Izjava premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi izgrađeni u projektu "Velje brdo" biti završeni sredinom naredne godine, ostaće vjerovatno samo još jedno neispunjeno (predizborno) obećanje – projekat nije ni započet, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Dan su kazali da se o tom pitanju neće oglašavati dok se ne usvoji Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica.
Dan je pitao Ministarstvo koliko je građana dosad, putem sajta veljebrdo.gov.me, iskazalo interesovanje za kupovinu stana, da li se u ovom trenutku preduzimaju aktivnosti u pravcu početka realizacije ovog projekta, da li postoje prepreke za početak njegove realizacije, te da li i dalje imaju očekivanja da bi prvi stanovi mogli biti gotovi sredinom 2026. godine. To je, na predstavljanju projekta "Velje brdo", osam dana prije podgoričkih izbora izjavio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
– Povodom Vašeg zahtjeva, ovim putem Vas informišemo da dok se PUP Podgorica ne usvoji, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine neće se oglašavati u vezi sa projektom "Velje brdo" – odgovor je iz resora ministra Slavena Radunovića na upit tog lista.
Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima predstavljen je 21. septembra prošle godine. Spajić je tada najavio da će prvi stanovi na tržištu biti sredinom naredne godine i da će kvadrat koštati 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.
– Amerika ima američki san. Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san – rekao je Spajić osam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici.
Prema tadašnjoj računici predstavnika Vlade, rata kredita za stan od 100 kvadrata iznosila bi 390 eura s tokom otplate od 30 godina. Mjesečna rata za stan od 60 kvadrata navodno će iznositi 290 eura.
Projekat je planiran na površini od 923 hektara, a na Veljem brdu bi, prema ranijim najavama predstavnika Vlade, trebalo da živi 42.000 ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

Piše: Igor PERIĆ
Nepreciznosti, improvizacije i odstupanje od planova višeg reda uz neobjašnjivo podilaženje privatnim, kao i interesima vjerskih zajednica nauštrb državne imovine, ključne su primjedbe stručne javnosti na Nacrt izmjena Prostorno-urbanističkog plana Podgorice koji vladajuća većina, po svaku cijenu, namjerava da pretoči u planski dokument sa snagom zakona.&nbsp;
Pripremljen bez adekvatne javne rasprave, protivno smjernicama i vizijama razvoja i opredjeljenja prostora izmjene PUP-a nigdje ne prepoznaju potrebu gradnje novih školskih, obrazovnih i kulturnih ustanova, ili nadomještanja zelenih površina. Ali zato je bez velikih problema predviđen „grad u gradu“ na Veljem brdu, što se kosi sa startegijom decentralizacije zemlje koja nije predvidjela novu koncentraciju objekata u glavnom gradu. Dodatno, širom Podgorice „ucrtano“ je i 18 vjerskih objekata, dominantno za potrebe SPC i to ne samo na crkvenom zemljištu već i na državnom gdje su druge površine, kao po spisku želja, prenamijenjene za ove potrebe.
<h2>Crkve u planu, škola nigdje&nbsp;</h2>
U ospežnoj analizi nedostataka nacrta izmjena PUP-a, u okviru segmenta koji se bavi problematikom davanja prioriteta gradnje vjerskim objektima u odnosu na druge potrebe, iz organizacije KANA su naveli da je veliki broj novih vjerskih objekata planiran na opštinskom i državnom zemljištu, a ne na zemljištu koje pripada crkvenim institucijama.
- Ova alokacija dodatno smanjuje prostor za ključne javne sadržaje poput škola, domova zdravlja, zelenih površina i kulturnih sadržaja – upozorili su oni.
U kojoj mjeri je izražena disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge, prema navodima KANE, potvrđuje činjenica da je predviđena gradnja vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove.
Oni su naveli da se planiraju dva islamska objekta, četiri nedefinisana, 12 hrišćanskih, od čega pet pravoslavnih crkava, četiri parohijska doma, po jedna katolička i evangelistička crkva i jedan manastir.
KANA je dajući komentar na sadržak izmjena PUP-a istakla da postoji ozbiljan nesklad sa strateškim dokumentima, procedura izrade je loša i neusklađena sa regulativom, pravila o učešću javnosti su prekršena, a analitička podloga, najblaže rečeno, loša.
Upozorili su da Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, koji je dobio načelno pozitivno mišljenje Savjeta za reviziju planskih dokumenata, ne smije biti usvojen jer predstavlja potpuno novi plan, a ne izmjene postojećeg.
- Izmjene i dopune PUP-a Podgorice pokazuju ozbiljan nesklad u ciljevima i prioritetima: dok se prepoznaje problem prekomjerne stanogradnje, planira se čitav jedan novi grad sa 20.000 stanova; dok se planira veliki broj vjerskih objekata, izostaju osnovne javne usluge poput škola, domova zdravlja i kulturnih sadržaja – istakli su iz te organizacije.
Posebno zabrinjava činjenica da nije prepoznata potreba unapređenja i izgradnje osnovne infrastrukture, u prvom redu škola, jer nijedna nije planirana, uprkos demografskim potrebama i postojećem manjku kapaciteta.
- Naprotiv, postojeće lokacije opredijeljene za školstvo i socijalnu zaštitu su umanjene ili prenamijenjene u komercijalne svrhe. Konkretan primjer je da je na Zabjelu, na skučenoj površini u okviru bloka u kojem su škola i vrtić, planirana crkva – naveli su iz te organizacije.
<h2>Planska klerikalizacija društva&nbsp;</h2>
Vlast je do te mjere imala obzira u odnosu na želje i potrebe vjerskih organizacija da se stiče utisak da su, iz vizure države, parohije, a ne mjesne zajednice osnovna ćelija organizacije lokalnog prostora i ambijenta.
Na to je nedavno ukazao i mr Dragoljub Marković, diplomirani prostorni planer i jedini član Savjeta za reviziju planskih dokumenata povodom nacrta izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP) koji je dao negativnu ocjenu na izmjene plana i izuzeo mišljenje u odnosu na načelno pozitivno mišljenje.
U autorskom istupu objavljenom na sajtu Nova STEGA (Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru) ukazao je na neprihvatljive odluke koje se, pored pravljenja grada u gradu, na Veljem brdu, odnose i na planiranje gradnje novih vjerskih objekata.
Prema njegovim riječima, posebno pitanje su lokacije u državnom vlasništvu, koje se iz namjena poljoprivreda, stanovanje, centralne djelatnosti... izmjenama PUP-a prenamjenjuju u namjenu „vjerski objekti“, ukupne površine preko 40 000 metara kvadratnih.
Takva intervencija u PUP-u je urađena po inicijativi sa prethodne javne rasprave, bez analiza i opredjeljenja sa državnog nivoa.
- Prema planu, namjena ,,vjerski objekat“ može biti: „zdanja za bogoslužbene potrebe, kao i manastirske konake, samostane, administrativno-upravne zgrade, groblja, vjerske škole i internate, proizvodne i druge prateće sadržaje za potrebe vjerskih objekata“ – naveo je Marković te podatke u autorskom tekstu u ime STEGE.
Dodao je da ako na nekoj lokaciji može biti crkva ili proizvodni pogon, onda to nije planiranje prostora. Naveo je da u planu se predviđa gradnja i više parohijskih domova.
- Uz svu bogobojažljivost i poštovanje vjere i vjerskih objekata, načela profesije, a i zakonske procedure, nalažu da se skrene pažnja da ovaj postupak nije cjelovit ni adekvatan način da se riješi tako ozbiljno pitanje. Po načinu kako se došlo do predloga ispada da su obrađivač plana i oni koji Plan ocjenjuju opredijelili da će, na primjer: objekte ,,društvenog standarda“ – lokalna mjesta okupljanja, organizovati i graditi vjerske zajednice umjesto države, opštine, mjesne zajednice. Još bi se moglo reći da planeri klerikalizuju društvo – naveo je Marković.
<h2>PUP ne bi trebalo da se bavi pojedinačnim katastarskim parcelama&nbsp;</h2>
Organizacija „KANA/ ko ako ne arhitekt“ koja okuplja arhitekte udružene oko ideje da se spriječi devastacija arhitektonskih vrijednosti na prostoru Crne Gore u generalnim ocjenama naglasili su da Nacrt izmjena i dopuna PUP-a zloupotrebljava samu funkciju izmjena i dopuna, jer se plan radikalno različit od originalnog predstavlja kao tek izmjena i dopuna postojećeg PUP-a.
- U Separatu sa urbanističko-tehničkim uslovima prikazane su 33 lokacije; međutim, u grafičkom dijelu nacrta tačkasto je tretiran niz privatnih parcela na način koji pogoduje privatnim interesima vlasnika tog zemljišta i koji se odnosi na pojedinačne katastarske parcele (kojima PUP ne bi trebalo da se bavi), a ne na čitave zone (koje bi PUP trebalo da definiše, kao strateški plan višeg reda) – naveli su iz KANE.
Pritom, istakli su da je plan izrađen bez potrebnih prethodnih analiza i studija.

