Atletski Savez Crne Gore ovih dana priprema za štampu tradiocionalnu godišnju publikaciju pod nazivom „Crnogorska atletika u 2025.“ u kojoj će na 358 stranica i više od 700 ilustrovanih fotografija biti obuhvaćena kompletna realizacija svih aktivnosti ASCG u prethodnoj godini.&nbsp;
U publikaciji će se naći rezultati sa svih pojedinačnih i ekipnih takmičenja za sve uzrastne kategorije od cicibana, mlađih pionira, pionira, mlađih juniora, juniora i seniora u muškoj i ženskoj konkurenciji, kao i rezultati sa svih međunarodnih takmičenja i rezultati svih &nbsp;manifestacija koja su održane pod pokroviteljstvom ASCG, kao što su ulične trke, mitinzi, trke na putu, krosevi, polumaratoni i maratoni i rezultati crnogorskih atletičara ostvarenih na dvoranskim takmičenjima u regionu i drugim takmičenjima.
- Ovu značajnu publikaciju pripremio je generalni sekretar Milan Madžgalj, a prvi saradnici u pripremanju materijala bili su zamjenik statističara ASCG Goran Čavić i statističar Saveza Ivan Popović - kazali su u ASCG.
U knjizi će se naći i svi postignuti rekordi u 2025. godini, tablice najboljih atletičara ASCG po svim disciplinama u svim kategorijama, broj osvojenih medalja klubova po takmičenjima, reprezentativci Crne Gire i na kraju važeći rekordi na dan 31. decembar 2025.godine.
Takođe u knjizi su date i ostale aktivnosti Saveza i klubova u 2025. godini.&nbsp;
- Ova jedinstvena publikacija kad je u pitanju crnogorski sport i koju ASCG izdaje od 2007.godine od kada je na čelo ASCG došao Milorad Vuletić, predstavlja izuzetnu arhivsku građu u kojoj je veoma lako pronaći sve ostvarene rezultate atletskog sporta (atletičara i klubova) u 2025. godini - navedeno je u saopštenju ASCG.
Takođe, u uvodnoj riječi predsjednika ASCG Milorada Vuletića data je analiza najznačajnih rezultata i realizovanih aktivnosti Saveza u toku godine.&nbsp;
Knjiga će biti objavljena na sajtu i Fejsbuku ASCG, a biće štampana u 100 primjeraka i distribuirana svim atletskim klubovima i atletskim radnicima u Crnoj Gori. Takođe primjerak knjige biće dostavljen Ministartvu sporta i mladih Crne Gore i Crnogorskom Olimpijskom Komitetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorska atletika u 2025: Na 358 stranica i više od 700 fotografija o aktivnostima u godini za nama

