najvišim vrijednostima, upućeni su na liječenje u Beograd.
Granične vrijednosti olova u krvi su 28 a kod nekih radnika nivo je 119.
Zbog kontaminacije olovom grupa zaposlenih kompanije Port of Adria podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, rekao je, 17. oktobra, predsjednik Sindikata zaposlenih ove kompanije Zoran Martinović.
Kazao je i da je u ponedjeljak 14. oktobra bio na razgovoru u policijskom sektoru privrednog kriminala čija je službena dužnost da podnese krivičnu prijavu.

- Mi nismo locirali kako je došlo do kontaminacije. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović.
On je kazao da su prve rezultate trovanja olovom i cinkom, dobili krajem septembra.
- Našli smo se na nepoznatom terenu. Bilo je dosta propusta - rekao je Martinović.
Naime radnici su godišnje sistematske preglede obavljali u Baru, u kome kao ni u ostalim crnogorskim gradovima, ne postoji klinika na kojoj je moguće uraditi analize olova u krvi.
Tek su analize, ove godine otvorenoj privatnoj klinici u Baru, koja mjeri ove parametre, pokazale povećane vrijednosti ovog metala kod radnika.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović kazala je da sve ukazuje na "ogromne nedostatke u sistemu zdravstvene zaštite".
Rekla je da se nepostojanjem zvanične statistike o profesionalnim oboljenjima, stiče slika da njih nema.
- To nije tačno. Činjenica da od 2015. godine nemamo zabilježen slučaj profesionalnog oboljenja rezultat je nepostojanja referentne ustanove - rekla je Mihajlović.
No, osim slučaja lučkih radnika, uznemirenje je izazvalo i upozorenje građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, koje je uputio direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od početka 2023. godine.
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević je rekao da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Iz CETI-ja su za Radio Slobodna Evropa, 17. oktobra kazali da su ove godine realizovana tri ciklusa od po dvije sedmice mjerenja kod izlazne rampe iz kruga Port of Adria, u barskoj luci.
Rezultati mjerenja su, dodaju, dostavljeni naručiocima posla, rukovodstvu te kompanije, koji su dalje bili dužni da ih dostave Opštini Bar i Agenciji za zaštitu životne sredine.
Oglasili su se Ministarstvo zdravlja i pomorstva koje je naložilo hitnu istragu.
I pored toga što su se nadležna ministarstva oglasila, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.

Tužilaštvo formiralo predmet zbog visokog nivoa olova u krvi lučkih radnika iz Bara

