Opština Tivat još 2023. godine raspisala je tender za asfaltiranje puta za Grabovac koji, između ostalog, vodi i do nelegalno izgrađenog konaka Srpske pravoslavne crkve (SPC) na državnoj zemlji i iste te godine potpisala ugovor za izvođenje radova sa kompanijom „Asfalt-beton“ iz Podgorice, saznaje Portal ETV. U tivatskoj upravi zvanično su potvrdili informacije Portala ETV da je Crkva Srbije ilegalno podigla konak na državnoj zemlji, bez bilo kakve građevinske dozvole i legalizacije, ali istovremeno i tvrdili da ,,nije evidentirano da postoji put“ koji vodi do te lokacije?! <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su Portalu ETV u Opštini Tivat 9. juna uz napomenu da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici. <h2>UGOVOR</h2> Ipak, na sajtu Portala javnih nabavki jasno se vidi da je Opština Tivat 31. oktobra 2023. raspisala tender za radove na asfaltiranju puta za Grabovac, te da je na ugovor o ovom poslu potpis stavio predsjednik Opštine Željko Komnenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060" data-rendition-name="original" width="1170" height="2157" loading="lazy" alt="Tender"> </figure>  Ugovor o izvođenju radova, u koji je Portal ETV imao uvid, potpisan je 29. novembra iste godine između Opštine Tivat i firme „Asfalt-beton gradnja“ sa sjedištem u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde" data-rendition-name="original" width="1170" height="1999" loading="lazy" alt="Ugovor"> </figure>  - Naručilac ustupa, a izvođač se obavezuje da za račun Naručioca izvrši izvođenje radova na asfaltiranju puta za Grabovac u skladu sa ugovornim dokumentima i svemu prema ponudi ESJN br. 92164 od 7.11.2023, koja je sastavni dio ovog ugovora - piše u članu 1 predmeta nabavke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049" data-rendition-name="original" width="1170" height="1609" loading="lazy" alt="Ugovor 2"> </figure>  Ukupna cijena izvođenja ovih radova, kako piše u ugovoru, sa uračunatim PDV-om iznosila je 48.097,5 eura. Izvori Portala ETV kažu da su ovi radovi obuhvatili i asfaltiranje puta do konaka. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> U Opštini Tivat do objavljivanja ovog teksta nijesu precizno odgovorili na zahtjev Portala ETV da zvanično saopšte koliko se asfaltiranih puteva, koji su na dijelu teritorije Opštine Tivat, nalazi u zelenoj zoni Grabovac, te &nbsp;preko kojih tačno parcela prelazi put za čije su asfaltiranje raspisali tender 2023, i iste godine potpisali ugovor o izvođenju radova. Iako se jasno vidi da je Komnenović potpisao ugovor, u opštini su ostali pri tome da informacije nemaju, te dostavili obavještenje da su ovim povodom uputili zahtjev Direkciji za investicije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b" data-rendition-name="original" width="942" height="800" loading="lazy" alt="Odgovor"> </figure>  Naglasili su da je, u skladu sa članom 20 stav 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da, ukoliko organ vlasti nije u posjedu tražene informacije, dužan da bez odlaganja - ukoliko zna koji je organ nadležan za postupanje po zahtjevu - uputi zahtjev tom nadležnom organu i o tome obavijesti podnosioca. <h2>IMA JOŠ POSLA</h2> Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira, tj. odobrenja lokalne uprave. Ovaj objekat isprva smo uočili iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Pejzaž"> </figure>  Do ove lokacije došli smo upravo putem za koji smo kasnije saznali da je asfaltirala Opština - iako iz lokalne uprave tvrde da ne znaju za postojanje puta. Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni: na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja i zemlje nasložena pred sami konak. Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci. Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta. <h2>TRANSPARENTNO NELEGALNO</h2> Ovaj crkveni smještaj se, inače, nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva. Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako je Portal ETV ranije objavio, a što nam je potvrđeno i iz same Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije. - Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su ranije u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV. Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije. - Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat. <h2>UZURPACIJA</h2> Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“. To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje... To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe. Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala. <h2>STARE NAVIKE</h2> No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu. Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom. Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države. Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

