Predsjednik Mjesne zajednice Bogetići Mijajlo Škuletić, pozvao je, u ime građana, na protest koji će se održati sjutra u mjestu Vučićev do sa početkom u 10 sati, zbog, kako je kazao, ekološkog i pravnog nasilja.
Škuletić u izjavi za Antenu M kaže da je povod za ovo okupljanje nezadovoljstvo mještana odlukom lokalne samouprave Nikšić i Ministarstva poljoprivrede da na teritoriji te mjesne zajednice, u centru između vikendica, naprave groblje za umrlu eutanaziranu stoku.
- Sve je počelo 5. oktobra, kada su bez ičijeg znanja „skipali“ 45 uginuli krava na teritoriju MZ Bogetići, a sve pod velom tajne, pod okriljem noći do ranih jutarnjih sati. Još gore je što su krave već bile zakopane na teritoriji MZ Župa, ali pod pritiskom mještana Župe koji su bili spremni da ih dotjeraju i skipaju u grad, izvadili su ih i onako sa zemljom, sve po noći, u fazi raspada, pretjerali kroz Nikšić na teritoriju naše MZ u razdaljini nekih najmanje 40 km. Svuda se širio nesnosni smrad, a neobaviješteni građani su se pitali u čudu šta se dešava - kazao je Škuletić.
Škuletić ističe da je još gore što su ih, "doslovno skipali niz stranu između dva brda i napravili sebi ogroman posao da to sve prekriju“.
- Sjutradan je izašla Veterinarska inspekcija grada Nikšića sa izjavom da je sve odrađeno po standardima, međutim, kada su mještani izašli na lice mjesta zatekli su nezatrpane djelove krava, nesnosni smrad i ogromne rojeve muva. Sve je ovo dokumentovano - dodao je Škuletić.
Škuletić kaže da su na sastanku sa predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i njegovom ekipom dobili čvrsto obećanje da se takva situacija neće više nikada ponoviti, bez saznanja i saglasnosti savjeta MZ Bogetići.
- Čak smo dobili i veliko priznanje i zahvalnost što smo uložili sve da se taj problem riješi na najbolji mogući način. Dato obećanje nijesu ispunili iz lokalne uprave koje su nam dali, pa su 15. oktobra skipali preko 100 krava opet na teritoriji naše MZ, a 21. oktobra i treću turu opet sve bez saglasnosti, bez saznanja, naših mještana, pod velon tajne. Izabrali su lokaciju još goru od ove u centru, gdje se nalazi deset vikendica i dvije kuće. Znači svi naši mještani Pješivaca su naslonjeni na tu teritoriju, to su naši katuni, ko se imalo bavi poljoprivredom, tu se bavi poljoprivrednom djelatnošću, proizvodi povrće, tu su pčelari, beru se drva i za ogrijev... - &nbsp;dodao je Škuletić.
Škuletić pojašnjava i da je put kojim su prolazili kamioni, ograničen na 12 tona, te odgovorno tvrdi da su kamioni sa eutanaziranim kravama bili teški preko 25 tona.
- Tako su napravili ogromnu štetu na putu, to su putevi koji su mještani u velikoj većini radili iz svojih sredstava, a davno su već i rađeni, pa su pod teretom oronuli. Na jednom mjestu vozači koji su dovozili te krave imali su sreće, da nisu sletjeli u provaliju. Odronilo se pola puta i sreća je velika bila, što nisu bile padavine, nego tako se zadržala zemlja, pa su prošli tim dijelom, ali prva naredna kiša i sigurno će biti potpuno odsječen put - rekao je on.
Dodao je da su građani veoma razočarani, te da se neće predati.
- Tražićemo sve pravne mogućnosti da istjeramo pravdu na vidjelo, vjerujemo u pravnu državu, nadamo se da će sve to doći na svoje mjesto - poručio je Škuletić.
Dodao je i da su već napisane prijave.
- Najviše nas progoni to što iz lokalne uprave, koji su najviše odgovorni za ovo, posebno se ovo akcentuje na predsjednika opštine Marka Kovačevića, koji nam je dao čvrsto obećanje i rekao po drugi put da se neće ponoviti više ovakva situacija bez saznanja i saglasnosti Savjeta naše MZ. Ima u telefonu mnogo poziva, ni na jedan nije odgovorio, ni na viber poruke ne odgovara, ima na stolu pet pisanih molbi, sve je dokumentovano u arhivu opštinsku, samo su odgovorili šturo na jednu našu molbu, i to čak ni ne priznaju ono što su nam obećali i što su obavezni da saniraju. Napravili su štetu, makar taj put da saniraju, mještani su odsječeni od svojih imanja, to je potrebno u najkraćem roku sanirati. Neće niko da rizikuje da prođe putem koji se više od polovine odronio. Neće niko svoje živote da rizikuje, bolje štetovati to što su proizveli - zakuljučio je Škuletić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Mještani Bogetića sjutra protestuju, tvrde da ih je Opština izigrala, napisane i prve prijave