Analiza emisije „Ljudi i događaji“ ukazuje da je tokom 2025. godine došlo do određenih unapređenja kvaliteta sadržaja u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je odstupanje od prošlogodišnjih revizionističkih, ideoloških i politički pristrasnih narativa, posvećena je veća urednička pažnja i uravnoteženija je selekcija informacija. Uprkos napretku, emisija i dalje u potpunosti ne ispunjava standarde naučno-obrazovnog programa RTCG-a.&nbsp;
To se navodi u publikaciji “<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/09/emisija-ljudi-i-dogadjaji-na-rtcg-u-pod-lupom-iskorak-sa-prazninama/" target="_blank">Emisija Ljudi i događaji – analiza (ne)ispunjenih standarda javnog servisa RTCG za 2025. godinu</a>”, autora dr Adnana Prekića, pripremljenoj u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Mediji za demokratiju – jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Primjetne su, kako se ističe, greške u datumima, nedostatak istorijskog konteksta i selektivno predstavljanje ključnih događaja.
- Komparativna analiza sadržaja emisije „Ljudi i događaji“ pokazuje vidljiva i mjerljiva unapređenja u odnosu na emisije koje je RTCG emitovala tokom 2024. godine. Ovaj napredak dijelom pripisujemo i efektu prethodne analize objavljene u okviru istog projekta, koja je, vjerujemo, doprinijela kvalitetnijem pristupu i većoj uredničkoj pažnji. Međutim, analizirani materijal i dalje ne ispunjava u potpunosti standarde naučno-obrazovnog programa, koji zahtijeva objavljivanje tačnih, naučno potvrđenih i nepristrasnih sadržaja - ističe dr Prekić.
Analiza je obuhvatila 2.536 objava emitovanih od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine, kako bi bile provjerene njihove edukativne vrijednosti i usklađenosti sa standardima naučno-obrazovnog programa, posebno kada se radi o tačnosti, provjerljivosti i nepristrasnosti. Primijenjeni su kvalitativni i kvantitativni pristupi koji su omogućili identifikovanje dominantnih narativa, čestih koncepcijskih nedostataka i tema koje su zanemarene. Rezultati su sistematizovani u tri cjeline: &nbsp;zastupljeni i zanemareni, nejasne granice istine i traume i mitologija.
Za razliku od prošlogodišnje prakse, u ovogodišnjem ciklusu, kako se dodaje, izostaje potpuna marginalizacija crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.&nbsp;
- Udio informacija o Crnoj Gori povećan je sa 21 na 30 odsto. Time je otklonjen dio ranijih sistemskih propusta, iako i dalje nedostaju jasni kriterijumi selekcije informacija i širi istorijski kontekst. To posebno važi za brojne objave iz oblasti univerzalne istorije, kojih je više od 50%, što umanjuje edukativni karakter programa. Uočljiva su višestruka ponavljanja istih informacija o pojedinim ličnostima tokom godine, kao i nedosljedna i zastarjela terminologija - navodi se u publikaciji.
Veliki broj informacija zasniva se na pogrešnim datumima, a što, prema riječima autora, predstavlja “jedan od najozbiljnijih metodoloških nedostataka“, jer dovodi u pitanje kredibilitet naučno-obrazovnog sadržaja.&nbsp;
- Ove greške uglavnom se javljaju u informacijama iz istorije Crne Gore prije 1919. godine, kada je zvanično korišten Julijanski kalendar. Značajan broj događaja u kalendaru je pogrešno datiran po Julijanskom kalendaru, što dovodi do zabune i ne osigurava tačne i provjerljive informacije - primjećuje Prekić.
Najosjetljiviji segment i dalje se odnosi na prikaz ratova 90-ih. Naime, ključne teme - poput opsade Dubrovnika, deportacije bosanskih izbjeglica, logora Morinj, zločina u Bukovici i Kaluđerskom lazu, te bombardovanja Murine uopšte nijesu obrađene, uprkos njihovom istorijskom i društvenom značaju. Pojedine objave, uključujući i one o genocidu u Srebrenici i akciji Oluja, predstavljene su parcijalno, bez jasnog navođenja sudskih presuda i neophodnog istorijskog konteksta, što ostavlja prostor za relativizaciju.
- Na primjer, u objavi od 9. jula navedeno je da je Skupština Crne Gore usvojila deklaraciju kojom se osuđuje „masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine“. No, izostavljeno je jasno navođenje da se radi o genocidu, kao i kontekst događaja - navodi autor analize.
Zaključak analize je da i pored napretka neophodno sistemski urediti metodologiju selekcije, provjere i prezentacije sadržaja. Emisija bi trebalo da koristi isključivo pouzdane, naučno potvrđene izvore, uz obavezno navođenje literature i dostupnih arhivskih jedinica na osnovu kojih je pripremljena informacija. Time bi se smanjile faktografske greške i izbjegao subjektivni izbor koji dovodi do iskrivljenih interpretacija.
Dodatno, autor je stava da savremena istorija, ratovi 90-ih, Drugi svjetski rat i teme koje nose visok potencijal revizionističkih interpretacija zahtijevaju posebne uredničke standarde, uključujući detaljnu kontekstualizaciju i konsultacije sa stručnjacima iz oblasti, kako bi se spriječilo ponavljanje parcijalnih i pojednostavljenih prikaza.
Analiza nudi i niz saržajnih preporuka kako bi ova emisija ispunila naučno-obrazovnu svrhu na javnom servisu i doprinosila razvoju kritičkog mišljenja. Konkretne preporuke uključuju i smanjenje broja dnevnih objava, jasnije definisanje kriterijuma izbora sadržaja, veći fokus na crnogorski istorijski i kulturni prostor i uvođenje stručne i nezavisne recenzije materijala prije emitovanja.&nbsp;
Takođe se navodi da bi trebalo uspostaviti praksu jedinstvenog datuma za ličnosti koje se pojavljuju više puta, uz jedinstvenu i cjelovitu biografsku obradu, ali i u potpunosti izbjegavati nepreciznu, religijski obojenu i zastarjelu terminologiju, zamjenjujući je naučno validnim terminima. Konačno, neophodno je uvesti i nezavisne i stručne recenzije sadržaja planiranih za emitovanje, kao dodatni mehanizam za osiguranje nepristrasnosti, objektivnosti i većeg nivoa kvaliteta sadržaja ovom segmentu programa.
Autor analize zaključuje da bi “primjenom ovih smjernica, program &nbsp;znatno unaprijedio svoj naučno-obrazovni karakter, omogućio gledaocima precizno, cjelovito i kontekstualno praćenje sadržaja, osnažio kritičko razmišljanje publike, te doprinio očuvanju, razumijevanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog i istorijskog identiteta.”