Šest radnika lučke kompanije Port of Adria iz Bara, kod kojih je utvrđena najveća koncentracija olova u krvi, upućeni su 16. oktobra u beogradski Institut za medicinu rada na ispitivanja, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Oni su dobrog opšteg stanja, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Kod još 52 radnika iste kompanije utvrđen je visok nivo olova u krvi.
Ukupno su testirana 63 radnika, od kojih su samo pet imali normalne vrijednosti.
- Normalna vrijednost je 28 mikrograma po litru. Kod nekih radnika, koji uglavnom rade pretovar raznih materija, ova vrijednost iznosi preko 40 do čak 119 mikrograma - kazao je za RSE predsjednik Sindikata lučkih radnika Zoran Martinović.
Turska kompanija Port of Adria, posluje u privatizovanom dijelu barske Luke, na jugu Crne Gore.
Za RSE su kazali da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.
- Međutim, bez obzira na to odmah smo prestali da angažujemo zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost (opasnim materijama) - rekli su iz kompanije.
U međuvremenu Agencija za zaštitu životne sredine poslala je apel građanima Bara da "izbjegavaju šire lučko područje".
<h2>Kako je otkriven slučaj?</h2>
Martinović iz Sindikata kazao je za RSE da se njegove kolege osjećaju dobro i da, zasad, nemaju glavobolje i povraćanja.
- Ali, dosta kolega je zabrinuto, pogotovo ovi koji imaju gotovo desetostruko veće koncentracije olova od dozvoljenog. Jedan 119, neki preko 80. Uz to im je dosta nepoznanica jer ne znaju još precizno gdje će se i kako liječiti - navei je on.
Da su im povećane vrijednosti metala u krvi, kaže, saznali su slučajno.
Objašnjava da su njegove kolege i on u obavezi da svake godine rade sistematski pregled.
- Do sada smo radili 'obične' nalaze krvi u barskom Domu zdravlja i to je tako prolazilo. Međutim, nedavno je u Baru otvorena privatna klinika u kojoj se mogu izmjeriti vrijednosti olova, i poslodavac nas je poslao da to provjerimo. Eto, vidimo šta se pokazalo - istakao je Martinović.
Porazno je, navodi, što nijedna državna ustanova ne mjeri ove vrijednosti.
- U državi u kojoj se radi sa opasnim rudama nemate državnu laboratoriju u kojoj se možete testirati, niti liječiti u ovim situacijama. Ne nude mogućnost da nas makar testiraju pa da šalju za Njemačku ili negdje drugo uzorke na analizu, da bi se to provjerilo - kazao je on.
Na pitanje da li su radnici koji rade pretovar uvijek adekvatno zaštićeni, Martinović kaže da imaju opremu, rukavice, maske, odijela.
- Tvrde da je kvalitetna i po standardima. Ali, na primjer, povišene su vrijednosti nekih koji rade u administraciji - istakao je on.
Kaže da ih je prije par dana posjetila Inspekcija zdravlja na radu koja je naložila da kontaminirani radnici više ne mogu obavljati te poslove.
- Uglavnom, da se nije otvorila ova privatna klinika i da naš poslodavac nije odlučio da nas testira, ko zna kako bi se sve završilo. Čista sreća - zaključuje Martinović.
<h2>"Zdravlje zaposlenih prioritet"</h2>
A iz kompanije Port of Adria koja upravlja kontejnerskim, teretnim i brodovima za krstarenje, kažu da su im zdravlje i bezbjednost zaposlenih prioritet.
Oni su potvrdili navode Martinovića da radnici imaju zaštitnu opremu za rad, da se pregledaju jednom godišnje u lokalnom Domu zdravlja, kao i da su položili ispite za rad s opasnim materijama.
Čim je, kako pojašnjavaju, otvorena privatna laboratorija koja sprovodi detaljne anliaze krvi na prisustvo teških metala, inicirali su testiranje radnika.
Nakon što su stigli rezultati kompanija je dogovorila da se dodatni testovi urade u Berlinu, zbog eventualnog liječenja i terapija.
No, u međuvremenu su nakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore, šestorica zaposlenih upućeni u Beograd.
Zdravstevno stanje ostalih 52 radnika, pratiće ljekari Kliničkog centra, rečeno je za RSE iz te ustanove.
<h2>"Izbjegavati područje oko Luke Bar"</h2>
Povodom upozorenja građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od prošle godine.
Agencija kojom on rukovodi nije utvrdila prekoračenje graničnih vrijednosti za olovo i arsen u analizama vazduha, dok analize zemljišta nisu rađene.
Kaže i da je porijeklo ovih metala u vazduhu u direktnoj vezi sa pretovarom rudnog koncentrata ruda olova i bakra.
Iz CETI-ja nije odgovoreno na upit RSE šta su preduzeli nakon što su prošle godine utvrdili da je koncentracija arsena višestruko veća od dozvoljene.
Gazdić ističe da su o tim rezultatima CETI-ja odmah obavijestili Ekološku inspekciju, od koje su dobili povratnu informaciju da su pokrenuli aktivnosti.
Ni iz Ekološke inspekcije RSE nije dobio odgovor na pitanje koje aktivnosti su preduzeli i sa kakvim efektima.
Gazdić dodaje da je rukovodstvo Port of Adria ali i kompletne Luke Bar moralo biti obaviješteno o rezultatima mjerenja.
- Nismo upoznati da li su sa rezultatima upoznali zaposlene - rekao je on.
<h2>Opština Bar: Pokušaj zataškavanja trovanja</h2>
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, oglasio se čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević.
Saopštio je da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Od nadležnih, kako kaže, zahtijeva da se hitno pozabave ovim problemom i ponude konkretna rješenja.
- Odgovornost je rukovodioca u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija koje su zakazale i omogućile da se ovo sakriva duže od godinu. Za to će neko morati da odgovara - rekao je Raičević.
Iz Ministarstva zdravlja su naveli da su odmah po saznanju da dio radnika ima povišene vrijednosti olova poslali uzorke na analizu u beogradski Institut.
Nalazi su, kako kažu, pokazali da su "nivoi u prihvatljivim granicama, s obzirom na njihov posao i izloženost ovim materijama".
Ipak, šestoricu sa najvećim vrijednostima poslali su za Beograd.
Ministarstvo pomorstva naložilo je hitnu istragu.
Ministar Filip Radulović, koji je od oktobra prošle godine na toj funkciji, rekao je da odgovorni moraju snositi posljedice.
I pored toga što su se svi od nadležnih institucija oglasili, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.
Inače, Port of Adria ima oko 280 zaposlenih i kako je menadžment najavio svi će biti testirani.

