Tri osobe su stradale, a 14 je povrijeđeno u masovnoj pucnjavi koja se danas dogodila u američkoj državi Novi Meksiko.
Niko nije uhapšen, ali policija kaže da „aktivno prati još tragova“.
Žrtve iz vatrenog oružja, starosti od 16 do 36 godina, poslate su u sve tri lokalne bolnice i Univerzitetski medicinski centar El Paso, regionalni centar za traumatologiju, prema policiji i bolničkim zvaničnicima.
Šest pacijenata je stiglo u Memorijalni medicinski centar u Las Krusesu kolima hitne pomoći i automobilom, od kojih je pet prevezeno u El Paso, rekao je direktor komunikacija Endrju Kamins.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Masovna pucnjava u SAD: Najmanje tri osobe stradale, povrijeđeno 14

Tajna služba Sjedinjenih Američkih Država rano jutros je pucala na naoružanog muškarca iz Indijane, koji se nalazio jedan blok od Bijele kuće, nakon što su lokalne policijske vlasti obavijestile agenciju o "suicidalnoj osobi", saopštila je Agencija.
- Pripadnici Tajne službe su učestvovali u pucnjavi nakon oružanog susreta sa osobom od interesa, odmah nakon ponoći 9. marta na 17. i G ulici NW - potvrdio je portparol Tajne službe Entoni Đuljielmi na platformi X, prenio je Njujork post.
Savezni agenti su primijetili automobil muškarca parkiran u blizini raskrsnice 17. i F ulice, blizu Ajzenhauerove izvršne kancelarije, jedan blok zapadno od Zapadnog krila Bijele kuće.
Neidentifikovani muškarac je pješice krenuo prema čuvenoj Aveniji Pensilvanija, gdje su ga agenti Tajne službe zatekli odmah nakon ponoći.
Došlo je do "naoružane konfrontacije" kada je muškarac izvadio vatreno oružje.
Agenti Tajne službe su bili primorani da otvore vatru na muškarca, koji je zatim prebačen u lokalnu bolnicu u nepoznatom stanju, saopštila je agencija.
Niko od članova Tajne službe nije povrijeđen, navodi se u saopštenju agencije.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u vrijeme pucnjave boravio na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Vjeruje se da je muškarac, za koga je rečeno da je suicidalan, doputovo iz Indijane u Vašington u subotu, zbog čega je lokalna policija obavijestila Tajnu službu.

500x500

Pucnjava kod Bijele kuće, agenti Tajne službe pucali na naoružanu osobu

Policija u Kanadi traga za osumnjičenim napadačem nakon što je najmanje 12 osoba povrijeđeno u pucnjavi ispred paba u Torontu, saopštile su vlasti.
Četiri osobe zadobile su povrede koje nisu opasne po život nakon incidenta u distriktu Skarboro, istočno od centra Toronta, saopštila je policija. Stepen povreda preostalih žrtava nije poznat.
Osumnjičeni napadač je i dalje u bjekstvu, navela je policija.
Policija Toronta rekla je da je osumnjičenik "nosio crnu fantomku", da je viđen "kako bježi u srebrnom automobilu" i da je još uvijek na slobodi.
Gradonačelnica Toronta izjavila je da se "svi neophodni resursi" angažuju nakon pucnjave.
- Duboko sam zabrinuta zbog izvještaja o pucnjavi u pabu u Skarboru - napisala je Olivija Čov u objavi na mreži X.
Gradonačelnica je navela da ju je načelnik gradske policije uvjerio da su "svi neophodni resursi raspoređeni" te da je istraga o incidentu u toku.
- Moje misli su s žrtvama i njihovim porodicama - rekla je ona.

Toronto: Napadač upao u pab i pucao, ranjeno 12 osoba

Na parking prostoru ispred zgrade Opštinskog suda u Živinicama danas se dogodila pucnjava u kojoj je jedna osoba ranjena, javlja Klix.ba.
Policijska stanica Živinice danas je u 12:20 sati dobila prijavu u kojoj je navedeno da je na parkingu ispred zgrade suda pucano iz vatrenog oružja, a tom prilikom je jedna osoba zadobila povrede.
- Na mjesto događaja upućeni su patrola policije, kao i uviđajna ekipa, dok je povrijeđena osoba vozilom Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Živinice prevezena u Univerzitetski klinički centar Tuzla - rekla je portparolka Uprave policije MUP-a TK Adnana Sprečić.
Motiv pucnjave nije poznat.

