Na jugu se spremaju za turističku sezonu. Tivatski aerodrom, uz već postojeće probleme s nedovoljnim prostorom i uslovima, suočava se i s dodatnim teškoćama u saobraćaju zbog gradnje bulevara Tivat -Jaz. Ipak, poručuju da su spremni za priliv većeg broja turista, jer će od aprila do kraja oktobra biti otvoreno 60 avio-linija.
Putnički terminali i dalje mali, a broj putnika i destinacija raste. U susret novoj sezoni sa starim problemima na Tivatskom aerodromu su spremni u mjeri mogućeg, prenosi RTV Budva. 
 
- Planira se da se napravi nadstrešnica u dolaznom gejtu. Ta nadstrešnica proširiće taj dolazni gejt i biće klimatizovan prostor. Takođe je planirana još jedna nadstrešnica u terminalu 2. Spremno dočekujemo što se tiče radne snage koja nam je bila veoma problematična u prošloj 2024. godini - ističe pomoćnik direktora za marketing ACG Predrag Hajduković. 
 
U Podgorici će u narednom periodu aktivno biti 45 linija, u Tivtu 60. 
 
- Zaista očekujemo rekordnu sezonu, možda jednu od najboljih sezona u istoriji aerodroma. Po prvi put naša obala će biti povezana sa Španijom, znači 1. jula startuje let Tivat - Barselona koji će trajati do kraja oktobra - najavio je Hajduković. 
 
Lani je kroz Tivatski aerodrom prošlo preko milion putnika. Svi oni su prošli i sada raskopanom saobraćajnicom koja se širi u bulevar. 
 
- Prilaz aerodromu je dosta otežan, a vjerovatno će biti čepova i gužvi u toku sezone, kad je sada ovako u ovome, da tako kažem, nazovimo ga mirnom periodu - navodi Hajduković. 
 
Nove rute i niskobudžetni prevoznici uz ustaljene destinacije obećavaju rekordnu godinu. Britanski "EasyJet" kreće prema Tivtu sa pet destinacija već od aprila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stari problemi na tivatskom aerodromu, ali očekuju rekordnu sezonu

Tokom prvog vikenda 56. Praznika mimoze na graničnim prelazima u našoj opštini kontrolisano je 29.484 putnika i 9.017 vozila što je za oko 20 odsto manje u odnosu na uporedni prošlogodišnji period, saopšteno je iz sektora Granične policije Uprave policije Herceg Novi.
Kako informiše komandir Stanice granične policije I Dejan Janković, na graničnim prelazima nije bilo dužeg zadržavanja na ulazu u zemlju, a samo u petak preko Sitnice u Crnu Goru je ušlo 45 autobusa, a izašlo 54.
– Najviše putnika bilo je na GP Sitnica, odnosno 18.457 lica i 4.655 vozila. Od toga, najviše je ušlo u petak, 14. februara, 4.229 putnika, dok je najveći promet zabilježen u nedelju, na graničnom prelazu Sitnica, kada je iz Crne Gore izašlo 5.366 putnika – navodi on.
Dobra organizacija rada prethodnog vikenda rezultirala je kraćim zadržavanjima na ulazu, pa na rad službenika granične policije nije bilo pritužbi, ističe Janković.
– Prilagodili smo se situaciji koja se dogodila u petak, kada je otkazan koncert i glavni događaj, odnosno otvaranje Festivala pomjereno za subotu, tako da ni tada nismo imali veći zadržavanja na ulazu u Crnu Goru, čak imajući u vidu da je taj dan bila fešta od mimoze, ribe i vina na rivijeri – priča Janković.
S obzirom na veliki broj manifestacija, predstojeći Međunarodni karneval u okviru Praznika mimoze, kao i koncerte Hari Mata Harija i Džibonija, Janković i naredna dva vikenda očekuje povećan obim posla.
– Svakako i u narednom periodu iskoristićemo sve organizacione kapacitete stanice da omogućimo što brži promet putnika i saobraćajnih sredstava ma ulazu i Crnu Goru i nakon toga na izlazu, kako bismo smanjili vrijeme čekanja na prelazak državne granice – kazao je on.
Manji je broj službenika Granične policije nego prethodnih godina, ali dovoljno za obavljanje poslova u periodu do početka turističke sezone, kada kao i svake godine, računaju na pomoć kolega iz drugih organizacionih jedinica.

Prvog vikenda Praznika mimoze preko 29.000 putnika na graničnim pelazima

Tunel Sozina je od početka godine opslužio skoro 3,54 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, u 2022. godini 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB). 
 
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 3,54 miliona vozila

Zbog kvara aviona nacionalne avio-kompanije Er Montenegro, let 4O102 Podgorica –Beograd, putnici koji su sinoć u 18 sati trebali da otputuju za glavni grad Srbije, poletjeli su sa podgoričkog aerodrome tek jutros u 10:30 sati.
Primorski portal nezvanično saznaje da je Er Montenegro iznajmio avion druge kompanije. Jutros je otkazan i let Er Montenegra Podgorica –Beograd u 7:30 sati.
- Bili smo među 13 putnika kojima je sinoć rečeno da ima mjesta na letu u 7:30 sati. Morali smo rano jutros biti u Beogradu. Međutim, i taj let iz Podgorice je otkazan. Spavali smo u hotelu u Podgorici u kojem nije bilo grijanja. Nisu imali dovoljno ćebadi. Trauma. Jutros ustali prije svitanja, dođemo na aerodom i ponovo let otkazan u 7:30 sati. Sramota, a cijene avio karata astronomske - kazala je sagovrnica Primorskog portala.
Putnici su ogorčeni. Majke sa malom djecom, stariji. Neki su propustili druge letove iz Beograda, a među putnicima ima osoba koji su imali zakazane operacije u Beogradu, Takođe, odloženi su poslovni sastanci.
Srednovječni gospodin koji je sinoć na podgoričkom &nbsp;aerodromu čekao suprugu sa djetetom iz Beograda bio je bijesan jer oni čak satima nisu dobili ni informaciju da poslednji avion sa aerodrome “Nikola Tesla” u srijedu veče neće ni poletjeti za Podgoricu.
Podsjetimo, iz Nacionalne avio-kompanije Er Montenegro putnicima su u srijedu veče oko 18 sati saopštili da je u pitanju tehnički kvar na avionu.
Primorski portal saznaje od putnika da je &nbsp;let 4O102 iz Podgorice za Beograd koji je bio planiran za 18 otkazan tek poslije 21 sat.