Lučki radnici iz Bara na pregledima u Srbiji zbog visoke količine olova u krvi

Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Upravu policije da u što hitnijem roku rasvijetli sinoćnje događaje u Nikšiću i o svim relevantnim detaljima obavijesti javnost.
- Hitna i efikasna akcija Uprave policije u otkrivanju počinilaca paljenja i oštećenja automobila i njihovo procesuiranje od strane tužilaštva je veoma važna u kontekstu održavanja lokalnih izbora u Nikšiću. Naime, već su se pojavile spekulacije o mogućim političkim motivima vezanim za ovaj događaj, pa je ovakva akcija nužna za smirivanje potencijalnih tenzija koje bi mogle eskalirati na izborni dan - ističe Koprivica.&nbsp;
Miran, kako kaže, i na pravilima zasnovan izborni postupak je osnova demokratskog poretka, a izbori koje eventualno karakteriše nasilje nekoliko dana prije izbora su daleko od međunarodnih standarda fer procesa.
Koprivica je mišljenja da je zato veoma važno da javnost dobije tačnu, objektivnu i kompletnu informaciju o počiniocima, ali i o njihovim motivima i eventualnim nalogodavcima, jer se na taj način, kako dodaje, mogu preduprijediti veoma negativne posljedice po izborni proces i slobodu građana i građanki da učestvuju ili ne učestvuju u izborima.
Takođe, ističe Koprivica, ovo treba biti i opomena da se podignute tenzije mogu prenijeti i na sam izborni dan i signal da nadležni državni organi moraju biti spremni da efikasno odgovore na bilo kakvo potencijalno ugrožavanje prava građanki i građana da glasaju slobodno.
- Ključni zadatak državnih organa je da, s jedne strane imaju veoma aktivan odnos prema eventualnim počiniocima krivičnih djela koje imaju veze sa izborima, a s druge, da imaju uzdržanost od prekomjernih reakcija koje bi se na bilo koji način mogle razumjeti kao pritisak u toku izbornog postupka. Njihov najvažniji zadatak je, da sa svoje strane, omoguće zakonit izborni proces, ali i osjećaj bezbjednosti svih učesnika/ca izbora i građana/ki Nikšića - naglasio je izvršni direktor CDT-a.&nbsp;
Građanke i građane Nikšića podsjeća na njihovo pravo da glasaju po svom ubjeđenju, te da niko nema pravo da nedozvoljenim sredstvima utiče na njihov izbor – da li će izaći na izbore i za koga će glasati.
- Pozivamo i izborne liste koje učestvuju na lokalnim izbornima u Nikšiću, njihove simpatizere i aktiviste, da se zakonito ponašaju, da se uzdrže od nasilja i da omoguće biračima da slobodno i neometano glasaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Koprivica: Policija hitno da rasvijetli incidente u Nikšiću i obezbjedi miran izborni dan

Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova potpisale su sporazum o strateškoj saradnji kroz projekat FINSTEM: Financial Innovation, Sustainability, and Transformation for EU and FutureReady Montenegro Financial Sector, saopšteno je iz CBCG.&nbsp;
Cilj projekta je, kako su naveli, ubrzanje procesa digitalne transformacije CBCG i modernizacije finansijskog sektora.&nbsp;
- Ova inicijativa predstavlja značajan iskorak u jačanju finansijske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim evropskim standardima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Radović je istakla da potpisani sporazum potvrđuje zajedničku posvećenost reformama koje doprinose jačanju otpornosti i efikasnosti crnogorskog finansijskog sistema.&nbsp;
- Saradnja sa UNDP-om doprinijeće digitalnoj transformaciji CBCG, unapređenju regulatornog i operativnog okvira, kao i modernizaciji finansijskog sektora u cjelini. Naš zajednički cilj je izgradnja stabilnijeg, inkluzivnijeg i efikasnijeg finansijskog sistema, koji će odgovoriti na potrebe građana i privrede Crne Gore - kazala je guvernerka.
Ekaterina Paniklova je naglasila da UNDP ostaje pouzdan partner Crnoj Gori u sprovođenju ciljeva digitalne transformacije i održivog razvoja.
- Ova saradnja potvrđuje našu zajedničku posvećenost unapređenju finansijskog sistema koji je moderan i efikasan, usmjeren na inkluzivnost, otpornost i održivost. Zajedničkim djelovanjem oblikujemo finansijski ekosistem koji odgovara savremenim standardima i otvara put ka zelenijoj i pravednijoj budućnosti - istakla je Paniklova.
Sporazum, naglašavaju, predviđa sveobuhvatnu saradnju na razvoju finansijskog sektora, uključujući unapređenje digitalne infrastrukture, podršku inovacijama, jačanje sigurnosti i otpornosti sistema, razvoj stručnih kapaciteta i promovisanje održivih i zelenih finansijskih praksi.
- Ovaj sporazum obezbjeđuje podršku širem procesu harmonizacije finansijskog sistema Crne Gore sa regulativom i standardima Evropske unije - zaključuje se u saooštenju.&nbsp;

Strateška saradnja CBCG i UNDP-a za održiv i digitalan finansijski sistem

Do sada je za 712 stečajaca cetinjske fabrike Košuta isplaćeno 2,56 miliona eura, dok se za njih 58 obrađuju zahtjevi i provjerava osnovanost potraživanja, što bi koštalo dodatnih 208,8 hiljada eura.
Ukupne isplate za zaostale plate bivših radnika cetinjske fabrike Košuta, državu bi mogle koštati 2,77 miliona eura, pišu Vijesti. 
 
Bivši radnici su po osnovu šest zaostalih minimalnih plata ostvarili pojedinačno pravo na isplate od 3,6 hiljada eura, saopšteno je Vijestima iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. 
 
Bivši zaposleni ove nekadašnje cetinjske fabrike su aktivno protestovali cijele prošle godine, obustavljali saobraćaj na dionici Cetinje - Podgorica i nezadovoljstvo iskazivali pred zgradom Vlade, tražeći devet neisplaćenih plata i povezivanje radnog staža. 
 
- Svaki radnik je ostvario pravo na ukupan iznos od 3,6 hiljada eura. Trenutno su u fazi obrade zahtjevi 58 bivših zaposlenih, za koje se vrši utvrđivanje osnovanosti potraživanja. Ukoliko svi budu ispunjavali uslove, za isplatu ovih potraživanja biće potrebno dodatnih 208,8 hiljada EUR - kazali su iz Ministarstva na čijem je čelu Naida Nišić. 
 
Iz Ministarstva su rekli da je riječ o bivšim zaposlenima iz cijele Crne Gore gdje je Košuta imala pogone, čiji zahtjevi nijesu predati u grupi zaposlenih koje je zastupao advokat, već su zahtjeve predavali samostalno. Dinamika obrade i isplate preostalih zahtjeva zavisiće od utvrđene osnovanosti potraživanja.
- Prema dosadašnjim podacima, ukupno je za rješavanje ovog problema izdvojeno 2,56 miliona eura, dok će za preostalih 58 radnika, ukoliko budu ispunjavali uslove, biti potrebno još 208,8 hiljada eura čime će ukupni iznos dostići 2,77 miliona eura -naveli su iz Ministarstva. 
 
Oni su rekli da novac isplaćuju sa Fondom rada i Ministarstvom finansija, te da su rješenje za problem ovih radnika pronašli nakon gotovo 30 godina. Iz Ministarstva su naveli da će u narednom periodu raditi na okončanju isplata i obezbjeđivanju trajnih rješenja za one čija potraživanja još nijesu namirena, te da za te potrebe formirana i međuresorna radna grupa, čiji su prioritet isplate bivših radnika. 
 