Emisija „Ljudi i događaji“ na RTCG-u pod lupom: Iskorak u prazninama

Objavljena je publikacija „Fundina: Staze tradicije i zajedništva” u izdanju autorskog tima Filipa i Ane Rašović, posvećena ljudima, prirodi i nasljeđu sela Fundina u Kučima, nadomak Podgorice.
Ova publikacija istražuje slojevitu prošlost i svakodnevicu Fundine kroz glasove mještana, donoseći prikaz života jednog crnogorskog sela: priče o slozi, čojstvu, vjeri, radu i sjećanju. U selu se, kroz kumstva, brakove i svakodnevni život, prirodno prepliću tri vjere: pravoslavna, katolička i islamska u trajnoj slozi.
Kako su saopštili autori, svaku posjetu terenu pratio je i fotografski rad: priroda, izvori, staze i pejzaži bilježeni su kao nosioci atmosfere i osjećaja, a svaka fotografija ciljano prati segment narativa.
U saradnji sa Anom Rašović, tekst je urednički oblikovan i dopunjen istorijskim okvirom i kulturnim detaljima, tako da knjiga prevazilazi formu zbirke uspomena i postaje šira slika jednog prostora i vremena.
Ana Rašović je, kao autorka i koordinatorka projekta, učestvovala u razgovorima sa mještanima, selekciji i uređivanju sadržaja, te je publikaciju prevela i na engleski jezik, čime je Fundina predstavljena i međunarodnoj publici. Izrađen je i sajt na kojem je publikacija dostupna digitalno.
- Naša ideja nije bila samo da sačuvamo priče, već i da ih približimo svima onima koji su iz Fundine, ali i onima koji žele da je upoznaju. Ovo je način da selo živi i kroz riječi i kroz slike, i da se njegovo sjećanje prenese dalje - naveo je Filip Rašović.
Projekat, koji je nastao tokom višemjesečnog terenskog rada u 2025. godini, podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Filip Rašović se ranije publici predstavio kao autor dokumentarnih filmova „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ objavljenog 2024. godine i „Primjeri Fundina“ koji je svoju premijeru imao 2020. godine.
Oba filma prikazuju složan život i zajedništvo stanovnika tih krajeva, ističući skladne međuvjerske i međunacionalne odnose uprkos različitim vjerskim identitetima.
Publikacija „Fundina: Staze tradicije i zajedništva” dostupna je besplatno, u ograničenom štampanom tiražu i u digitalnom izdanju na sajtu projekta <a href="http://www.knjigafundina.me">www.knjigafundina.me</a> gdje se može pročitati i preuzeti na našem i na engleskom jeziku.