Situaciju u vezi sa Q groznicom pratimo iz dana u dan, ništa nijesmo prepustili slučaju. Postoje farme koje su već “očišćene”, kao i one za koje se čeka treće PCR ispitivanje iz mlijeka kako bi se proglasile bezbjednim. Ovih dana je po pozivu nadležnih laboratorija stiglo više uzoraka sa mnogih farmi za koje se dokazalo da se ne radi o Q groznici. Dakle, situacija jeste ozbiljna, naročito na farmama gdje se još nijesu sprovele mjere, ali stočni fond nije ugrožen, tvrdi za Pobjedu ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
Uprkos uvjeravanju njegovog resora i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da se u suzbijanju Q groznice poštuje struka te da je zaraza pod kontrolom, stočari nemaju povjerenja. Joković uzrok tome vidi u “velikom broju neriješenih problema koje su naslijedili iz perioda rukovođenja Ministarstvom prethodnih decenija”.
- Prilikom ovakve krize isplivale su sve manjkavosti sistema i nerada, koji sadašnji menadžment pokušava da nadoknadi. Ne smijemo generalizovati i reći da svi stočari imaju nepovjerenje u institucije. Ne postoji poljoprivredni proizvođač koji nam se obratio a da nije naišao na otvorena vrata Ministarstva. U ovakvoj krizi, oni su naši svakodnevni saradnici, što mogu i oni potvrditi. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih stočara je što ovi prvi savjesno sprovode naložene mjere za sprečavanje širenja zaraze. Ministarstvo i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će uraditi sve što je u skladu sa zakonom i strukom da umanji štetne posljedice i spriječi širenje bolesti - navodi Joković.
<h2>Zakopavanje</h2>
Q groznica je širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana bakterijom naziva Coxiella burnetii. Registruje se u brojnim zemljama Evrope (Francuska, Njemačka, Španija, Mađarska i druge). U Crnoj Gori pojavila se u julu. Do sada je registrovana u dvije opštine – Danilovgradu – na pet farmi i Nikšiću – na 11.
- Napominjem da je do sada testirano više od 1.500 uzoraka. Eutanazirana ili su uginula 104 grla, a eutanaziju čeka još oko 60, dok se pod sumnjom od bolesti i uzorkovanje u skladu sa naredbom donijetom 15. avgusta prati stanje još oko 200 grla. Prema nekim podacima Q groznica prisutna na Balkanu još od Drugog svjetskog rata, a da je od 90-ih godina zabilježeno njeno prisustvo u Crnoj Gori, tako da se radi o bolesti koja je prisutna na ovim prostorima - ističe Joković.
Zaražena grla koja čekaju eutanaziju, skoro mjesec borave na farmama jer opštine nijesu obezbijedile lokacije za bezbjedno zakopavanje lešina iako je Vlada 19. septembra naložila svim lokalnim samoupravama da to urade bez odlaganja kako oboljele životinje ne bi širile zarazu. Joković kaže da postupak od predlaganja određene lokacije do odobrenja traje jer podrazumijeva postupak – potvrdu da se na tu lokaciju lešine mogu neškodljivo zakopati.
- Opštine Nikšić i Danilovgrad predložile su nekoliko lokacija, ali se traže i druga rješenja. Napominjem da su još četiri lokalne samouprave dale prijedloge koji će se razmatrati. Kako bi neka lokacija mogla da se koristi za ove namjene i ne bi izazvala sumnju da se leševi životinja odlažu na propisan način, potrebno je uraditi određena ispitivanja što lokalne samouprave rade i očekujemo ubrzo rezultate. Podsjećanja radi, Q groznica registrovana je kod nekoliko grla, manje od deset, na farmama koje su već bile zaražene. U međuvremenu, epizotiološkim istraživanjem otkriveno je njeno prisustvo na još četiri farme u opštini Nikšić. Ali, one su zaražene mnogo ranije i ne postoji mogućnost da je zaraza stigla sa već zaraženih farmi u periodu iščekivanja lokacije za eutanaziju - objašnjava Joković.