Uprava za saobraćaj Crne Gore raspisala je tender za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju magistralnog puta Plužine – Šćepan Polje, na potezu od budućeg međudržavnog mosta na rijeci Tari do postojeće magistrale. Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 70.000 eura bez PDV-a (ukupno 84.700 eura sa PDV-om).
- Dužina saobraćajnice iznosi oko 2,5 kilometra, a cilj je da oba infrastrukturna segmenta - most i pristupni put – budu realizovana istovremeno u cilju modernizacije putne infrastrukture - saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Podsjećaju da je već raspisan tender za projektovanje i izgradnju novog međudržavnog mosta između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, na lokaciji Šćepan Polje.
- Realizacija zajedno sa planiranom pristupnom saobraćajnicom predstavlja važan iskorak ka unapređenju bezbjednosti i ukupne saobraćajne povezanosti dvije države - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

Za projektovanje puta od novog mosta na Šćepan Polju ka magistrali 85.000 eura

Nakon što je Opština Danilovgrad odbila da asfaltira 200 metara puta kroz danilovgradsko selo Begovina, uz obrazloženje da prioritet imaju lokacije s većom naseljenošću, ali i da lokalna samouprava nema sredstava, Danilovgrađanin Ognjen Kalezić i njegov komšija odlučili su da iz sopstvenih sredstava plate tamponiranje te saobraćajnice.
Kalezić, koji je i ranije za Dan ukazao na problem u komunikaciji s Opštinom Danilovgrad i njenim predsjednikom Aleksandrom Grgurovićem u vezi sa ovom saobraćajnicom, saopštio je za naš list da je i dalje suočen sa zidom ćutanja iz lokalne uprave i izostankom reakcije njenog čelnika, tražeći da mu se dostavi kriterijum i redosljed po kojem se donose odluke o infrastrukturnim ulaganjima.
– Do danas nisam dobio nijedan konkretan odgovor. Pitam se, kao i svaki građanin koji redovno izmiruje svoje obaveze prema Opštini: po kojim pravilima se odlučuje gdje se ulaže? Ko odlučuje, po kojem osnovu? I najvažnije – kada će doći na red naš put. U jedinom odgovoru koji sam dobio, gradonačelnik Grgurović se poziva na "precizno definisane kriterijume" i "profesionalizam", ali bez ijednog konkretnog podatka. Umjesto da komunicira sa građanima, on bira da ignoriše njihove potrebe i ponaša se kao da se pitanja iz svakodnevnog života njegovih sugrađana njega ne tiču – kazao je Kalezić za Dan.
Ipak, ovaj primjer ukazuje da se stanje može pokrenuti i onda kada sistem odluči da ignoriše potrebe svojih građana.
– U naselju u kojem živim, komšije i ja smo odlučili da sami uredimo put star preko 80 godina. Zajedno smo se organizovali i obratili firmi Bemax sa željom da kupimo 50 do 60 kubika tampona. Samo dva dana kasnije, kontaktirao me je zaposleni iz te firme i saopštio da će materijal biti isporučen – kao donacija. Njegove riječi su bile: "Ovo je poklon, vi ste naše komšije. Ako vam bilo šta zatreba, tu smo za vas". Ovaj čin ne samo da nas je iznenadio već je i snažno poručio da i među velikim firmama postoje one koje imaju sluha za potrebe građana i spremnost da pomognu – bez interesa, iz osjećaja odgovornosti prema zajednici. Zahvalni smo firmi Bemax što je prepoznala važnost problema i reagovala brzo, konkretno i ljudski. Njihov gest pokazuje šta znači društvena odgovornost u praksi i koliko znači kada neko odluči da bude dio rješenja – poručio je Kalezić.
Iako javna rasvjeta u tom naselju i dalje nije u funkciji, Kalezić je pohvalio trud pojedinaca iz Sekretarijata za saobraćaj.
– Sekretarka Zejak i gospodin Đuričković pokazali su izuzetnu profesionalnost i spremnost da pomognu, koristeći i sopstvene kontakte kako bi se proces ubrzao. Njihova posvećenost i komunikacija sa građanima su primjer kako javna služba treba da izgleda – čak i kada sistem ne funkcioniše kako treba – istakao je on.