Pucnjava ispred suda u BiH, ranjena jedna osoba

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je M.P. i V.M. zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da su iz vozila u pokretu pucali na ugostiteljski objekat u Zeti.
- Osumnjičeni su 7.februara u ranim jutarnjim satima iz vozila u pokretu ispalili više projektila u ugostiteljski objekat "P." u Zeti, u kojem se u tom trenutku nalazilo više lica koja su u strahu trčala prema toaletu navedenog objekta - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Pretresom kuće V.M. pronađena je, kažu, puška nepoznate marke.
M.P.i V.M. se sumnjiče za izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

1084x550

Zadržavanje osumnjičenima da su iz kola pucali ka lokalu u Zeti

U novoj pucnjavi u Briselu, na stanici metroa Klemanso, jedna osoba je povrijeđena.
Još jedna pucnjava dogodila se na stanici metroa Klemanso u Anderlehtu u četvrtak rano ujutro, manje od 24 sata nakon sličnog incidenta u blizini, pri čemu je jedna osoba povrijeđena. Briselski javni tužilac i gradonačelnik Anderlehta potvrdio je vijest RTBF-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fprijavljena-pucnjava-u-briselu-policija-traga-za-naoruzanim-osobama-u-metrou&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pucnjava se dogodila oko 4:00, pri čemu je jedna osoba povrijeđena, rekli su briselski javni tužilac Žulijen Moinili i gradonačelnik Anderlehta Fabris Kramp. Za razliku od incidenta u srijedu, metro saobraćaj nije zaustavljen, iako je jedan ulaz u stanicu zatvoren, navodi MIVB.
Prethodna pucnjava dogodila se u srijedu oko 06:15 u Jorezstratu, u blizini stanice Klemanso. Na snimku se vidi kako dvije osobe pucaju iz automatske puške u vazduh. Vlasti vjeruju da je incident povezan sa obračunima oko droge, a ne sa terorizmom. Jedinice za specijalne intervencije federalne policije pretražile su tunele metroa, a potraga je u toku.

Nova pucnjava u Briselu, povrijeđena jedna osoba

Belgijska policija traga za naoružanim osobama nakon što je prijavljena pucnjava ispred jedne od podzemnih stanica u Briselu.
Na snimcima sa kamera vide se najmanje dva muškarca sa fantomkama koji nose nešto što izgleda kao oružje „kalašnjikov“ na ulazu u stanicu Klemanso u Briselu, piše BiBiSi (BBC).
Federalna policija, kao i policija na željezničkoj stanici i druge jedinice pozvale su pojačanje u tom području.
Portparolka briselske policije Sara Frederik rekla je da su osumnjičeni pobjegli u stanicu metroa i da su možda još u tunelima.
Ona je rekla da u pucnjavi nije bilo povrijeđenih.
Stanica Klemanso je zatvorena, kao i obližnja stanica Brisel-Midi, koja služi kao terminal za Eurostar vozove.
Obustavljene su i dvije metro linije koje opslužuju centar Brisela.

Prijavljena pucnjava u Briselu: Policija traga za naoružanim osobama u metrou

Jedna osoba je ubijena u pucnjavi u Banjaluci u večernjim satima u subotu 11. januara, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz gradske Policijske uprave.
Pucnjava se desila ispred restorana "Stara Ada" u banjalučkom naselju Ada, a policija još traga za počiniocem.
O svemu je obaviješteno i Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.
Oko restorana je razvučena žuta traka, a na terenu je veliki broj policajaca koji kontrolišu sva vozila koja prolaze ulicom ispred restorana, javljaju očevici za RSE.