Čuvanje priča i duha jednog sela: Objavljena publikacija „Fundina - staze tradicije i zajedništva”

Centar za građansko obrazovanje (CGO), u okviru edicije o procesu suočavanja s prošlošću u Crnoj Gori, objavio je publikaciju u kojoj su dokumentovani sudski spisi iz predmeta poznatog kao “<a href="https://cgo-cce.org/2025/01/25/suocavanje-s-prosloscu-u-crnoj-gori-slucaj-porodica-klapuh/" target="_blank">Porodica Klapuh</a>”, koji se odnosi na brutalno ubistvo tri člana porodice Klapuh – Hasana, Feride i njihove kćerke Sene, 6. jula 1992. godine na mostu “Obrada Cicmila” u Plužinama, između brane na HE “Piva” i graničnog prelaza na Šćepan Polju.
Ovo je peta u nizu publikacija ovog tipa, a prethodno su objavljeni sudski spisi za predmete poznate kao “<a href="https://media.cgo-cce.org/2014/12/cgo-cce-proces-suocavanja-sa-prosloscu-u-cg-slucaj-morinj.pdf" target="_blank">Morinj</a>”, “<a href="https://media.cgo-cce.org/2020/05/Slucaj-Bukovica.pdf" target="_blank">Bukovica</a>”, “<a href="https://media.cgo-cce.org/2019/11/Kaludjerski-laz-publikacija.pdf" target="_blank">Kaluđerski laz</a>” i “<a href="https://media.cgo-cce.org/2020/05/Slucaj-Deportacija.pdf" target="_blank">Deportacija</a>”.
Kako su rekli iz CGO-a, pored sudskih spisa, koji uključuju i različite procesne akte, u ovoj publikaciji nalazi se i niz pratećih priloga koji pružaju uvid u brojne detalje ovog zločina.
Porodica Klapuh iz Foče, platila je poznanicima, pripadnicima specijalnog odreda “Dragan Nikolić” Vojske Republike Srpske da ih, kako bi pobjegli sa ratom zahvaćene teritorije, bezbjedno prevezu u Crnu Goru. Ubrzo nakon prelaska graničnog prelaza, pripadnici ove jedinice su izveli Hasana Klapuha, ubili ga i bacili preko mosta. Potom su teško ranili njegovu suprugu Feridu i ćerku Senu i bacilli ih obje u korito rijeke Pive. Sudski vještak je utvrdio da su njih dvije su preminule nakon nekog vremena, a od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem i povreda nastalih padom niz provaliju.
Njihova tijela je narednog dana pronašao putar. Crnogorska policija je brzo, uvidom u evidenciju sa graničnog prelaza, identifikovala osumnjičene za ovaj zločin i optužnica je podignuta februara 1993. godine. Tadašnje Više javno tužilaštvo je za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva kao saizvršioce teretilo Janka Janjića, Zorana Simovića, Zorana Vukovića, Radomira Kovača i Vidoja Golubovića, dok optužnicom nije obuhvaćen brat Radomira Kovača, Milomir, koji je ubrzo nakon izvršenog zločina počinio samoubistvo. Presudom Višeg suda u Podgorici, svi su osuđeni na po 20 godina zatvora za krivično djelo ubistva, osim Golubovića, koji je osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela. Rješenjem Vrhovnog suda iz 1995. godine, postupak je vraćen na ponovno suđenje, a pravosnažno je okončan 1997. godine. Novom presudom, kazne su ostale istovjetne, uz drugačiju kvalifikaciju krivičnog djela, s obzirom da je sud uvažio navode optužbe i kvalifikovao ovo krivično djelo kao ratni zločin. Ovo je prva pravosnažna presuda u Crnoj Gori za ratni zločin.
Samo je Vidoje Golubović, koji je u prvostepenom suđenju bio dostupan pravosudnim organima, odslužio kaznu tokom trajanja pritvora, dok su je ostali osuđeni izbjegli. Janko Janjić je preminuo 2000. godine kada je prilikom pokušaja hapšenja od strane SFOR-a smrtno stradao, a ostali osuđeni nisu ni danas dostupni pravosudnim organima Crne Gore, niti postoji najava da će svoju kaznu odslužiti, imajući u vidu da bilateralni sporazum između Crne Gore i BiH ne daje mogućnost za njihovo izručenje niti prenos izvršenje kazne.
Dokumentovanjem ovih autentičnih dokumenata, CGO, kako su rekli u toj organizaciji, nastoji da istraživačima/cama, medijima i profesionalcima/kama iz oblasti prava, ali i svim zainteresovanim građanima/kama pruži bolji uvid u detalje ovog zločina i činjenice koje su u tom postupku utvrđene, čime se doprinosi boljoj analizi propusta i uspostavljanju konstruktivnijih institucionalnih i društvenih praksi u suočavanju s prošlošću.
Ova publikacija dio je projekta CGO-a „Obrazovanje za budućnost – tranziciona pravda za pomirenje“, a u okviru regionalnog programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO i ne odražava nužno EU niti UNDP stavove.