Zbog kvara aviona Er Montenegra poletjeli nakon 16 i po sati, putnici ogorčeni

Na avionu ruskog avio-prevoznika Azimut erlajns koji je večeras u Antaliji u Turskoj sletio tokom nepovoljnih meteoroloških uslova, došlo je do požara na motoru, a svih 79 putnika je bezbjedno evakuisano, javlja HavaHaber.
Vatrogasci su odmah intervenisali, a pista je privremeno zatvorena, pa su avioni preusmjereni na druge aerodrome.
Nema povrijeđenih, a avion je letio na relaciji Soči-Antalija.
Požar je izbio kada je motor došao u kontakt s pistom.

Izbio požar na ruskom avionu u Antaliji, evakuisano 79 putnika

Aerodrom Tivat je u oktobru opslužio 96.997 putnika, što je daleko više nego prošle godine kada je ostvario tek 59.998 putnika, piše portal Zamaaero.
Ovo je treći mjesec ove godine da je Tivat imao više putnika nego 2019, s obzirom na to da je imao 115,8 odsto putnika iz istog mjeseca 2019. (83.773). 
Aerodrom je ostvario 1.029 operacija, te 0,3 tone karga.
Tivat je od početka godine opslužio 1.086.262 putnika, imao 12.113 operacija i 17,2 tone karga. 
- Tivat će evidentno ove godine imati više od 1,1 milion putnika. Aerodromi Crne Gore su u prvih deset mjeseci ostvarili 2.652.953 putnika (2.283.305 u 2023), što je 108,1 odsto putnika iz 2019. godine (2.452.050), te postoji šansa da do kraja godine imaju i više od 2,9 miliona putnika ili će imati vrlo blizu tom broju - prenosi Zamaaero.

Kroz tivatski aerodrom u oktobru prošlo 96.997 putnika

U Bokokotorskom zalivu danas se nalaze dva kruzera sa blizu tri hiljade (2.911) putnika.
Prema informaciji iz AD “Luka Kotor”, kruzer “Norwegian Pearl” uplovio je jutros u 6:15 sati iz Dubrovnika sa 2.484 putnika. Isplovljava za Split u 18 sati.
U 7:45 sati je iz Splita uplovio kruzer “Explora 1” sa 427 putnika. Isplovljava za Pirej u 18 sati.

U Kotoru “Norwegian Pearl” i “Explora 1” sa blizu 3.000 putnika

U kotorskom zalivu danas se nalaze dva broda.
Kruzer “SS Voyager” isploviće u 16 sati, dok će kruzer “MS Marina” napustiti kotorsku luku u 18 sati, piše na zvaničnoj internet stranici AD “Luka Kotor”.

“SS Voyager” i “MS Marina” danas u Kotoru

U Bokokotorskom zalivu danas su usidrena dva broda sa 3.358 putnika.
„Norwegian Pearl“ je uplovio iz Splita, a na sidrištu 1 biće do 18 sati kada će isploviti za luku Dubrovnik. &nbsp;Na njemu se nalazi 2.450 putnika.
„Viking Venus“ uplovio je iz Dubrovnika sa 908 putnika. Na vezu će biti do 16:30 sati, a sljedeća luka je Krf.

U Kotoru dva kruzera sa 3.358 putnika

Tokom avgusta ove godine, broj putnika na crnogorskim aerodromima bio je niži nego u isto vrijeme 2019. godine, pa je Crna Gora tako jedina država u regionu koja je prema tom parametru u minusu.
Naime, ove godine su podgorički i tivatski aerodrom opslužili ukupno 463.712 putnika, a u avgustu prije pet godina 470.384. Iskazano u procentima, riječ je o padu od -1,4 odsto.
<h2>Albanija nezaustavljivo raste</h2>
Zanimljivo je kako je država sa ubjedljivo najvećim rastom u Evropi susjedna Albanija. U odnosu na avgust 2019, ovog puta je tamo registrovano čak 193 odsto putnika više.
Prema podacima Airports Council International, slijede Kosovo (48,2 odsto), Bosna i Hercegovina (44,7), Moldavija (38), Poljska (25,5), Luksemburg (25,4), Srbija (20,9), Malta (19,4) i Grčka (18,7).
Što se naše regiona tiče, uz Albaniju, Kosovo, BiH, i Srbiju, u plusu su i Hrvatska (13,1) i Sjeverna Makedonija (5,8).
<h2>Najveći pad u Finskoj, Italija i Španija u plusu, Njemačka u minusu</h2>
Ne računajući Ukrajinu, u kojoj od početka ruske agresije nema putničkih letova, najveći pad imala je Finska (-27,4), a slijede Slovenija (-21,5), Švedska (-21,2) i Bugarska (-20,1).
Što se većih evropskih tržišta tiče, u odnosu na avgust 2019. ‘porasle’ su Italija (14,2 odsto), Španija (9) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,4), dok su u minusu Francuska (-0,9) i Njemačka (-13,4).
<h2>Za avgustovski minus "zaslužan" Tivat</h2>
Za minus Crne Gore "zaslužan" je tivatski aerodrom. Jer, dok je u avgustu 2019. kroz tu vazdušnu luku prošlo 292.748 putnika, ovog puta bilo ih je gotovo 70 hiljada manje – 225.306.
Podgorica, uprkos rekordnom avgustu, nije uspjela da nadomjesti taj zaostatak. U našem glavnom gradu u avgustu je bilo 238.406 putnika, a u istom mjesecu prije pet godina 177.636.