<h2>Uvoz, veterinari</h2>
Pojedini stočari i uvoz životinja vide kao problem za širenje Q groznice, odnosno sumnjaju da država preduzima sve što je neophodno da spriječi uvoz bolesnih junica. Joković uvjerava da se sprovode sve zakonom predviđene mjere.
- Prilikom uvoza životinje provedu u karantinu 30 dana u matičnoj državi, kao i 30 dana kod nas. Za vrijeme karantina, ukoliko nemamo podatke o vakcinaciji, životinje se testiraju na zarazne bolesti, između ostalih i na Q groznicu. Države izvoznice (Evropska unija i region), po našem zahtjevu, pružaju dodatne garancije pa i druge neophodne podatke o uvezenim životinjama - objašnjava Joković postupak kontrole tokom uvoza.
Crna Gora nema veterinarski fakultet, pa je deficit veterinarskog kadra evidentan. Q groznica je aktuelizovala taj problem.
- Veterinarska komora broji oko 150 članova, dok u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi još 22 doktora veterinarske medicine, od kojih su njih 14 veterinarski inspektori. Taj broj nije dovoljan, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da Crna Gora ima sedam graničnih prelaza koje oni moraju kontrolisati - navodi Joković.
Ministarstvo, kaže, planira stipendiranje studenata veterinarske medicine koji studiraju van Crne Gore kako bi ih na taj način stimulisali da se, po završenom fakultetu, vrate i rade u organima državne uprave gdje je taj kadar neophodan.
<h2>Isplata naknada štete od naredne sedmice</h2>
Stočarima koji su pretrpjeli štetu od Q groznice šteta će biti nadoknađena na način kako je to predviđeno Zakonom o veterinartsvu – u visini tržišne vrijednosti životinje. Iz Udruženja stočara Danilovgrad insistiraju na dodatnoj pomoći države. Ministar Vladimir Joković kaže da će to naknadno razmotriti.
- Ono što je zakonsko rješenje jeste nadoknada vrijednosti eutanazirane ili uginule životinje u punom iznosu tržišne vrijednosti, što će biti realizovano u najkraćem mogućem roku. Sa isplatama će se početi već od naredne sedmice. Sva ostala finansijska sredstva koja će izdvojiti Ministarstvo, a u saradnji sa lokalnim samoupravama, biće naknadno razmatrana kako bi se farmerima pomoglo da ublaže posljedice nastale štete - navodi Joković.
<h2>Postrojenje za tretman životinjskog otpada 2027. godine</h2>
Trajno rješenje zbrinjavanja uspavanih i uginulih životinja jeste postrojenje za tretiranje otpada životinjskog porijekla o kojem se govori godinama. Vladimir Joković podsjeća da je o neophodnosti izgradnje tog postrojenja Crna Gora od evropskih partnera obaviještena još 2009. godine.
- Na tom planu, osim izrade nekih studija za koje je izdvojena značajna svota novca, nije se mnogo uradilo do 2018. godine. Tada se pristupilo pregovorima sa Svjetskom bankom o podršci za izgradnju ovog postrojenja. Poslije odustajanja od lokacije Čelinska kosa u Bijelom Polju, koja je prvobitno bila određena za izgradnju postrojenja, postojala je opasnost da se ovaj projekat ne realizuje. Od 2021. godine uz tehničku pomoć Svjetske banke krenulo se ozbiljnije u aktivnosti. Sada imamo obezbijeđena sredstva, određena je lokacija u Nikšiću, formirana radna grupa i raspisani tenderi za izradu idejnog projekta, procjene uticaja na životnu sredinu i kampanju podizanja svijesti. Sve to predstavlja 100 odsto od planiranih aktivnosti do sada. Očekuje se, a u skladu sa zaključkom Vlade, da će sve aktivnosti biti realizovane do 2027. godine - kaže Joković.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Joković o Q groznici: Stočni fond nije ugrožen, isplata naknada štete od naredne sedmice