Iz vizure države grad se dijeli na parohije, a ne mjesne zajednice

Mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom - da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Srđan Perić, iz pokreta Preokret.
Iz ugla politike, Nacrt izmjena i dopuna prostornog plana, kaže Perić, može da definiše opšti okvir društvenih djelovanja jedne zajednice.
- Mi planiramo prostor na teritoriji glavnog grada, u ovom PUP- u su i Tuzi i Golubovci, što je u redu, jer je PUP stupio na snagu prije nego su te dvije opštine izdvojene iz sastava Podgorice. Vidite kako se tretira opšte dobro. Govorimo o nečemu što treba da bude interes svih građana, i oni treba da budu maksimalno uključeni da iskažu svoje stavove. Prvo se kreće od te strane, a to znači da bi u idealnom slijedu stvari prvo trebali da pitamo građane šta misle, da traje određeni period, da nakon toga struka kaže šta ima, i nakon toga da politika otvori vrata struci. Desila se sasvim suprotna strana, mijenja se projektni zadatak osam dana uoči podgoričkih izbora, premijer i ministar resorni predstavljaju taj veliki projekat Velje brdo, i tada kreće trka s vremenom, da vi do kraja godine, u okviru već postojećih izmjena i dopuna, ugradide i grad veličine Bijelog Polja, iznad Podgorice, na Veljem brdu - kazao je Perić.
On je istakao da se tu desilo mnogo proceduralnih propusta i grešaka, ali i da postoji pravna nekonzistentnost.
- Važeći PUP koji je donesen 2014.godine, koji je donijela vrlo reprezentativna ekipa multidisciplinarnih stručnjaka, taj PUP se mijenja, i zadnjih šest-sedam godina se radi na njegovim izmjenama, i sada u zadnje vrijeme, manje od tri mjeseca, vi treba da ugurate, zvanična skraćenica je Velje brdo, i ono je izazvalo najviše pažnje, i najviše se alarmirala javnost, tim prije ne poštujući bazične, ne samo ekološke, nego i logičke, ako hoćete, postavke. To je prostor od oko nešto preko osam kvadratnih kilometara, koji biti naslonjen, pazite sada, na trasu autoputa. Vi naslanjate čitav jedan novi grad na trasu autoputa, i onda tu počinja priča, koja je svedena na političku korist s jedne strane, a sa druge strane otvaranje određenih prilika nekome, vidjećemo kome. Kada govorimo o političkoj priči, Preokret je još prije dvije godine lansirao tu priču o socijalnom stanovanju, kako i na koji način treba da se rješava veliki broj podstanara, koje imamo u Podgorici, druga partija je u tom trenutku iskoristila te elemente, i pokušala promovisati na svoj način, e onda su sjetili oni, iz ove vlasti, da ponude nešto što bi kao potpuno preklopilo svaku moguću ideju, ne bi li njima donijelo političku korist. I to su govorili da je to, kao, socijalno stanovanje, razrada ideje socijalnog stanovanja, što par excellence nije - rekao je Perić.
Premijer je najavio da će kupiti stan na Veljem brdu i on, ironično kaže Perić, spada u taj sloj najugroženijih stanovnika Crne Gore.
- I tada sve gubi smisao, jer je počelo da se ulaz u obećanja bez kraja i početka - naglasio je on.
Počela je cijela priča sa 11.500 stanova, podsjeća Perić, a sada se ne zna da li taj projekat obuhvata 11.500, ili, kako navodi, 20.000 stanova koje je premijer obećao.
- Ako je prosječan broj članova domaćinstva između 3,1 i 3,2, između dva popisa u tim se skalama kreće, ako je njegova pretpostavka tačna, to više nije grad od 35, 40.000 ljudi, nego grad od 60 i nešto hiljada ljudi, ne Bijelo Polje, nego Nikšić iznad Podgorice, dakle te su stvari ostale nerazriješene, i koliko je ta priča nategnuta preko bilo kakvog realnog okvira, govori se da će prvo useljenje biti 2026.godine, do tada je doslovno nemoguće izgraditi kanalizacioni sistem i vodovodnu infrastrukturu - ističe Perić.
Vrijednost projekta je 3,5 &nbsp;milijarde eura, podsjeća Perić, a iz državnog budžeta za tu namjenu je planirano 10 miliona eura što je 350 puta manje nego što je njegova ukupna skala opsega.
<h1>Medenica: Kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu?</h1>
Poražavajući je bio proces prezentacije Nacrt izmjena i dopuna PUP-a Podgorice, za nevladin sektor, ali i za cjelokupnu crnogorsku javnost, jer su u potpunosti ignorisani od strane Ministarstva prostornog planiranja , i svi pokušaji da učestvuju u javnoj raspravi su oduzeti - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica.
- Javna rasprava je trajala svega 18 dana, data su na javnoj raspravi 53 pdf dokumenta, koja se ne mogu ni otvoriti, i uz sve to, ove javne rasprave koje su pokušale da se organizuju nijesu bile uspješne zbog neuslovnosti. U prvom slučaju smo imali situaciju da je dosta ljudi čekalo ispred same sale Ministarstva, i koja je odmah i prekunuta. Drugi pokušaj organizovanja javne rasprave, koji se desio dva dana kasnije, takođe u prostoru koji je bio za nekih stotinjak ljudi, ali opet je bila situacija da se nije moglo ući, niti konstruktivno raspravljati, a imali smo i tu situaciju da je sama prezentacija bila jako loša, nepregledna, i kada je prekinuta onda je Ministarstvo izašlo sa saopštenjem da nam neće više pružati priliku da diskutujemo o ovom planu, koji je ne samo što se tiče javne rasprave problematičan, nego je on nezakonit. Taj dokument nije u skladu sa prostornim planovima višeg reda, odnosno prostornim planom Crne Gore, koji još uvijek važi, ali ni na koji način nije usklađen čak ni sa prostornim planom, koji se uskoro treba usvojiti za naredni period, i otvaraju se brojna pitanja kako je uopšte došlo do toga da jedan ovakav plan izađe na javnu raspravu, a naročito i ono što će se i desiti, uprkos svim našim naporima, to jeste da bude usvojen - rekla je Medenica.
Komentare su uputili Ministarstvu i ono će morati da odgovori, kaže Medenica, kako je moguće da se ide obrnutim redoslijedom, da se mijenjaju planovi nižeg reda, a onda prostorni plan Crne Gore morati da usklade sa tim.
- Sve ovo se dešava pred neposredno usvajanje prostornog plana Crne Gore, za koji je završena javna rasprava, ali &nbsp;neposredno prije usvajanja izmjena i dopuna Zakona o prostornom planiranju izgradnje objekata, koji će zapravo, onog trenutka kada se usvoji, vratiti ingerencije prostorno planiranje na lokalne samouprave, odnosno decentralizovati čitav ovaj koji je prošlih godina bio samo, isključivo na Ministarstvu…U toku ovog mjeseca su javne rasprave na prostorne planove i Ulcinj, Bar, Tivat, Plav, Herceg Novi, te je dosta problema u ovim planovima nižeg reda, koji se pokušavaju reflektovati na prostorni plan Crne Gore - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DteXUJ5RbZbI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Velje brdo više nije grad od 60 i nešto hiljada ljudi, nego Nikšić iznad Podgorice