Slučaj porodice Klapuh - ratni zločin između dvije obale Pive

Protođakon Filip Radičević je 17. decembra 1899 proslavljao jubilej 40 godina crkve službe u okviru Crnogorske crkve. Dan ranije, u čast tog jubileja, mitropolit Mitrofan Ban je služio sa krilom i slavljenikom Radičevićem večernju molitvu sa noćnim bdenijem u Cetinjskom manastiru. 17 decembra 1899 na dan proslave u devet sati otpočela je Arhijerejska služba u Cetinjskom manastiru. Na toj liturgiji činodejstvovali su Mitropolit Mitrofan Ban, arhimandrit M. Cerović, protojerej Krsto Matanović i paroh Marko Martinović, kao i protođakon Filip Radičević. Povodom jubileja 40 godina crkvene službe protođakon Filip Radičević (sekretar Sv. Sinoda Crnogorske crkve) dobio je veliki broj čestitki iz zemlje i inostranstva od brojnih uglednih crkvenih i civilnih ličnosti i predstavnika crkvenih i civilnih institucija. Jedna od tih čestitiki bila je upućena od strane duhovnog starješinstva Ostroškog manastira. Ta čestitka glasi : Nikšić. Visokoprečasnom G. F. Radičeviću, protođakonu i sekretaru Mitropolije Crnogorske. Cetinje, Neumornom trudbeniku u vinogradu Gospodnjem, budnom stražaru na braniku jevanđeljske nauke, književniku i patrioti domovine naše od sveg srca čestitamo današnje slavlje primjernoga Vašeg četrdesetogodišnjeg svešteničkog i književnog rada, sa toplom molitvom Bogu, da Vas dugo i dugo poživi na ponos crnogorske crkve. Duhovenstvo ostroškog manastira: Arhimandrit Petronije Rajičević, Jerođakon Nikodim Janjušević, Monah Hristifor Ljepava i Sveštenik Jovan Damjanović” . (“Prosvjeta”, List za crkvu i školu, uređuje kancelarija Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, Cetinje, sveska I, godina XI, januar, 1900, &nbsp;sveska 1, str. 27.)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100112_edbe0b82543459cd111da4e5a9b2b765dcf3a28e079579a62e397297ffb7bb3a" data-rendition-name="original" width="1080" height="673" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260128100112_9af1bae75a7b7f610d5a7c350a0ade54c81b217c120f6f55488ff8a9b67d83f3" data-rendition-name="original" width="1072" height="500" loading="lazy" alt="Prosvjeta cpc "> </figure>  &nbsp;

Dokument o autokefalnosti Crnogorske crkve (1899)

Fondacija Mentorium pokrenula je inicijativu „Prijatelji Fondacije“, s ciljem okupljanja građana i kompanija koji žele da kroz redovne mjesečne donacije pruže trajnu i stabilnu podršku djeci bez adekvatnog roditeljskog staranja, djeci sa smetnjama u razvoju, kao i programima mentalnog zdravlja, nenasilja i kulture mira.
Kako je saopšteno, inicijativa „Prijatelji Fondacije“ osmišljena je kao zajednica solidarnosti i odgovornosti, u kojoj i mali, ali redovni doprinosi omogućavaju dugoročno planiranje, kontinuiranu pomoć i stvarne promjene u životima onih kojima je podrška najpotrebija.
- Vjerujemo da se velike promjene ne dešavaju samo velikim donacijama, već stalnom brigom i prisustvom. Jedan euro mjesečno može biti razlika između odustajanja i nade - poručuju iz Fondacije Mentorium.
<h3>Kako postati mjesečni donator</h3>
Zainteresovani građani i kompanije mogu se pridružiti inicijativi uplatom mjesečne donacije na račun Fondacije Mentorium:
Domaće uplate (Crna Gora):
Žiro-račun: 530-510999-04
Banka: NLB Banka (ili druge crnogorske banke)
Donacije putem IBAN-a (SEPA – EU/SEE zone):
IBAN: ME25530050100178942
Banka: NLB Banka
SWIFT/BIC: MNBAMEPG
U mobilnoj ili online banci potrebno je unijeti željeni iznos (npr. 1 eur mjesečno) i aktivirati opciju ponavljajuće uplate (recurring payment), čime se donacija automatski realizuje svakog mjeseca.
SEPA uplate su brze i povoljne, a Crna Gora se punom SEPA sistemu pridružuje od 5. oktobra 2025. godine.
Fondacija Mentorium podsjeća donatore da prije uplate provjere tačnost IBAN-a, a za međunarodne transfere izvan SEPA sistema koristi se puni SWIFT transfer.
- Inicijativa „Prijatelji Fondacije“ otvorena je za sve koji vjeruju da solidarnost nije jednokratan čin, već trajna odluka. Jedan trun dobra – nečiji cijeli svijet - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Fondacija Mentorium pokrenula inicijativu „Prijatelji Fondacije“

