<p>Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.</p>
<p>Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.</p>
<p>Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.</p>
<p>Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.</p>
<p>Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?</p>
<p><b>Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije</b></p>
<p>Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).</p>
<p>Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.</p>
<p><b>U Adria regionu radi se sve manje</b></p>
<p>Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.</p>
<p>Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.</p>
<p><b>Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih</b></p>
<p>Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.</p>
<p>S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.</p>
<p>Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.</p>
<p>U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.</p>
<p>U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.</p>
<p>Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.</p>
<p>Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.</p>
<p>Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.</p>
<p>Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.</p>
<p>Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.</p>
<p>Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.</p>
<p><b>‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’</b></p>
<p>U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.</p>
<p>Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.</p>
<p><b>Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji</b></p>
<p>Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.</p>
<p>Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

<p>Društvena mreža Iks (X) danas je od 13.00 časova po srednjeevropskom vremenu imala dvostruki čas prekida rada, zbog čega je njen izvršni direktor <b>Ilon Mask</b> (Elon Musk) rekao da će se ponovo fokusirati na vođenje poslovanja.</p>
<p>Milijarder ima gust raspored, jer pored vođenja društvene mreže Iks, programa veštačke inteligencije xAI, kao i proizvodnje električnih automobila Tesla i raketa Spejs Eks (SpaceX), Mask je već nekoliko mjeseci u velikoj mjeri uključen u administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).</p>
<p>Tramp je povjerio Masku zadatak da drastično smanji federalne troškove američke administracije, a preduzetnik rođen u Južnoj Africi bio je veoma istaknut tokom prvih nedjelja drugog Trampovog predsjedničkog mandata.</p>
<p>Međutim, nedavno je „nestao sa radara“.</p>
<p>Mask je poslije prekida rada Iksa napisao da se vraća poslu, 24 sata dnevno i sedam dana u nedjelji, sa spavanjem u konferencijskim salama ili u fabrici.</p>
<p>„Moram biti veoma fokusiran na Iks/xAI i Teslu, jer imamo kritične tehnologije koje treba da primijenimo. Kao što pokazuju problemi sa Iks-a ove nedjelje, potrebno je napraviti velika operativna poboljšanja“, napisao je Mask.</p>
<p>Društvena mreža je ponovo proradila oko 15.00 časova.</p>
<p>Što se tiče njegove uloge u Trampovoj administraciji, Mask je početkom maja priznao da njegova velika kampanja za smanjenje američke federalne potrošnje, koju je pokrenula Komisija za efikasnost vlade (DOGE), nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve, uprkos hiljadama otpuštanja državnih službenika i drastičnim smanjenjima budžeta.</p>

Nakon kratkog prekida rada platforme Iks, Mask najavio da će se fokusirati na svoje poslove

<p>Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije tokom februara 2025. godine sproveli su 15 provjera zakonitosti rada svojih kolega.</p>
<p>U sedam slučajeva otkrivene su nepravilnosti koje su dovele do pokretanja disciplinskih i potencijalno krivičnih postupaka protiv više policijskih službenika.&nbsp;</p>
<p>Takođe, analizirane su i četiri građanske pritužbe, od kojih su dvije rezultirale konkretnim mjerama, navodi RTCG.</p>
<p>U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole utvrđeni su izvjesni propusti u radu i postupanju policijskih službenika, usljed čega su u jednom slučaju spisi predmeta sačinjeni u postupku unutrašnje kontrole dostvljeni Etičkom odboru na ocjenu etičnosti postupanja dva policijska službenika.</p>
<p>- U preostala dva slučaja u postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti u preduzimanju službenih radnji od strane policijskih službenika u predmetnim slučajevima - stoji u saopštenju Odjeljenja za unutrašnju kontrolu.</p>

Unutrašnja kontrola analizirala pritužbe građana na rad policajaca, utvrđeni propusti u radu

