Policija pokušava da udje u trag muškarcu koji je juče oko 18 sati ispred južne tribine stadiona Budućnost pucao iz startnog pištolja u pravcu ugostiteljskog objekta „Moyi".
Kako je Pobjedi saopšteno, saslušano je više svjedoka koji su se našli u neposrednoj blizini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpoliciji-prijavljeno-da-je-muskarac-pucao-iz-startnog-pistolja-u-blizini-stadiona-buducnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je, prema izjavama svjedoka, nišanio u pravcu kafića koji se nalazi na južnoj tribini stadiona.
Policija je tokom uviđaja utvrdila da je pucano iz startnog pištolja i pronašla oko osam čoraka.
Svjedoci navode da je muškarac, koji je obučen u crno sa bijelom kesom ili maskom na glavi, došao od pravca Gorice i kod Trga Argentina, zaustavio se ispred Evropske kuće i pucao u pravcu lokala, a nakon toga se udaljio između zgrada.
Inspektori utvrđuju motiv ovog događaja koji je izazvao zabrinutost građana koji su se u tom trenutku nalazili na Trgu Argentina i na stadionu i obližnjoj zgradi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpoliciji-prijavljeno-da-je-muskarac-pucao-iz-startnog-pistolja-u-blizini-stadiona-buducnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inspektori utvrđuju motiv pucanja na Trgu Argentina, saslušano više svjedoka

Podgorički policajci danas su Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeli krivičnu prijavu protiv Darka Perovića zbog lažnog prijavljivanja - navodeći da je imao namjeru da ih diskredituje i pokuša da abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića - bratanića i tjelohranitelja predsjednika Skupštine Andrije Mandića - tvrdnjama da je trpio prijetnje i ucjene kako bi ga optužio za ranjavanje.
Danilo Mandić se sumnjiči za teško ubistvo u pokušaju. On je u noći između 19. i 20. aprila, oko 3.40 ujutru, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića službenim vozilom prepriječio put dvojici sugrađana (Darku Peroviću i Arisu Turkoviću) i ispalio više hitaca u njihovom pravcu. Oni su tada zadobili povrede nogu. Mandić je pobjegao nakon pucnjave, da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Perović je na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu rekao da Mandić nije pucao u njega, te da je to učinio "najniži od trojice mlađih momaka - starosti od 23 do 25 godina". On je tom prilikom rekao da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da optuži Danila Mandića za ranjavanje.
- Osumnjičeni D.P. je u svojstvu oštećenog lica u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica nedvosmisleno ukazao na izvršioca krivičnog djela D.M. da je isti kritičnom prilikom upotrijebio vatreno oružje u pravcu D.P. a usljed čega je zadobio tjelesne povrede, takođe navodeći činjenice i detalje iz samog događaja koje su jedino mogle biti poznate licu D.P - kazali su danas u policiji.
U odnosu na date okolnosti preduzete su, kažu, i druge policijsko-tužilačke mjere i radnje a koje korespondiraju sa obavještenjem prikupljenim Perovića pred policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, gdje nije imao primjedbi na njihov rad. Time je, cijene oni, potvrdio da su sve njihove preduzete u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i Krivičnim zakonikom.
- Navedene mjere i radnje od strane policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzete su sa posebnim senzibilitetom prema ostećenom licu D.P. koje je u konkretnom slučaju zadobilo tjelesne povrede - kazali su oni.
Osnovano se, kažu, sumnja da je Perović lažno prijavio policijske službenike u izjavi datoj pred tužiteljkom u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Koja se u bitnom razlikovala od izjave koju je dao pred službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a kako bi motivisano i sračunato diskreditovao policijske službenike lažno ih optužujući da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da optuži lice D.M. za ranjavanje, dok je sa druge strane na ovaj način pokušao da abolira od krivične odgovornosti osumnjičeno lice na koje je prethodno ukazao - dodali su oni.
Ističu da se osnovano sumnja u istinitost datih navoda koje je Perović iznio pred Višim državnim tužilaštvom.
- Jer isti ne korespondiraju sa činjeničnim stanjem i realnim događajem sa lica mjesta i preduzetom radnjom izvršenja - istakli su u policiji.
Perovića su službenici policije, kako podsjećaju, zatekli na licu mjesta - a on je tada odbio da pruži na uvid lična dokumenta policijskim službenicima, pobjegao i potom izazvao saobraćajnu nezgodu. Nakon toga mu je utvrđeno prisustvo alkohola i kokaina u organizmu, dok mu je ljekarskim pregledom konstatovana povreda na potkoljenici.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica nastavljaju mjere i radnje na razjašnjenju svih okolnosti događaja u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici u odnosu na krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, dok su u odvojenom postupku pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici dostavili dokaze i činjenice koji ukazuju na sumnju da je D.P. izvršio krivično djelo lažno prijavljivanje, zbog čega je Uprava policije podnijela krivičnu prijavu - zaključili su u saopštenju.