Šef turske diplomatije Hakan Fidan upozorio je da bi novi sukob s Iranom bio velika greška, naglašavajući da je Teheran spreman da se vrati pregovorima o nuklearnom programu.
U ekskluzivnom razgovoru za Al Džaziru, turski ministar vanjskih poslova poslao je jasnu poruku međunarodnoj zajednici, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama, povodom rastućih tenzija na Bliskom istoku. Fidan je ocijenio da bi svaki napad na Iran ili ponovno pokretanje rata bio pogrešan potez s nesagledivim posljedicama.
Otkrio je da Turska aktivno savjetuje Vašington o načinu pristupa kompleksnim odnosima s Teheranom, navodeći da je ključ u postepenom rješavanju problema, a ne u insistiranju na sveobuhvatnim „paket-aranžmanima“.
- Moj savjet američkim prijateljima je uvijek isti: zatvarajte dosije jedan po jedan. Počnite s nuklearnim programom, riješite ga, a zatim pređite na sljedeći. Nemojte sve tretirati kao jedan paket - rekao je Fidan.
Dodao je da bi insistiranje na rješavanju svih pitanja odjednom moglo biti kontraproduktivno.
- Ako sve stavite u jedan paket, to će našim iranskim prijateljima biti veoma teško da ‘probave’ i procesuiraju. Moglo bi djelovati ponižavajuće i bilo bi im teško da takav pristup objasne svom rukovodstvu - upozorio je.
Govoreći o ulozi Irana u novom regionalnom poretku, Fidan je rekao da Iran ima potencijal da zauzme „savršeno mjesto“, ali da je za to neophodna veća transparentnost i saradnja sa susjedima. Prisjećajući se posjete Iranu prije dva mjeseca, kazao je da je tamošnjim zvaničnicima prenio vrlo otvorene poruke.
- Moraju graditi povjerenje u regionu. Moraju voditi računa o tome kako ih doživljavaju susjedne zemlje. Niko od nas ne ide nigdje – mi ostajemo ovdje, Iran ostaje ovdje - rekao je Fidan.
Zaključio je da, bez obzira na ideološke, političke ili sektaške razlike, države regiona moraju pronaći način za saradnju unutar sistema nacionalnih država kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost.

Direktna poruka iz Ankare za Vašington: Ne ponižavajte Iran ako želite mir na Bliskom istoku

Glasovima sedamnaest odbornika Skupštine Prijestonice Nikola Đurašković je ponovo izabran za gradonačelnika Cetinja.
Podršku Đuraškoviću dali su odbornici kluba SDP i građani, Građanski pokret Ura, Stara garda Liberalnog saveza, odbornici kluba ,,Za Evropsku Prijestonicu“ i odbornik Socijaldemokrata.
Odbornici DPS-a i dva nezavisna odbornika ne prisustvuju skupštinskim zasijedanjima, dok su odbornici Demokrata pravdali odsustvo s današnjeg zasijedanja.
Đurašković je na tu funkciju prvobitno imenovan 28. februara 2022. godine, nakon lokalnih izbora koji su na Cetinju održani u decembru 2021. godine.
Njemu je mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Tag: publikacija