Crna Gora jedina u regiona bila u minusu: Albanija bilježi rekordan rast, brojke osjetno veće i na Kosovu i u BiH

Kompleksnost oblikovanja zajedničke evropske bezbjednosne politike opterećuju i ograničeni kapaciteti EU i NATO-a da adekvatno odgovore na savremene izazove, uz potrebu da zemlje regiona preciznije definišu svoje bezbjednosne prioritete i ojačaju otpornost na spoljne uticaje, dio je akcenata iz nove emisije Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E, u kojoj je Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala sa Antom Kotromanovićem, bivšim ministrom odbrane Hrvatske, admiralom Draganom Samardžićem, nekadašnjim načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Igorom Novakovićem iz ISAC fonda iz Srbije i Sandijem Dizdarevićem, profesorom kriminalističke psihologije iz Bosne i Hercegovine.
&nbsp;Ante Kotromanović, bivši ministar odbrane Hrvatske, cijeni da je Bijela knjiga, dokument kojim Evropska unija objelodanjuje svoju odbrambenu strategiju, “tešku” 800 miliona EUR, teško ostvariva i ne vidi kako ta sredstva mogu da se obezbijede ukoliko se ne štampa novac. Podsjećajući da procesi nabavke traju godinama, on je izrazio sumnju da se to može obaviti u roku od pet godina, kako se tom strategijom planira.&nbsp;
- Treba vidjeti koje su potrebe svake zemlje pojedinačno i onda to ukomponovati u jedan zajednički plan- savjetuje Kotromanović.
&nbsp;Igor Novaković, iz ISAC fonda, ukazuje kaže kako je planirano da najveći dio sredstava dođe iz zaduživanja.
- Sklanja se ono ograničenje iz Pakta za rast i stabilnost i daje se sloboda državama članicama da uvećaju budžetski deficit za 1,5% koji će biti izdvajani za odbranu- kazao je.
&nbsp;Pojašnjava da je to “ukupno oko 650 milijardi, plus 150 milijardi za novi instrument EU - Security Agreement for Europe (SAFE). Na kraju, biće opredijeljeno još oko 100 milijardi, uglavnom za tehnologije dualne namjene, tako da se mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe.
Na pitanje kako je moguće realizovati takav projekat, s obzirom i na disonantne glasove među članicama EU, admiral Dragan Samardžić podsjeća na riječi generala Ajzenhauera, prvog vrhovnog komandanta savezničkih snaga, prilikom osnivanja NATO-a, ''Ako se američke trupe, koje su sad odvedene na evropsko tlo zbog nacionalne bezbijednosti, ne vrate na tlo Amerike za deset godina, ovaj projekat je propao'', čime je Ajzenhauer htio poručiti da je ulazak tih trupa bio samo jedna pauza, koja bi omogućila da Evropa stekne sposobnost da se sama brine o svojoj bezbijednosti.
&nbsp;- Međutim, vidjeli smo da je poslije nastupio period hladnog rata i da su te trupe ostale do danas. Evropa je zaspala poslije Berlinskog zida, čak je bilo i ideja da se ukine NATO- kazao je Samardžić uz ocjenu da je dolazak Trampa dobar za buđenje Evrope.
&nbsp;On tvrdi da ovo što sad radi Evropa je plan B, a plan A je NATO. Nakon Trampovog mandata, NATO će vojno ojačati, a politički će oslabiti.
&nbsp;Kotromanović smatra da je vrlo teško definisati zajedničku bezbjednosnu evropsku politiku, a kao ključni problem vidi 27 zemalja sa 27 različitih interesa.&nbsp;
- Usaglašavanje ide teško, a vidimo heterogenu EU sa uvijek izdvojenim mišljenjima. Nisam siguran da su ljudi koji su planeri u Uniji, koji nas predstavljaju, svjesni što to znači- kaže Kotromanović i ističe da se osjeća nedostatak vođstva, kao i da više nema lidera ne samo u EU, nego i u svijetu.&nbsp;
On vjeruje da će NATO opstati, uprkos tome što ga ugrožavaju SAD, zemlja koja ga je osnovala.&nbsp;
- U Bijeloj knjizi, a i u saopštenjima, jasno se kaže da ovo nije zamjena za NATO. Ovdje se radi o jačanju sposobnosti i otpornosti. Moramo razviti kapacitete da u mnogim stvarima, u kriznim trenucima, odbrambena industrija ne zavisi od zemalja izvan Evrope- poručuje on.
Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije u BiH, ukazao je na značaj Kopenhaške škole koja je često zanemarena.&nbsp;
- Od 70-ih godina EU se fokusirala na nešto na što se ne fokusira - na vojne doktrine, za razliku od velikih zemalja poput Rusije i SAD-a, koje su ulagali u vojne industrije, upravo po principu državnih preduzeća koja se lako mogu prebaciti na potrebe za eventualne sukobe- kaže on i navodi jednu zanimljivost.&nbsp;
Podsjeća da od 1948. godine, kada smo imali prvu inicijativu za stvaranje zajedničkih štitova pet zemalja EU, koja nije realizovana, mi do danas imamo samo pisane inicijative bez konkretnih pokazatelja na terenu.&nbsp;
- To ukazuje na distinkciju između političkog liderstva EU, odnosno na realne mogućnosti država članica po pitanju i vojske i policije i generalno bezbjednosti- dodaje.&nbsp;
Novaković podvlači značaj pitanja vojnih nabavki, odnosno opreme koja dolaze izvan Evrope.
- Neke države će insistirati da i dalje imaju nabavke iz SAD-a, što će i sam Vašington gurati. Tu se otvara niz pitanja na koje sada nemamo odgovor- kazao je on.