Policija podnijela krivičnu prijavu protiv Perovića zbog sumnje da je imao namjeru da ih diskredituje i abolira krivičnu odgovornost Danila Mandića

Podgoričkoj policiji danas je oko 18 sati prijavljeno da je nepoznati muškarac pucao iz startnog pištolja kod Stadiona Budućnosti u centru grada - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Prema našim saznanjima, muškarac je bio maskiran, a očevici tvrde da je pucao u pravcu kafića koji se nalaze na južnoj strani stadiona.
Policija, kako nam je nezvanično rečeno, radi na identifikaciji.
Zvanično se još nijesu oglašavali.

Anja Ivanović

Muškarac pucao iz startnog pištolja kod Stadiona Budućnosti, policija radi na identifikaciji

U pucnjavi koja se jutros desila u lokalu u Futoškoj ulici najvjerovatnije ima povrijeđenih.
Do pucnjave u lokalu u Futoškoj 4 došlo je nešto prije osam sati ujutru.
Kako 021 nezvanično saznaje, najvjerovatnije je jedna osoba povrijeđena.
Policija je na terenu i obavlja uviđaj, a za sada nema zvaničnih informacija.

Pucnjava u lokalu u Novom Sadu, ima povrijeđenih

Prilikom uviđaja na mjestu gdje je sinoć ubijen Ilija Bogdanović (39) pronađeno je sedam čaura, saznaje nezvanično Portal ETV.
Bogdanović je podlegao povredama u pucnjavi koja se desila dvadesetak minuta iza ponoći u Ulici Vojvode Boža na Cetinju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.8085%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Filija-bogdanovic-ubijen-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dosadašnjom pretragom terena, oružje nije pronađeno. Nakon balističke vještačenja pronađenih čaura u Forenzičkom centru znaće se koje je oružje korišteno, rečeno je nezvanično Portalu ETV.
Prema nezvaničnim informacijama, Bogdanović je prije godinu iz Kotora prešao da živi na Cetinje. Bio je moreplovac.
Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.
- Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka.
Iz Uprave policije rano jutros je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena.
- Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji.
Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja.
- Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni.
Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Marija Žižić

Na mjestu ubistva Bogdanovića pronađeno sedam čaura

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Dvoje mladih je poginulo, a četvoro je ranjeno u pucnjavi na kućnoj zabavi u gradu Takoma u američkoj saveznoj državi Vašington, saopštila je policija.
U saopštenju se navodi da je uhapšen jedan maloljetnik u vezi sa pucnjavom.
Navodi se da su žrtve bile stare od 16 do 21 godine, a da su ranjeni prevezeni u bolnice i da njihovi životi nisu ugroženi, prenijela je televizija EjBiSi (ABC).
Na zabavi je bilo oko 40 maloljetnika.
U pucnjavi su oštećene obližnje kuće i vozila.

Dvoje mladih poginulo, četvoro ranjeno u pucnjavi na zabavi u gradu Takoma u SAD

Tri osobe su stradale, a 14 je povrijeđeno u masovnoj pucnjavi koja se danas dogodila u američkoj državi Novi Meksiko.
Niko nije uhapšen, ali policija kaže da „aktivno prati još tragova“.
Žrtve iz vatrenog oružja, starosti od 16 do 36 godina, poslate su u sve tri lokalne bolnice i Univerzitetski medicinski centar El Paso, regionalni centar za traumatologiju, prema policiji i bolničkim zvaničnicima.
Šest pacijenata je stiglo u Memorijalni medicinski centar u Las Krusesu kolima hitne pomoći i automobilom, od kojih je pet prevezeno u El Paso, rekao je direktor komunikacija Endrju Kamins.