Jedna osoba ubijena u pucnjavi ispred restorana u Banjaluci

Deset osoba povrijeđeno je u masovnoj pucnjavi u njujorškoj četvrti Kvins kasno na Novu godinu, saopštila je njujorška policija na brifingu za novinare.
Među povrijeđenim u incidentu ispred kluba bilo je šest žena i četiri muškarca i očekuje se da će se svi oporaviti, rekla je policija.
Incident se dogodio kada su 3-4 muškarca otvorila vatru na gomilu ispred kluba, saopštila je policija i isključila mogućnost terorističkog napada.

Njujork: Desetoro povrijeđenih u pucnjavi

U pucnjavi u privatnoj hrišćanskoj školi &nbsp;u Viskonsinu jutros su ubijene tri osobe, od kojih je jedna sam napadač koji je najvjerovatnije izvršio samoubistvo, saopštile su lokalne vlasti.
Nešto ranije policija je saopštila da je petoro ljudi ubijeno, ali je kasnije ta informacija demantovana.
Pucnjava se dogodila u hrišćanskoj školi "Abundant Life" u Medisonu.
- Više informacija biće objavljeno čim bude bilo moguće, istraga je u toku. Pozivamo ljude da izbjegavaju to područje - navodi se u saopštenju policije Medisona.
Policija je danas popodne blokirala puteve oko škole.
Agenti federalnog Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksploziv (ATF) su stigli na teren kako bi pomogli lokalnim organima za sprovođenje zakona.
- Molimo se za djecu, vaspitače i čitavu školsku zajednicu dok čekamo više informacija i zahvalni smo za one koji su tu da pomognu - saopštio je guverner Viskonsina Toni Evers.
Hrišćanska škola "Abundant Life" ima oko 390 učenika, od vrtića do srednje škole, navodi se na njenom sajtu.

Pucnjava u školi u Viskonsinu: Troje mrtvih, među njima i napadač

Ukupan javni dug posljednjeg dana 2024. godine iznosio je 4.573,83 miliona eura - odnosno 61,32 odsto BDP-a.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto Javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2024. godine, iznosi 4.188,48 miliona eura, odnosno 56,15 odsto BDP-a - naglasili su oni.
U odnosu na kraj 2023. godine javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena.
- Naime, u toku 2024. godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana - ističe se u saopštenju Vlade.
Takođe je, kako su kazali, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura.
- U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura. U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53.30 odsto - navode u Vladi.
Na međunarodnom trzištu kapitala kotira se, kažu, ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona eura.
- Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.Ukupan državni dug (bez depozita), na 31.12.2024 godine, iznosio je 4.514,77 mliona eura ili 60.53 odsto BDP-a - istakli su u Vladi.
Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4.129,42 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-а, a spoljni dug 1.183,48 miliona eura, odnosno 56.08 odsto BDP-a.
- Dok je unutrašnji dug iznosio 331,30 miliona eura, odnosno 4,44 % BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova - kazali su u Vladi.
U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura. To je, prema njihovim riječima, rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura.
<h2>Za popis utrošeno 4,788.355 eura</h2>
Prema Vladinom izvještaju, za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2024. godini iz budžeta je utrošeno 4,788.355 eura.
- Pri tome, utrošena sredstva su se odnosila na isplate za glavne popisne aktivnosti, odnosnoterenski rad, u skladu sa sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Odlukom o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, kao i za postpopisne aktivnosti kontrole, unosa, obrade, logičke kontrole i šifriranja određenih kategorija unijetih podataka popisa - naveli su u Vladi.
<h2>Za Kapitalni 251,65 miliona eura</h2>
U 2024. godini je za realizaciju Kapitalnog budžeta Crne Gore potrošeno je 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom. To je 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Vlada usvojila izvještaj: Javni dug veći za 447,03 miliona eura

