Crnogorski političari postali su saučesnici u genocidu u Gazi zbog toga što su odbili da osude te zločine, poručila je novinarka Radmina Stojanović na maršu mira i protestu "Slobodna Crna Gora za slobodnu Palestinu" ispred Skupštine Crne Gore.
Povod današnjeg događaja je odluka Skupštine Crne Gore i njenih poslanika da, kako su ranije saopštili iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crna Gora, "ne podrže osnovno demokratsko pravo građana izraženo u peticiji za usvajanje rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini", prenosi portal RTCG. Skup je počeo minutom ćutanja za sve žrtve u Gazi.
Stojanović ističe da je broj ljudi koji su zvanično ubijeni ili ranjeni u Gazi ravan četvrtini crnogorske populacije.
- Svaki dan desetoro palestinske djece izgubi nogu ili ruku. To je nešto što nama apsolutno nije prihvatljivo. Naši političari su time što su odbili da osude genocid u Gazi, koji od njih zahtijeva Međunarodni zakon i Međunarodni sud pravde u Hagu kao elementarnu stvar oni su postali saučesnici u tom genocidu. Mi nećemo dozvoliti da oni postanu saučesnici u naše ime - kazala je Stojanović.
Ona je ponovila da se jasnoglasno mora osuditi genocid i spriječiti svaka akcija.
Jovan Mandić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom kazao je da godinu dana nedužni i slobodoljubivi narod Gaze pati pod konstantnim bombardovanjem, izgladnjivanjem, bolešću i najbrutalnijom vojnom okupacijom koju je 21. vijek vidio.&nbsp;
- Broj stradalih civila prevazišao je 40.000, od kojih većinu čine djeca i žene - kazao je na skupu Mandić, prenosi portal Antena M.
Istakao je da okupljeni predstavljaju slobodnu Crnu Goru, nepokorivu Crnu Goru koja je bila kamen spoticanja svih okupatora, Crnu Goru slavnog 13. jula, kada su naši preci krenuli u obračun sa fašističkom nemani, Crnu Goru u socijalističkoj Jugoslaviji koja je podržavala Palestinu.
Pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića i predsjednike svih poslaničkih klubova da stave u skupštinsku proceduru predlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.&nbsp;
Na skupu je govorio i Elvis Beriša koji je kazao da oni koji nijesu potpisali tekst rezolucije nijesu prošli test demokratije.
Govorio je o stradanju nedužnih civila u Gazi i istakao da svijet na te zločine ćuti.
- Mi smo danas tu da poručimo da nećemo da ćutimo - poručio je Beriša, dodajući da rat u Gazi nije konflikt globalnog karaktera, već pitanje čovječnosti.&nbsp;
Na kraju skupa okupljeni su krenuli u marš mira.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Marš mira u Podgorici: "Crnogorski političari postali saučesnici u genocidu u Gazi"

Košarkaši Mornar Barskog zlata igraće sjutra u Zadru sa istoimenim hrvatskim timom utakmicu 28. kola Admiralbet ABA lige.
Mornar je na posljednjem mjestu na tabeli, sa samo dvije pobjede u dosadašnjem dijelu regionalnog takmičenja.
Ranije je izgubio sve šanase za opstanak, do kojeg bi mogao da dođe samo ukoliko liga bude proširena na 20 klubova, kao što je i odlučeno na Skupštini.
Zadar je upisao 12 trijumfa i bori se za plasman u plej-of.
Prvi međusobni duel u Baru dobio je 81:55.
Duel u Dvorani Krešimir Ćosić počeće u 18 sati.