Masovna pucnjava u SAD: Najmanje tri osobe stradale, povrijeđeno 14

Tajna služba Sjedinjenih Američkih Država rano jutros je pucala na naoružanog muškarca iz Indijane, koji se nalazio jedan blok od Bijele kuće, nakon što su lokalne policijske vlasti obavijestile agenciju o "suicidalnoj osobi", saopštila je Agencija.
- Pripadnici Tajne službe su učestvovali u pucnjavi nakon oružanog susreta sa osobom od interesa, odmah nakon ponoći 9. marta na 17. i G ulici NW - potvrdio je portparol Tajne službe Entoni Đuljielmi na platformi X, prenio je Njujork post.
Savezni agenti su primijetili automobil muškarca parkiran u blizini raskrsnice 17. i F ulice, blizu Ajzenhauerove izvršne kancelarije, jedan blok zapadno od Zapadnog krila Bijele kuće.
Neidentifikovani muškarac je pješice krenuo prema čuvenoj Aveniji Pensilvanija, gdje su ga agenti Tajne službe zatekli odmah nakon ponoći.
Došlo je do "naoružane konfrontacije" kada je muškarac izvadio vatreno oružje.
Agenti Tajne službe su bili primorani da otvore vatru na muškarca, koji je zatim prebačen u lokalnu bolnicu u nepoznatom stanju, saopštila je agencija.
Niko od članova Tajne službe nije povrijeđen, navodi se u saopštenju agencije.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u vrijeme pucnjave boravio na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Vjeruje se da je muškarac, za koga je rečeno da je suicidalan, doputovo iz Indijane u Vašington u subotu, zbog čega je lokalna policija obavijestila Tajnu službu.

Pucnjava kod Bijele kuće, agenti Tajne službe pucali na naoružanu osobu

Policija u Kanadi traga za osumnjičenim napadačem nakon što je najmanje 12 osoba povrijeđeno u pucnjavi ispred paba u Torontu, saopštile su vlasti.
Četiri osobe zadobile su povrede koje nisu opasne po život nakon incidenta u distriktu Skarboro, istočno od centra Toronta, saopštila je policija. Stepen povreda preostalih žrtava nije poznat.
Osumnjičeni napadač je i dalje u bjekstvu, navela je policija.
Policija Toronta rekla je da je osumnjičenik "nosio crnu fantomku", da je viđen "kako bježi u srebrnom automobilu" i da je još uvijek na slobodi.
Gradonačelnica Toronta izjavila je da se "svi neophodni resursi" angažuju nakon pucnjave.
- Duboko sam zabrinuta zbog izvještaja o pucnjavi u pabu u Skarboru - napisala je Olivija Čov u objavi na mreži X.
Gradonačelnica je navela da ju je načelnik gradske policije uvjerio da su "svi neophodni resursi raspoređeni" te da je istraga o incidentu u toku.
- Moje misli su s žrtvama i njihovim porodicama - rekla je ona.

Toronto: Napadač upao u pab i pucao, ranjeno 12 osoba

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru po kotlinama moguća magla, a poslijepodne se ponegdje očekuje umjeren razvoj oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 14, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.