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Groznica ,,srpskog sveta“

Životinje se prebacuju s jedne lokacije na drugu, to nije u skladu sa zakonom, i zaista neko mora odgovarati, čak i farmeri ako je bilo propusta u preventivnim mjerama, kazao je govoreći o Q groznici koja se pojavila na više farmi u Nikšiću i Danilovgradu, sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić.
- Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da će od svakog crnogorskog farmera, koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj. Danas se to desilo u Danilovgradu i u Nikšiću, sjutra će se desiti u Pljevljima ili u Žabljaku. Jer, ovo je, moramo se složiti svi, zarazna bolest. Dakle, kad imamo zaraznu bolest na terenu postupa se hitno, tu nema odlaganja i čekanja, već kad god se potvrdi koji slučaj kod životinje mora se odmah reagovati i ta životinja mora biti usmrćena i uklonjena - rekao je Lakić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Podsjetio je da su mjještani blokirali lokalni put Danilovgrad - Studeno, u mjestu Dračje. Oni su, kako je rekao blokirali kamione Javnog komunalnog preduzeća iz Danilovgrada, koji su odvozili eutanaziranu zaraženu stoku, koji nijesu dezinficirani, te postoji mogućnost da se zbog takvih okolnosti zarazi ogroman broj ljudi.
Naveo je da se Q groznica pojavila u drugoj polovini jula na jednoj farmi u Danilovgradu, a zaražene životinje su, kako kaže, eutanizirane tek 19.avgusta. Dodaje da je to bio samo jedan dio, a da je drugi dio zaraženih životinja tek juče eutanaziran.
- Imali smo dva mjeseca zarazu na farmama, koja se širila, jednostavno nije postojala mogućnost uklanjanja tih životinja baš zbog nepostojanja lokacija. Farmeri su bili spremni, davali jedan dio lokacija, međutim, od toga se odustalo, pa se pribjeglo neplanski određivanju nekih lokacija u vodotoku rijega, gdje imamo problem da sjutra, za mjesec, dva, tri, pet, kad krenu velike kiše, da ne dođe do zagađenja Oraške jame i možemo imati situaciju da voda neće biti za upotrebu, i da će se zaraziti veliki dio ljudi - objašnjava on.
Kaže kako oni koji vode institucije nijesu odradili svoj posao i da je najveća krivica je na njima.
- Ovdje nema krivice drugih ljudi. Veterinarski inspektori postupaju po zakonu, jedan dio. Jedan dio vidimo kako je postupio u Nikšiću. Njihova nadležnost se, kada se zakopaju životinje završava. Moramo pod hitno napraviti plan, kako djelovati u ove dvije opštine kako se zaraza ne bi širila na druge - poručio je Lakić.
Lokacije za zakopavanje eutanaziranih grla određuju politički podobni mještani sa lokalnim vlastima, kaže on, zbog toga je ovoliki revolt kod ljudi, jer se nekolicina usudila da određuje lokacije ne poznajući teren i bez saglasnosti svih mještana.
- Ono što je u Nikšiću napravljeno, iako mnogi kažu da neće doći do neke zaraze, ono je propust takav da su svi u nizu morali da podnesu ostavke, od gradonačelnika Nikšića, direktora Javnog komunalnog preduzeća, Veterinarske uprave, koja je takođe pratila taj dio, i ostali u nizu do ministra poljoprivrede. Mi nemamo takve reakcije. Dakle, imamo neodgovorne ljude, jednostavno. Svaka ta njihova dalja neodgovornost dovešće u pitanje ne samo crnogorske farmere, koje je već dovela, nego će dovesti u opasnost zdrave ljude - ističe Lakić.
Država je, kako je rekao, prepustila lokalnim samoupravama cijeli proces od eutanazije zaraženih grla do ukopavanja eutanaziranih grla, a lokalne samouprave nemoćne su da odrade svoj posao. Država se mora uključiti, kategoričan je Lakić, jer ako se to ne desi može biti još mnogo problema.
- Moj apel i građanima i farmerima, ono što je i bila obaveza Veterinarske uprave, je da na ovu temu makar pročitaju literaturu. Veterinarska uprava nije uradila posao koji je trebala, oni su bili dužni da izrade plan koji usvaja Vlada, to je takozvani krizni plan u ovakvim situacijama. Taj plan se radi tekuće godine za narednu, što bi značilo da uradimo plan sada pa za iduću godinu da znamo, u slučaju da se ove pojave dese, kako da ih brzo iskorijenimo. Mi danas nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi. Mlijeko sa farmi koje ide prema mljekarama, gdje se vrši pasterizacija tog mlijeka, i sir iz tih mljekara je potpuno bezbjedan za ljudsku upotrebu, sve ostalo nek građani prosude sami - zaključio je Lakić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na <a href="https://www.youtube.com/@tvemontenegro">You Tube kanalu TV E</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpZwreNbfk3Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakić: Nemamo kontrolu bolesti na terenu i bojim se da ćemo svaki dan imati zaraženih ljudi