U Industriji modne obuće Košuta je 1996. otvoren stečajni postupak koji je okončan 2001. godine, pri čemu nijesu isplaćena potraživanja radnika.

Isplate stigle za 712 stečajaca Košute

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Do danas sam vjerovala da ste Vi i Nezakonita institucija dvije krovne adrese kojima se obraćam u vezi sa problematikama u Javnom servisu. Međutim… pojavila se još jedna – tako bar zaključujem iz odgovora koji ste odaslali kao reagovanje na tvrdnje profesora Aleksandra Radomana da RTCG diskriminiše crnogorski jezik.
Dakle, kako možemo da uvidimo, od danas sve što liči na kritiku rada naše kuće automatski preusmjeravamo na softver i vještačku inteligenciju! E pa, u skladu s tim, da i ja pridodam mom pismu, uz Vas i Bobija, još jednu adresu. Evo:
Dakle, uvaženi Okrivljeni, gospodine Nezakoniti i poštovani Softveru!
Pretpostavljam da ste Vi, uvaženi Softveru – nema ko drugi – inicijator ideje da se, samo nekoliko dana pred nikšićke izbore, na našim malim ekranima sa znakom RTCG ukaže premijer Milojko Spajić. Bilo nešto urgentno, otkud znam.
Doduše, tema je goruća – Emirati, Velika plaža, Alabar i to – ali moram da priznam da sam iz kompletnog nastupa razumjela samo to da su Emirati strašno ljuti na nas jer nijesmo, prije dvije godine, otišli na sahranu ili makar izjavili saučešće kad je preminuo jedan od osnivača UAE. Kaže Milojko – za srce smo ih ujeli! Ali, eto, srećom pa je on otišao i to malo ispeglao, inače bi zvek.
Eh, bogami, nijesmo mi to znali. Tako je to kad nemamo naviku da ujutro uz kafu otvorimo umrli.me na arapskom. Inače bismo – što nam teško – telegram poslali ili čitulju u Pobjedu dali. Svaki dobronamjerni građanin naše države, makar onaj koji zna reda i načina, to bi uradio. Još da smo tada znali da ćemo ovako da se zbližimo, svi bi na pokajanje pošli. Pa, je li?
Ja bih molila, pošto ste Vi dobro sa premijerom (Vi i Bobi, za Softvera ne znam), da mu kažete pa neka nas nekako opravda. Pa da se, za dvije godine, svi pokupimo i zajedno odemo na godišnjicu. Petu. Red je, a i biće im milo.
Dakle, Softver!
Kaže naš Generalni, a uz to i Nezakoniti – to što se jotovana varijanta crnogorskog „gubi u titlovima“ – nadležan je Softver. Molim lijepo! Zato se za sve dodatne informacije obratite njemu.
Živo me zanima kakva je Softverova uloga u sljedećem slučaju.
Prije dva dana, u 103. godini, preminuo je Vuko Dragašević. Antifašista, revolucionar, diplomata, visoki zvaničnik u bivšoj, velikoj Jugoslaviji. Drug i gospodin. Jedan od posljednjih savremenika i učesnika veličanstvene narodnooslobodilačke borbe. Rođeni Pljevljak.
Za informaciju o Vukovoj smrti nije bilo mjesta u Dnevniku u 19.30 na RTCG. Ne znam za portal, Dnevnik u 15.30… Svi znamo da je to neuporedivo s Dnevnikom u pola osam.
Je li i o tome odlučivao Softver?
A zamislite, slučajne li slučajnosti – direktor TVCG takođe je Pljevljak. Makar po toj zavičajnoj liniji trebalo je da zna ko je bio Vuko Dragašević.
Znam odgovor. Kriv je Softver.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, djelatnica RTCG
P.S. Samo da znate – onaj analitičar što kod nas kreči, na jednoj drugoj televiziji bljuje vatru po Spajiću. Znači li to da mu otkazujemo angažman? Mislim na moleraj.

Error 404: direktor not found

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: radnici