Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,89 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Tunel Sozina opslužio 3,89 miliona vozila

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation- Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period. Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika. - Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić. <h2>Širenje kapaciteta</h2> Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“. Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp; - Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on. U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić. <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp; - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić. Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić. Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp; - To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić. Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni. <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. - Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.

500x500

1250x600

1084x550

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

Radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušli su u samu završnu fazu, rekao je inženjer kompanije Bemax Nemanja Ivanović. Istakao je da će kompanija Bemax, koja je jedan od izvođača, svoje radove završiti više od mjesec prije zakonskog roka.
Iz Uprave za saobraćaj danas su saopštili &nbsp;da su završeni svi glavni radovi na rekonstrukciji puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane. Istakli su da je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru kojeg je rekonstruisana saobraćajnica dužine skoro 40 kilometara.
Ivanović, ispred kompanije Bemax, poručuje da su završeni svi asfalterski i betonski radovi.
"Ostala su uređenje bankina i bermi, humuziranje kosina, te samo čišćenje i sređivanje gradilišta. Svi asfalterski radovi su završeni, betonski radovi su završeni. Očekujemo da u narednih desetak dana na gradilištu neće preostati da se radi gotovo ništa", rekao je za portal ETV Ivanović.
Propisani zakonski rok za završetak radova je 28. decembar, ali, naglašava Ivanović, kompanija Bemax će završiti svoje radove više od mjesec dana prije roka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCcbFLHP_tMg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6397%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuprava-za-saobracaj-zavrseni-svi-glavni-radovi-na-rekonstrukciji-puta-mojkovac-bijelo-polje-berane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bemax mjesec prije roka završava radove; Ivanović: Rekonstrukcija puta Mojkovac - Bijelo Polje - Berane ušla u završnu fazu

U kotorsku luku jutros je iz Igumenice uplovio kruzer "Seven Seas Voyager", dužine 206 metara, sa 616 putnika.
Kako navode iz AD „Luka Kotor“, brod je na vezu do 18 sati, kada je planirano da isplovi za Dubrovnik.

U Kotoru "Seven Seas Voyager" sa 616 putnika

U kotorsku luku jutros je uplovio kruzer "Viking Saturn", dužine 228 metara, sa 892 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod je na vezu do 15:30 sati, kada je planirano da isplovi za Krf.

U Kotoru "Viking Saturn" sa 892 putnika

U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 4.979 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", “MSC Opera”, sa 2.293 putnika na vezu ostaje do 18 sati , kada isplovljava za Bari.
Na sidrištu 1 kruzer do 20 sati je "Costa Delizioza" sa 2.686 putnika.

U Kotoru dva kruzera da skoro 5.000 putnika

U kotorsku luku danas su uplovila dva broda sa ukupno 2.033 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Wind Surf”, sa 306 putnika na vezu ostaje do 22 sata , kada isplovljava za Dubrovnik.
Na sidrištu 1 kruzer &nbsp;do 17 sati je "Marella Exlorer 2" sa 1.727 putnika.

U Kotoru dva broda sa 2.033 putnika

U Bokokotorskom zalivu jutros je, u 7:20 sati, uplovio kruzer Norwegian Pearl sa 2,38 hiljada putnika.
Prema informacijama Luke Kotor, na poziciji sidra 1 ostaće do 18 sati kada isplovljava za luku Krf.
U zaliv će uploviti i katamaran Antonija, koji plovi na redovnoj liniji Dubrovnik–Kotor–Dubrovnik, prenosi Radio Kotor.

U Kotoru "Norwegian Pearl" sa 2,38 hiljada putnika

U kotorsku luku danas su uplovila tri broda sa 4.303 putnika.
Kako navode iz AD "Luka Kotor", brod “Evrima”, sa 184 putnika na vezu ostaje do 22 sati, kada isplovljava za Dubrovnik.
Na sidrištu jedan je kruzer "Norwegian Sky" sa 1.974 putnika do 17 sati , dok je na sidrištu 2 do 18 sati “Celebrity Constellation” na kojem je 2.145 putnika.

U Kotoru tri kruzera sa 4.303 putnika

U Bokokotorskom zalivu danas se nalaze tri broda.
Na poziciji sidro 1 je brod "Renaissance” sa 1.064 putnika. Za luku Krf isplovljava u 15:30 sati.
“L’ Austral” sa 214 putnika je u kotorskoj luci do 17:30 sati, kada je predviđeno isplovljavanje za Korčulu.
Brod “Oosterdam” sa 1.949 putnika &nbsp;je na sidrištu 2, a za luku Dubrovnik plovi u 21 sat.

U Kotoru tri broda sa više od 3.000 putnika

Savjet Evropske unije finalizovao je svoju poziciju o novom propisu koji treba da ubrza i pojednostavi procedure za povratak osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Predlog uvodi jedinstvene procedure za povratak na nivou EU, propisuje obaveze za osobe koje nemaju pravo boravka i jača mehanizme saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave takozvane prihvatne centre za povratak (return hubs) u trećim zemljama. 

Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rješenje o povratku, ipak ostanu u EU. 

- Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju „širi alat“, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska- rekao je on.
Prema prijedlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posljedice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mjere za osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru. 

Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donijela druga članica, bez pokretanja novog postupka. 

Novina je i „evropski nalog za povratak“ (European Return Order), koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primjene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. 

Sljedeći korak su pregovori Savjeta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da još nije postignut dogovor o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD o mirovnom rješenju sukoba.
Zelenski je u intervjuu za agenciju Blumberg rekao da su pregovarači o mirovnoj inicijativi koju posreduju SAD i dalje podijeljeni oko teritorijalnog pitanja.
- Postoje različiti stavovi između SAD, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu - rekao je on.
Dodao je da Ukrajina insistira na posebnom sporazumu o bezbjednosnim garancijama od zapadnih saveznika, prije svega od SAD.
- Postoji pitanje na koje ja i svi Ukrajinci želimo odgovor. Ako Rusija ponovo pokrene rat, šta će naši partneri učiniti - upitao je Zelenski.
Neki elementi američkog plana zahtevaju dalje razgovore o nekoliko "osjetljivih pitanja", uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dodao je Zelenski, koji danas boravi u Londonu i Briselu, gdje će razgovarati sa zvaničnicima o rješavanju sukoba u njegovoj zemlji.

Zelenski: Još bez dogovora o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD

Pogledajte na Televiziji E danas uživo od 17.30 sati emisiju "Ukrštene riječi", a neke od tema o kojima će se razgovorati su:
- Što za Demokratsku partiju socijalista znači odlazak Nikole Janovića?
- Hoće li svi zaposleni i penzioneri dobiti po pola prosječne plate ili penzije na kraju godine?
- Botun - kako do postrojenja?&nbsp;
Repriza emisije "Ukrštene riječi" u 22 sata.

U emisiji "Ukrštene riječi" o odlasku Janovića iz DPS-a, Botunu, prosječnim platama i penzijama...

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: putnici