Centar za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) objavio je primjedbe, prijedloge i sugestije na inovirani Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice.
Primjedbe sa obrazloženjima CZIP je uputio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Sadržaj dokumenta prenosimo integralno:
Primjedba/predlog/sugestija 1:
<h3>Ovaj nacrt planskog dokumenta nije usklađen, odnosno suprotan je planu najvišeg reda – Prostornom planu Crne Gore i kao takav suprotan je odredbi člana 145. Ustava Crne Gore iz koje proizilazi da se pravni poredak države temelji na hijerarhiji pravnih akata. Načelom saglasnosti pravnih propisa omogućava se jedinstvenost i djelotvornost pravnog sistema i predstavlja jedan od bitnih elemenata ostvarivanja vladavine prava. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 1:
Ovaj dokument je suprotan i nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, koji je prošao javnu raspravu i koji ne predviđa mogućnost urbanizacije Veljeg brda, već čak izričito propisuje neophodnost usporavanja rasta, konkretno Glavnog grada i primorskih lokalnih centara, kao i potrebu za racionalnim širenjem gradova i unutrašnjem razvoju naselja. Takođe, u nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore posebno se ističe potreba za smanjivanjem trendova gradnje u lokalnim samoupravama kao što su Podgorica i Budva. 
U odjeljku “Optimizacija korišćenja prostora“ se navodi sljedeće: 
„za sve regione i pripadajuće lokalne zajednice je važno da se racionalizuju građevinska područja, odnosno da se primjeni optimizacija pri određivanju područja za izgradnju. (ili smanjenje tih područja u odnosu na postojeće planove u zonama gdje je to potrebno). Na taj način se prostor čuva i izbjegava se disperznost građevinskih zona, obezbjeđuje se bolje infrastrukturno i komunalno opremanje, izbjegavaju se konflikti u prostoru između građevinskih područja i poljoprivrednog zemljišta ili vrijednih i zaštićenih područja“. 
„Zapaža se da je najveća izgrađenost u Primorskom, a najmanja u Sjevernom regionu. Procenat izgrađenosti je neujednačen po opštinama, a izraženo viši je u Budvi, Podgorici, Tivtu, Golubovcima. Uz planirani razvoj privrede i infrastrukture, očekuje se povećanje izgrađenosti u Sjevernom regionu i opštinama koje su do sada bile u stagnaciji, a smirivanje trenda povećanja građevinskih područja u Podgorici i Budvi.”
Usvajanje ovakvog nacrta planskog dokumenta koji je suprotan planu najvišeg reda i eventualno donošenje Prostornog plana Crne Gore koji bi se kasnije usaglasio sa ovakvim planom nižeg reda (umjesto obrnuto), predstavljalo bi grubo kršenje Ustava i najavu protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja. Na taj način osnažile bi se sumnje da se oblast uređenja prostora i izgradnje objekata koristi od strane aktera korupcije na najvišem nivou za sticanje koristi na štetu države, ali i za stvaranje uslova za pranje novca, za šta u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata inače postoji visok stepen rizika.
Zato pozivamo Ministarstvo da odustane od ovog nacrta jer je očigledno suprotan Ustavu. Svako dalje insistiranje na njegovom usvajanju i pored činjenice da se radi o neustavnom aktu, dodatno bi potvrdilo sumnje da su trenutno u toku pripremne radnje za izvršenje teških krivičnih djela, odnosno da se u projektu “Velje brdo” ne radi o planiranju izgradnje, nego o planiranju “ugradnje”.
Primjedba/predlog/sugestija 2:
<h3>U oglasu javne rasprave navedeno je da se radi o “inoviranom” planskom dokumentu. Termin inovirani planski dokument ne poznaje Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, pa je nerazumljivo o kakvom dokumentu se radi jer je nejasno koji dokument, kada i na koji način se “inovirao”. U svakom slučaju, pokrenut je postupak za donošenje planskog dokumenta koji zakon ne poznaje, što ovaj akt dodatno čini suprotnim Ustavu. </h3>
Takođe, u istom oglasu javne rasprave Ministarstvo je navelo da će Centralna prezentacija biti održana u multimedijalnoj sali Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 11.12.2024. godine u periodu od 10h-12h. Ova prezentacija, odnosno javna rasprava, nije održana zato što Ministarstvo nije obezbijedilo uslove, kao ni druga rasprava koja je zakazana za dan 13.12.2024. godine jer je prostorija opet bila nedovoljna da omogući učešće svih zainteresovanih lica. Dodatno, prezentacija obrađivača plana bila je urađena tako da nije bila vidljiva i čitka i predstavljena je na krajnje neadekvatan način. Učešće javnosti u ovom postupku bilo je onemogućeno i zbog toga što grafički dio nacrta planskog dokumenta sadrži 53 dokumenta u PDF formatu, koje standardni računar ne može da otvori.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 2:
Ministarstvo se odlučilo da ne sprovodi najavljenu javnu raspravu i pozvalo je zainteresovana lica da primjedbe i sugestije dostave pisanim putem, čime je učešće javnosti dodatno ograničeno, a što posebno podstiče sumnje da se radi o pripremnim radnjama za izvršenje krivičnih djela. U tom smislu, ukazujemo da je članom 5. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano da se uređenje prostora zasniva, između ostalih, i na načelu javnosti u postupku uređenja prostora. Takođe, član 6. istog zakona propisuje da svako ima pravo da, u skladu sa zakonom, bude obaviješten o poslovima uređenja prostora i izgradnje objekata, da daje inicijative, mišljenja ili na drugi način učestvuje u poslovima vezanim za uređenje prostora i izgradnju objekata. U konkretnom slučaju, neodržavanjem javne rasprave koju je Ministarstvo zakazalo i koja nije održana jer Ministarstvo nije obezbijedilo uslove za to, prezentacijom plana koja je nečitka i objavljivanjem velikog broja dokumenata u formatu koji učesnici u raspravi ne mogu da koriste, grubo je povrijeđeno zakonom propisano načelo javnostu u postupku uređenja prostora.