Još tri osobe oboljele su od Q groznice, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZCG) ističući da su danas do 16 sati u tu zdravstvenu ustanovu pristigle tri prijave od epidemiološke službe Doma zdravlja Nikšić.&nbsp;
- Novoregistrovani slučajevi su osobe koje su profesionalno izložene uzročniku ove bolesti i koje su već epidemiološki praćene zbog prisustva infekcije životinja u njihovom gazdinstvu. Time ukupan broj registrovanih slučajeva tokom 2024. godine iznosi osam – navodi se u saopštenju.
Iz IJZCG napominju da, shodno zakonskoj regulativi u oblasti zdravstva u Crnoj Gori, Q groznica pripada grupi oboljenja koja se obavezno prijavljuju od strane ljekara, te da se bolest se može javiti sporadično, u endemskoj ili u epidemijskoj formi.&nbsp;
- U Crnoj Gori ova infekcija je uobičajeno prisutna, javlja se sporadično i u posljednjih 10 godina, od 2014. do 2024. godine ukupan broj registrovanih slučajeva je 31. Prateći godišnje obolijevanje u posmatranom periodu, broj oboljelih se kretao od nula (2020, 2021. i 2023.) do šest slučajeva, registovanih u 2016. i 2018. godini – navode iz IJZCG-a.&nbsp;
U saopštenju ističu i da je Q groznica širom svijeta rasprostranjena infekcija, zoonotskog porijekla, uzrokovana intracelularnom gram-negativnom bakterijom naziva Coxiella burnetii.&nbsp;
Registruje se u brojnim zemljama Evrope, a masovnije je pristuna u Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Mađarskoj i dr.&nbsp;
Infekcija kod ljudi je često asimptomatska, ali može imati blagi do teški i rijetko smrtonosni tok.&nbsp;
Simptomatska Q groznica kod ljudi obično se manifestuje kao bolest slična gripu i može uključivati simptome kao što su: iznenadna glavobolja, groznica, bolovi u mišićima, umor, noćno znojenje, gubitak u težini, bolovi u zglobovima i mučnina/povraćanje. Kod pojedinih slučajeva obolijevanja može se razviti i upala pluća, a simptomi poput umora mogu trajati duže vrijeme.&nbsp;
- Q groznica je za naše podneblje uobičajena bolest, uglavnom prolazi bez posljedica, naročito ako se osoba odmah pri pojavi tegoba javi ljekaru, na vrijeme se dijagnostikuje i započne antibiotska terapija (preporučeni antibiotik je doksiciklin u trajanju od dvije sedmice). U malom broju slučajeva, ukoliko se na vrijeme ne dijagnostikuje i pravovremeno ne zatraži ljekarska pomoć, bolest može poprimiti hroničan tok sa komplikacijama (hronična upala jetre, srčanih zalistaka itd) – navodi se u saopštenju.
Dodaju da Centar za medicinsku mikrobiologiju IJZCG posjeduje dijagnostičke testove (analiza specifičnih antitijela iz krvi na Coxiella burnetii) i antibiotska terapija (doksiciklin) je dostupna.&nbsp;
- Epidemiološko istraživanje osoba koje su izložene vrši se nakon prijave oboljenja od strane ljekara ili nakon što veterinari prijave epidemiolozima da su na određenoj farmi otkrili oboljele životinje. S obzirom na to da je otkrivena Q groznica na više gazdinstava, te da je sada pojačan nadzor i testiranje, za očekivati je da se u narednom periodu registruje još neki slučaj, naročito među profesionalno izloženim osobama (farmeri, veterinari i drugi) – ističu iz IJZCG.&nbsp;
Dodaje se da je jako važno da osobe koje imaju farme životinja (goveda, ovaca, koza) prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije.&nbsp;
- Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni - putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže Coxiella burnetii, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja). Takođe, rezervoari Coxiella burnetii, pored domaćih, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji. Nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni – navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, direktno prenošenje sa inficiranog na zdravog čovjeka je vrlo rijetka pojava i u uobičajenim okolnostima praktično ne postoji.&nbsp;
- Što se tiče rizika od prenosa putem mlijeka, on je praktično nepostojeći ako se koristi pasterizovano ili mlijeko koje se prokuva do ključanja. Za pripremu mliječnih proizvoda treba koristiti pasterizovano mlijeko – zaključuje se.

Još tri osobe oboljele od Q groznice

Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević &nbsp;misli ako je ugasio rasvjetu u Nikšiću da građani Crne Gore ne vide bruku koju sa centralnom vlašću rade oko Q groznice, poručio je zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić. 
 
 - Od ministra Jokovića se ne može više ni očekivati, jer zna o resoru koji vodi taman koliko i Kovačević o rasvjeti! Isti ljudi danas govore kako se bolest ne prenosi na ljude, a sjutra javljaju o broju zaraženih - naveo je Odžić. 
 
 Prema njegovim riječima, država je ozbiljan aparat i svaka neozboljnost u radu se skupo plaća. 
 
 - Kod kriznih situacija poput ove, nije dovoljno ogrnuti trobojku I zakukati nad trideset prethodnih godina, mora se uhvatiti u koštac sa problemima. "Oslobodioci" su pokazali da za to nijesu sposobni i od 29. septembra građani Podgorice i Kotora, a onda i cijele Crne Gore, će im &nbsp;jasno poručiti da im uloga opozicije ipak bolje pristaje, preozbiljna je uloga vlasti - zaključuje Odžić.

Odžić: Kovačević misli da ako je ugasio rasvjetu u Nikšiću građani ne vide bruku oko Q groznice

Bolesti je uvijek bilo i biće, ali je pitanje kako su nadležne institucije reagovale na pojavu Q groznice, kazao je na pres konferenciji kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris &nbsp;Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša. 
 
 Kako je istakao, Q groznica je endemska bolest koja postoji u Crnoj Gori i ta bakterija će, kaže Mugoša, postojati u štalama ko zna do kada, dok god bude preživara u njima, ali je, dodaje, pitanje da li će se širiti i prelaziti na ljude. 
 
 - Ova bolest je u Crnoj Gori registrovana prije desetak godina, a ove godine je počela u junu i širila se. Mi danas želimo da skrenemo pažnju na kardinalne greške državnih organa i potencijalne posljedice po zdravlje i ekonomiju Crne Gore. Bolest se pojavila u junu i nadležne 
 institucije nijesu uopšte reagovale kako je trebalo. Da su u početku suzbile tu bolest danas ne bismo imali epidemiju - istakao je Mugoša. 
 