&nbsp;Admiral Samardžić je stava da je nemoguće formirati evropske snage.
- Ne vidim način da se to desi. Članice EU su članice NATO-a, to su iste zemlje, i ne vidim smisao za to dok imate NATO, koja je ozbiljna organizacija, šira od EU i u kojoj participira SAD, kao najsnažnija svjetska sila. Vjerujem da će NATO opstati, kao i da će i SAD ostati dio NATO-a i da će to funkcionisati. Na koji način, to ćemo vidjeti- ocijenio je on.
&nbsp;Na pitanje koliko se izmijenila bezbjednosna arhitektura ulaskom Finske i Švedske u NATO, Dizdarević kaže da to nije samo pitanje napuštanja neutralnosti, nego i interesnih sfera, apostrofirajući kao povod agresiju Ruske federacije na Ukrajinu.&nbsp;
- Upravo je to moment kada, s jedne strane EU nastoji dati veću samostalnost vlastitoj politici i odbrambenim snagama, ostajući partner NATO-a u punom smislu, a s druge strane, poslije 20 i više godina shvata moć koju je Ruska federacija premrežila, kroz različite vrste uticaja &nbsp;ne samo po zemljama EU, već i po zemljama kandidatima, prije svega zemljama Zapadnog Balkana- kaže Dizdarević.
&nbsp;Novaković tvrdi da su Finska i Švedska godinama bile u geopolitičkom zapećku, ali sa “otapanjem leda na Arktiku i otvaranjem Pomorskog puta, koji potencijalno i Kina i Rusija mogu koristiti, raste i značaj Arktika, i one sad više nisu u sjenci, već su u zaleđu svega toga”, kaže on i dodaje da “već imamo i jedan novi geopolitički plovni put, koji će biti maksimalno iskorišćen &nbsp;tokom sljedeće decenije, a Grenland, kao Island do sad, postaje najveći nosač aviona na svijetu”.
&nbsp;Na konstataciju da trenutna geopolitička situacija ide na ruku zemljama Zapadnog Balkana, jer EU ima više interesovanja za proširenje, Novaković ukazuje da je proces integracija u Srbiji zamrznut i da već tri godine nije otvoren nijedan klaster. U osvrtu na višemjesečne proteste, odbacio je mogućnost da se radi o obojenoj revoluciji.&nbsp;
- Studentski zahtjevi su nešto što je u fundament zajednice - a to je vadavina prava- ocijenio je, primjećujući i na protestima nema zastava EU.&nbsp;
Na to je Kotromanović dodao da “kako Vučić ima načelan stav da hoće u EU, tako i EU ima načelan stav da hoće poduprijeti proces integracije, a niko ništa ne radi da se to desi.”&nbsp;
Novaković smatra da je i u ovakvoj situaciji za Srbiju dobro da je kandidat, jer veliki dio investicija dolazi iz EU i ona ima neometan pristup drugim tržištima, ali i da je za EU je dobro što je Srbija kandidat što se pokazalo, na primjer, tokom migrantske krize.
Novaković vidi dvije opcije kao epilog protesta u Srbiji – nova vlada ili izbori, ali ostavlja otvoreno pitanje reakcije onih koji protestuju i koji su skoncentrisani samo na ispunjavanje zahtjeva, uz ocjenu da oba scenarija mogu voditi ka novom talasu nemira i nadu da neće doći do prelivanja u susjedne države.
Dosta toga zavisi od međunarodne zajednice, vjeruje Samardžić, koji podsjeća da je samo nekoliko godina nakon završetka II svjetskog rata formiran NATO, a da smo 30 godina poslije Dejtona na ivici sukoba koji bi se razbuktao da nije međunarodne zajednice koja u Bosni i na Kosovu čuva mir. On naglašava da većeg strateškog cilja od ulaska u EU za Crnu Goru nema, a kada je u pitanju region, nema većeg cilja od stabilne i demokratske Srbije.
&nbsp;Dizdarević je izrazio saglasnost sa izjavom admirala Samardžića o značaju demokratske Srbije za region. U osvrtu na krizu u BiH, koja se smatra najvećom u posljednjih 30 godina i moguće razriješenje, on kaže: “Svako ko je osumnjičen za bilo koje krivično djelo mora biti odgovoran pred pravosudnim institucijama. Ukoliko BiH ne uradi što mora uraditi, a to je lišvanja slobode svih onih osoba koje su osumnjičene za počinjena krivična djela, autoritet tih institucija će biti upitan”.
&nbsp;Govoreći o zatezanju odnosa Crne Gore i Hrvatske, admiral Samardžić je naveo da žali zbog bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu i pita se da li smo spremni za zatvaranje Poglavlja 31, jer ne vidi jasnu politiku niti ozbiljnu analizu šta Crna Gora treba da uradi. &nbsp;Kotrmanović je podvukao koliko je Hrvatska iskreno pomagala i željela i želi da Crna Gora uđe u Unije, ali i da ne shvata kako je moguće da je pod takvim uticajem, kako je rekao “šizofrene” politike Vučića koji se miješa u unutrašnju politiku susjednih zemalja.
&nbsp;Na pitanje da li je novi Plan rasta i podrške od 6 milijardi EUR za Zapadni Balkan pokušaj odgovora na uticaj Rusije, Kine i Turske, Novaković kaže da jeste, ali da je pitanje da li je uspješan, jer se radi o relativno maloj sumi novca, a o ozbiljnim uslovljavanjima da bi se taj novac dobio. &nbsp;Kotromanović ukazuje i da je teško zaustaviti uticaj Kine koja je ozbiljna sila.&nbsp;
- Zato moramo biti mudri, mi male zemlje, i voditi računa o vlastitom interesu. Moramo predvidjeti šta se dešava i sačuvati naše interese- zaključuje on.
&nbsp;