Danas pretežno sunčano

Maligni strani uticaji, miješanje crkve u politiku, istorijski revizionizam, pokušaji izmjena zakona o državljanstvu… dug je spisak problema na koje Crnoj Gori ukazuje Brisel. Svi su se našli i u poslednjem izvještaju o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, koji je usvojio Evropski parlament. Jedan od evropskih parlamentaraca, Tomislav Solkol, smatra da je uticaj Srpske pravoslavne crkve možda i najveći problem u Crnoj Gori. Nije, kaže, riječ samo o instrumentu velikosrpske politike, već o njenom uzročniku i predvodniku.
- To se vidjelo na izborima 2020. godine, to se vidjelo na lokalnim izborima u Nikšiću, gdje je SPC odradila praktično sve da bi velikosrpska opcija pobijedila. Mi jako dobro pratimo stanje i znamo što se događa. Nas u Hrvatskoj i Evropskoj uniji ne možete prevariti da ne vidimo koji se procesi u Crnoj Gori događaju - kazao je Sokol za 24 sata Televizije E.
Dio vlasti u Crnoj Gori je, dodaje evropski parlamentarac, orjentisan više ka Beogradu i Moskvi i jako je povezan sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Čak bih rekao da neki od političara u vladajućoj većini ne bi to ni bili, ne bi postigli svoje političke karijere, da nisu imali podršku SPC-a. Siguran sam i da mnogi u vlasti razumiju u čemu je problem. Ali, postoje oni koji to ne žele da riješe, naprotiv, ovakvo im stanje odgovara - navodi Sokol.
<h2>Diferencijacija</h2>
Vjeruje, ipak, da će u vladajućoj koaliciji, odnosno, unutar samog PES-a, shvatiti da se tako dalje ne može.
- Da se ne može sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja gleda prema Moskvi, čiji patrijarh govori s Putinom o „ruskom svetu“ i koji čini sve da destabilizuje Crnu Goru. U takvoj situaciji nema govora o nekoj integraciji Crne Gore, dok se taj problem ne riješi. Što se samog PES-a tiče moraće se napraviti jasna diferencijacija između ljudi koji su, s jedne strane, procrnogorski, prozapadno, proevropski orijentisani i onih koji su, s druge strane, proruski i prosrpski orijentisani. Mislim da te dvije opcije nikako ne idu skupa - kaže Sokol.
Ukoliko se takva promjena unutar PES-a ne dogodi, Sokol vjeruje da će doći do potpune marginalizacije ovog političkog saveza, što bi moglo da dovede do situacije u kojoj nekadašnji Demokrastki front postaje glavna politička snaga u zemlji. Kaže da takav scenario ne bi mogao da bude spojiv sa bilo kakvom idejom evropskih integracija. Vjeruje da je integracija Crne Gore u Evropsku uniju moguća, ali samo sa procrnogorskim i proevropskim partijama koje će ispuniti sve evropske standarde i za koje će se zalagati, ne samo deklarativno, već djelima. Sokol podsjeća da je upravo on bio jedan od inicijatora amandmana u vezi sa Zakonom o državljanstvu i pitanja ratnih zločina.
- Više puta smo istakli da bi promjene Zakona o državljanstvu, u smjeru koji bi omogućio da više stotina hiljada ljudi koji žive u Srbiji de facto biraju crnogorsku vlast, dovelo do prestanka postojanja Crne Gore kao nezavisne države. To je za dugoročni opstanak Crne Gore najvažnije pitanje. Mi vidimo da se ponovo kroz medije puštaju probni baloni i da se najavljuje moguće otvaranje tog pitanja. Jasno je da velikosrpske partije u vladajućoj većini, DF i Demokrate to itekako žele, samo pokušavaju to nekako provući ispod radara. Siguran sam da to neće uspjeti. Jako dobro pazimo na ono što se događa, upozoravamo i evropske partnere, kolege iz Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije, iz država članica. Sigurno te stvari neće proći neopaženo. Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu ili Moskvi, da postane neka nova verzija Bjelorusije na Mediteranu. To bi bilo izuzetno opasno i za samu Crnu Goru, predstavljalo bi njen kraj kao samostalne države. Tako nešto predstavljalo bi i opasnost za susjedne zemlje, poput Hrvatske, jer bi se ponovo širio destabilizirajući srpsko-ruski uticaj. To bi bila i opasnost za Evropsku uniju, jer se i dalje najvažnija pitanja poput budžeta, vanjske i odbrambene politike donose konsenzusom, a ukoliko bi neka prosrpska i proruska vlast uvela Crnu Goru u Evropsku uniju, to bi ugrozilo funkcionisanje same Evropske unije i mogućnost donošenja odluka o tim ključnim pitanjima - objasnio je Sokol.
Mnoge su komparativne prednosti Crne Gore, napominje evropski parlamentrac. Riječ je o maloj državi, čiji ulazak u EU ne može poremetiti institucionalni odnos snaga, a i članica je NATO-a na Mediteranu.
- Apsolutni je interes Evropske unije da Crna Gora pristupi i postane članica, jer bi time dobila puno, učvrstila uticaj na području istočne Evrope. Dakle, mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, Evropska unija želi Crnu Goru kao članicu. Crna Gora je, u poređenju sa drugima, najdalje odmakla na evropskom putu, ali još puno toga treba uraditi. Ključni problem postoji unutar same vlasti, gdje su snage koje žele sve samo ne da Evropska unija zaista integriše Crnu Goru i da Crna Gora usvoji evropske vrijednosti - zaključio je Sokol.

Sokol: Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu i Moskvi

Kandidatkinja za gradonačelnicu meksičkog Teksistepena Jesenia Lara Gutierrez ubijena je u nedjelju veče tokom svečanog predizbornog skupa. Osim nje, ubijene su još tri osobe.
Prijenos uživo na Fejsbuku zabilježio je užas. Na njemu je prikazana Gutiérrez kako pozdravlja stanovnike dok je paradirala ulicama Texistepeca, okružena karavanom pristalica.
Gomila je viđena kako se smiješi i skandira prije nego što je iznenada odjeknula pucnjava. 
Na snimku se čulo oko 20 pucnjava, a narednog dana snimak je još uvijek bio dostupan na Larinoj Fejsbuk stranici.

Kandidatkinja za gradonačelnicu u Meksiku ubijena, sve snimljeno u prenosu uživo

Bivši predsjednik Urugvaja Hose Muhika preminuo je danas u 89. godini.
Tu informaciju objavio je aktuelni predsjednik Urugvaja Jamandu Orsi.
- Hvala vam na svemu što ste nam dali i na vašoj dubokoj ljubavi prema vašem narodu - poručio je on.
Muhika je bio predsjednik Urugvaja od 2010. do 2015. godine. U tom periodu bio je naročito poznat po skromnosti i po porukama koje pozivaju na mir i umjerenost.

Preminuo Hose Muhika

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: pucnjava