Mornar sjutra u Zadru

Smrt pape Franje, objavljena jutros, izazvala je nagađanja o njegovom nasljedniku, koji će biti poznat kada se pojavi bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele poslije složenog i tajnovitog postupka izbora.
S obzirom na prirodu kardinalskih imenovanja koje je papa Franja izvršio tokom svoje vladavine, očekuje se da će novi papa biti porijeklom takođe izvan Evrope, te da će biti još jedan progresivac, koji se suprotstavlja konzervativnom krilu Rimokatoličke crkve, piše Rojters.
Među potencijalnim kandidatima za novog papu pominju se arhiepiskop Marseja Žan-Mark Avelin (66) iz Francuske, kardinal Peter Erdo (72) iz Mađarske, kardinal Mario Greh (68) sa Malte, kardinal Pjetro Parolin (70) iz Italije, kardinal Luis Antonio Gokim Tagle (67) iz Filipina, kardinal Džozef Tobin (72) iz Njuvarka u SAD, kardinal Peter Kodvo Turkson (76) porijeklom iz Gane, nadbiskup Bolonje Mateo Marija Cupi (69)…
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkakva-je-procedura-poslije-smrti-pape-franje-kako-se-bira-novi-poglavar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izborni proces biće održan nakon što papa Franja bude sahranjen, a novog poglavara tajnim glasanjem izabraće čanovi konklave u koju, nakon smrti ili ostavke pape, mogu ući kardinali mlađi od 80 godina.
Očekuje se da će među njima biti i kardinal Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup.
Do izbora novog pape Kardinalski zbor upravlja Rimokatoličkom crkvom.
Složeno glasanje otkriće vjeruju li sadašnji kardinali, od kojih je većinu postavio papa Franja, da su njegovo prihvatanje liberalnih društvenih vrijednosti i njegova progresivna reformska agenda otišli predaleko ili je potreban period povlačenja.
Kardinali će odrediti datum početka konklave nakon što idućih dana počnu pristizati u Rim.
Poslije obreda sahrane pape i pošto se na opštim i posebnim sjednicama kardinala sve pripremi za konklavu, kardinali se skupljaju određenog dana, ali ne prije 14. ni poslije 20. dana od smrti pape, u crkvi Svetog Petra na misi. Istog dana poslije podne okupljaju se u kapeli Svetog Pavla u Apostolskoj palati, te u svečanoj procesiji idu do Sikstinske kapele, gdje se u strogoj tajnosti održava izbor.
Kardinali glasaju za željenog kandidata dok se ne utvrdi pobjednik, što je proces koji može potrajati nekoliko dana, pa i mjesecima.
Jedini trag o tome kako teku izbori je dim koji izlazi dva puta dnevno od paljenja kardinalskih glasačkih listića. Crni dim znači negativan odgovor, a bijeli dim biće znak da je novi papa izabran.
Nakon što se bijeli dim podigne, novi papa se obično pojavljuje u roku od sat vremena na balkonu koji gleda na Trg svetog Petra.
Viši kardinal koji učestvuje na konklavi objaviće odluku riječima: „Habemus Papam“ (Imamo papu), a zatim će predstaviti novog poglavara njegovim izabranim papskim imenom.
Katolička crkva trenutno ima 252 kardinala, od kojih je 138 mlađih od 80 godina, odnosno s pravom glasa. Čak 109 kardinala sa pravom glasa imenovao je papa Franja, 22 njegov prethodnik Benedikt, a pet Papa Jovan Pavle II.
Kardinali se „stvaraju“ na ceremonijama koje se nazivaju konzistorijumi, na kojima dobijaju prsten i zaklinju se na lojalnost papi.
Papa Franja održao je deset konzistorija i svakim od njih povećavao je izglede da njegov nasljednik bude neki drugi neevropljanin, ojačavši Crkvu u mjestima gdje je ili neznatna manjina ili gdje raste brže nego na uglavnom stagnirajućem Zapadu.
Većina kardinala vjekovima su bili Italijani, osim u periodu kada je sjedište papinstva bilo u Avinjonu - između 1309. i 1377. godine - kada su mnogi bili Francuzi.
Iako Evropa i dalje ima najveći udio kardinala sa pravom glasa - oko tri odsto, to je pad u odnosu na 52 odsto 2013. godine, kada je papa Franja postao prvi latinoamerički poglavar Katoličke crkve. Druga najveća grupa izbornika dolazi iz Azije i Okeanije, sa oko 20 odsto.