Građanski ugao: Evropa je na testu bezbjednosti

Odgovor na pitanje ko je lobirao za Milorada Dodika može dati jedino predsjednik Vlade Milojko Spajić, koji je ovih dana boravio u Abu Dabiju. Moguće da su mu domaćini nešto rekli jer je na čelu Interpola njihov predstavnik – UAE – kazao u izjavi za Pobjedu bivši crnogorski diplomata Željko Perović, odgovarajući na pitanje koji organ crnogorske vlasti je podržao predsjednika entiteta BiH Republika Srpska.
Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da Dodiku nije pomagao samo bivši DF, nego i Demokrate koje vode Ministarstvo unutrašnjih poslova, pa da trag vodi direktno do njih.&nbsp;
Podsjećamo da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u petak kazao Vijestima da su mu prijatelji, ,,bliski ljudima u Crnoj Gori“, prenijeli da se Podgorica bila angažovala da Interpol ne raspiše potjernicu za njim.
Na opasku da je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo juče da Vlada i diplomate nijesu učestvovali u tome, Dodik je odgovorio:
- Pa ne znam, ali… Možda sam bio pogrešno informisan. To nek oni objasne. Ako jesu – hvala im; ako nijesu – hvala, zapamtiću- kazao je.
Dodao je da su mu ,,neki ozbiljni ljudi“, za koje, kako je naveo, cijeni da su ,,bliski ljudima u Crnoj Gori“, rekli da je i iz Crne Gore nešto rađeno povodom njegovog slučaja.
- Ali, evo, ako demantuje tako moćno ministarstvo, kao što je spoljnih poslova – izvinjavam se što sam ih doveo u poziciju da demantuju- komentariše Dodik.
Upitan kojim su ljudima u Crnoj Gori bliski oni koji su mu prenijeli informaciju o navodnoj pomoći Podgorice, Dodik je poručio:
- Ma daj, nemojte sad ovdje voditi istražni postupak… Imam neke prijatelje koji su mi iz nekih života, ali okej – nijesam se čuo s njima poslije, pa ne mogu reći ni ovo, ni ono. Ali cijenim da je Ministarstvo informisanije nego ja. Hvala im. Ali imali su očigledno potrebu da se ograde. To je njihov problem. Želim ljudima u Crnoj Gori sve najbolje- poručio je predsjednik RS..
Ni Interpol Podgorica, ni ambasadori
Na tu izjavu Dodika reagovao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović koji je odbacio te tvrdnje i saopštio da se crnogorska Vlada i diplomate nijesu angažovali da Dodik ne bude na potjernici Interpola.
NCB Interpol Podgorica nije komunicirao sa Generalnim sekretarijatom Interpola u slučaju predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore, saopšteno je CdM-u iz NCB Interpola Podgorica.
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je i Crna Gora bila uključena u proces da Dodik ne bude na potjernici Interpola, iz NCB Interpol Podgorica tvrde da ovaj slučaj nije u njihovoj nadležnosti.
– Navedeno pitanje nije u nadležnosti Uprave policije, imajući u vidu da Milorad Dodik nije državljanin Crne Gore – kazali su iz Interpola Podgorica.
Uz to, dodali su, Crna Gora trenutno nema oficira za vezu pri Generalnom sekretarijatu Interpola u Lionu.
– NCB Interpol Podgorica nije ostvarivao komunikaciju sa Generalnim sekretarijatom Interpola u konkretnom slučaju, jer na to ima pravo samo u slučajevima koji se tiču državljana Crne Gore – zaključili su iz Uprave policije.
Perović poručuje da treba vjerovati Dodikovim izjavama, ali i izjavama crnogorskog šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića.
– Da su određeni predstavnici crnogorske vlasti zajedno sa Srbijom, Mađarskom i Rusijom bili angažovani kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njihovim prijateljima iz Republike Srpske, treba vjerovati obojici. Izgleda da Dodik to bolje zna. Inače, zašto bi hvalio Crnu Goru. On nije ni tvrdio da je za to lobirala crnogorska diplomatska mreža. Možda treba pitati predsjednika Vlade, koji je ovih dana boravio u Abu Dabiju. Moguće da su mu domaćini nešto rekli jer je na čelu Interpola njihov predstavnik. Inače, UAE nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Srbije, nijesu prihvatile ni Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.
Isto tako treba vjerovati i našem ministru inostranih poslova da ostaje posvećen politici vladavine prava, jačanja dobrosusjedskih odnosa i evropske integracije Crne Gore – poručuje Perović.
Đenero priznaje da nema „insajderskih“ informacija, ali da je jasno i to da niko nije ni sumnjao da bi ministar Ervin Ibrahimović lobirao diplomatskim kanalima za odbacivanje potjernice Bosne i Hercegovine za Dodikom.
– Jasno je, međutim, i to da nije nužno da se lobiranje odvijalo posredstvom diplomatske mreže, nego da je daleko vjerovatnije, ako je uključenosti Crne Gore u sprečavanju raspisivanja potjernice za Dodikom bilo, da je to činilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. A jasno vam je i to da se svi patogeni uticaji režima u Beogradu prema Crnoj Gori ne odvijaju samo posredstvom mreže bivšeg Demokratskog fronta, nego da i Bečićevi Demokrate rado „daju ruku“ u takvim poslovima. Znamo li da je bezbjednosni sistem u Crnoj Gori u velikoj mjeri pod kontrolom Demokrata, a da je na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova njihov član Danilo Šaranović, čini se da se trag sam po sebi nameće –kaže Đenero.
Urušavanje
Upozorava da odbrana Dodika urušava međunarodni imidž Crne Gore.