Organ vlasti ne može zadovoljiti zahtjeve poštovanja načela javnosti tako što će samo formalno pozvati javnost da podnese primjedbe i sugestije, a istovremeno onemogućiti javnost da aktivno učestvuje u postupku i uskratiti joj pravo na javnu raspravu i posebno onemogućiti zainteresovanoj javnosti da izvrši uvid u svu dokumentaciju.
S tim u vezi ukazujemo da javni karakter postupka pred javnopravnim ili državnim organima štiti sve strane u postupku od donošenja odluka u tajnosti bez ikakve kontrole javnosti i ujedno održava povjerenje u rad tih organa. Načelo javnosti doprinosi postizanju cilja pravičnosti postupka, koji predstavlja jedan od fundametalnih principa svakog demokratskog društva u okviru značenja koje ima po Evropskoj konvenciji (presuda Evropskog suda za ljudska prava Golder od 21. februara 1975, Serija A br. 18, str. 18, stav 36. i presuda Lawless od 14. novembra 1960, Serija A br. 1, str. 13). 
Interesi kojima treba da služi javni postupak nijesu samo interesi strana u postupku, nego i interesi šire javnosti, pa postupak koji je otvoren samo za strane u njemu, ne zadovoljava kriterijume po odredbi člana 6. Konvencije (Kadubec protiv Slovačke, 1998. i Malhous protiv Češke Republike, 2001.). Kriterijum o javnosti primjenjuje se na bilo koju fazu postupka koja ima uticaja na “odlučivanje” o određenom pitanju (Axen protiv Njemačke, 1983.).
Rad Ministarstva bi morao biti javan, a načelom javnosti obezbjeđuje se nadzor građana nad organima koji vrše javna ovlašćenja, a sve u smislu načela suverenosti iz člana 2. Ustava Crne Gore o neposrednom ostvarivanju vlasti od strane građana.
Načelo javnosti ozbiljno je ograničeno odlukom da se ranije zakazana javna rasprava ne održi, kao i prezentacijom nečitkih dokumenata i dokumenata koji nijesu dostupni javnosti. Kako je javnost rada pravilo, odnosno načelo propisano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavom i zakonom, to je svako isključenje ili ograničenje javnosti izuzetak koji nalaže obavezu organu koji vodi postupak da donese posebnu odluku o isključenju javnosti i da u odluci pruži jasne i ubjedljive razloge, kao i pravni osnov, zbog kojih je odlučio da isključi ili ograniči javnost. 
Shodno odredbi člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, javnost se iz postupka može isključiti u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde. Nijedan od navedenih osnova za ograničenje javnosti u konkretnom slučaju ne postoji. 
Zato se proizvoljnim ograničenjem javnosti odlukom da se javna rasprava koja je zakazana neće održati, bez navođenja razloga i obrazloženja, krši Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Crne Gore i zakon i grubo ugrožavaju prava i interesi javnosti da učestvuje u postupku koji se tiče uređenja prostora i izgradnje objekata.
Podsjećamo i na međunarodne obaveze Crne Gore jer se još 2009. godine obavezala da će ih ispunjavati implementacijom Arhuske konvencije u svoje zakonodavstvo, a koje obaveze se, pored ostalog, odnose i na prava učešća zainteresovane javnosti prilikom donošenja planova. Iz tih razloga je donešen i Zakon o potvrđivanju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i prava na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. 
Shodno navedenom, očekujemo da Ministarstvo povuče iz procedure ovaj neustavan i nezakonit akt. U protivnom, ako se nastavi sa radnjama u cilju usvajanja ovog dokumenta u netransparentnoj proceduri, sumnje u planiranje izvršenja koruptivnih krivičnih djela i stvaranje ambijenta za pranje novca, a sve na organizovan način, biće dodatno potvrđene, pa ćemo u tom smislu o svemu obavijestiti Specijalno državno tužilaštvo u formi odgovorajuće krivične prijave. 
Primjedba/predlog/sugestija 3: 
<h3>Lokacija 29 - sporna je prenamjena zemljišta u zone mješovite namjene jer je riječ o trećoj zoni Parka prirode Rijeka Zeta u kojem je urbanizacija već prepoznata kao velika prijetnja i problem. Dodatno, lokacija se nalazi u neposednoj blizini Vodoizvorišta Mareza koje se koristi za potrebe javnog vodosnabdijevanja u Glavnom gradu Podgorica. Oko 60% stanovništva se snabdijeva sa Mareze, koja ima širu zonu zaštite, užu zonu zaštite i zonu neposredne zaštitem ali oko kojih je urbanizacija bez adekvatne komunalne infrastrukture već prepoznat problem koji se intenzivira ovom prenamjenom zemljišta. Smatramo da izgradnja dodatnih sadržaja ne može bit prihvatljiva na ovoj lokaciji. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 3:
Prostorno – urbanistički plan Podgorice navodi da se na “prostoru uz rijeku Sitnicu, Velje Brdo i izvorište Mareza, kao i dijelu koji pripada teritoriji opštine Danilovgrad, ističu hidrološki fenomeni koji, zajedno sa vegetacijskim kompleksom i vidikovcima, predstavljaju specijalni oblik zaštite prirode označen kao predio posebnih prirodnih vrijednosti.“ Navodi se da je Marezu, kao izvorište Podgorice, potrebno zaštititi i uređivati kao zonu rekreacije, bez povređivanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Za ovaj prostor je predviđena i izrada prostornog plana područja posebne namjene, koji bi osim podgoričke obuhvatio i dio danilovgradske opštine. Međutim, ovo područja je 2019. godine zaštićeno kao dio Parka prirode “Rijeka Zeta” za zonama zaštite II I III. Predmetna lokacija se nalazi u zoni III. 
U zoni zaštite III sa režimom održivog korišćenja mogu se: – sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja; – razvijati naselja i prateću infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja; – vršiti radovi na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje; – sprovoditi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva; selektivno i ograničeno koristiti prirodni resursi. Treća zona parka obuhvata ekosistemske cjeline koje se nalazi u prostoru između rijeke Mareze, rijeke Matice i Sitnicu u Lužnici. Za ovu zonu neophodno je pratiti eksplicitnu primjenu standarda zaštite životne sredine i prirode kako se ne bi narušilo već poboljšalo biološko stanje parka prirode. Predložena izmjena PUPa za ovu lokaciju mora dati objašnjenje kumulativnog efekta već izgrađenih objekata u neposednoj blizini te na osnovu toga odlučiti da li je izgradnja dodatnih sadržaja prihvatljiva. 