Bemax radi ono što Opština Danilovgrad neće

U okviru pripremnih aktivnosti za realizaciju projekta Svjetske banke, koji predviđa podršku Crnoj Gori u iznosu do 35 miliona eura za unapređenje vodnog sektora i jačanje klimatske otpornosti, organizovana je stručna studijska posjeta Lisabonu. Posjeta je realizovana u saradnji sa kompanijom „Vode Portugalije“ (Águas de Portugal), uz učešće predstavnika nacionalnih institucija i regulatornog tijela.
Kao jedini predstavnik lokalnog nivoa iz Crne Gore, u posjeti je učestvovala Sanja Živković, sekretarka Odbora za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Zajednice opština Crne Gore. Njeno učešće rezultat je dosadašnjeg angažmana u okviru tehničke misije Svjetske banke sprovedene u januaru ove godine.
Tematski fokus studijske posjete bio je usmjeren na primjenu principa cirkularne ekonomije u vodnom sektoru, posebno u oblasti ponovne upotrebe prečišćenih otpadnih voda i prerađenog kanalizacionog mulja. Ovi resursi, koji se u Portugalu koriste za navodnjavanje, čišćenje javnih površina i proizvodnju bio-goriva, predstavljaju ključne elemente strategije smanjenja zavisnosti od ograničenih prirodnih resursa i unapređenja plodnosti zemljišta.
Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa reformama koje je Portugalija sprovela u oblasti vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama, uključujući inovativne modele upravljanja, razvoj moderne infrastrukture i upotrebu otpadnih voda u ekološki održive svrhe. Prema riječima portugalske Agencije za zaštitu životne sredine, prečišćene komunalne otpadne vode u toj zemlji dostižu takav stepen čistoće da se odobravaju za javne i komunalne namjene.
Tokom sastanaka i radionica, Sanja Živković je istakla značaj uloge lokalnih samouprava u obezbjeđivanju održivih vodnih usluga.
- Zajednica opština Crne Gore spremna je da aktivno učestvuje u svim narednim fazama projekta. Iskustva iz Portugala, gdje je gotovo 100% stanovništva priključeno na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, biće od velike koristi za pronalaženje primjenjivih rješenja u crnogorskom kontekstu &nbsp;kazalaje Živković.
Poseban značaj ovog projekta ogleda se u činjenici da sredstva Svjetske banke mogu biti usmjerena ka unapređenju infrastrukture u oblasti vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama, uz prateće zakonodavne reforme i jačanje kapaciteta lokalnih upravljača.
Ova studijska posjeta predstavlja važan korak ka implementaciji održivih i inovativnih praksi u Crnoj Gori, uz oslanjanje na pozitivna međunarodna iskustva.

Put ka održivim vodnim uslugama: Studijska posjeta predstavnika Crne Gore Lisabonu

Na putnom pravcu Podgorica - Danilovgrad, kod Vranjskih njiva, usljed jakih udara vjetra drvo je palo na ulicu.
Drvo je na jednoj kolovoznoj traci.
Na licu mjesta je policija.

Drvo palo na ulicu kod Vranjskih njiva

Put Murino – Čakor – Peć već deset godina ostaje puko slovo na papiru - ukazali su gradonačelnici Plava, Gusinje, Andrijevice, kao i mjesne zajednice Murino i Velika, zajedno sa drvoprerađivačima Plava i NVO „Srcem za Veliku i Plav“ apelujući na nadležne u Crnoj Gori i na Kosovu da ovaj posao konačno sprovedu u djelo.
Oni su taj zahtjev uputili kako gradonačelniku Peći Gazmendu Muhadžeriju, tamošnjem premijeru Aljbinu Kurtiju, ministru unutrašnjih poslova Dželjalju Svečlji, ministarki vanjskih poslova Doniki Đervalja, tako i našim ministrima Ervinu Ibrahimoviću i Danilu Šaranoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, ali i ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke i Kancelariji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
- Otvaranje prelaza na regionalnom putu Murino – Čakor – Peć je zajedničkim sporazumom Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore definisano 2014. godine, ali još nije zaživjelo. Zbog toga su na gubitku građani obje zemlje, crnogorske i kosovske opštine koje gravitiraju na ovom području, kao i ukupna privreda - ukazali su oni.
Žitelji nekoliko opština sada su upućeni na korišćenje jedinog prelaza Kula – Kulina između ove dvije države, a to putovanje, kako su kazali, produžava gotovo duplo.
- Podsjećamo na uvodni dio sporazuma, kada su dvije vlade navele da ovoj ideji pristupaju „u želji da unaprijede promet i kretanje između dvije države i olakšaju međunarodni saobraćaj preko zajedničke državne granice“. Najteži dio je već za nama jer je manifestovana nesporna želja da se prelaz otvori, a sporazum, kako je navedeno, ima neograničeno trajanje - naveli su potpisnici apela ukazujući da je malo ko očekivao da će se implementacija ovog sporazuma čekati cijelu deceniju.
Isto koliko je sa radošću dočekana vijest da su paraf na sporazum 26. marta 2014. godine stavili ministri Bajram Redžepi i Raško Konjević - isto toliko, kažu, ostaje nevjerica da je puko slovo na papiru napredna i zdrava ideja bi olakšala razmjenu dobara i doprinijela unaprjeđenju turizma obje države.
- Apelujemo i na međunarodne partnere i prijatelje dvije zemlje da, ukoliko postoje infrastrukturne ili druge prepreke, pomognu vladama da to prevaziđu - dodali su potpisnici apela.
Poručili su i da bez dobre lokalne i regionalne povezanosti nema ni napretka u evropskim integracijama.
- Još jednom pozivamo da se ono što je kao dobra namjera potpisano – konačno i ostvari - zaključili su potpisnici apela.