– Izvršna vlast unutar koje kojekakvi Mandići, Kneževići i Bečići imaju veto snagu i kontrolnu moć ne može funkcionisati kao relevantan akter i ne može dugo graditi privid evropskoga usmjerenja. Koliko god se sada posvađani dvojac Milatović–Spajić trudio stvarati privid o tome da Crna Gora s njihovom izvršnom vlašću, zavisnom o autoritarnom režimu Aleksandra Vučića, napreduje prema članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno je da stvarnog povjerenja u takvu vlast jednostavno ne može biti. Vidi se to, uostalom, i po tome što Albanija, koja je daleko nakon Crne Gore započela proces pristupanja Evropskoj uniji, sada uživa veće povjerenje administracije u Briselu, pa je zato Tirana i dobila Kancelariju Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan, iako su se vlasti u Crnoj Gori nadale da će ta kancelarija biti otvorena u Podgorici. Bez isključivanja nosilaca veto vlasti iz administracije u Crnoj Gori, ekscesi poput onih sa Dodikom, od primanja Dodika u kabinetu Andrije Mandića, do „viteške borbe“ protiv toga da on bude na Interpolovoj potjernici, neumitno će se i stalno događati. A s takvim incidentima nema pravog napretka prema članstvu u EU, pogotovo ne u uslovima kad je interes Brisela za proširenje ponovno opao – poručuje Đenero.&nbsp;
Ukazuje da je igra s Interpolom opasna jer su korumpirane strukture u toj organizaciji možda zaustavile raspisivanje potjernice za Dodikom, ali da je Dodik istovremeno postao persona non grata u Austriji, koja je dobila novu ozbiljnu administraciju, ali i Njemačkoj, u kojoj će nova administracija s velikim ambicijama uskoro preuzeti zemlju.
– Mandić, Knežević i Bečić već jesu nepoželjni u Hrvatskoj, a ovakvom igrom samo mogu proširiti krug zemalja u koje neće moći ući. A to sigurno nije dokaz međunarodnog renomea zemlje u kojoj su javni funkcioneri – poručuje Đenero.
Izlivi nacionalizma
Podrška srpskom nacionalizmu se ovih dana nastavlja i kroz šokantne izjave paroha Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića. Naime, do sporne izjave je došlo prilikom gostovanja na TV Prva kad je Backović izjavio da su se do rata katolici u tom dijelu Crnogorskog primorja izjašnjavali kao ,,Bokelji ili Srbi“.
– Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati... Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu – rekao je tada Backović.
Perović kaže da se od dolaska na vlast avgustovskih ,,oslobodilaca“ tenzije stalno podupiru i želi se od Boke napraviti ono što nikada nije bila.
– Osim ljepote, kroz cijelu svoju istoriju za Boku je najkarakterističnija njena multikulturalnost, međuetnički i međuvjerski sklad i tolerantnost. Kao i otvorenost i internacionalizam. I u najtežim momentima, za vrijeme ratova, Bokelji starosjedioci, Hrvati, Srbi, Crnogorci i svi ostali koji su pristizali i bivali svesrdno primani uklapali su se u taj milje poštovanja drugosti, komšijskih odnosa, prijateljstava. Nažalost, nekome to nije odgovaralo i posljednjih nekoliko decenija, jačanjem nacionalizma, oživljavanjem nazadnih, retrogradnih i štetnih velikodržavnih ideja, želi se urušiti upravo ono najbolje u Boki. Naročito je to vidljivo posljednjih nekoliko godina, tačnije od dolaska na vlast avgustovskih ,,oslobodilaca“. Od tada se tenzije stalno podupiru i želi se od Boke napraviti ono što nikada nije bila. Nekadašnji pripadnik ozloglašene 63. padobranske jedinice zaogurnut u popovsku mantiju crkve koja pospješuje podjele, potiče tenzije i navlači novo ruho tradicionalno mirne Boke, najistaknutiji je predstavnik. Upravo je obrnuto, ne kroatizira se Boka, već pop Backović, kao glavni izvršilac politike koja cijelu Crnu Goru pet posljednjih godina terorizira, je samo glavni organizator i izvršilac politike srbizacije Boke, ali i cijele Crne Gore. Politika koja svakim danom doživljava sunovrat tamo odakle je i krenula, u Srbiji, gdje opštenarodni bunt predvođen najboljim dijelom populacije, svojom mladošću, razobličava nacionalističku i koruptivnu vlast, pristiže i u Crnu Goru. Crnogorska vlast, posebno onaj njen najuticajniji dio, čiji je pripadnik pop-padobranac, to ne želi da vidi. Držeći se grčevito za skute beogradskog vlastodršca, daju sve od sebe da i ono malo građanskog, procrnogorskog i proevropskog uruše do kraja – poručuje Perović.
Đenero smatra da strašna činjenica da akter s takvom „tradicijom“ provokacija, kakvu ima taj Mijajlo Backović upravlja poslovima Crkve Srbije u Tivtu, gradu sa najsnažnijom hrvatskom zajednicom u Boki.
– Nikoga više ne čudi to što se u takvim gradovima za nosioce lokalne vlasti nameću akteri poput Ivana Vujovića, koji vjerovatno misli da „im je Backović baš dobro rekao“, ali se, ipak, zbog odnosa snaga morao blago distancirati od istomišljenika. Tandem Backović-Vujović, dakle nosioci „duhovne“ i „svjetovne“ vlasti u Tivtu, koji bi trebao biti multikulturni grad, nijesu baš reklama za priču o tome kako je Crna Gora efikasno zaštitila manjinsku zajednicu, pa niti pokriće za ono što je prilikom posjeta Crnoj Gori nedavno govorio trenutni hrvatski predsjednik, naime da je hrvatska manjinska zajednica u Crnoj Gori zaštićena bolje negoli u ostalim susjednim državama. Hrvatska zajednica u Boki pod strašnim je pritiskom, ali ne Crnogoraca, nego oni koji istovremeno proganjaju i pripadnike crnogorske, većinske zajednice, a u ime velikosrpstva, odnosno sada „srbosvjetstva“ – kaže Đenero. Poručuje da je hrvatska zajednica u Boki visoko integrisana u crnogorsku suverenističku zajednicu i njeno vođstvo, sa Adrijanom Vuksanovićem, uspješno sprovodi politiku konstitucionalnog patriotizma.
– Taj crnogorski konstitucionalni patriotizam sve te Backoviće samo podstiče na dodatnu agresivnost u njihovoj velikosrpskoj retorici – zaključuje hrvatski analitičar.