<p>Premijer Izraela <b>Benjamin Netanjahu</b> zahvalio je večeras predsjedniku SAD <b>Donaldu Trampu </b>zbog njegove "podrške odbrani izraelskog neba".</p>
<p>Netanjahu je pozdravio nastavak rata kojeg je počeo 13. juna protiv Irana, uvjeravajući javnost da Izrael "napreduje, korak po korak, ka eliminisanju" iranske nuklearne prijetnje i iranskih balističkih raketa.</p>
<p>- Udaramo na režim ajatolaha ogromnom snagom. Pogađamo njihov nuklearni program, njihove rakete, njihov štab, njihove simbole moći - dodao je Netanjahu koji je izrazio žaljenje zbog "teških, bolnih gubitaka" Izraela usljed odgovora Irana na napad.</p>
<p>Od početka operacije "Lav" Iran je "ispalio 400 balističkih projektila" na Izrael, od kojih je 20 pogodilo civilna područja, a poslao je i 1.000 dronova po podacima koje je iznio večeras izraelski jedan vojni zvaničnik.</p>
<p>Zvanični broj žrtava u Izraelu su 24 poginula i 592 ranjena u tim napadima u proteklih šest dana.</p>
<p>Izrael nije objavio nikakve informacije o mogućim gubicima vojske tokom operacija u Iranu, a priznao je samo da je Teheran oborio jednu od njegovih bespilotnih letilica.</p>
<p>Izraelski mediji podliježu strogim ograničenjima vojne cenzure.</p>
<p>U izraelskim bombaškim napadima u Iranu su poginule 224 osobe, a ranjeno je više od 1.000, navodi se u posljednjem zvaničnom iranskom izvještaju, objavljenom još u nedjelju.</p>

Netanjahu: Hvala Trampu zbog podrške Izraelu

<p>Francuski poslanici odobrili su "oživljavanje" nuklearnih centrala za proizvodnju struje prihvativši ključni član zakona o energetskoj budućnosti.</p>
<p>Usvojen je amandman podnosioca prijedloga zakona uz podršku stranke krajnje desnice Nacionalni skup (RN).</p>
<p>Francuska ima 63 gigavata instaliranog kapaciteta u nuklearnim centralama, a prijedlogom zakona planira se povećanje kapaciteta za 27 gigavata do 2050. godine.</p>
<p>Da bi se to postiglo, potrebna je izgradnja najmanje 10 gigavata novih kapaciteta - što je ekvivalent šest nuklearnih reaktora EPR2 "3+ generacije" (European Pressurised Reactor, ili Evolutionary Power Reactor) koja mora da počne najkasnije do 2026. godine. A izgradnja dodatnih 13 gigavata, odnosno osam EPR2, mora da počne najkasnije do 2030. godine.</p>
<p>Vlada gura program za izgradnju šest EPR2 koji je 2022. najavio predsjednik <b>Emanuel Makron</b>.</p>
<p>Narodna skupština je odobrila ponovno pokretanje elektrane Fesenhajm (istočna Francuska). Puštena u rad 1977. godine, ta najstarija francuska elektrana je bila ugašena 2020. godine.</p>
<p>Usvojene su i druge izmjene koje predviđaju povećanje snage postojećih nuklearnih reaktora. To su prije svega simbolične pobjede krajnje desnice, žestokog zagovornika nuklearne energije.</p>
<p>Vlada želi da propis prođe prije kraja ljeta da bi se omogućilo pokretanje investicija.</p>
<p>Vlada Francuske, "najnuklearizovanije zemlje" svijeta po glavi stanovnika (56 reaktora na 68 miliona stanovnika), upravo je potpisala ugovor o nuklearnoj industriji za period od 2025. do 2028, kojim se potvrđuje oživljavanje korišćenja nuklearnih centrala i program izgradnje šest novih reaktora velike snage do 2038. godine.</p>

U Francuskoj poslanici odobrili oživljavanje nuklearnih centrala za proizvodnju struje