Neplanska urbanizacije je zadnjih godina dovela do intenzivnog širenja urbanih površina uz izgradnju prateće infrastrukture (privatni stambeni objekati, saobraćajnice, industrijski objekti, autoservisi, hale i dr.). Posljedice takvog trajnog gubitka zemljišta i izmjene izvornog prirodnog ambijenta ogleda se u nestajanju i fragmentaciji svih tipova staništa. Posebno su ugrožena travnata staništa i poljoprivredno zemljište. Nekontrolisanom gradnjom trajno se gube prirodna i polu-prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu. Od proglašenja zaštićenog područja konstatovana je intenzivna gradnja i to: poslovnih zgrada i magacina i nasipanje terena građevinskim šutom. Promjene u prostoru koje su se desile nakon formalne zaštite ovog područja su izražene. 
Primjedba/predlog/sugestija 4:
<h3>Lokacija 32 – sporna je prenamjena iz zona za poljoprivredu i naselje u zonu „Elektroenergetske infrastrukture“ jer je riječ o području izueztne biodiverzitetske vrijednosti. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 4:
Ćemovsko polje je karstno polje i dio Zetske ravnice sa karakterom pseudostepe. Preostali očuvani djelovi, koji ujedno najviše odgovaraju vrstama ptica koje gnijezde na tipičnom stepskom staništu predstavljaju ostatke nekada velike i jedinstvene stepe u Crnoj Gori, koju čini mozaik pašnjaka, šljunkovitih i suvih livada i tradicionalnih poljoprivrednih površina. Područje ima veliki značaj za gnjezdarice ali i ptice selice na Jadranskom migratornom putu (Adriatic Flyway).
Ćemovsko polje predstavlja gnjezdilište za noćnog potrka (Burhinus oedicnemus), vrstu koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju, Ulcinjskoj solani i delti rijeke Bojane. Najbrojnija populacija nalazi se upravo na ovom području, na Ćemovskom polju, a trpi sve više raznih pritisaka. Izgradnja “Plantaža 13. jul“ zazuzela je veliki dio područja, a preostali djelovi su u opasnosti od nestajanja zbog neplanskog širenja naselja, industrijeske zone, mreže puteva koje presijecaju čitavo polje. 
Noćni potrk je vrsta koja preferira gole otvorene terene, ravnice, stepe, suve travnjake, oranice, šljunkovito tlo, pješčane dine i zaslanjena zemljišta. Gnijezdi se na golom tlu ili na livadama sa veoma malo vegetacije. Noćni potrka nalazi se na listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Zbog svih pomenutih pritisaka koje ova vrsta trpi noćni potrk nalazi se na Crvenoj listi ptica Crne Gore i opisan je kao ugrožen takson (Endagered). Noćni potrk nalazi se na Annex-u I Direktive o pticama. 
CZIP već nekoliko godina sprovodi monitoring ove vrste radi njenog očuvanja. Tokom istraživanja sprovedenih tokom 2021. i 2023. godine, na predmetnoj lokaciji zabilježeno je gniježđenje noćnog potrka. Izgradnja postrojenja za proizvodnju energije zagađenje i buka koju bi ovaj objekat izazivao zasigurno bi uticao da ova vrsta napusti ovu gnijezdeću lokaciju.
Velika ševa (Melanocorypha calandra) je vrsta koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju. Ova rijetka i ugrožena vrsta je veoma osjetljiva na sve promjene u staništu. Preferira otvorena polja sa vrlo malo vegetacije i žbunja, daleko od svih ljudskih aktivnosti. Zbog veoma ograničenog prostora bez ljudskih aktivnosti ova vrsta je na Crvenoj listi ptica Crne Gore opisana kao kritično ugrožen takson (Critically Endangered). Dalje uništavanje polja ovu vrstu može potpuno istrijebiti iz naše zemlje. 
Uz veliku ševu tu je i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydatyla), takođe veoma rijetka i ugrožena gnjezdarica, koja se osim na Ćemovskom polju gnijezdi i na Ulcinjskoj solani. Na Nacionalnoj crvenoj listi ptica opisana kao ugrožen takson (Endagered).
Još jedna značajna vrsta za područje Ćemovskog polja koja takođe preferira gola i otvorena staništa je leganj (Caprimulgus europaeus). Iako je ova vrsta prisutna u širem području, značajan broj parova gnijezdi se upravo na Ćemovskom polju, ali i leganj trpi velike pritiske kao i noćni potrk zbog rapidnog nestanka staništa. 
Još neke od vrsta koje se gnijezde na području Ćemovskog polja a koje se nalaze na listi zaštićenih su: poljska trepteljka (Anthus camperstis), riđoglavi svračak (Lanius senator), pčelarica (Merops apiaster), ćubasta ševa (Galerida cristata). 
Ćemovsko polje predstavlja i značajno odmorište za mnoge vrste na migraciji kao što su: eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarka (Circus pygargus), poljska eja (Circus cyaneus), siva vjetruška (Falco vespertinus), Bjelonokta vjetruška (Falco naumanni), soko lastavičar (Falco subbuteo), vivak (Vanellus vanellus), bijela roda (Ciconia ciconia).
Mnoge zaštićene vrste Ćemovsko polje koriste i kao hranilište kao što su: Velika ušara (Bubo bubo), suri orao (Aquila chrisaetos), sivi soko (Falco peregrinus), bjeloglavi sup (Gyps fulvus) mala ušara (Asio otus), kukuvija (Tyto alba) žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus), mišar (Buteo buteo), a povremeno se na Ćemovskom polju može vidjeti rijetka mala droplja (Tetrax tetrax) i afrička kukavica (Clamator glandarius). 
Izgradnjom postrojenja za proizvodnju energije na ovom području trajno bi došlo do devastacije staniša što bi posledično dovelo i do gubitka vrsta koje su za njega vezane. Uzimajući u obzir provbitnu površinu Ćemovskog polja koja se sa godinama smanjuje, smatramo da je neophodno omogućiti stvaranje uslova za zaštitu jedne od poslednjih stepa u ovom dijelu Balkana ispunjavajući na taj način našu obavezu da kao ekološki orijentisana država zaštitu prirode i biodiverziteta satvimo iznad “privrednog razvoja” barem na onim djelovima države gdje postoje određene specifičnosti i prirodna bogatstva.