Put Murino – Čakor – Peć deceniju puko slovo na papiru, građani i privreda Crne Gore i Kosova su na gubitku

Na sajtu Vlade prije dva dana objavljen je <a href="https://wapi.gov.me/download-preview/fe81a994-1054-43df-9453-33d2bc0ec775?version=1.0">prijedlog</a> da 16 članova četiri resora otputuje u Azerbejdžan, gdje se u Bakuu održava 29. konferencija Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Delegaciju će predvoditi ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić uz ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića, ministarku turizma Simonidu Kordić, ministarku rada i zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidu Nišić.
Njima će društvo praviti 12 službenika tih resora: državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i imovine Marina Izgarević Pavićević, državni sekretari u Ministarstvu turizma Vuk Žižić i Petar Drašković, državna sekretarka u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Bašović, koordinatorka Direktorata za politike i pristup tržištu rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak, PR Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Sandra Nikolić, članica delegacije Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Tamara Brajović, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Jelena Ban.
Tu će biti i pravni savjetnik u Eko fondu Ranko Lazović, samostalna savjetnica u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Sonja Ražnatović i PR Ministarstva turizma Milica Delibašić Merdović.
Ovaj događaj traje od 17. do 24. novembra.
Za svakog člana delegacije potrebno je obezbijediti avionske karte, hotelski smještaj i dnevnice, a kako je naglašeno u prijedlogu za putovanje, troškovi padaju na teret ova četiri resora.

Predloženo da Vladu na konferenciji u Azerbejdžanu predstavlja 16 članova

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a vidljivost je uglavnom dobra, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG vozačima su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda - Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 13 i od 15 do 17 sati, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom.
Na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, saobraćaj je od osam do 11 i od 13 do 16 sati totalno obustavljen zbog asfaltiranja.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog iskopa kosina i izrade nasipa.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Vozila na magistralnom putu M-4 Podgorica - Božaj saobraćaju naizmjenično zbog asfaltiranja.
Privremeno je promijenjen režim saobraćaja sa dvije na jednu saobraćajnu traku na mjestu radova na bulevaru Peka Dapčevića u Podgorici.

Povremena obustava saobraćaja na nekoliko dionica

Uprava za saobraćaj raspisala je tender za rekonstrukciju magistralnog puta M 2 Rožaje - Špiljani, dionica od tržnog centra “ETC” do novog kružnog toka u Industrijskoj zoni u dužini 1,1 kilometar.&nbsp;
Procijenjena vrijednost radova je milion eura sa PDV-om, a rok za završetak je četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao.&nbsp;
Kako je najavljeno iz Uprave za saobraćaj, na saobraćajnici će biti urađeni cijelom dužinom trotoari, odbojne zaštitne ograde za pješake i vozila, a predviđena je i sanacija postojećih potpornih konstrukcija i izgdradnja novih.&nbsp;
- Takođe, biće zamijenjena asfaltna kolovozna konstrukcija i postavljena nova horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija - poručuju iz Uprave.