Đenero: Izvršna vlast unutar koje kojekakvi Mandići, Kneževići i Bečići imaju veto snagu i kontrolnu moć ne može funkcionisati kao relevantan akter i ne može dugo graditi privid evropskog usmjerenja

Nakon višesatne akcije policija Otave uhapsila je muškaraca koji se zatvorio u istočnom bloku kanadskog parlamenta.
&nbsp;Policija Otave u objavi na društvenim mrežama saopštila je da je okončana kriza u kanadskom parlamentu i da je jedan muškarac priveden bez incidenata.
- Jedan čovjek je u pritvoru- saopštila je kanadska policija oko 23 sata po lokalnom vremenu. U saopštenju se takođe navodi da je krivična istraga u toku.&nbsp;
Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Okončana kriza u kanadskom parlamentu, muškarac uhapšen

Maks Feršatepn pružio je briljantnu vožnju jutros na stazi Suzuka i osvojio svoju četvrtu uzastopnu pobjedu na Velikoj nagradi Japana, postavivši tako novi rekord na toj stazi.
Red Bulov vozač od početka je kontrolisao trku i slavio ispred Meklarenovog dvojca &nbsp;- Landa Norisa i Oskara Pjastrija.
Ovo je njegova 64. pobjeda u karijeri. Holanđanin je ovim trijumfom prekinuo zamah Meklarena, čiji su vozači slavili na prve dvije trke sezone – u Melburnu (Australija) i Šangaju (Kina).
Četvorostruki šampion Formule 1 krenuo je sa pol-pozicije, nakon što je u kvalifikacijama postavio rekord staze.
Ferarijev Šarl Lekler je završio na četvrtom mjestu, zadržavši startnu poziciju i pobijedivši Mercedesov dvojac. Iako se Džordž Rasel, zahvaljujući ranijem ulasku u boks, približio na samo 1,2 sekunde od vozača Ferarija do kraja trke, nije uspio da ga dodatno ugrozi uprkos početnom pritisku. Andrea Kimi Antoneli zauzeo je šestu poziciju zahvaljujući dugom stintu na srednje tvrdim gumama, završivši 1,3 sekunde iza iskusnijeg timskog kolege.
Kontra-strategija Luisa Hamiltona, sa startom na najtvrđim gumama, djelimično se isplatila, jer je zauzeo sedmo mjesto, pretekavši debitanta Isaka Hađara – koji je ujedno osvojio i svoje prve bodove u Formuli 1 završivši osmi.
Nervozni Aleks Albon, koji se tokom trke žalio svom Viliams timu na promjene brzina i tajming ulaska u boks, ipak je stigao do devetog mjesta. Vozač Haasa, Oliver Bearman, osvojio je posljednji bod ispred Fernanda Alonsa i debitanta Red Bula, Jukija Cunode. Liam Loson je, u svom povratku u Racing Bulls, završio kao sedamnaesti.
Antoneli je danas imao i dan za pamćenje, jer je postao najmlađi vozač u istoriji Formule 1 koji je predvodio jednu trku (tokom perioda odlazaka na mijenjanje guma), oborivši Ferštapenov rekord iz 2016. za samo dva dana. Ovaj 18-godišnjak je takođe postao najmlađi vozač koji je zabilježio najbrži krug u jednoj trci.
Svih 20 vozača završili su trku na Suzuki, koja je protekla čisto, bez žutih ili crvenih zastava (koje su obilježile prethodna dva dana treninga i kvalifikacije) ili sigurnosnog vozila. Već sljedećeg vikenda vozače čekaju novi izazovi na Velikoj nagradi Bahreina koja se vozi na 57 krugova dugoj stazi u Šakiru.