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

Civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera, da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, komentarišući Prostorno-urbanistički plan Podgorice.
Grupa nevladinih organizacija u Crnoj Gori održala je protestni skup &nbsp;ispred Ministarstva prostornog planiranja zahtijevajući od nadležnih da obustave donošenje PUP-a za Podgoricu, koji je u proceduri. Povod je izgradnja novog naselja u Podgorici sa oko 20.000 stambenih jedinica. Oni su naveli da potencijalno usvajanje prostornog plana Podgorice, na način kako su to Vlada i Ministarstvo namjerili da urade izaziva sumnju da je u pitanju korupcija i potencijalno pranje novca.
Posljednji dan javne rasprave povodom donošenja PUP-a je bio 20.decembar i, kako kaže Medenica, uočen je čitav niz nepravilnosti kad je u pitanju taj proces.
- Taj proces nije ustavan, zato što ovaj prostorni plan nema zakonsko utemeljenje, i nema osnovu u planu višeg reda, odnosno ndma osnovu u Prostornom planu Crne Gore, koji je još uvijek važeći, niti je na koji način preslikan u nacrt Prostornog plana Crne Gore koji treba tek da bude usvojen, a za koji je završenja javna rasprava. Tako da dosta je nepravilnosti u tom smislu, ali i u onom koje se tiču same javne rasprave, koja nam je na neki način oduzeta, oduzeto nam je pravo da diskutujemo, da razgovaramo o svim problemima, o viziji onih koji su izrađivači plana, ali i nas koji smo na kraju korisnici tog prostora. Zašto je došlo do svega ovoga, možemo trenutno samo da nagađamo, zato što smo dva reagovanja imali prema Ministarstvu, i na kraju performans ispred Ministarstva, i ostali smo &nbsp;bez odgovora na sve to. Dakle, civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom ovom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor - rekla je Medenica.
Čitanjem PUP-a stiče se utisak, smatra Medenica, da se otvaraju vrata korupciji, iz razloga što tačkaste izmjene koje su predložene na nekih 33 lokacijejer su poljoprivredno zemljište, sportsko rekreativna zona odjednom postale industrijske zone.
- Na nekim lokacijama već postoje izvjesna industrijska postrojenja, i vidi se na neki način legalizacija nečega što na toj lokaciji nije trebalo da bude. Dosta problema koje smo uočili na čitanju ovih dokumenata, a upravo moram da pomenem i to, da samu dokumentaciju gotovo nijesmo mogli ni otvoriti, ni.sagledati, jer po prvi put smo na javnoj raspravi imali 53 pdf dokumenta, grafička prikaza, koji obični računar, u 90 posto slučajeva ne može da otvori - istakla je Medenica.
Nada se da je performans imao efekta, vjeruje Medenica, i da će imati mogućnosti da ponovo prođu kroz proces na način kako je to zakonom propisano, dodaje ona, te da će imati priliku da učestvuju u, kako navodi, donošenju odluka.
- Nadam se da se neće forsirati usvajanje određenih dokumenata, bez učešća građana. Moram samo da da napomenem, da smo mi ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica, organizacija koja se primarno bavi zaštitom prirode, &nbsp;i ovaj prostorni plan upravo sagledavamo kroz te oči, kroz način i drugih stanovnika, ne samo građana Podgorice, nego i ptica i drugih životinja, sa kojima dijelimo prostor, i sa kojima nam je jako važno da ih sačuvamo, da im pružimo siguran dom, i tom smislu su nam od nekog posebnog interesa upravo područja rijeke Zete, gdje se nalazimo, parka prirode, sa Marezom i Lužnicom, kao i Ćemovsko polje, i da nas posebno zabrinjava što su upravo ova područja pogođena velikim izmjenama, i budućim izmjenama u tom pravcu, što nikako ne pogoduje našoj prirodi - naglasila je Medenica.
Ako se dopusti da PUP bude usvojen, poručuje Medenica, mogu se očekivati i svi budući planovi da budu usvojeni bez obzira na sve nepravilnosti.
- Trenutno su u toku javne rasprave na prostorno urbanističke planove i drugih opština, ne samo Podgorice, ali mi prosto nemamo kapacitete da sve sagledamo, ne samo mi, nego kompletan civilni sektor, jer sada imamo javne rasprave u Tivtu, Baru, Ulcinju, izmjene se rade i na prostornim planovima Žabljak, Plav, sve u jednom kratkom periodu, u periodu pred Novu godinu, kad smo inače svi prezauzeti završavanjem godišnjih izvještaja, i sve to prije nego što se zapravo usvoji prostorni plan Crne Gore, koji je već na nekih 90 posto spreman za usvajanje, kao izmjene Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata, što je zaista nešto što bi se moralo sačekati, pa tek raditi sve ove lokalne izmjene planova, jer na ovaj način ispada da će sada morati, ukoliko se sve ovo usvoji, da će prostornim planom, odnosno plan višeg rega morati da se usaglašava sa planovima nižeg reda, što je, složićete se, potpuni nonsens - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8qq2GB_Tj2Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medenica: Prostorni plan Crne Gore će morati da se usaglašava sa onima nižeg reda

Grupa nevladinih organizacija održaće sjutra u 10 sati performans i konferenciju ispred Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine povodom posljednjega dana javne rasprave o PUP Podgorice.
Nevladine organizacije ranije su pisale ministru Slavenu Radunoviću tražeći da se rok za održavanje javne rasprave produži.
Performans ispred prostorija Ministarstva biće održan pod sloganom "Svi skupa protiv PUP-a".

"Svi skupa protiv PUP-a": Sjutra performans NVO ispred Ministarstva prostornog planiranja

Aktuelna vlast na čelu sa Ministarstvom prostornog planiranja i urbanizma pokazuje potpuni nedostatak sluha za potrebe i glas građana. 
Javna rasprava o izmjenama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice sprovodi se na način koji jasno ukazuje na namjeru da se proces opstruira i da se ključne odluke donesu bez adekvatne stručne i građanske participacije - ocijenio je odbornik Evropskog saveza u 
Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković. 
 
Umjesto da se radi na izradi potpuno novog PUP-a, što je, prema njegovim riječima, logičan i odgovoran korak s obzirom na to da postojeći plan ističe za 15 dana, vlast forsira izmjene i dopune koje prvenstveno služe interesima malog broja privilegovanih pojedinaca.&nbsp;
- Tačkaste promjene ucrtavaju zelene površine kao građevinsko zemljište, pretvaraju najkvalitetnije poljoprivredne zone poput Sadinama u građevinske, i stvaraju prostor za izgradnju na Veljem brdu, bez ikakvih studija i analiza uticaja na životnu sredinu, ekonomiju ili demografiju. Projekat izgradnje na Veljem brdu, predstavljen uoči izbora, očigledno ima cilj da omogući enormnu zaradu nekolicini investitora, a da pri tom devastira prirodu i resurse Podgorice. Plan o izgradnji desetina hiljada stanova u nepostojećem “novom gradu” bez jasnog urbanističkog koncepta, sa infrastrukturnim i ekološkim rizicima, predstavlja recept za novu urbanističku katastrofu. Ovo nije razvojni plan; ovo je dokaz potpune neodgovornosti vlasti prema budućnosti Podgorice i njenih građana - ističe Mašković.
PUP Podgorice se mijenja bez usvajanja Prostornog plana Crne Gore, koji je, kako dodaje, istekao prije četiri godine.
- Ovo predstavlja direktno kršenje zakonskih obaveza Vlade. Takođe, Glavni grad je već dao dva negativna mišljenja na predložene izmjene, dok se ignorisanje stručnih mišljenja i građanskih zahtjeva nastavlja. Usvajanje ovog plana značilo bi kraj svih moratorijuma na gradnju i otvaranje vrata za nekontrolisanu urbanizaciju, što će trajno uništiti zelene i javne površine u gradu - navodi Mašković.
Ukoliko ovaj dokument bude usvojen, građani Podgorice suočiće se sa, kako je ocijenio, posljedicama ove katastrofalne politike Demokratskog fronta i Pokreta Evropa sad – nestankom zelenih površina, gužvama u saobraćaju, nedostatkom parkinga, degradacijom životnog prostora i ekološkom devastacijom.