Za rekonstrukciju puta kroz Rožaje predviđeno milion eura

U Kliničko-bolničkom centru Berane počela je da radi neurohirurška ambulanta u kojoj će za sada, dva puta mjesečno, ordinirati Slavko Đurašković, specijalista neurohirurgije, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Ambulanta će tokom narednog mjeseca raditi subotom, 2. i 23. avgusta, a pregledi se uz uput ljekara specijaliste, mogu zakazati u Ortopedskoj ambulanti KBC Berane.
- Doktor Slavko Đurašković je rođen u Beranama, Medicinski fakultet završio je na Univerzitetu u Beogradu sa prosječnom ocjenom devet. Specijalizaciju iz neurohirurgije završio je takođe na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gdje je i odbranio i doktorski rad iz oblasti hirurgije povreda perifernih nerava - saopšteno je.
Kao specijalista neurohirurgije Đurašković radi od 2012. godine u Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, a angažovan je i kao asistent u nastavi na Medicinskom fakultetu u Podgorici iz oblasti neurohirurgije.
- Doktor Đurašković se usavršavao na brojnim renomiranim zapadnoevropskim klinikama i to u Beču, Minhenu, Notingemu, Ljubljani, Herneu i pohađao brojne stručne seminare i kurseve u Kopenhagenu, Salzburgu, Minhenu, Majncu, Instanbulu, Valensiji, Barseloni i Beogradu. Njegova oblast ekspertize uključuje operacije tumora mozga i kičmene moždine, operacije degenerativnih oboljenja kičme, uključujući endoskopske operacije diskus hernije i spinalne stenoze, operacije povreda i oboljenja perifernih nerava, kraniocerebralne povrede i terapiju bola – navedeno je u saopštenju.
Kliničko-bolnički centar Berane transformisan je iz opšte bolnice u KBC 2023. godine. U aprilu naredne godine je otvorena nova angio sala u kojoj je urađeno u u kojoj je za godinu urađeno skoro 1.400 koronografija.

U KBC Berane otvorena neurohirurška ambulanta

Crnu Goru će u naredna tri dana zahvatiti toplotni talas sa temperaturama koje će prelaziti 40 stepeni, saopštili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), navodeći da će nakon toga uslijediti osjetno svježije vrijeme.
Iz Zavoda je saopšteno da je veći dio Balkana pod uticajem termobaričkog grebena sa veoma toplom vazdušnom masom, naročito južni i jugoistočni predjeli, a da je Crna Gora blizu ose tog grebena ili u blagoj jugozapadnoj visinskoj struji.
- Ovakva sinoptička situacija će se zadržati u naredna tri dana, a na područje Crne Gore će pristizati još topliji vazduh iz centralnog Mediterana - kaže se u saopštenju.
Navodi se da će prethodna tri kratkotrajna toplotna talasa ovog ljeta, u kojima maksimalna temperatura nije znatno prelazila 40 stepeni, biti nadmašena.
- Tako da se u petak, a naročito u subotu očekuje rekordna temepratura ne samo u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici, nego i u sjevernim predjelima - kazali su iz ZHMS.
Kako su rekli, u petak na širem području Podgorice očekuje se maksimalna temperatura od 40 stepeni, u sjevernim predjelima i na primorju od 36 do 38, a u subotu u cijeloj državi najmanje jedan-dva stepena viša.
Iz ZHMS su kazali da će taj nešto dugotrajniji toplotni talas biti narušen u nedjelju, a moguće već i u subotu veče, jer sa jugozapada i zapada u sklopu ciklonske cirkulacije, pristiže vlažna, nestabilna i osjetno svježija vazdušna masa, tako da se očekuje mjestimična kiša, pljuskovi i grmljavina u većem dijelu države.
- Ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode - istakli su iz ZHMS.
Oni su kazali da će promjenljivo vrijeme, uz dalji pad temeperature, biti nastavljeno i u prvom dijelu naredne nedjelje.