Za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2024. godini iz budžeta je utrošeno 4,788.355 eura.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Pri tome, utrošena sredstva su se odnosila na isplate za glavne popisne aktivnosti, odnosnoterenski rad, u skladu sa sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Odlukom o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, kao i za postpopisne aktivnosti kontrole, unosa, obrade, logičke kontrole i šifriranja određenih kategorija unijetih podataka popisa - naveli su u Vladi.
<h2>Javni dug veći za 447,03 miliona eura</h2>
Na današnjoj sjednici je usvojen i izvještaj o ukupnom javnom dugu posljednjeg dana 2024. godine koji iznosi 4.573,83 miliona eura - odnosno 61,32 odsto BDP-a.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto Javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2024. godine, iznosi 4.188,48 miliona eura, odnosno 56,15 odsto BDP-a - naglasili su oni.
U odnosu na kraj 2023. godine javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena.
- Naime, u toku 2024. godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana - ističe se u saopštenju Vlade.
Takođe je, kako su kazali, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura.
- U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura. U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53.30 odsto - navode u Vladi.
Na međunarodnom trzištu kapitala kotira se, kažu, ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona eura.
- Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.Ukupan državni dug (bez depozita), na 31.12.2024 godine, iznosio je 4.514,77 mliona eura ili 60.53 odsto BDP-a - istakli su u Vladi.
Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4.129,42 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-а, a spoljni dug 1.183,48 miliona eura, odnosno 56.08 odsto BDP-a.
- Dok je unutrašnji dug iznosio 331,30 miliona eura, odnosno 4,44 odsto BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova - kazali su u Vladi.
U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura. To je, prema njihovim riječima, rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura.
<h2>Za Kapitalni utrošeno 251,65 miliona eura</h2>
U 2024. godini je za realizaciju Kapitalnog budžeta Crne Gore potrošeno je 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom. To je 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za popis utrošeno 4,788.355 eura

Crnogorski stonoteniser Filip Radović osvojio je trofej na međunarodnom turniru u poljskom Vladislavovu, do kojeg je došao bez izgubljenog seta. U finalnom meču kategorije S10 pobijedio je Francuza Matea Bohasa 3:0 (11:5, 11:7 i 13:11) i time ostvario veliki sportski uspjeh. 
 
Ranije danas u polufinalnom meču eliminisao je Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveiru 3:0 (11:4, 11:2 i 11:9). 
 
Osvajač bronzanih odličja sa Igara u Tokiju i Parizu u grupi je slavio protiv Poljaka Dominika Bartoša 3:0 (11:0, 11:3 i 11:3) i Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa 3:0 (11:8, 11:4 i 11:4) i kao prvoplasirani izborio direktan plasman u polufinale. 
 
Drugi crnogorski predstavnik Luka Bakić ostao je bez medalje, nakon što je u četvrfinalnom meču poražen od Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveire 3:2 (8:11, 11:9, 11:4, 7:11 i 16:14). 
 
Bakić je, u meču sa puno prokreta, u drugom setu vodio 9:3 i imao priliku da povede 2:0, ali je nije iskoristio. 
 
Svoje šanse imao je i u odlučujućem, petom setu, ali je Brazilac bio prisebniji, pa se nakon velike borbe domogao polufinala. 
 
Tener Vladimir Marić kazao je da je Radović sjajno počeo sezonu i nadmoćno osvojio turnir u Vladislavovu. 
 
- Osvojio je turnir bez izgubljenog seta, što je za respekt. Nastavio je tamo gdje je stao prošle godine i dokazao da je trenutno igrač broj dva na svijetu. Trenutno je samo Patrik Čijnovski bolji- rekao je Marič. 
 
Govoreći o Luki Bakiću, kazao je da je, uprkos činjenici da je ostao bez medalje, odigrao dobar turnir. 
 
- Ima je sreću da u četvrtfinalu dobije mladog Brazilca, imao je meč u svojim rukama, ali se desio neshvatljiv pad. U petom setu je imao tri meč lopte, ali nije uspio. Žao mi je što se nije plasirao u polufinale. Idemo dalje, spremamo se za turnir u Podgorici i Laškom- rekao je Marič. 
 
Nastup Radovića i Bakića u Vladisalavovu finansira se po programu Paraolimpijskog komiteta za 2025. godinu, koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih Crne Gore.

Filip Radović osvojio trofej u Vladislavovu

Za realizaciju Kapitalnog budžeta u 2024. godini je potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom - odnosno 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za Kapitalni budžet 2024. utrošeno 251,65 miliona eura

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

,,Katnića i Čađa neka zapale. Vidjećemo što će Lazović uraditi dok je još u mandat, koji ce nam k.... poslije?“

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: pucnjava