Mašković: PUP Podgorice ignorišući zakon omogućava profit privilegiranim pojedincima nauštrb javnog interesa

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacrt izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice s Programom za održavanje javne rasprave. 
Kako je saopšteno iz Vlade, cilj izrade Izmjena i dopuna PUP-a je da se preispitaju postojeća prostorno-planska rješenja sa aspekta potrebe za obezbjeđivanje preduslova za realizaciju projekata značajnih za Glavni grad i državu, uključujući i investiciono-razvojni projekat „Velje brdo“.
- Nacrt je izrađen u skladu sa prostornim mogućnostima i ograničenjima u cilju sprečavanjanja prostornih konflikata, obezbjeđenja kvalitetnije i atraktivnije prirodne i stvorene sredine i omogućavanja održivog i socijalno pravednijeg privrednog razvoja. Dokument se temelji na principima racionalnog širenja i unutrašnjeg razvoja naselja, očuvanja i unapređenja kulturne baštine i očuvanja prirodnih vrijednosti - saopšteno je iz Vlade.
Kako tvrde, ovim izmjenama će se, između ostalog, stvoriti preduslovi za racionalno i namjensko korišćenje prostora i definisanje položaja i pravaca razvoja Glavnog grada u skladu sa principima održivog razvoja.
- Osnovni koncept izmjena Plana zasnovan je na prostornom usmjeravanju razvoja krupnih infrastrukturnih sistema dobro saobraćajno uvezanih, objekata javnih službi, prostora za izgradnju privrednih sadržaja turističke valorizacije, u cilju sprečavanja neracionalnog korišćenja i degradacije prostora - navedeno je u saopštenju Vlade.

Vlada usvojila Nacrt izmjena PUP Podgorice: Uključeno "Velje brdo", garantuju racionalno i namjensko korišćenje prostora

Nakon predsjednika države Jakova Milatovića, ministra energetike Saše Mujovića, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i mnogih drugih državnih funkcionera, reflektori predizbornog teatra u Podgorici obasjali su i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića.
On je danas, zajedno sa premijerom Milojkom Spajićem, održao pres konferenciju na kojoj je - osam dana pred održavanje izbora u glavnom gradu - najavio „najveći urbanistički projekat“ kojim planiraju potpuno novi grad u dijelu Podgorice – na Veljem brdu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.8519%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fradunovic-planiramo-potpuno-novi-grad-na-veljem-brdu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana - rekao je Radunović ističući da će to biti prostor za još jedan grad, ali i da su planirane velike zelene površine.
Radunović je tokom konferencije saopštio da će pristupiti promjeni PUP-a Podgorice, na koji Podgoričani čekaju već sedam godina, i da će on biti usvojen u parlamentu Crne Gore do kraja godine.
- Pristupićemo promjeni PUP-a Podgorice koji još nije usvojen tako da ćemo da ga vratimo na javnu raspravu petnaestak dana i da izvršimo promjene neophodne da bi se ovaj projekat realizovao, kao i još neke goruće probleme koje imamo u Podgorici. Taj plan, ako Bog da, a i sreća junačka, do Nove godine će biti usvojen u parlamentu Crne Gore – naveo je Radunović.
Izvori Portala ETV ističu da bi tehničke i direktne smjernice trebalo da budu u PUP-u - ali upozoravaju da je to za ovakav obuhvat prosto nemoguće. Naime, naše nezvanične informacije iz dijela stručne javnosti govore da je projekat Veljeg brda nemoguće izvesti u tako kratkom roku jer je pored izmjene PUP-a neophodno da se usvoji i plan nižeg reda: kao državna i lokalna studija lokacije koja bi detaljno tretirala čitav prostor Veljeg brda za dalju valorizaciju.
Ministar Radunović je tokom konferencije saopštio da je 98 odsto zemlje na Veljem brdu u vlasništvu države i grada. Nije precizirao gdje se tačno nalazi dva odsto zemlje koja je u privatnom vlasništvu. I eventualna eksproprijacija bi, navode naši izvori, predstavljala dodatno prolongiranje donošenja PUP-a.
Izvori Portala ETV kažu da bi u najboljem slučaju za donošenje planskog dokumenta Ministarstva trebalo dvije godine, za projektovanje godinu i po, ali i da nije isključeno da će značajno vrijeme biti potrebno za eksproprijaciju – o koliko god odsto zemljišta Veljeg brda da je riječ.
Zbog toga nije jasno na čemu premijer Milojko Spajić bazira tvrdnje, koje je iznio tokom konferencije, da ćemo prve stanove na Veljem brdu imati sredinom 2026. godine.
Inače, Ministarstvo kapitalnih investicija najavilo je 2022. godine tender za izgradnju solarnih elektrana na Veljem brdu. Radunović se danas nije osvrtao na raniji plan, niti precizirao je li predviđeno da solarne elektrane budu na istoj lokaciji i u planskom dokumentu.

Anja Ivanović

Radunović najavljuje „grad u gradu“ i promjenu PUP-a - koja nije moguća do kraja godine

U fokusu večerašnjeg izdanja Ljetnjeg programa je tema "Tiha revolucija – žene koje mijenjaju svijet oko sebe", koja će kroz inspirativne priče i razgovore osvijetliti ulogu žena u savremenom društvu, nauci, kulturi i javnom životu.
Gošće emisije su:
- doc. dr Svetlana Kalezić Radonjić, univerzitetska profesorka i autorka,
- Nataša Kovačević Njezvanova, influenserka i borac za mentalno zdravlje,
- Anđela Mićanović, doktorandkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Luksemburgu.
Posebna gošća večeri biće i istaknuta hrvatska glumica Nina Violić, dobitnica Zlatne Arene za najbolju glavnu žensku ulogu u filmu “Dobra djeca”, koji je nedavno premijerno prikazan na Pulskom filmskom festivalu.
Ne propustite večeras – inspiracija, hrabrost i snaga ženskih glasova u centru pažnje.