 Prema njegovim riječima, ne ulazi u to zašto je tako urađeno, da li namjerno ili iz neznanja, ali neko, napominje, mora da snosi posljedice za to. 
 
 - Kada su došli u poziciju da je na osam farmi registrovana Q groznica počelo je ubijanje tih životinja. Prvi problem koji je nastao je to da li su odlučili da plate štetu tim ljudima, jer je farmerima to veoma važno, jer je gubitak 10 ili 15 krava gubitak koji nijedan farmer ne 
 može sam da podnese bez bankrota. Pošto bolest nije na A listi opasnih i zaraznih bolesti, država po zakonu nema obavezu da plati nastalu štetu. Međutim, kako je faktičko stanje takvo da je ova bolest uzela maha i napravila ogromnu štetu, država je morala da zauzme stav – platiće ili neće platiti. Kako nastaju posljedice? Ako država kaže da neće platiti farmeri će da kriju bolest, a to znači da postoji rizik da se mlijeko od tih životinja nađe na trpezama i zarazi ljude. To je ogroman problem i ogromna opasnost - objašnjava Mugoša. 
 
 Kako dodaje, kada su odlučili da ubijaju životinje imali su vremena da isplaniraju njihovo nesmetano uklanjanje, kako se to profesionalno kaže, međutim, tu su omanuli. 
 
 - Izjava da nijesu imali vremena i da je to bilo na brzinu nije tačna, jer ove životinje su živjele na farmama preko dva mjeseca i širile bolest, takođe su mogle živjeti još 10 dana dok se ne pronađe adekvatna lokacija. Zakopane su, a način na koji su zakopane stvara najveći problem. Ekshumacija tih životinja je kardinalna greška i u pitanju je zakon, jer ekshumacija leševa može da se radi samo uz odobrenje nadležnih organa, nikako uz odobrenje veterinarskog inspektora, a njihovo premještanje na drugu lokaciju, koja takođe nije adekvatna, završeno je kako je završeno - naveo je Mugoša. 
 
 Naglašava da neko mora da odgovara za ovu opasnost koja je nastala. 
 
 - S druge strane, danas imamo 30 životinja koje su predviđene za eutanaziju, ne znamo gdje su one, da li su one izvor zaraze, da li su odvojene od drugih životinja, i da li ljudi koji se njima bave takođe imaju opasnost da budu zaraženi. Neko za ovo mora da odgovara - napominje Mugoša. 
 
 Prema njegovim riječima, jedno od vrlo bitnih pitanja je naknada štete. 
 
 - Izjava ministra da farmeri pokušavaju u ovom teškom trenutku da profitiraju i da uzmu više novca nego što im pripada je najblaže rečeno nekorektna prema tim farmerima. Nekome ko je izgubio sve što je gradio godinama, i ko ima 20-30 grla, reći da pokušava da prevari je sa 
 moralnog aspekta neprihvatljivo, a da ne govorimo o profesionalnom aspektu, što jednostavno ne može da prođe. Ako niko poslije svega ovoga ne bude snosio odgovornost u ovoj državi, nema ko da se nada ni pravdi, ni istrazi, ni pravednom rješenju ogromnih problema koje imamo u društvu. U bivšoj Jugoslaviji svaka velika farma je imala obavezno izgrađeno stočno groblje. Svaka lokalna zajednica je obavezna da ima lokaciju za nesmetano uklanjanje životinjskih ostataka. Sve ostalo, postupak zakopavanja leševa je u nadležnosti veterinarskog inspektora. Lokalna zajednica je obavezna da obezbijedi lokaciju i mehanizaciju. Ovaj stručni dio radi veterinarski inspektor. Mi to nemamo - objašnjava Mugoša. 
 
 S druge strane, dodaje, imamo obavezu u pregovaračkim poglavljima 11, 12 i 13 da imamo pogone za nesmetano uklanjanje životinjskih ostataka. To, objašnjava, uključuje uginule životinje, najneprijatnije djelove životinja i skladišta, i namirnice životinjskog porijekla kojima je 
 istekao rok. 
 
 - Oni treba da budu obrađeni u tim pogonima. Dobijeni su novci za to postrojenje 2018. godine. Od 2018. godine do danas, ništa nije urađeno. Da je urađeno, možda ne bismo imali probleme. I to je još jedan razlog zbog kojeg neko mora da odgovara zašto to nije urađeno. Čuo sam od ministra da je neko opstruirao. Zamislite, neko opstruira ministra koji je bio čak i potpredsednik vlade. I sada ministra koji je primljen. I ko ga opstruira? Lokalna zajednica, koja je, politički gledano, ista vlast. Ne, ovdje je opstruiralo apsolutno neznanje i neodgovornost - poručio je 
 Mugoša. 
 
 Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Glavnog odbora SDP Mirko Stanić istakao je da imamo neodgovornu vlast, premijer i članove Vlade. 
 
 - Tih 32 ministra, a nema osobe u Crnoj Gori koja može nabrojati sva ministarstva, su pet dana poslije izbora otišli na kolektivni odmor. Kad su se vratili, otišli su jednu turu po regiji i vidimo da su puno više u jednoj od zemalja regije nego na svom radnom mjestu. Pošto je država vrlo ozbiljna stvar i vođenje države puno ozbiljnija stvar nego što oni stvarno misle, danas imamo zdravstvenu krizu i manjkanje povjerenja i u zdravstveni sistem i u sistem državne uprave - naveo je Stanić. 
 
 Prema njegovim riječima, ako vam prvi ljudi države kažu da se bolest ne prenosi sa životinje na čovjeka, a poslije samo jednog dana imate prijavljene slučajeve u Danilovgradu, očigledno je da stvarate problem. 
 
 - Ukoliko imamo ovu sprdnju sa zakopavanjem mrtvih životinja u jednom nikšićkom selu koje su potpuno nestručno zakopane, pa onda namjeru za ekshumaciju tih životinja i prenošenje u nikšićko selo đe se nalazi izvorište tri rijeke, onda se na djelu pokazuje što se dešava kad imate 
 neozbiljnog ministra i neozbijnog premijera - istakao je Stanić. 
 
 Poslije ovog slučaja, dodaje, da je ovo ozbiljna država ne može se desiti da ostanu svi na funkcijama. 
 
 - Ako ostanu svi na funkcijama, prvi koji treba da ode je premijer Spajić, jer je on najodgovorniji za sva dešavanja u državi. Ukoliko svi ostali ostanu na svojim funkcijama onda je očigledno da je premijer najgori među njima zato jer sve on ovo vodi i on postavlja nesposobne, nestručne ljude, koji dovode do ogromne poljoprivredne krize“, kazao je Stanić. 
 
 Ova kriza će, napominje, izazvati ogromne troškove za poljoprivrednike Crne Gore, nedostatak i ono malo proizvedenog mlijeka, nepovjerenje građana da kupuju mliječne proizvode u Crnoj Gori, kao i ozbiljnu zdravstvenu krizu. 
 
 - Mi danas imamo situaciju da ne znamo na koji način se ova bolest prenosi, da li je bilo ko od nas u ovom trenutku ugrožen i da to može dovesti u opasnost čitav ekonomski sistem Crne Gore, koji je i onako poslije svih poreza, akcija i inflacije na staklenim nogama - naveo je 
 Stanić i dodao da ili će otići odgovorni za ekstremno loše postupanje u ovom slučaju, ili treba da ode premijer Spajić.

Mugoša: Nadležne institucije nijesu reagovale adekvatno u slučaju Q groznice

Činjenica je da su građani i građanke odgovorniji prema svom gradu i životnoj sredini nego lokalna i državna vlast, i to najbolje pokazuju stanovnici mjesne zajednice Župa, koji su se samoorganizovali i spriječili dovoz eutanaziranih krava oboljelih od Q griznice, na teritoriju njihove mjesne zajednice, saopšteno je iz nikšićkog DPS-a .
- U potpunosti i ovog, kao i prethodnog puta kada su uginule krave bez poštovanja propisa i procedura zakopane nadomak jezera Liverovići, a potom otkopane, podržavamo mještane Župe u naporu da spriječe sumanute naume lokalnih i državnih vlastodržaca – navodi se u saopštenju.
Kako kažu, oglašavanje predsjednika opštine Marka Kovačevića da podržava mještane Župe u namjeri da spriječe zakopavanje krava u blizini Zabrana kralja Nikole, ne znaći ništa, jer je to politikantski potez, kojim pokušava sačuvati sebe od krivične odgovornosti za prethodno zakopavanje, pa otkopavanje uginulih krava bez sudskog naloga i ostalih potrebnih procedura. 
- To je za njega bio samo nesporazum, dok je za građane Nikšića i Crne Gore – skandal i zarazna bomba. Sada, kada su struka i, nažalost stvarnost demantovali ove neznavene foteljaše, kada su se i ljudi zarazili od zaraženih životinja, treba pobjeći od odgovornosti. Ali, to neće biti moguće i moraće Kovačević, Krtolica i Sjekloća, Joković i Đaković odgovoriti ko je naredio zakopavanje krava u Župi, ko je naredio otkopavanje krava u Bunućima, ko je odredio novu lokaciju i na čijem su imanju zakopane krave po drugi put – piše u saopštenju.
Iz nikšićkog DPS-a poručuju da ako građanima ne odgovore na ova pitanja, ubrzo će morati odgovoriti sudskim organima, te da građanima ostaje da „ove neznalice izbace sa mjesta gdje se odlučuje o bitnim temama, jer isti za to nemaju kapaciteta, ni znanja“.