Ferštapen dominantan na Suzuki

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Bivši pomoćnik direktora policije Milovan Pavićević predao je danas pismene zahtjeve na adrese tri čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Kako saznaju Portal ETV i Televizija E, Pavićević se obratio Ivici Janoviću, vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Danilu Šaranoviću, ministru unutrašnjih psolova i Lazaru Šćepanoviću, čelniku Uprave policije. &nbsp; Iskusni policajac traži odgovor – što su nadležne isntitucije preduzele da njemu i porodici zaštite živote. &nbsp; STRAVIČNO OTKRIĆE &nbsp; Pavićević je tek juče – i to iz teksta u dnevnom listu ,,Vijesti” – saznao da su se članovi kavačkog kriminalnog klana iz Bude dogovarali, juna 2020. godine, da na njegovu kuću iz drona bace 10 kilograma eksploziva. Međutim, Pavićević nije bio obaviješten o opasnosti za njega i članove njegove porodice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404190452_d23a4d929dce171912f42d57c386e7a1a2db92a2650d79646e7d17693871bb3b" data-rendition-name="original" width="7445" height="4403" loading="lazy" alt='OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>OBAVJEŠTENJE NAKON PUNE ČETIRI GODINE: Naslovnica dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, Pavićević je postavio više pitanja čelnicima MUP-a, ANB-a, Uprave policije, ali i Specijalnog tužilaštva. &nbsp; Prije svega: zašto nije preventivno upoznat od nadležnih iz policije i tužilaštva da su prema njemu i članovima njegove porodice iskazane ozbiljne prijetnje i najavljena njegova likvidacija? Pavićević je takođe pitao da li su nadležne službe izvodile ikakve aktivnosti proaktivne preventivne zaštite njega i njegove porodice. &nbsp; Na kraju, tražio je informaciju da li je o sadržaju prepiske ljudi iz kavačkog klana upoznato Specijalno državno tužilaštvo i je li ta državna institucija bilo što preduzela. &nbsp; Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije smatra da je nedopustivo da Pavićević nije bio obaviješten o tako zastrašujućoj prijetnji po njegovu i bezbjednost njegove porodice. &nbsp; KAD DRŽAVA NE REAGUJE &nbsp; -To je prosto nevjerovatno. Smatram da je uprava policija trebala da napravi tri aktivnosti. Prvo da obavijesti policijskog starješinu o toj bezbjednosnoj prijetnji. To policija nije uradila. Druga stvar i druga aktivnost koju je trebala da uradi je da napravi bezbednosnu procjenu kako njega tako i njegove porodice jer se u tome pominju njegova djeca što daje posebno složenost ovom predmetu. I treća aktivnost koju je policija treba da uradi to je da obavijesti nadležnog tužioca i ono što smo mogli da vidimo u tekstu je da je policija obavijestila nadležnog tužioca, ali javnost ne zna koje mjere je preduzeo nadležni tužilac-ocjenjuje Nikola Janjušević, bivši pomoćnik direktora Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404190456_d2e8de94dd7f0bd2a09c439ddcddf893ec4f14f3a983c4493c0fe1a70b25e7e8" data-rendition-name="original" width="1190" height="1080" loading="lazy" alt="TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević"> <figcaption>TRI PROPUSTA DRŽAVE: Nikola Janjušević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Stravična prijetnja člana kavačkog klana Vasilija Rafailovića upućena je prije pet godina. Sada se ispostavlja da su svi u vrhu bezbjednosnog sektora imali tu zastrašujuću informaciju. &nbsp; Jedino Milovan Pavićević nije bio upoznat da mu se priprema likvidacija. Još i gore. Umjesto da ga imformišu, ministar Šaranović i čellnik Uprave policije Šaranović targetirali su Pavićevića i pokrenuli disciplisnki postupak. Sve to u sklopu velike akcije ,,Značka”, odstrijela politički nepodobnih policijskih starješina. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404190452_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt='NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije '> <figcaption>NALOGODAVAC AKCIJE ,,ZNAČKA": Lazar Šćepanović, v.d. direktora Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PAVIĆEVIĆEVI ,,GRIJESI” Što su njegovi grijesi, Pavićević još nije saznao jer u Odluci o pokretanju disciplisnkog postupka – to nije navedeno, iako je zakonska obaveza. &nbsp; -Simptimptomatično je da je policijski starešina disciplinski procesuiran po famoznom članu 162 zakona o unutrašnjim poslovima, na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbednosnih smetnji kao i na bazi mišljenja agencije za nacionalnu bezbjednost, s tim što je to svoje mišljenje agencija stavila pod oznakom tajnosti. Tako da osim ovog policijskog starješine imamo, još njih dvadesetak iz regionalnog centra ,,Sjever” koji su disciplinski procesuirani i neki od njih su suspendovani – zaključuje Janjušević. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića, prvobitno planiran za 6. mart, odgođen je za polovinu jula. Sudeći po dosadašnjim postupcima vrha MUP-a i policije, kao i izjavama čelnika Demokrata Alekse Bečića, koji stoje iza akcije odstrijela politički nepodobnih iz policije - nastaviće se progon ljudi. &nbsp; A da li će Milovan Pavićević i njegova porodica moći mirno da spavaju, da se oslobode straha od osvete kriminalnih klanova?&nbsp; To izgleda mnogo ne interesuje aktuelne čelnike u bezbjednosnom sektoru. Niti bilo koga iz parlamentarne većine koja mirno gleda kršenje zakona ali i ljudskih prava. &nbsp; &nbsp;

Tag: putnici