Večerašnja tema Ljetnjeg programa: Tiha revolucija – žene koje mijenjaju svijet oko sebe

Mlade rukometašice, predstavnice juniorskih klubova i reprezentacije, obije golmanke, Teodora Rončević i Vanja Živković, bile su gošće jutarnjeg dijela Ljetnog programa, na Televiziji E, gdje su govorile o počecima i izazovima sa kojima se susreću, snovima i stremljenjima.&nbsp;
Kad je došla u klub, mlada rukometašica Teodora Rončević, bila je jedna od rijetkih koja ništa nije znala o rukometnoj igri, pa su je treneri stavili na poziciju golmana da bi vidjeli, kako kaže, što zna.
- Imala sam predispozicije, sve što je potrebno za golmana i ostala sam na toj poziciji. Pritisak i teret je mnogo veći na golmanima, mi smo same, svaka naša greška se vidi. Igračice mogu da isprave u napadu kad pogriješe odbranu i obrnuto, mi ne možemo, naše je samo da branimo. Ali, uz pomoć igračica i dobre odbrane nama je posao mnogo lakši - rekla je Rončević.
&nbsp;Za golmana su neophodni dobra energija, samopouzdanje, da u ključnim momentima nema straha, da mogu dati najbolji dio sebe u igri.&nbsp;
&nbsp;- Zacrtala sam sebi cilj da zaigram u Ligi šampiona i da budem pozvana za A selekciju, što je san svake igračice - poručila je Rončević.
Vanja Živković se prisjeća da joj je želja bila samo da igra, ali se kroz igru I treninge ispostavilo da stvarno voli da brani.
Golmani su ti, smatra mlada rukometašica, koji nose ekipu, podižu atmosferu, u trenucima kad je najteže i kad se lomi utakmica, često odigraju ključnu ulogu.&nbsp;
&nbsp;-Ja nijesam ništa pokušavala drugo sem da budem golman. Rukomet sam počela da treniram tako što sam kući, konstantno sa mojima pratila naše rukometašice i svidio mi se njihov karakter, želja na terenu i mislim da me to najviše privuklo da počnem baš taj sport da treniram - rekla je Živković.
&nbsp;U narednim godinama, smatra Živković, iskristalisaće se putevi mladih rukometašica, za neke će to biti odlazak u veće evropske i svjetske klubove, jer su to, podsjeća ona, i najveće želje mladih igračica.
&nbsp;Da zaigramo Ligu šampiona u nekim većim klubovima, koji su, možda, uspješniji od naših, ali misli da je naša liga doprinjela da izgradimo sebe kao igrače - zaključila je Živković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZdIvJrjrQpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Rončević: San svake igračice je da zaigra za Ligu šampiona i A selekciju crnogorske reprezentacije; Živković: Naša liga je doprinijela da izgradimo sebe kao igračice

Bivši ministar odbrane Predrag Bošković ocijenio je da je prijava, koju je protiv njega podnio aktuelni šef tog resora Dragan Krapović, pokušaj političkog progona.
On je u izjavi za “Vijesti” naveo da je riječ o još jednoj u nizu prijava protiv njega koja će biti odbačena.
Krapović je u prijavi, u koju su “Vijesti” imale uvid, naveo da su krajem septembra 2017. godine Ministarstvo i Sindikat VCG osnovali Stambenu zadrugu “Odbrana”, čija je djelatnost trebalo da bude izgradnja stanova za zaposlene u resoru odbrane i vojsci.
Međutim, formiranje zadruge je, tvrdi Krapović, bilo nezakonito. Propisom o stambenim zadrugama, predviđeno je da nju mogu osnovati najmanje dva pravna lica, jedno pravno lice i 15 fizičkih lica ili 30 fizičkih lica, a u prijavi piše da Ministarstvo nema svojstvo pravnog lica i da je stoga osnivanje zadruge bilo protivzakonito.
Odlukama Vlade Duška Markovića, zadruzi je od kraja 2017. do početka oktobra 2020. uplaćeno preko milion eura, te dodijeljeno više parcela u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću i Pljevljima, čija vrijednost premašuje dva miliona eura.
Krapović je problematizovao i prenošenje svojine na nepokretnost na zadrugu, navodeći u prijavi da “ni u nezakonitom” ugovoru o osnivanju zadruge nije postojao osnov za to.
U prijavi piše i da je Bošković, neposredno prije nego što je formirana Vlada Zdravka Krivokapića, potpisao sporazum sa zadrugom, kojim je bilo predviđeno da se njoj u naredne tri godine (2021, 2022, 2023) isplati po 350.000 eura (ukupno 1.050.000), te da je time svjesno stvorio finansijsku obavezu narednoj izvršnoj vlasti i državi, suprotno, kako tvrdi ministar, Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Bošković je kazao da već pet godina donosioci odluka nove vlasti “pokušavaju nemoguće” - da pronađu nezakonitosti dok je on bio na čelu resora odbrane.
- Ovo je samo jedna u nizu krivičnih prijava koja će biti odbačena iz razloga što je njena sadržina netačna ili zbog nepoznavanja zakonskih propisa. Pokušaj političkog progona, već pola decenije, pretvorio se u farsu - ocijenio je on.
Bošković je kazao da se nada da država ima institucije “koje vode računa o zakonitom ponašanju”, dodajući da mišljenje Krapovića, kao i ministarke odbrane u Krivokapićevoj Vladi, Olivere Injac, nema nikakvo pravno utemeljenje, “osim političku mržnju koja njihove partije svodi na marginu političkog života”.
Povodom navoda iz Krapovićeve prijave, Bošković kaže da dok je bio na čelu Ministarstva, taj resor “nije ništa uradio što prije toga nisu uradili ministarstva prosvjete, policije i zdravlja”, te da su sporazum potpisan sa zadrugom, kao i sva sredstva i nepokretnosti koja su na nju preneseni jednoglasno dobili “zeleno svjetlo” na sjednici Vlade.&nbsp;
Dodao je da je, “za razliku od Krapovićevih finansijskih odstupanja”, imao pozitivna mišljenja i Ministarstva finansija i Državna revizorske institucije.
- Vjerujem da su pravnici iz tadašnje Vlade mnogo edukovaniji nego kadar Demokrata koji smo imali priliku vidjeti da su većinom plagijatori s kupljenim diplomama ili su studirali desetak i više godina. Dalje ne želim da polemišem s pravnim nebulozama, a prepuštam nadležnim organima da sve provjere - poručio je Bošković koji je Vijestima dostavio fotografiju mišljenja koje je Ministarstvo finansija uputilo 2019. resoru odbrane, na zahtjev za dobijanje saglasnosti o uplati sredstava zadruzi.

Bošković o Krapovićevoj prijavi: Pokušaj političkog progona, nisam uradio ništa što nisu i druga ministarstva

Dobijena je saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i svih relevantnih subjekata za uspostavljanje sistema video nadzora na teritoriji Cetinja.
To je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Radna grupa je pripremila projektni zadatak a nakon što su ispunjeni svi neophodni uslovi donešena je i Odluka o odobrenju lokacije za izgradnju infrastrukture za Prijestonicu Cetinje. U narednom periodu slijedi izrada tehničke dokumentacije na nivou glavnog projekta, nakon čega će se pristupiti implementaciji u skladu sa odobrenim budžetskim sredstvima - kazali su u MUP-u.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, poručuju oni, ostaje čvrsto opredijeljeno da i u narednom periodu nastavi sa ulaganjem u projekte koji doprinose unapređenju bezbjednosti građana i zaštiti njihove imovine.
- A video nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira. Primjenom savremenih tehnologija želimo da doprinesemo jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaćemo i obaveze tokom eksploatacije sistema video nadzora u ovim gradovima - zaključili su u MUP-u.

MUP: Dobijene saglasnosti za uspostavljanje video nadzora na Cetinju, slijedi izrada tehničke dokumentacije

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

,,Veting namještaljka” za Milovana Pavićevića

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Tag: pup-podgorica