U petak i subotu preko 40 stepeni

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je radni sastanak sa novinarima na kojem je predstavio model sveobuhvatne izborne reforme kroz model zakona o izboru poslanika, navodi se u saopštenju.&nbsp;
- Pred nama je trenutak koji određuje pravac u kojem će se Crna Gora kretati u narednim decenijama. Ovaj zakon vraća politiku građanima. Građani su do sada birali nepoznate ljude i prenosili im suverenitet, ljudima koji su imali odgovornost samo prema jednom čovjeku u zatvorenom partijskom krugu. Zato ove promjene donose veliki demokratski i civilizacijski iskorak u demokratskom razvoju našeg društva - poručio je Milatović.
Kako se dodaje, on je predstavio tri suštinske promjene koje model zakona donosi. Kao prvu, naveo je pravo da građani budu birani i bez partijske pripadnosti.
- Po prvi put, svako – učiteljica, pekar, domaćica, student, poljoprivrednik ili ljekar, može da koristi svoje ustavno pravo da bude biran, iako nije član nijedne partije. Ovim zakonom vraćamo suštinski smisao demokratiji: ne samo da biramo, već i da budemo birani. I ovo je neophodan korak ka unapređenju izbornog sistema. Za nezavisnu kandidaturu biće potrebno 1.000 potpisa podrške, što je manje od 0,2% biračkog tijela. Mandat se dobija direktno kada kandidat osvoji dovoljan broj glasova za jedno poslaničko mjesto, za nezavisne kandidate ne važi granica od tri odsto, važi samo volja građana. Jer trenutno se krši Ustavom zagarantovano pravo građanima da budu birani i to želimo da promijenimo - naveo je Milatović.
Druga važna stavka koju donosi ovaj zakon je pravo da biramo konkretne ljude, a ne samo partijske logoe.
- Otvorene liste su neophodan demokratski iskorak koji vraća politiku gdje joj je mjesto – građanima Crne Gore. Prvi put građani Crne Gore dobijaju pravo da odlučuju ne samo o partijama, nego i o kandidatima u okviru tih partija. Birač će moći da odabere do deset kandidata sa liste koju podržava. Ne mora više da slijedi redosljed koji je nametnula partijska centrala. Mandati se unutar liste dijele prema broju ličnih glasova. Takođe, želim da istaknem jednu važnu stvar: vaš glas će biti važeći čak i ako ne zaokružite političku stranku ili koaliciju. Dovoljno je da glasate za kandidate sa jedne liste. Dakle, i ako ne zaokružite stranku, ali date glas ljudima u koje vjerujete, vaš glas vrijedi. Jer svaka iskrena volja mora da se poštuje. To je ono što ovaj zakon mijenja. On stvara novu političku kulturu: političku kulturu odgovornosti, lične časti i direktnog kontakta između građana i predstavnika u Skupštini Crne Gore - kazao je Milatović.
Као treću ključnu promjenu naveo da predloženi model zakon nije forma, već uvodi suštinsku rodnu ravnopravnost u naš Parlament.
- Po prvi put u istoriji Crne Gore, zakon garantuje da žene budu ravnopravne učesnice u donošenju odluka - rekao je predsjednik, najavljujući uvođenje obaveznog tzv. „zipper“ sistema – žena, muškarac, žena, muškarac – duž cijele liste.
Dodao je da druga mjera podrazumijeva automatsku korekciju mandata ukoliko preferencijalni glasovi građana ne obezbijede ravnotežu između muškaraca i žena.
- Ako u Crnoj Gori živi 50 odsto žena onda 50 odsto treba da ih bude u parlamentu. Na taj način se postiže realnost – puna rodna ravnopravnost. Takođe, ovim izmjenama pokazujemo iskreno poštovanje i siguran sam da je stanje pune rodne ravnopravnosti jedino prihvatljivo. Rodna ravnopravnost je temelj Crne Gore. Temelj svakog društva koje hoće da uspije, koje hoće da bude pravedno, snažno, evropsko. Ovim zakonom šaljemo jasnu poruku: žene u Crnoj Gori su tu da vode zajedno s muškarcima. Da mijenjaju stvari. Da donose odluke. Da učestvuju ravnopravno. Zato ova promjena nije ni politička, ova promjena je civilizacijska. To je Crna Gora kakvu gradimo: pravednu i ravnopravnu - kazao je Milatović.
Predsjednik države je poručio da je ova reforma prije svega u službi građana.
- Ovaj zakon nije protiv partija – on je za građane. On im vraća moć. Ove promjene idu u korist onoga što je Ustavom definisano i koje služi građanima. Direktna demokratija je neophodnost i vraća snagu i kredibilitet političkim partijama i suština demokratije je da se unaprijede prava koja nam pripadaju. Ne pristajem da Crna Gora stoji. Zato govorim o ovim ključnim reformama koje su u korist svih. I zato želim da budem odgovoran prema ljudima i kao čovjek koji radi i koji djelima pokazuje stvari koje govori. I ova reforma je jedna od magistrala mog političkog djelovanja i duboko vjerujem da je ovo u interesu našeg društva i daljeg demokratskog razvoja u našoj zemlji - rekao je Milatović.
Predsjednik je poručio da ćemo usvajanjem modela ovog zakona imati bolji izborni sistem i snažniju Crnu Goru, kojoj se vjeruje.