DPS Nikšić: Lokalna vlast u Nikšiću i Vlada Crne Gore moraće snositi posljedice

Još oko 30 grla stoke će morati biti eutanazirano, saopštio je danas direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković nakon sastanka sa predstavnicima stočara u Ministarstvu poljoprivrede.
Nakon zvanične objave Instituta za javno zdravlje da su u opštini Danilograd potvrđeni prvi slučajevi oboljevanja od Q groznice kod ljudi, Udruženje stočara pozvalo je nadležne organe da što hitnije utvrde svako nestručno, nezakonito i neodgovorno postupanje u konkretnim slučajevima.
Đaković je nakon sastanka sa stočarima kazao novinarima da su PCR testiranjima za sada došli do brojke od 30 grla koja će morati da se eutanaziraju.&nbsp;
- Naravno, tu imate i ono da ona naša naredba ima širinu da, ukoliko se pojavi grlo sa kliničkom slikom seropozitivno, takvo grlo isto smatramo da je za eutanaziju, kako ne bi opterećivalo farmera dalje svojim postojanjem tu i potrošnjom hrane – kazao je Đaković.
Igor Lakić iz Udruđenja stočara Danilovgrada ukazao je da ne postoji lokacija za usmrćivanje životinja.&nbsp;
- Te životinje dalje šire zarazu na našim farmama i doći ćemo u situaciju da zbog nemarnosti države pokrećemo sudske sporove prema opštinama i ministarstvu zato što su dozvolili da šteta u jednom momentu ako je, uzimam primjer, bila hiljade eura - dođe do stotina hiljada eura. Zato je to i apel svim odgovornim činiocima vlasti da što prije reaguju i uklonimo takve životinje sa naših farmi – kazao je Lakić.

Na eutanaziju mora još oko 30 grla

Na tenu propusta u suzbijanju širenja Q groznice, poslanici opozicije predali su danas Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Zahtjev za kontrolno saslušanje ministra Vladimira Jokovića, direktora Uprave za bezbjednost hrane Vladimira Đakovića, predsjednika opština Nikšić i Danilovgrad, Marka Kovačevića i Aleksandra Grgurovića, te direktora Instituta za javno zdravlje Dragana Lauševića.
U obrazloženju zahtjeva koje potpisuju poslanice i poslanici Aleksandra Despotović, Oskar Huter, Drita Llolla, Ana Novaković-Đurović i Branislav Nenezić ukazuju da su lokalne uprave, Uprava za bezbjednost hrane i resorno ministarstvo neprofesionalno postupali u slučaju epidemije, te da to potvrđuje podatak da su krajem jula obavijestili IJZCG, a prije dva dana su kazali da su prvi slučajevi zaraze kod životinja identifikovani još početkom juna.
-Zbog propustau suzbijanju širenja Q groznice ugrožene su farme, samim ti i stočarski fond, mliječna i mesna preraživačka industrija u Crnoj Gori, te očekujemo od poslanika Skupštine da pokažu odgovornost i omoguće građanima da dobiju odgovore na sva problematična pitanja, kako bi ovaj slučaj dobio institucionalni epilog.
Poslanici opozicije podsjećaju da je javnost za epidemiju saznala slučajno, zahvaljujući objelodanjivanju podataka o nepropisnom zakopavanju, otkopavanju i transportu zaraženih krava na teritoriji opštine Nikšić.

Opozicija traži kontrolno saslušanje zbog propusta u suzbijanju Q groznice

U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu. 
 
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati. 
 
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan. 
 
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Danas oblačno sa kišom

Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, Draško Đuranović.
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.
- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.
Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.
- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, Anu Raičković, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.
- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera Dritan Abazović direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.
- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.
Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.
- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.
-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima. 
 
- Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine - navodi se u pitanju Erakovića. 
 
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći. 
 
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju. 
 
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji. 
 
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju. 
 
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom. 
 
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu. 
 
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa. 
 
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih. 
 
- Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - precizirao je Božović. 
 
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata. 
 
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora - Švajcarska Balkana“. 
 
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu za Nikšićaninom Rankom Radulovićem koji se tereti da je u junu silovao dvadeset trogodišnjakinju.
Portalu ETV je iz Ministartva pravde saopšteno da su na zahthjev Uprave policije dali saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za Radulovićem zbog vođenja postupka zbog krivičnog djela silovanje iz člana 204 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Radulović je 24. juna pobjegao inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje i od tada policija nije uspjela da mu uđe u trag.
Prema saznanjima Portala ETV, Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu protiv Radulovića i uskoro će biti podignuta optužnica.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor jer za tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjuednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.&nbsp;
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Raduloviću je suđeno i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata Srđana Lješkovića. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mejseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu prošle godine izašao je iz zatvora.
Hapšen je i zbog zelenaštva i nedozvoljenog držanja oružja.

Međunarodna potjernica za Rankom Radulovićem

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: q-groznica