<p>Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a koja se prima samo dva puta godišnje, objavila je u srijedu farmaceutska kompanija Gilead Sciences.</p>
<p>Ova vijest označava početak očekivane svjetske distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi – iako ostaje neizvjesno koliko njih će zaista imati pristup ovom snažnom sredstvu.</p>
<p>Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika istraživanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba pod visokim rizikom – učinkovitije nego dnevne pilule za prevenciju, koje se često zaborave uzeti.</p>
<p>- Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a - rekao je <b>Greg Milet</b>, direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.</p>
<p>Kondomi su i dalje učinkovita zaštita ako se pravilno koriste, ali preventivna terapija poznata kao PrEP (engl. pre-exposure prophylaxis) – koja podrazumijeva redovno korištenje lijekova, poput dnevnih pilula ili injekcija svaka dva mjeseca – sve je važnija. Lenacapavir nudi zaštitu tokom šest mjeseci, što ga čini najdugotrajnijom opcijom do sada. Ova pogodnost može privući osobe koje žele rjeđe ići ljekaru ili koje osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja pilula.</p>
<p>Ipak, problemi unutar zdravstvenog sistema SAD-a – uključujući rezove u javnom zdravstvu i programima kao što je Medicaid – te smanjenje američke strane pomoći za borbu protiv HIV-a, mogu otežati dostupnost novog lijeka.</p>
<h2><b>Ugrožen globalni napor protiv HIV-a</b></h2>
<p>Milet upozorava da postoje “ogromne rupe u sistemu”, kako u SAD-u tako i globalno, koje mogu otežati i distribuciju lijeka i redovne posjete pacijenata, čak i kad je riječ o samo dvije injekcije godišnje.</p>
<p>Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod nazivom Sunlenca, a verzija za prevenciju biće dostupna pod imenom Yeztugo. Aplikuje se putem dvije injekcije ispod kože stomaka, gdje lijek ostaje kao depo i postepeno se apsorbuje.</p>
<p>Gilead nije odmah objavio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on štiti samo od HIV-a, ne i od drugih polno prenosivih bolesti.</p>
<p>Globalna borba za zaustavljanje širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u godišnje se bilježi više od 30.000 novih infekcija, dok je broj novih slučajeva širom svijeta oko 1,3 miliona.</p>
<p>Uprkos postojećim opcijama, samo oko 400.000 Amerikanaca koristi neki oblik PrEP-a, što je tek djelić onih kojima bi mogao pomoći. Studije pokazuju da su države s većim korištenjem PrEP-a imale pad infekcija, dok su stope u drugim dijelovima zemlje nastavile rasti.</p>
<h2><b>Zaštita koja ne zavisi od partnera</b></h2>
<p>Otprilike polovina novih infekcija registruje se kod žena, koje često trebaju oblike zaštite koje mogu koristiti bez znanja ili pristanka partnera. Jedno veliko istraživanje u Južnoj Africi i Ugandi obuhvatilo je više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena. Nijedna od onih koje su primile injekciju lenacapavira nije se zarazila HIV-om, dok je u grupi koja je uzimala dnevne pilule oko dva odsto zaraženo.</p>
<p>Druga studija pokazala je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se teško bore s HIV-om.</p>
<p><b>Ijan Hedok </b>iz Hjustona, koji vodi organizaciju “Normal Anomaly Initiative” za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u studiji i još uvijek prima injekcije.</p>
<p>- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer ne moram stalno nositi bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u poređenju s konstantnim pričama o kondomima ili dnevnim pilulama - istakao je on.</p>
<p>Dr <b>Gordon Krofut</b>, koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u.</p>
<p>- Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije - naveo je on.</p>

SAD odobrile prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a: Prima se dva puta godišnje