Ko bi mogao da postane novi papa: Ovo su neki od mogućih kandidata

Podgorica će od 23. do 27. aprila biti epicentar evropskog i svjetskog džudoa, domaćin šampionata Evrope na kojem će učestvovati 25 osvajača olimpijskih i 30 svjetskih medalja, kazao je predsjednik Džudo saveza Jovica Rečević.
On je naglasio da je privilegija biti organizator takvog sportskog događaja, navodeći da je prilika da se država Crna Gora pokaže da je sposobna da organizuje najznačajnija međunarodna takmičenja.
- Značaj i kvalitet takmičenja najbolje potvrđuje činjenica da učestvuje 48 država sa preko 420 takmičara, među koji je više od 25 olimpijskih, 30 svjetskih i 50 evropskih medalja, sve osvojene u seniorskoj konkurenciji. Krem evropskog i svjetskog džudoa - rekao je Rečević na konferenciji za novinare.
On je naglasio da je organizacija bila nemoguća bez Vlade, minstarstava finansija i sporta, sponzora.
- Bilo je puno izazova, a da bi smjestili sve učesmioke i goste morali smo da rezevrišemo 650 soba u hotelima. Najveći izazov bila je sportska infrastruktura, dvorana Morača i Bemaks arena bile su na limitu zadovoljenja kriterijuma za organizaciju EP. Morali smo puno da imrovizujemo - rekao je Rečević.
Šampionat startuje u srijedu, a svakog takmičarskog dana preliminarne borbe počeće u deset sati, dok je finalni program zakazan za 16 sati.
Svečano otvaranje na programu je u četvrtak, u 15 sati.
- Za sve dane šampionata ulaz u dvoranu Morača biće slobodan - rekao je Rečević.
Selektor Ilija Vukotić naglasio je da će crnogorski džudo pedstavljati devet takmičara, nakon što je zbog povrede uoči samog šampionata otpao Anto Dubreta.
- Imaćemo premijerno nastup i našeg miks tima. Konkurencija će biti neočekivano jaka, jer obično prvi šampionatai Evrope nakon Olimpijskih igara budu zbog podmlađivanja reprezentacija nešto slabiji. Ovoga puta nije tako. Dždo je sport trenutka, u kojem su šanse svakom jednake - favoritima, ali i onma kojima se daju manje šanse na papiru. Domaća publika biće motiv više za naše borce da idu najviše što budu mogli - rekao je Vukotić.
Čast crnogorskog džudoa braniće Petar Radović i Jusuf Nurković (do 66), Jahja Nurković (do 73), Nikola i Nebojša Gardašević (do 81), Novo Raičević (do 90), Slobodan Vukić (preko 100), Jovana Peković (do 78) i Jovana Mrvaljević (preko 78).
Za ekipni nastup, u konkurenciji mješovitih timova, prijavljeni su Tamara Gardašević i Aiša Nurković (do 57) i Nataša Jeftić (do 70).
- Svi oni žive svoj san, radili su i trenirali dobro, u najboljoj su mogućoj formi. Ispratili su nekoliko olimpijskih kampova, žive svoje snove, samo trebaju da ih dosanjaju - rekao je Vukotić.
Crnogorska reprezentativka Jovana Peković kazala je da ima malo pritiska, ali da se on kako se šampionat primiče pretvara u pozitivnu emociju.
- U mojoj kategoriji ima 17 prijavljenih takmičarki, među kojima su olimpijske, svjetske i evropske medalje. Među njima sam i ja, evropska šampionka za mlađe seniore. U mlađim uzrasnim ktegorijama pokazala sam da mogu da im pariram. Dosta mečeva imamo između sebe. Garantujem da ću biti konkurentna taj dan - rekla je Peković.
Ona je istakla da se dobro pripremila i da je to što je šampionat u Podgorici za nju predstavlja veliki motiv.
Novo Raičević, koji je bio finalista nedavnog Evropskog kupa, kazao je da je uradio sam što je bilo do njega.
- Trenirao sam nikada bolje i jače, nikada nijesam bio spremniji. Ne ulazim sa malim ambicijama, iako sam svjestan konkurencije. U mojoj kategoriji su 32 borca, među kojima su i trojica koji su bili na pobjendičkom postolju na Igrama u Parizu. Znam se sa svim tim borcima, na olimopijskom kampu Tatabanji borio sam se sa svima i bio konkurentan - rekao je Raičević.
Crna Gora nema medalju sa seniorskog prvenstva Evrope gotovo 40 godina, a može se pohvaliti da je u istoriji džudo sporta imala svjetskog šampiona i vicešampiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv_dXoKghNKc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rečević: Podgorica epicentar evropskog i svjetskog džudoa

Muška rukometna reprezentacija se suočava sa velikim problemima pred finiš kvalifikacija za EHF Euro.
Naime, oba golmana lavove zbog povreda će biti van igre.
Nakon Nebojše Simića, povredu je doživio i Nikola Matović.
On se povrijedio na treningu prije dvije sedmice, a potom se tokom detaljnih pregleda pokazalo kako je pokidao prednji ukršteni ligament.
Podsjetimo, sjutra će biti poznato šta je sa Simićem - ide na magnetnu rezonancu, koja će pokazati da li je pokidao ligamente.

Povrijeđena oba golmana lavova pred mečeve za plasman na EHF Euro

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: radmina-stojanovic

Marš mira u Podgorici: "Crnogorski političari postali saučesnici u genocidu u Gazi"

Mornar sjutra u Zadru

Ko bi mogao da postane novi papa: Ovo su neki od mogućih kandidata

Rečević: Podgorica epicentar evropskog i svjetskog džudoa

Povrijeđena oba golmana lavova pred mečeve za plasman na EHF Euro

PRATITE TVe UŽIVO