Izborna reforma za uspješnu Crnu Goru: Otvorene liste, neposredno biranje i rodna ravnopravnost

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su nastavili sa radom, a pred njima su izmjene Zakona o obrazovanju. Na samom početku, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović poručila je kako se tim aktom prvi put zabranjuje svaki obilik nasilja u školama - od strane učenika, roditelja ili drugih lica.
Ona je rekla kako zakonom neće biti prostora da ustanove zataškavaju nasilje, te da je njegovim odredbama utvrđena i obaveza za pokretanje prekršajnog ili krivičnog postupka.
- Ovim ćemo dodatno doprinijeti obezbeđivanje uslova za zaštitu od svih oblika nasilja i zlostavljanja u ustanovama", naglasila je ona, dodavši kako će, u slučaju osnovane sumnje - nastavnici privremeno biti udaljavani sa nastave.
<h2>Zvrko: Preplavljeni smo Megatrend diplomama, zato moramo uvesti dodatno bodovanje</h2>
Elvir Zvrko, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) ocijenio je kako među predloženim izmjenama ima kvalitetnih rješenja, te da mu je posebno bitno to što je ozbiljno tretirano pitanje nasilja u školama.
- Imamo intenciju da se radi na podizanju kvaliteta nastavnog kadra i to pozdravljamo. Vidim i da se bliže definišu kriterijumi koji će se koristiti pri ocjenjivanju prijavljenih kandidata. Ali, uvremenu kada smo preplavljeni Mega-gigatrend diplomama iz regije, moramo voditi računa o rangiranju univerziteta. Mislim da treba u sistemima bodovanja rangirati i univerzitete sa kojih dolaze kandidati - istakao je on, dodajući da će amandmanski reagovati.
<h2>Bojanić-Lalović: Nastavnici zbog revanšizma direktora dobijaju sporove, a onda ministarstvo plaća kazne</h2>
Zoja Bojanić Lalović (DPS) kazala je da u školama ima revanšizma po dubini.
- Tokom 2020. smo imali smjene direktora, što je državu koštalo oko pola miliona. Ali imate li podatke koliko je svaku obrazovnu ustanovu koštala smjena nastavnika, odnosno revanšizam novih direktora prema određenom broju nastavnika? Oni su nakon toga pravdu potražili pred sudom, dobili su, a po zakonu te sudske troškove snosi obrazovno-vaspitna ustanova. Znam da me nećete demantovati - onda Vas direktori zovu u pomoć da nadoknadite štetu, a Vi, svjesni da nemaju sredstava, plaćate kazne - rekla je ona.
<h2>Jakšić Stojanović: U tim situacijama uglavnom mi pokrivamo troškove</h2>
Jakšić Stojanović je kazala kako se škole u tim situacijama obraćaju ministarstvu.
- Uglavnom mi pokrivamo te troškove, koji su veliki, a računamo na to da škole mogu koristiti novac na bolji način nego da plaćaju sudske presude - dodala je ona.
<h2>Vučelić: Jako bitno što se nasilje prepoznaje zakonom</h2>
Kod izmjena zakona je jako bitno to što je nasilje u školama prepoznato i što postoji obaveza da bude prepoznato, kazala je Maja Vučelić (CIVIS).
- Ako direktor ne reaguje - odgovaraće. Isto se dešava i ako učesnici prećute. Prvi put u zakonu imamo i to što ćenastavnik, suočen sa prijavom za seksualno uznemiravanje djeteta ili koleginice, biti privremeno udaljen iz učionice - navela je ona, govoreći o ključnim izmjenama zakona.

Bojanić-Lalović: Nastavnici zbog revanšizma direktora dobijaju sporove, a onda ministarstvo plaća kazne

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Tag: put