<p>Crnogorsko tužilaštvo je napravilo veliki korak da Crnu Goru odvede u pravcu Evrope. Ali, ne današnje, ne moderne Evrope, već one mračne, one najcrnje... One iz tridesetih godina prošlog vijeka, Evrope koja je pozdravljala <b>Adolfa Hitlera</b> uzdignute desne ruke. &nbsp;</p> <p>Pretjerivanje? Nažalost - nije. &nbsp;</p> <p><b>ZNAJU LI TUŽIOCI ZAKONE I USTAV? </b>&nbsp;</p> <p>Ovako ide vijest: Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je sedam predstavnika nevladinih organizacija podnijelo protiv <b>Jovana Joanikija Mićovića</b>, čelnika Srpske crkve u Crnoj Gori, kao i <b>Ognjena Femića</b>, sveštenika iste vjerske organizacije. &nbsp;</p> <p>Dakle, tužioci tvrde da to što je mitropolit Crkve Srbije Joanikije nazvao ratnog zločinca <b>Pavla Đurišića </b>,,velikim junakom nepobjedivog karaktera“ – nije govor mržnje. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190640_e9ea91c2da51ddbe2e2cb0f137f682abc160a781eb6649b4475cc8dbc9cb830b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618190640_e9ea91c2da51ddbe2e2cb0f137f682abc160a781eb6649b4475cc8dbc9cb830b" data-rendition-name="original" width="640" height="337" loading="lazy" alt="DOMAĆI I ITALIJANSKI FAŠISTI NA ZAJEDNIČKOM POSLU: Đurišić i Piroli 1942. u Kolašinu"> <figcaption>DOMAĆI I ITALIJANSKI FAŠISTI NA ZAJEDNIČKOM POSLU: Đurišić i Piroli 1942. u Kolašinu<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>I nije, hladnokrvno tumače tužioci, nije izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje kada prvi čovjek srpske crkve u Crnoj Gori, glorifikuje čovjeka koji je, po vlastitom pisanom izvještaju četničkom vođi<b> Draži Mihailoviću</b>, priznao da je, sa svojim četničkim koljačima, ubio najmanje 8.200 muslimanskih žena, đece i staraca. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Je li to malo muslimanskih duša da bi Više državno tužilaštvo u Podgorici javno veličanje organizatora tog pokolja ocijenilo kao izazvanje vjerske, rasne i nacionalne mržnje? &nbsp;&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190644_2dc2cc747c8bc2249ecbe0c83031f82f1c25407b0fee80a2b3ca0ed20b4ee398.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618190644_2dc2cc747c8bc2249ecbe0c83031f82f1c25407b0fee80a2b3ca0ed20b4ee398" data-rendition-name="original" width="1210" height="831" loading="lazy" alt='I OVO JE BILA ,,JUGOSLOVENSKA VOJSKA U OTADŽBINI": Stravični dokazi zvjerstava '> <figcaption>I OVO JE BILA ,,JUGOSLOVENSKA VOJSKA U OTADŽBINI": Stravični dokazi zvjerstava<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p><b>,,SVI SMO MI PAVLE ĐURIŠIĆ"</b></p> <p>Ili je pak sloboda izražavanja kada neki jerej Femić javno klikće s ljubavlju - ,,Svi smo mi Pavle Đurišić“, sugerišući tako da bi i on, kad bi mu se pružila prilika, klao one druge vjere ili ancije? &nbsp;</p> <p>Sveštenik je, valjda, porastao uz crkvene laži-bajke, zabludjela ovčica iz crkvenog stada - pa onda crnogorsko tužilaštvo ne vidi da tu ima umišljaja ili makar nekog prekršaja. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ne vide, jer ne žele da vide ono što im je pred nosom. I sve to ukazuje da je vrlo indikativna jučerašnja informacija o odbacivanju krivične prijave protiv vrhovnika Srpske crkve u Crnoj Gori. &nbsp;</p> <p>U stvari, jučerašnja vijest slikovito govori o sumornoj crnogorskoj današnjici.</p> <p>Jer, taj poklik čovjeka u crkvenoj odori, taj krik - ,,Svi smo mi Pavle Đurišić“, i to sramno ćutanje Višeg tužilaštva – sve su to simboli, znaci da je usred &nbsp;trinaestojulske, antifašističke Crne Gore kojoj se divio čitavi svijet – nikla, porasla i obrasla ona četnička Ravna gora, kao neki otrovni bršljan koji se obmotao oko crnogorskog srca? &nbsp;</p> <p><b>NEKAŽNJENA PROPAGANDA IDEOLOGIJE KRVI I TLA </b>&nbsp;</p> <p>Da, to je crnogorska današnjica. &nbsp;</p> <p>Joanikijeva glorifikacija Pavla Đurišića i četničkih zlodjela etničkog čišćenja, Metodijevo skrnavljenje partizanskog antifašizma, ili <b>Mandićeva</b> propaganda o teroru komunista - nijesu bili ispadi, greške neodgovornih ljudi. &nbsp;</p> <p>Ne, to je programska revizija prošlosti, propagiranje ideologije krvi i tla, građenje velikosrpske budućnosti u kojoj ta nova - posrbljena Crna Gora &nbsp;- treba da bude kamen temeljac ,,Srpskog sveta”. &nbsp;</p> <p>Sve je to za podgoričko Više tužilaštvo bilo zakonito. Sloboda govora ili nešto slično, što li? &nbsp;</p> <p>I nema sumnje da će i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, koje navodno danima ispituje govor <b>Metodija Ostojića</b> - koji je ustvrdio da su četnici bili prvi gerilci u Evropi, a da su partizani bili zločinci koji su punili tiejlima jame po Crnoj Gori – da je sav taj govor bio , hm, ,,u skladu sa zakonom”. &nbsp;</p> <p>Stvarno? A što bi sa onim čuvenim obavezujućim uputstvom &nbsp;vrhovnog državnog tužioca <b>Milorada Markovića</b>? &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190644_92a30fc4bdaeaaaabec64e84da3fdc3550452b31021bb3c8724f1f4dbf7646f5.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618190644_92a30fc4bdaeaaaabec64e84da3fdc3550452b31021bb3c8724f1f4dbf7646f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ REAKCIJE: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković"> <figcaption>ZA SADA BEZ REAKCIJE: Vrhovni državni tužilac Milorad Marković<span>(Photo: Foto: S.Prelević, LIBERTAS)</span></figcaption> </figure>  <p><b>NEOBAVEZNO OBAVEZUJUĆE UPUTSTVO</b></p> <p>Što se desilo sa Markovićevim uputstvom koje je izdato da bi se, navodno, &nbsp;osiguralo - citiraću – ,,djelotvorno i jednobrazno postupanje i primjena međunarodnih preporuka na jednak postupak prema svim osobama i borbu protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije”. &nbsp;</p> <p>Dosadašnje djelovanje tužilaštava zaista pokazuje jednobraznost – ali u nepostupanju. Ni jedna prijava za sada nije procesuirana, niđe u govoru sveštenika Crkve Srbije Joanikija i Metodija nije bilo ni govora mržnje, niti izazivanja vjerske, rasne ili nacionalne mržnje. &nbsp;</p> <p>Prvi stav člana 370 Krivičnog zakonika nije baš toliko komplikovan da bi se pogrešno tumačio. &nbsp;</p> <p>Vrlo se jasno ističe da će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina kazniti svako ko – pazite sad, evo citata - &nbsp;,,javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti...”</p> <p><b>PROGON ANTIFAŠISTA </b>&nbsp;</p> <p>Čak i pravnim laicima sve je kristalno jasno. &nbsp;</p> <p>Kao što je, nažalost, očigledno političko djelovanje tužilaštva. Sjećate se, svakako, kako je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici mejsecima uporno gonilo profesora <b>Bobana Batrićevića</b> sa Cetinja, samo zato što je u svom tekstu – citirao gorke riječi sveštenika Srpske pravosalvne crkve. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618190648_a0be7a53126c633df8e84b18802f23e99903e0d63f3810ac21687aeebd5367b2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250618190648_a0be7a53126c633df8e84b18802f23e99903e0d63f3810ac21687aeebd5367b2" data-rendition-name="original" width="900" height="466" loading="lazy" alt="KAFKIJANSKI PROGON: Građanski protest zbog tužilačke akcije protiv Bobana Batrićevića"> <figcaption>KAFKIJANSKI PROGON: Građanski protest zbog tužilačke akcije protiv Bobana Batrićevića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Koji nijesu bili predmet djelovanja tužilaštava, ali Batrićević jeste. I da nije bilo građanske bune i pobune, ko zna kako bi se taj kafkijanski proces završio. &nbsp;</p> <p>Dakle: i bez obavezujućeg uputstva vrhovnog državnog tužioca Markovića, viša tužilaštva su mogla - i morala - drugačije reagovati, ako žele da Crna Gora opstane kao građanska država, ako hoće da se sačuvaju temelji antifašizma. &nbsp;</p> <p><b>SKRIVENI CILJEVI</b></p> <p>Ili, možda, postoji neki drugi cilj? Recimo, da tužilaštva oštro reaguju na – glorifikaciju antifašiizma.&nbsp;</p> <p>Pa da crnogorska tužilačka ekipa krenu u progon onih građanskih aktivista koji su najavili protest za 13. jul. Ili, možda, da se procesuiraju svi oni iz opozicije koji se drznu da predlože Zakon o zabrani fašističkih, nacističkih i nacionalističkih organizacija? &nbsp;</p> <p>Djeluje čudno, zar ne? &nbsp;Ipak, ko zna, ako se nastavi tihovanje tužilaštava možda Crna Gora zaista pojuri ka Evropi. Da, baš onoj Evropi iz tredesetih godina, iz vremena minhenskih pivnica i onih italijanskih marševa.</p> <p>&nbsp;<br/> <br/> &nbsp;</p>

SUMRAK SAGA: Kad neće glorifikatore fašizma, hoće li tužioci sad da gone antifašiste?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: rad